Odbor za poljoprivredu Hrvatskoga sabora raspravio je, u svojstvu zainteresiranog radnog tijela, na 16. sjednici održanoj 19. veljače 2025. godine, Prijedlog zakona o iznimnim mjerama kontrole cijena, s Konačnim prijedlogom zakona, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora podnijela Vlada Republike Hrvatske, aktom od 13. veljače 2025. godine.
Nakon uvodnog izlaganja predstavnika predlagatelja - Ministarstva gospodarstva i predstavnika Ministarstva poljoprivrede, šumarstva i ribarstva u raspravi je pohvaljeno donošenje ovog akta, kao i povećanje broja proizvoda koji se nalaze pod iznimnim mjerama kontrole cijena. Rečeno je kako veliki trgovački lanci ostvaruju visoku dobit na transfernim cijenama te je upitano provode li se kontrole transfernih cijena. Rečeno je i kako se dio prihoda od transfernih cijena odlio u matične zemlje trgovačkih lanaca, pa na iste Državni proračun nije uprihodovao porez na dobit. Postavljen je upit kontroliraju li se cijene proizvoda za koje je PDV smanjen na 5 % jer, kako je rečeno u raspravi, gubitak Državnog proračuna po toj osnovi iznosi približno 1,2 – 1,5 milijardi eura na godišnjoj razini te bi bilo za očekivati smanjenje cijena za proizvode kojima je PDV smanjen na 5 %. Zatražena je i informacija o kriterijima prema kojima su određeni proizvodi obuhvaćeni mjerama izravne kontrole cijena i rečeno kako će utjecaj provedbe mjera osjetiti i primarni proizvođači i prerađivači, pa u tom smislu Vlada Republike Hrvatske treba iznaći mehanizme za zaštitu hrvatskih poljoprivrednih proizvođača, posebno onih koji stvaraju dodanu vrijednost. Ukazano je na potrebu jačanja kratkih lanaca opskrbe hranom koji se ne iskorištavaju u dovoljnoj mjeri, a postavljen je i upit o izgradnji logističko distributivnih centara za voće i povrće i udruživanju poljoprivrednika. Kako će provedba ovog Zakona, osigurati prikazivanje trenutne cijene proizvoda i cijene iz prethodnog razdoblja, članovi Odbora pozitivnim su ocijenili transparentnost koja će potrošačima omogućiti praćenje cijena i donošenje informirane odluke o kupnji.
Upitano je i kada bi se mogli osjetiti prvi rezultati provedbe ovoga akta, te hoće li isto utjecati na smanjenje inflacije. Rečeno je i kako bi snažniju ulogu u provedbi ovoga akta trebali imati Državni inspektorat Republike Hrvatske i Porezna uprava, kao i Agencija za zaštitu tržišnog natjecanja, koji bi trebali povećati broj nadzora. Kako poljoprivrednici upozoravaju da marže na domaće proizvode iznose i do 80%, te imajući u vidu da se cijene istih proizvoda u istim trgovačkim lancima u različitim državama članicama razlikuju, u raspravi je rečeno da takove prakse treba istražiti i suzbiti, što zahtjeva žurno kadrovsko kapacitiranje Agencije za zaštitu tržišnog natjecanja i Državnog inspektorata kao i pooštravanje Zakona o suzbijanju nepoštenih trgovačkih praksi u lancu opskrbe hranom. Kako se člankom 12. ovog akta predlaže obveza trgovca na objavu važećih cjenika, no ne i načina izračuna cijena, primjerice marži i rabata, u raspravi je rečeno kako je ovim aktom trebalo propisati mogućnost da nadležni ministar može od trgovačkih društava koja određuju cijene zatražiti sve podatke bitne za kontrolu cijena. Mjerama izravne kontrole cijena, koje se predlažu člankom 5. ovog akta, trebalo je obuhvatiti i slučajeve u kojima je to potrebno radi ostvarivanja ciljeva i mjera ekonomske politike te slučajeve u kojima nastupe ili se opravdano očekuju ozbiljni poremećaji na tržištu koji mogu dovesti do prekida opskrbnih lanaca. Rečeno je i kako u korištenju mjera izravne kontrole cijena, treba razmotriti praksu određivanja cjenovnog mehanizma, pri čemu se utvrđuje način formiranja cijene, sastavnice koje tvrtka može, mora ili ne smije uzeti u obzir, te kriteriji prema kojima se moraju ili smiju formirati cijene ili njihove komponente, a koji se koristi u Sloveniji.
