.png)
Zagreb – Zamjenik glavnog tajnika OECD-a Ulrik Vestergaard Knudsen sa suradnicima posjetio je u četvrtak Hrvatski sabor u sklopu misije za početak pregovora o pristupanju Republike Hrvatske toj međunarodnoj ekonomskoj organizaciji.
Uz predsjednika saborskog Odbora za vanjsku politiku Garija Cappellija, domaćini sastanka u Saboru bili su predsjednik Odbora za gospodarstvo Žarko Tušek, predsjednik Odbora za europske poslove Domagoj Hajduković i predsjednik Odbora za međuparlamentarnu suradnju Erik Fabijanić, uz sudjelovanje zastupnika Davora Ive Stiera i Stipe Bartulice.
Osnovan 1960. godine s ciljem obnove europskog gospodarstva nakon 2. svjetskog rata, OECD danas okuplja 38 članica, među kojima većinu članica EU, izuzev Cipra, Malte, Rumunjske, Bugarske te Hrvatske. Gospodarski rast i povećanje životnog standarda u državama članicama, doprinos razvoju svjetskog gospodarstva, pomaganje ekonomskom napretku članica i nečlanica, doprinos širenja međunarodne trgovine na multilateralnoj osnovi i jačanje svjetske trgovine – temeljni su ciljevi OECD-a.
Pismo namjere za pristupanje OECD-u Hrvatska je uputila u siječnju 2017. godine, kada je njezina kandidatura i razmotrena te prihvaćena. U siječnju ove godine, Hrvatska je primila pozivnicu za otvaranje pregovora o pristupanju OECD-u, nakon čega je Vlada RH uspostavila Pregovaračku skupinu za pristupanje OECD-u, u čijem radu pod vodstvom ministra vanjskih poslova Gordana Grlića Radmana sudjeluju predstavnici svih relevantnih tijela državne uprave. Na ministarskom sastanku Vijeća OECD-a u prvoj polovici lipnja usvojen je Plan pristupanja za Hrvatsku. U Planu je navedeno sedam područja u kojima će se provoditi tehnički pregledi koje provode odbori OECD-a, i to: strukturne reforme; otvorena trgovina i ulaganja; uključivi rast; upravljanje; okoliš, bioraznolikost i klima; digitalizacija i infrastruktura. Očekuje se da će tehnički pregled trajati dvije i pol godine, nakon čega će uključeni OECD-ovi odbori, njih 25, dati svoje službeno mišljenje o spremnosti Hrvatske, a kako bi Vijeće OECD-a moglo donijeti odluku o pristupanju Hrvatske.
–Članstvo u OECD-u jedan je od vanjskopolitičkih ciljeva Hrvatske, uz sadašnji prioritet pristupa Schengenu i eurozoni iduće godine, uvodno je istaknuo Cappelli dodavši kako na hrvatskoj političkoj sceni postoji konsenzus oko članstva Hrvatske u OECD-u i da je Hrvatska spremna odgovoriti na taj izazov i preuzeti sve obveze koje proizlaze iz budućeg članstva. Cappelli je nadalje napomenuo da se Sabor svojim aktivnostima u okviru Globalne parlamentarne mreže od 2020. aktivnije uključio u proces približavanja tom uglednom klubu zemalja. Izrazio je želju da se zajedničkom suradnjom ostvare potrebne reforme i unaprijede hrvatske politike i prakse u skladu s najboljim standardima OECD-a.
–Hrvatska ovime dobiva pristup ekspertizi OECD-a i priliku za aktivan glas u radu OECD-ovih odbora. Važno je naglasiti kako naši standardi nerijetko postaju standardi G-20, kazao je Knudsen čestitavši Hrvatskoj na otvaranju pregovaračkog procesa. –Riječ je o rigoroznom procesu, no to je ujedno prilika da se Hrvatska nadahne u provođenju potrebnih reformi, za što ćemo mi pružiti svoju pomoć i znanje, dodao je Knudsen.
Sugovornici su razmijenili razmišljanja o mogućim modelima što kvalitetnije i ekspeditivnije suradnje te uloge Sabora u praćenju pregovaračkog procesa, osobito u odnosu na donošenje potrebnog zakonodavstva kako bi se ispunili kriteriji za ulazak u članstvo ove organizacije, ali i na komunikaciji benefita članstva prema široj javnosti.
–Cijenimo OECD-ove preporuke i nastojimo ih što brže implementirati kroz zakonodavni okvir i podzakonske akte, kazao je Tušek obećavši predani angažman zastupnika u daljnjim aktivnostima tijekom pristupnog procesa.
Izaslanstvo OECD-a boravi u višednevnom posjetu Hrvatskoj tijekom kojega će se susresti s visokim dužnosnicima u ministarstvima vanjskih i europskih poslova; unutarnjih poslova; financija te gospodarstva i održivog razvoja, a sudjelovat će i na 15. međunarodnoj konferenciji Dubrovnik Forum 8. i 9. srpnja.