.png)
Zagreb – U Hrvatskom saboru u srijedu je održana 66., tematska sjednica Odbora za poljoprivredu na kojoj su zastupnici i zastupnice s ministricom poljoprivrede Marijom Vučković i njenim suradnicima raspravljali o Nacionalnom strateškom planu u okviru Zajedničke poljoprivredne politike i o komentarima koje je na taj plan dostavila Europska komisija.
Predsjednica saborskog Odbora Marijana Petir uvodno je rekla kako su neke od tema, koje su se našle u fokusu opažanja Europske komisije, artikulirane i u raspravama na sjednicama Odbora za poljoprivredu te da fleksibilizacijom Zajedničke poljoprivredne politike države članice imaju priliku u okviru 9 strateških ciljeva osmisliti mjere koje najbolje odgovaraju njihovim nacionalnim potrebama, što se prema mišljenju Petir može ocijeniti povijesnom prilikom za našu hrvatsku poljoprivredu.
–Ministarstvo poljoprivrede održalo je dvadesetak konzultacija s Europskom komisijom i konzultacije s dionicima sektora, istaknula je uvodno Marija Vučković dodavši kako je veći dio komentara, koje je dostavila Europska komisija, zajednički svim državama članicama i da je Hrvatska, zbog transparentnosti postupka, pisanim putem podržala javnu objavu ovih komentara.
Zastupnica Martina Vlašić Iljkić (SDP) izrazila je zabrinutost zbog neodređivanja gornje granice prava na plaćanja te je, upitavši za model isplate izravnih plaćanja, rekla kako je u novom programskom razdoblju potrebno osigurati pravedniju raspodjelu sredstava. Zatražila je da se javnosti omogući pristup svim primjedbama Europske komisije i odgovorima hrvatske strane. U kontekstu promicanja ravnopravnosti spolova i poboljšanja sudjelovanja žena u poljoprivredi Dragana Jeckov (SDSS) postavila je upit o specifičnim programima koji će biti namijenjeni ženama. Stipana Šašlina (HDZ) zanimalo je, pak, kako će se ukrajinska kriza odraziti na provedbu zelenih politika i mjera očuvanja biološke raznolikosti planiranih u Nacionalnom strateškom planu. Šašlin smatra kako je postojeće standarde u proizvodnji hrane i korištenju prirodnih resursa potrebno zadržati zbog njihovog utjecaja na ekologiju. Vilim Matula (Možemo!) mišljenja je kako su odgovori na opažanja Europske komisije loša opravdanja te kako je iste potrebno prihvatiti te osigurati pravednost u dodjeli izravnih plaćanja i dostupnost poljoprivrednog zemljišta i kapitala poljoprivrednicima, osobito uzimajući u obzir da su prihodi hrvatskih poljoprivrednika značajno niži od europskog prosjeka.
Kako Hrvatska treba biti lider u proizvodnji zdrave, ekološke i održive proizvodnje hrane, rekao je Goran Ivanović (HDZ) ocijenivši kako su opažanja Europske komisije prilika za stvaranje još boljeg političkog i provedbenog okvira Zajedničke poljoprivredne politike u Republici Hrvatskoj. –Obradivo zemljište treba staviti u funkciju, pa je u tom smislu i u Nacionalni obrazovni program potrebno vratiti programe obrazovanja vezane uz poljoprivrednu djelatnost, kako bismo osigurali dovoljno stručnog kadra, rekao je Ljubomir Kolarek (HDZ). Predstavnica Hrvatske gospodarske komore Žaklina Jurišić istaknula je kako se zbog niske razine produktivnosti, neizvjesnosti rasta cijena poljoprivrednih inputa, stagnacije volumena stočarske proizvodnje i značajnog udjela izravnih plaćanja u ukupnom dohotku poljoprivrednih gospodarstava, Hrvatska gospodarska komora zalaže za zadržavanje dosadašnjeg modela izravne potpore uz primjenu konvergencije do 2026. godine, ne podržavajući ograničenja plaćanja (tzv. capping), jer bi isto imalo veliki utjecaj na održivost srednjih i velikih poljoprivrednih gospodarstava u svim sektorima poljoprivredne proizvodnje. –Hrvatska poljoprivredna komora je stava kako povijesna prava treba zadržati, no kako iz istih treba izuzeti poljoprivredna gospodarstva koja nemaju stoku, rekao je predsjednik HPK-a Mladen Jakopović koji smatra da je definiciju aktivnog poljoprivrednika potrebno vezati uz poljoprivredna gospodarstva koja su minimalne ekonomske veličine od 3.000 eura te imaju barem jednog stalno zaposlenog. Jakopović je nadalje stava kako bi za aktivnosti iz Mjera ruralnog razvoja 7. i 8. bilo potrebno pronaći druge izvore financiranja te da je na terenu potrebno ojačati rad savjetodavaca i u iste aktivnosti uključiti Hrvatsku poljoprivrednu komoru.
