.png)
Osijek – Odbor za poljoprivredu održao je u srijedu na Fakultetu Agrobiotehničkih znanosti Osijek sjednicu na kojoj se raspravljao o poljoprivredi u kontekstu klimatskih promjena i europskog Zelenog plana.
– Klima se mijenja, pod njenim utjecajem poljoprivreda postaje sve ranjivija, suša je u posljednjih petnaestak godina smanjila prinose u poljoprivrednoj proizvodnji, a od 2013. do 2016. godine štete u poljoprivredi iznosile su tri milijarde kuna, što je čak 43 posto izravnih potpora u poljoprivredi u tom razdoblju, rekla je tom prigodom Marijana Petir. Istaknula je kako je Hrvatska, uz Grčku i Litvu, u zadnjih desetak godina znatno smanjila emisiju stakleničkih plinova, ali razlog tome je što nam se za 30 posto smanjio stočni fond, u čemu je ključnu ulogu imala nedovoljna konkurentnost tog sektora. Dodala je kako bi prema procjenama rizici uzrokovani klimatskim promjenama u Hrvatskoj do 2050. godine mogli smanjiti prinose u poljoprivredi za 3-8 posto, pa su u rješavanju dva ključna problema - manjak vode u tlu i povišena temperature zraka - potrebna ulaganja i suradnja sa znanstvenom i stručnom zajednicom kako bi se hrvatska poljoprivreda pravovremeno prilagodila ovim izazovima. – Naš dodatni potencijal su i niža razina primjene pesticida i antimikrobnih sredstava u odnosu na prosjek u EU, izvrsno očuvana biološka raznolikost, rast površina pod ekološkom proizvodnjom, ali i najveći potencijal za razvoj biogospodarstva u Uniji, rekla je Petir i upozorila da utjecaj klimatskih promjena predstavlja prijetnju sigurnosti opskrbe hranom te jačanju položaja poljoprivrednika u lancu opskrbe hranom, pa je to i opasnost za održivost i konkurentnost hrvatske poljoprivrede”, poručila je Petir.
Osječko-baranjski župan Ivan Anušić rekao je kako županija svojim sustavom potpora nastoji pomoći svim poljoprivrednicima te istaknuo kako su nedavno potpisani ugovori za dodjelu sredstava u visini od 2,2 milijuna kuna. – Dodatno, kao odgovor na klimatske promjene, gradi se 16 sustava navodnjavanja bez kojih u budućnosti proizvodnja neće biti moguća, rekao je Anušić i naveo kako će uskoro u županiji otvoriti Regionalni distribucijski centar za voće i povrće koji će pružati potporu malim poljoprivrednicima. Anušić također važnom drži potporu hrvatske Vlade i resornog ministarstva koje će u budućnosti morati provesti intenzivne pripreme za klimatske promjene i tržišne okolnosti koje je u ovom trenutku ocijenio vrlo nepovoljnima za hrvatske proizvođače. – Pandemija COVID-19 pokazala je važnost proizvodnje hrane, rekao je predsjednik Gradskog Vijeća Osijeka, Vladimir Ham te dodao kako se hrana kupovala u kratkim lancima opskrbe hranom i preko internetskih tržnica, što je osiguralo sigurnost prodaje malim poljoprivrednicima. Napomenuo je i kako je Grad Osijek dobitnik je nagrade „Eco City” za najbolja rješenja u razvijanju zelenih politika za 2021. godinu.
Državni tajnik u Ministarstvu poljoprivrede Tugomir Majdak govorio je o novim mjerama potpore za eko sheme i agrookolišne mjere planiranima u strateškom planom i prijedlogu Strategije poljoprivrede do 2030. godine. – Ministarstvo ide prema povećanju samodostatnosti u strateškim sektorima poput stočarskog, voćarskog i povrtlarskog kako bi se povećala količina ovih proizvoda na domaćem i stranom tržištu i zalaže se za povećanje produktivnosti i samodostatnosti, rekao je Majdak te dodao kako se kroz mjere Programa ruralnog razvoja Hrvatske ulaže u izgradnju sustava navodnjavanja te da su ista planirana i u strateškom planu Zajedničke poljoprivredne politike do 2027. godine. Također je napomenuo kako se za predstojeću proljetnu sjetvu priprema paket mjera potpore tako što će se osigurati razlika u gubitku prihoda unatrag nekoliko mjeseci zbog povećanja cijena.
–Poljoprivredni sektor prepoznat je u Strategiji niskougljičnog razvoja RH i Strategiji prilagodbe klimatskim promjenama kao osobito ranjiv sektor na klimatske promjene, rekao je državni tajnik Ministarstva gospodarstva i održivog razvoja Mile Horvat istaknuvši kako su smanjenje emisija stakleničkih plinova i održanje proizvodnje hrane temeljni s izazovi prilagodbe sektora klimatskim promjenama. –Prilike su prepoznate u povećanju količine i kvalitete proizvoda, učinkovitijem povezivanju primarne proizvodnje s preradom i jačanjem pristupa tržištu i to posebno kod svježe hrane i visokokvalitetnih proizvoda, zaključio je Horvat. Govoreći o hrvatskoj poljoprivredi u tranziciji u okvirima klimatskih promjena, biogospodarstva i europskog Zelenog plana Danijel Jug s Fakulteta Agrobioethničkih znanosti u Osijeku je istaknuo nužnost uspostave resornog, ali i multi sektorskog dijaloga o postojećim i predstojećim izazovima i mogućnostima. –Provedbom Istraživačkog projekta „Procjena konzervacijske obrade tla kao napredne metode uzgoja usjeva i prevencije degradacije tla“ trebale bi se izraditi i predložiti resornim tijelima preporuke za prilagodbu zakonskog i podzakonskog okvira za održivo gospodarenje tlom obzirom na učinke klimatskih promjena i ukazati na nužnost sustavne provedbe monitoringa tala, naglasio je Jug.
