Zagreb – Odbor za rad, mirovinski sustav i socijalno partnerstvo održao je u četvrtak tematsku sjednicu na kojoj se raspravljalo o provedbi Zakona o zaštiti na radu.
U uvodnom dijelu tematske sjednice predsjednik Odbora za rad, mirovinski sustav i socijalno partnerstvo Mirando Mrsić istaknuo je značaj današnje teme, dodavši kako je svrha Zakona o zaštiti na radu sustavno unapređivanje sigurnosti i zaštite zdravlja radnika i osoba na radu, sprječavanje ozljeda te profesionalnih i drugih bolesti u vezi s radom. -Kako je Vlada Republike Hrvatske donijela Akcijski plan za administrativno rasterećenje gospodarstva, a velik dio od planirane 104 mjere i uštede odnosi se na područje zaštite na radu, važno je raspraviti kako će se planirane uštede odraziti na sigurnost i zdravlje radnika, kazao je Mrsić.
Državna tajnica Ministarstva rada i mirovinskog sustava Katarina Ivanković Knežević u nastavku je predstavila Izvješće o provedbi Zakona o zaštiti na radu. Kao osnovne obveze poslodavca prema Zakonu o zaštiti na radu Ivanković Knežević je nabrojila: izradu procjene rizika, osiguranje propisanog načina obavljanja poslova zaštite na radu (u odnosu na broj zaposlenih radnika i procijenjene rizike), osposobljavanje radnika za rad na siguran način, osposobljavanje i usavršavanje drugih dionika sustava, osiguranje propisanih zahtjeva za radnike pri obavljanju poslova s posebnim uvjetima rada, osiguranje ispravnosti svih sredstava rada (građevina, radne opreme i drugo) te propisno izvođenje radnih postupaka i druge propisane obveze.
Ivanković Knežević izložila je stanje ozljeda na radu kao i analizu uzročnosti istaknuvši kako je Republika Hrvatska prema podacima Eurostata (Europske agencije za statistiku) prema stopi ozljeda na radu (broj ozljeda na 1000 radnika) u sredini ljestvice u odnosu na ostale države članice Europske unije. - Prema podacima Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje u 2015. godini prijavljeno je ukupno 16.111 ozljeda na radu od čega je priznato 13.784 što ukazuje na pad broja ozlijeđenih osoba u odnosu na 2014. godinu kada je ukupno prijavljeno 16.235 ozljeda, a priznato 13.929 ozljeda na radu, pojasnila je Ivanković Knežević.
Državna tajnica u Ministarstvu gospodarstva, poduzetništva i obrta Nataša Mikuš Žigman govorila je o Vladinom Akcijskom planu za administrativno rasterećenje gospodarstva u području zaštite na radu. Akcijski plan za administrativno rasterećenje gospodarstva predstavlja dio reformskog paketa iz Nacionalnog plana reformi u okviru Europskog semestra, a svrha mu je stvoriti poticajnu investicijsku klimu te jednostavnije uvjete poslovanja. Gospodarstvo RH je visoko opterećeno administrativnim obvezama te se mjerama iz Akcijskog plana nastoji omogućiti malim i srednjim poduzetnicima pojednostavljenje provedbi obveza iz područja zaštite na radu, smanjenjem visokih troškova uz zadržavanje nužnih standarda, kazala je Mikuš Žigman.
U nastavku se raspravljalo o inspekcijskim nadzorima provedbe Zakona o zaštiti na radu koje provodi Inspektorat rada, aktivnostima i zadaćama Zavoda za unapređivanje zaštite na radu, profesionalnoj rehabilitaciji nakon ozljeda na radu kao i o nedostacima rezanja troškova na području zaštite na radu.
Na sjednici su nazočili relevantni predstavnici ministarstava, zavoda, ureda, poslodavaca, sindikata, komora i drugih dionici.