–Ako znamo da je u 2020. polovica novca za izravna plaćanja usmjerena prema 6,5 posto najvećih tvrtki, te da 20 poljoprivrednih gospodarstava u Hrvatskoj prima 546 puta veće potpore od prosječnog poljoprivrednog gospodarstva, a da gotovo 70.000 njih ne prima nikakve potpore, premda su upisani u Upisnik, to otvara pitanje svih pitanja u poljoprivredi – pitanje pravedne distribucije potpora, istaknula je Marijana Petir upitavši ministricu Vučković za planove oko ostvarivanja redistribucije izravnih plaćanja prema malim i srednjim poljoprivrednicima. Petir je usto zanimalo kako se Ministarstvo planira postaviti u pogledu tzv. povijesnih prava te hoće li i dalje nastaviti isplaćivati potpore stočarima koji nemaju stoke, na što su reagirali poljoprivrednici, ali i šira javnost. Upozorila je da su sektorske intervencije usmjerene samo prema obveznim intervencijama, tj. voću i povrću, pčelarstvu i vinu te kako one, primjerice, ne obuhvaćaju sektor maslinovog ulja u kojemu se bilježe izvrsni rezultati. –Nije dobro da za neprimjenu ovih intervencija u drugim sektorima kao obrazloženje koristimo argumente koji više ne drže vodu. Nismo članica EU od jučer, nego već devet godina, naglasila je Petir.
Petir je nadalje istaknula kako Komisija Hrvatsku potiče da u potpunosti iskoristi mogućnosti intervencija u okviru ZPP-a za povećanje održive domaće proizvodnje obnovljive energije, uključujući bioplin. –U nekoliko smo navrata na sjednicama Odbora raspravljali o ovom pitanju i s predstavnicima Ministarstva poljoprivrede i Ministarstva gospodarstva i održivog razvoja, no nisam sigurna, jesmo li se pomakli s mrtve točke i je li HEP najveći kočničar realizacije ovih projekata ili ima još uskih grla, komentirala je Petir. Upozorila je da se društvena, socijalna i komunalna infrastruktura ne može isključivo financirati iz Fonda za ruralni razvoj, već da je za opstanak hrvatskog sela potrebno financiranje iz više izvora, za što je potrebna međuresorna suradnja, baš kao i za potpunu brzu širokopojasnu pokrivenost ruralnih područja Internetom, koja bi se trebala uspostaviti do 2025. godine, a za što je utvrđen financijski jaz od 778 milijuna eura.
Ministrica poljoprivrede Marija Vučković odgovorila je kako Europska komisija u svojim opažanjima nije ustvrdila da je model isplate izravnih plaćanja loš, već je zatražila dostavu dodatne analize. U tom smislu Ministarstvo poljoprivrede otvorilo je dijalog s dionicima sektora, kako bi se uspostavio model kojim bi se smanjila razlika u pravima na plaćanja, te je planirana 100-postotna konvergencija do 2026. godine. Ministarstvo poljoprivrede daje potporu svim poljoprivrednim proizvođačima, više sredstava usmjerit će se u novom programskom razdoblju na investicijsku potporu, a zelena ambicija u Strateškom planu nije smanjena. Ministrica je podsjetila i kako je izmjenama i dopunama Zakona o poljoprivrednom zemljištu olakšan i ubrzan pristup državnom poljoprivrednom zemljištu, a da su potpore kroz financijske instrumente osigurane od 2018. godine. Vučković je potvrdila nedovoljan broj i nepovoljnu starosnu strukturu savjetodavaca te istaknula da će se u idućem razdoblju, u suradnji s Hrvatskom poljoprivrednom komorom i uz potporu privatnoj savjetodavnoj službi, osigurati dostupnost savjetodavaca na terenu. Uz prijedlog definicije aktivnog poljoprivrednika, Vučković je rekla kako godišnje u prosjeku 110.000 poljoprivrednih gospodarstava podnosi jedinstveni zahtjev za potporu, te kako bi vezivanje definicije aktivnog poljoprivrednika uz vrijednost gospodarstva moglo dovesti do povećanja koncentracije potpora. Uz programiranje novih sektorskih intervencija, Vučković je rekla kako za isto ne postoji interes koji bi jamčio korištenje sredstava, te da bi u slučaju nekorištenja programiranih sredstava, ova sredstva ostala neiskorištena. Najavila je i proširenje sektorskih intervencija od 2025. godine. Za proizvodnju energije iz održivih izvora osigurano je 300 milijuna kuna za primarne proizvođače i više od 100 milijuna kuna za prerađivače, dok je sustavima javnog navodnjavanja namijenjeno 550 milijuna kuna s vrijednošću projekata od 15 milijuna eura, ali planira se i posebno financiranje opreme za navodnjavanje. Na nacionalnom nivou planiran je i pilot projekt za pametna sela, a dodatna sredstva za LAG-ove osigurat će se u okviru Mjere 7.