Zastupnica Ružica Vukovac je u raspravi podsjetila na rastući trend depopulacije hrvatskog sela te rekla kako je nužno poticati stočarsku i proizvodnju visokokvalitetnih mesnih proizvoda s dodanom vrijednošću. Podsjetila je na studiju Fakulteta Agrobiotehničkih znanosti kojom je analiziran položaj hrvatskih stočara u odnosu na rast cijena inputa, tržišne poremećaje i korona krizu. Zastupnici iz Osječko-baranjske županije Stipan Šašlin i Goran Ivanović rekli su kako povećanje prinosa može biti u koliziji s ambicijom europskog Zelenog plana, te kako je potrebno ambicioznije upravljanje vodama u Hrvatskoj. Upozorili su na izazove s kojima se poljoprivrednici u Slavoniji suočavaju i naglasili važnost poduzimanja pravovremenih i konkretnih mjera za pomoć poljoprivrednom sektoru. Ljubomir Kolarek upitao je koliko industrijalizacija i prenamjena poljoprivrednog zemljišta utječu na kvalitetu poljoprivrednih tala i upozorio na važnost provedbe informativnih i edukativnih aktivnosti od strane savjetodavne služe, posebno vezano uz navodnjavanje i primjenu novih tehnika i tehnologija u poljoprivredi. Željko Lenart je naglasio kako poljoprivrednici nisu dovoljno educirani za nove tehnike i tehnologije u poljoprivredi, dodao kako je potrebno osnažiti suradnju između akademske zajednice, savjetodavne službe i poljoprivrednika te ukazao na to kako Ministarstvo poljoprivrede treba poticati prijenos znanja. Upitao je također i kakav je mogući utjecaj oranja na kvalitetu tla. Marijana Petir postavila je upit o reviziji utvrđivanja statusa područja s prirodnim i ostalim posebnim ograničenjima koji će poslužiti i kao podloga za provedbu mjera iz nacionalnog strateškog plana, a kako 80 posto jedinica lokalne samouprave nije dostavilo izvješća o agrotehničkim mjerama koje su se provodile u gradovima i općinama u 2019. godini, postavila je upit o trenutnom stanju provedbi agrotehničkih mjera. Također se osvrnula na izradu prvog petogodišnjeg Akcijskog plana za mjere prilagodbe klimatskih promjena, ali i na Prijedlog strategije poljoprivrede do 2030. godine i upitala je jesu li napravljene simulacije utjecaja provedbe okolišno/klimatskih mjera na ukupnu poljoprivrednu proizvodnju.
Danijel Jug je napomenuo kako svako agroekološko područje ima različite zahtjeve te rekao kako provedba oranja na tlo djeluje degradirajuće pa se po njegovim riječima potrebno okrenuti održivijim praksama poput zelene gnojidbe, smanjenja prekomjerne ispaše, korištenja organskih gnojiva, plodoredu da bi se jačala sekvestracija ugljika u poljoprivrednim tlima. –Kako bi se smanjio pritisak koji će prilagodba klimatskim promjenama imati na poljoprivrednike, potrebna je sustavna edukacija, prijenos znanja, provedba preventivnih mjera, prilagodba poljoprivrednih praksi koje provode, ali i osiguranje usjeva, rekla je Višnja Grgasović iz Ministarstva gospodarstva i održivog razvoja i istaknula kako s Ministarstvom poljoprivrede surađuju u donošenju mjera za prilagodbu klimatskim promjenama. Zamjenik ravnateljice Hrvatske agencije za poljoprivredu i hranu Krunoslav Karalić odgovorio je kako Agencija nema podataka o provedbi agrotehničkim mjerama u svim jedinicama lokalne samouprave, te je naveo kako je uz navedeno potrebno jasnije propisati provođenje ove obveze izmjenama i dopunama Zakona o poljoprivrednom zemljištu. Državni tajnik Majdak odgovorio je kako je Studija o područjima s prirodnim i ostalim posebnim ograničenjima u fazi izrade te rekao kako je Ministarstvo poljoprivrede u stalnoj komunikaciji s Europskom komisijom. –U pripremi je paket mjera kojim bi se ojačala uloga savjetodavne službe vezane uz provedbu informiranja i edukacije o navodnjavanju, a nova Zajednička poljoprivredna politika posebno naglašava ulogu prijenosa znanja i znanosti, a isto je uključeno i nacionalni strateški plan , zaključio je Majdak.
Po završetku sjednice članovi Odbora za poljoprivredu obišli je Poljoprivredni institut Osijek i poljoprivredno gospodarstvo Filakov u Dražu.