Zagreb - Predsjednik Odbora za rad i socijalno partnerstvo Hrvatskoga sabora Boris Kunst i članica Odbora Gordana Sobol primili su u radni posjet člana Odbora za rad i socijalne poslove njemačkog saveznog parlamenta Ralfa Brauksiepea.
Boris Kunst ukratko je upoznao svoga njemačkog kolegu s područjem rada Odbora za rad i socijalno partnerstvo, istaknuvši da je problematika koju prati ovaj saborski odbor svakako socijalno osjetljiva jer pokriva područje rada i radnopravnog statusa zaposlenih, zapošljavanja i stambene politike, mirovinskog osiguranja, zaštite na radu i dr.
Iznio je važnu zadaću Odbora u praćenju usklađivanja hrvatskog zakonodavstva s europskim na području rada i radnih odnosa te socijalne politike vezano za pregovaračko poglavlje 19 - Socijalnu politiku i zapošljavanje te Slobodu kretanja radnika. Ove godine hrvatsko zakonodavstvo uskladit će se s europskim zakonodavstvom i direktivama kroz izmjene Zakona o radu, da bi se sljedeće godine pristupilo izradi potpuno novog zakona o radu. Kunst je istaknuo da Hrvatski sabor prepoznaje važnost prilagodbe domaćeg zakonodavstva europskom u područjima koja su u nadležnosti Odbora za rad i socijalno partnerstvo.
Ralf Brauksiepe izjavio je da je područje rada i radnih odnosa, zapošljavanja i socijalne sigurnosti iznimno bitno pitanje za čitav proces europskih integracija. Istaknuo je da je angažman koji Hrvatska daje na planu euroatlantskih integracija neupitan, što je jasan znak pripadanja europskom krugu vrijednosti. "Impresioniran sam radom Vaše države u smjeru europskih integracija. Želim reći da je i u Njemačkoj i u Europi svima jasno da Hrvatska pripada unutar granica EU", rekao je Brauksiepe. Naglasio je da se sama Unija nalazi u težoj internoj situaciji od one 2004. godine kada je bio posljednji veliki val proširenja, a sada konačno treba riješiti ustavni temelj svog funkcioniranja, odnosno naći svoj institucionalni okvir. "EU će kod budućeg proširenja morati imati na umu ne samo sposobnost države da pristupi Uniji nego i sposobnost Unije da primi novu članicu", pa je samim time i put Hrvatske u EU objektivno složeniji i teži, ustvrdio je Brauksiepe.
Brauksiepe je rekao da je područje rada, radnih odnosa te zapošljavanja postalo iznimno osjetljivo pitanje i u Njemačkoj. Istaknuo je da je osnovni smisao slobode kretanja radnika na unutarnjem tržištu EU taj da radnici jedne države članice imaju pravo na zaposlenje u drugoj državi članici, što uključuje i pravo na jednako postupanje s obzirom na uvjete rada. Ipak, s obzirom na velik broj nezaposlenih i samim time ograničeno tržište rada u Njemačkoj, "trudit ćemo se da do potpune slobode kretanja radnika dođe s jednom odgodom jer kad do toga dođe, želimo da ti radnici imaju ujednačene uvjete", konstatirao je Brauksiepe.
Boris Kunst izjavio je da razumije potrebu Njemačke da zaštiti svoje tržište rada od velikih migracijskih potresa, no nema bojazni da bi ga hrvatski radnici mogli ugroziti jer je hrvatsko tržište radne snage malo. Zahvalio je Njemačkoj na snažnoj podršci hrvatskom putu u euroatlantske integracije i izrazio uvjerenje da će Hrvatska sljedeće godine zatvoriti sva pregovaračka poglavlja i uspješno zaključiti pregovore za članstvo u EU, što je zajednički vanjskopolitički cilj i prioritet svih parlamentarnih stranaka.