Zatražena je i informacija o razlozima zbog kojih ovim aktom nije predviđen inspekcijski nadzor i kontrola dostupnosti svih proizvoda s ograničenom cijenom kod trgovca. Posebno je istaknut doprinos koji sprječavanje nepoštenih trgovačkih praksi u lancu opskrbe hranom ima za konkurentnost poljoprivredno-prehrambenog sektora.
Člankom 5. propisno je kada se uvode mjere izravne kontrole cijena, dok su same mjere izravne kontrole cijena propisane člankom 6. ovoga akta, a dodatno će se donošenjem podzakonskog akta regulirati mogućnost da nadležni ministar može od trgovačkih društava zatražiti sve podatke bitne za kontrolu cijena, odgovorio je predstavnik predlagatelja. Predlagatelj je svjestan problema transfernih cijena i praksi po kojima veliki trgovački lanci primjenjuje različitu politiku u različitim državama.
U tom smislu, koriste se svi europski protokoli, no potreban je snažniji angažman Porezne uprave i suradnja s drugim državama članicama. Dodao je kako se radi o problemu kojega je potrebno riješiti europskom regulativom. Određivanje referentnog datuma pokazat će objektivnost prodajnih cijena koje su trgovci koristili u prethodnom razdoblju, a cijeli postupak pratit će i Porezna uprava. U izravnoj komunikaciji s predstavnicima sindikata te raznih udruga i ranjivih grupa, pri čemu se vodila briga i o nutritivnoj vrijednosti proizvoda, određen je popis od 70 proizvoda za koje je određena mjera iznimne kontrole cijena, a što je osiguralo i do 20 % jeftiniju potrošačku košaricu. Ovaj akt dobar je početak za reguliranje cijena, a teret reguliranja cijena trebali bi podnijeti svi članovi lanca opskrbe hranom, dok su trgovcima dane jasne upute o primjeni iznimnih mjera kontrole cijena, odgovorio je predlagatelj i dodao kako Ministarstvo podržava osnaživanje Agencije za zaštitu tržišnog natjecanja te da se ne slaže sa kritikama izrečenim na račun Državnog inspektorata. Odgovorio je kako sukladno praksi Suda EU predlagatelj nije bio u mogućnosti ovim aktom predvidjeti mogućnost provođenja inspekcijskog nadzora nad dostupnošću svih proizvoda s ograničenom cijenom kod trgovca. Četiri logističko distributivna centra za voće i povrće su ugovorena, a dva u postupku ugovaranja, odgovorio je predstavnik Ministarstva poljoprivrede, šumarstva i ribarstva i dodao kako se isti financiraju iz Nacionalnog plana oporavka i otpornosti.
Poljoprivredno prehrambenom sektoru potrebno je udruživanje i zajednički nastup proizvođača na tržištu, pa Ministarstvo iz tog razloga potiče osnivanje proizvođačkih organizacija, kojih je do sada u različitim sektorima osnovano 35. Zastupnici su informirani kako je Hrvatska zajedno sa Slovačkom, Bugarskom, Mađarskom, Litvom, Rumunjskom i Slovenijom zatražila na Vijeću da se na EU razini bolje regulira suzbijanje nepoštene trgovačke prakse i spriječi iskorištavanje dominantne pozicije od pojedinih aktera u lancu opskrbe hranom.
Nakon provedene rasprave Odbor za poljoprivredu je većinom glasova (7 glasova „ZA“, 2 glasa “PROTIV“ i 1 glas „SUZDRŽAN“) odlučio predložiti Hrvatskome saboru donošenje
ZAKONA O IZNIMNIM MJERAMA KONTROLE CIJENA.
Za izvjestiteljicu na sjednici Hrvatskoga sabora Odbor je odredio zastupnicu Marijanu Petir, predsjednicu Odbora.
PREDSJEDNICA ODBORA
Marijana Petir