Zagreb - Predsjednik saborskog Odbora za Ustav, Poslovnik i politički sustav Dražen Bošnjaković i potpredsjednica Odbora Ingrid Antičević-Marinović primili su danas u Hrvatskom saboru veleposlanika Petera Semnebya, voditelja misije OESS-a kako bi ga u prvom uvodnom sastanku upoznali s prioritetima i ciljevima rada Odbora u ovom mandatu.
Tom je prigodom gospodin Bošnjaković istaknuo kako se ranije započete zakonodavne reforme nastavljaju, neovisno o promjeni vlasti. U skladu s tim nastavlja se i vrlo kvalitetna suradnja s misijom OESS-a u Hrvatskoj, koja je do sada nerijetko participirala svojim preporukama u pronalasku za Hrvatsku najkvalitetnijih zakonskih rješenja.
Izrazivši zadovoljstvo prvim utiscima, veleposlanik Semneby skrenuo je pozornost na, po mišljenju OESS-a, najvažnija pitanja o čijem rješenju ovisi perspektiva Hrvatske u procesu europskih integracija. Radi se o povratku izbjeglica i stvaranju što kvalitetnijih preduvjeta za njihov povratak što uključuje stambeno zbrinjavanje. Vezano uz to pitanje jest i naknada štete uzrokovane terorističkim napadima, procesuiranje ratnih zločina na hrvatskim sudovima.
Posebnu pažnju, prema riječima gospodina Semnebya, zaslužuje činjenica da je na Europskom sudu za ljudska prava čak pet puta više predmeta iz Hrvatske od primjerice Slovenije, a to je jasan pokazatelj nedovoljne efikasnosti hrvatskog pravosuđa i olakog tretiranja pitanja ljudskih prava.
Potpredsjednica Antičević-Marinović podsjetila je voditelja misije OESS-a na paket procesnih zakona, te najnovije izmjene Zakona o sudovima čija je namjera upravo podizanje razine efikasnosti hrvatskog pravosuđa, ali i ukupne pravne sigurnosti u Republici Hrvatskoj. Glede pitanja povratka izbjeglica potpredsjednica Odbora upoznala je gospodina Semnebya s najavljenim potezima Vlade RH u pravcu naknade štete za ratna razaranja koja će se odnositi ne samo na kuće, već i na ukupnu imovinu.
Zaključno Peter Semneby je izrazio zadovoljstvo vidljivim konsenzusom svih političkih snaga oko prioriteta i ključnih pitanja hrvatske politike jer su različita mišljenja dobrodošla oko porezne politike, ali ne i oko ljudskih prava i temeljnih vrijednosti.