Sveti Martin na Muri - Predsjednica Odbora za poljoprivredu Marijana Petir sudjelovala je u četvrtak na okruglom stolu „Izazovi i perspektiva razvoja hrvatskog povrćarstva 2023.-2027.“ koji je u okviru 6. seminara „Hrvatsko povrće“ održan u Svetom Martinu na Muri u organizaciji Gospodarskog lista i Zajednice udruga hrvatskih povrćara.
Na okruglom stolu sudjelovali su i Žaklina Jurišić iz Hrvatske gospodarske komore, Juraj Orenda iz Ministarstva poljoprivrede, predsjednik Zajednice udruga hrvatskih povrćara Vjekoslav Budanec te Marina Galović, predsjednica Udruge proizvođača povrća Grada Zagreba.
Petir je, govoreći na okruglom stolu, istaknula kako je u Strategiji poljoprivrede navedena ciljana mjera za sektor proizvodnje povrća, ulaganja u proizvodne kapacitete malih i srednjih poljoprivrednika i proizvođačkih organizacija, posebice u stakleničku proizvodnju povrća. - Ulaganja planirana Nacionalnim strateškim planom u primarnu proizvodnju, preradu, skladištenje i pripremu proizvoda za tržište su ključna, a izgradnja logističko distributivnih centara ovim intervencijama će dati vjetar u leđa, no mora ih pratiti dostupnost osnovne infrastrukture, ali i novih i inovativnih tehnologija proizvodnje, uključujući digitalizaciju, istaknula je Petir.
Rekla je kako su značajnije investicije malih i srednjih proizvođača, uz izuzetak nekoliko velikih stakleničkih proizvodnji, u povrtlarskoj proizvodnji izostale, a razloge treba tražiti u nedostupnosti poljoprivrednog zemljišta i usitnjenosti parcela. Iz tog razloga je Zakonom o poljoprivrednom zemljištu osigurano dodatno bodovanje za proizvođače povrća, dok su izmjenama Zakona o komasaciji poljoprivrednog zemljišta pojednostavljeni uvjeti za provođenje komasacije, a planirano je okrupnjavanje 18000 ha do kraja 2026. Osvrnula se i na nezainteresiranost osiguravajućih kuća za osiguranje plasteničke/stakleničke proizvodnje od šteta i aktivnosti Odbora za poljoprivredu na iznalaženju rješenja za isto te je pozvala proizvođače povrća da se uključe sa svojim prijedlozima.
Naglasila je kako su nedostatak visokoobrazovanog kadra u svim granama poljoprivredne proizvodnje, pa tako i u povrtlarskoj proizvodnji i slabo udruživanje proizvođača kočnica su daljnjem rastu sektora i tu je pomoć savjetodavaca, struke, znanosti i istraživanja itekako potrebna. - S tim ciljem je, istaknula je Petir, izmjenama Zakona o poljoprivredi jasnije reguliran obim pružanja usluga privatnih i javnih savjetodavaca kojih u Republici Hrvatskoj nema dovoljno za podizanje stupnja stručnosti i osposobljenosti vlasnika poljoprivrednih gospodarstava, a u budeće će se osim državne, financirati i privatna savjetodavna služba.
Petir je ukazala na potrebu nadopune Zakona o zabrani nepoštenih trgovačkih praksi, propisivanja kvalitete proizvoda kroz Zakon o poljoprivredi i snažnijeg inspekcijskog nadzora kako bi se eliminirala nelojalna konkurencija, zaštitilo naše domaće proizvođače, ali i sankcioniralo nepošteno ponašanje trgovačkih lanaca.
O negativnim trendovima u proizvodnji povrća, o padu količina proizvedenog povrća, te smanjenju površina na kojima se proizvodi povrće, govorila je Žaklina Jurišić iz HGK. Napomenula je da su svi ti pokazatelji doveli do toga da je pokrivenost potrošnje uvozom povrća dosegla čak 57 posto, odnosno u Hrvatskoj se proizvodi tek 43 posto povrća za potrebe hrvatskih potrošača, što je alarmantan podatak. - Uvozi se čak 25 posto smrznutog povrća i 100 posto sušenog, pa je potrebno usmjeriti se na i na preradu, a ne samo primarnu proizvodnju povrća, rekla je Jurišić.
Juraj Orenda iz Ministarstva poljoprivrede rekao je da je u okolnostima tržišne utakmice u EU teško zaštititi domaću proizvodnju od uvoza i da Ministarstvo poljoprivrede nastoji mjerama pomoći svim sektorima, pa tako i povrćarima da povećaju konkurentnost i otpornost, no na samim povrćarima je da se više povežu i udruže kako bi se povećala konkurentnost njihove povrćarske proizvodnje i ojačao položaj na tržištu, osobito u odnosu na otkupljivače.
Predsjednik Zajednice udruga hrvatskih povrćara Vjekoslav Budanec te Marina Galović, predsjednica Udruge proizvođača povrća Grada Zagreba u raspravi su izrazili nezadovoljstvo položajem hrvatskih povrćara, odnosom nadležnih državnih tijela prema njima i nedovoljnim mjerama da se spriječi uvoz i unos povrća vrlo upitne kvalitete s dampinškim cijenama koje u vrijeme berbe domaćeg povrća ruše cijene, pa i ispod proizvođačkih.
Goran Beinrauch, glavni urednik Gospodarskog lista zaključio je da je cilj organizatora da se i u ovim neizvjesnim vremenima proizvođačima povrća na seminaru otvore novi horizonti, neki novi vidici, pogledi u budućnost povrćarske proizvodnje, kao i korisna poznanstva za buduću suradnju. Kazao je kako hrvatsko povrćarstvo ima potencijala jer hrvatski povrćari znaju proizvoditi kvalitetno povrće koje se sve više traži.