Poštovana potpredsjednice hrvatske Vlade i ministrice vanjskih i europskih poslova, poštovani glavni tajniče Vijeća Europe, poštovani predsjedniče Parlamentarne skupštine Vijeća Europe, poštovani članovi Stalnog odbora,
dragi gosti,
zadovoljstvo mi je da vas mogu pozdraviti danas u Hrvatskome saboru, uime zastupnica i zastupnika kao i u osobno ime, u trenutku kada Hrvatska prvi put od svojeg članstva 1996. u Vijeću Europe, predsjeda njegovim Odborom ministara.
Želim vam još jednom dobrodošlicu uz nadu da ćete se u Hrvatskome saboru osjećati jednako ugodno kao i u vašim nacionalnim parlamentima, odnosno u Parlamentarnoj skupštini Vijeća Europe.
Dame i gospodo,
pristupanje Vijeću Europe bio je jedan od prvih velikih strateških ciljeva Hrvatske i uspjeha njezine vanjske politike.
Prvi hrvatski predsjednik Franjo Tuđman, na dan primanja u članstvo Vijeća Europe, 6. listopada 1996., u svom je obraćanju hrvatskoj javnosti rekao:
„Danas je Hrvatska konačno primljena u Vijeće Europe. (...) To je bilo moguće samo zato što smo imali svijest o trajnim vrednotama naše političke i kulturne baštine. (...) Hrvatsko članstvo u Vijeću Europe preduvjet je međusobnog razumijevanja međusobnih obveza i gospodarskog povezivanja. To je začetak formalne europske integracije u interesu naše domovine i cijele europske zajednice“.
Postavši članicom Vijeća Europe, Hrvatska je jasno pokazala svoju pripadnost europskom krugu zemalja s najvišim vrijednosnim demokratskim standardima.
Uspjeh je bio tim veći jer je Hrvatska netom izašla iz rata i prolazila je razdoblje tranzicije.
Treba naglasiti da je, i prije svoga formalnog članstva u Vijeću Europe, Hrvatska sudjelovala od 1992. godine u radu Parlamentarne skupštine Vijeća Europe što je značajno pridonijelo afirmiranju Hrvatske i razvoju njezine parlamentarne diplomacije.
Tijekom svih godina članstva u Vijeću Europe i prihvaćanjem njegovog konvencijskog sustava zaštite ljudskih prava, Hrvatska se razvijala i postala ono što danas jest – zemlja koja je u potpunosti predana demokratskim temeljima na kojima počiva suvremena Europa – demokraciji, vladavini prava i zaštiti ljudskih prava.
Članstvo u Vijeću Europe omogućilo je hrvatskim građanima mogućnost zaštite njihovih prava u skladu s najvišim standardima europske pravne stečevine.
Europska konvencija za zaštitu ljudskih prava i temeljnih sloboda kao i djelovanje Europskog suda za ljudska prava prepoznati su u svim segmentima društva.
Njezina primjena kao i provedba presuda Europskog suda za ljudska prava dodatno osnažuju prije svega nacionalni, ali i zajednički demokratski i pravni prostor utemeljen na poštivanju ljudskih prava i temeljenih sloboda. Stoga, svijest o njihovoj važnosti moramo trajno osnaživati.
Također, nemojmo zaboraviti i da je pravna stečevina Vijeća Europe dio pravne stečevine Europske unije i da bez članstva u Vijeću Europe Hrvatska, kao ni druge države, danas ne bi bile članice Europske unije.
Dame i gospodo,
uvjeren sam da su aktivnosti Hrvatske prepoznate u Vijeću Europe ovih 22 godine njezinog članstva.
Hrvatska je dala snažan doprinos političkom, parlamentarnom i stručnom aspektu rada organizacije, kao i aktivnostima lokalnih i regionalnih vlasti i nevladinih organizacija. Želimo i nadalje aktivno pridonositi traženju rješenja za brojna pitanja s kojima se suočava današnja Europa.
Stoga su prioriteti našeg predsjedanja:
- borba protiv korupcije i organiziranog kriminala,
- zaštita prava nacionalnih manjina i osjetljivih društvenih skupina,
- osnaživanje lokalne i područne samouprave te
- zaštita i promicanje kulturne baštine
o kojima će detaljnije govoriti potpredsjednica Vlade i ministrica vanjskih i europskih poslova.
Danas, kada se Europa suočava s brojnim izazovima koji prijete demokraciji, ljudskim pravima i vladavini prava, uloga Vijeća Europe kao čuvara svih demokratski standarda koji proizlaze iz Europske konvencije o ljudskim pravima i temeljnim slobodama, važnija je nego ikada.
To nas treba voditi i u našim promišljanjima o tome kako osnažiti daljnji rad Vijeća Europe i njegove Parlamentarne skupštine koja prolazi izazovno razdoblje.
Zato svi zajedno moramo zaštiti našu zajedničku pravnu i vrijednosnu stečevinu i promicati svijest o zajedničkom europskom kulturnom identitetu kao i poticanju njegova razvoja i raznolikosti. Time ćemo, u međusobnoj suradnji i dijalogu, učiniti naš kontinent stabilnijim i sigurnijim.
Na nama je da, potpuno svjesni tog zajedničkog nasljeđa, razvijamo i dalje demokratsku kulturu, posebno zbog mladih naraštaja.
Za kraj, dopustite mi zaželjeti vam uspješan nastavak vašeg današnjeg rada u Hrvatskome saboru kao i daljnju plodonosnu razmjenu mišljenja u okviru Parlamentarne skupštine Vijeća Europe.
Zahvaljujem.