.png)
Opatija – Predsjednica Odbora za poljoprivredu Marijana Petir otvorila je 19. Drvno-tehnološku konferenciju koja se održava u ponedjeljak i utorak u organizaciji Hrvatskog drvnog klastera. Na središnjem godišnjem okupljanju drvne industrije i šumarstva Hrvatske i susjednih zemalja analiziraju se prilike na domaćem i svjetskom tržištu drva i drvnih proizvoda, donosi pregled aktualnih tržišnih kretanja i trendova u drvoprerađivačkoj industriji, te mogućnosti daljnjeg rasta i jačanja sektora, kao i njegovog značaja za revitalizaciju ruralnih krajeva. Kao izaslanica predsjednika Hrvatskoga sabora Gordana Jandrokovića Marijana Petir je pozitivnim ocijenila proširenje tematskog aspekta Konferencije, u koji se, kako je rekla, iz godine u godinu sve više uključuju i politike izvan šumarskog i drvnog sektora, poput razvoja ruralnih područja, pa time i demografije, javne i društvene infrastrukture, prijenosa znanja, istraživanja i slično.
–Ovakav pristup, rezultat je izazova s kojima se svakodnevno susreće drvni sektor zbog upitne stabilnosti opskrbe sirovinom, primjene novih tehnika i tehnologija, nesigurnosti na tržištu radne snage, a većim dijelom vezan je i uz europske politike koje postaju sve zelenije, naglasila je Petir. Također je dodala kako se u Hrvatskoj baštini dobrobit održivog upravljanja šumama koje su, zahvaljujući generacijama hrvatskih šumara, prepoznate u Europi i svijetu i na koje moramo biti ponosni. Upozorila je kako je za stvaranje dodane vrijednosti u sektoru šumarstva, ali i kroz dekarbonizaciju cijelog proizvodnog lanca – od polja do stola, važno stvoriti uvjete za tranziciju gospodarstva na biogospodarstvo.
Petir je naglasila kako su upravo šumarski i poljoprivredni sektor, kroz proizvodnju biomase potencijalni pokretači zapošljavanja i stvaranja takozvanih zelenih radnih mjesta u ruralnim i regionalnim gospodarstvima, koji mogu dovesti i do jačanja socijalne kohezije i stabilnosti i ostvarivanja dodatnih prihoda za proizvođače. Predsjednica Odbora za poljoprivredu je također rekla kako je Europska Komisija potvrdila da Hrvatska ima najveći potencijal u EU za razvoj biogospodarstva, ali je i upozorila da je bogate izvore biomase potrebno efikasnije koristiti, osigurati potporu ulaganjima u sektor biogospodarstva i kreirati financijske instrumente kako bi povećali dodanu vrijednost proizvoda u sektorima primarne proizvodnje poput poljoprivrede i šumarstva.
–Ovi su sektori, uz drvoprerađivačku industriju generatori radnih mjesta, utječu na opstanak ruralnih zajednica, očuvanje i razvoj ruralnih područja, pa je njihova transformacija, uz odgovorniji odnos prema okolišu, bioraznolikosti i klimi, ujedno i prilika za stvaranje povoljnijeg poslovnog okruženja, koje će pridonijeti jačanju lokalnog i regionalnog razvoja, a time je i prilika za generacijsku obnovu hrvatskog ruralnog prostora, istaknula je Petir. Isto tako je ukazala na to kako je došlo vrijeme da s riječi prijeđemo na djela te da mladim hrvatskim stručnjacima nakon fakultetskih diploma omogućimo rad i primjerenu infrastrukturu za život na ruralnim područjima. Petir zbog potencijala kojim raspolažemo drži kako bi upravo biogospodarstva mogao biti sredstvo kojim ćemo ostvariti taj cilj.
Uz najavljenu Nacionalnu strategiju biogospodarstva Petir je rekla kako bi ista trebala jasnije definirati potencijale, potrebe i strateške ciljeve u sektoru biogospodarstva te dodala kako bi ciljevi Strategije kroz transformaciju sektorskih politika trebali ojačati naša ruralna područja, zaustaviti depopulacijske procese i osigurati generacijsku obnovu naših sela, a što je definirano i Strategijom razvoja poljoprivrede Republike Hrvatske. Osvrnula se na mjere iz Programa ruralnog razvoja iz kojih se mogu sufinancirati aktivnosti korištenja obnovljivih izvora energije u poljoprivredi i podsjetila na nedavno zatvoren natječaj za operaciju 4.1.3. vrijedan 141,9 milijuna kuna u kojemu oni projekti u kojima se koristi biomasa ostvaruju prednost na natječaju. Podsjetila je i na to da bi uskoro trebao biti objavljen i natječaj za operaciju 4.2.2., a dodatnu potporu trebale bi dati i intervencije programirane u okviru Nacionalnog strateškog plana u okviru Zajedničke poljoprivredne politike namijenjene korištenju obnovljivih izvora energije, razvoju poslovanja u ruralnim područjima uz pomoć financijskih instrumenata i potpora LEADER pristupu.
Predsjednica Odbora za poljoprivredu je podsjetila na amandman kojim je kao zastupnica u Europskom parlamentu izborila izuzeće za Hrvatsku u okviru Uredbe Europskog parlamenta i Vijeća o uključivanju emisija i uklanjanja stakleničkih plinova iz korištenja zemljišta, prenamjene zemljišta i šumarstva u okvir za klimatsku i energetsku politiku do 2030. godine tzv. LULUCF. Time je, kako je naglasila Petir, Hrvatska prvi put u jednom od europskih propisa dobila izuzeće kojim se omogućava da svoju referentnu razinu za šume izračunava uzimajući u obzir okupaciju dijela hrvatskog teritorija u razdoblju od 1991. i 1998. godine te učinke rata i njegovih posljedica na praksu gospodarenja šumama na našem teritoriju.–Bez ovog izuzeća drvno-prerađivačku sektor u Hrvatskoj bio bi na velikom gubitku jer ne bi mogao koristiti 40 posto etata. Također, emisije stakleničkih plinova koje hrvatske šume apsorbiraju ne bi se računale kao naš doprinos ublažavanju klimatskim promjenama, a Hrvatska ne bi mogla zadovoljiti pravilo o neutralnoj ili pozitivnoj bilanci što bi imalo daljnje financijske i gospodarske posljedice, rekla je Petir.
Zaključno je istaknula da se na europskoj razini trenutno revidira energetsko-klimatski zakonodavni paket i upozorila kako treba biti na oprezu da ispod radara ne prođu određena zakonska rješenja, koja bi za Hrvatsku mogla imati dalekosežne posljedice. Zbog ogromnog potencijala kojega je na pravi i održivi način potrebno što prije staviti u funkciju Petir je rekla kako je optimistična u pogledu njegova iskorištavanja i zahvalila dosadašnjem vodstvu Hrvatskog drvnog klastera, posebice predsjedniku Klastera Marijanu Kavranu, na dugogodišnjoj, dinamičnoj i produktivnoj suradnji.