Kao rezultat prvog zajedničkog sastanka Odbora za poslove Europske unije Državnog zbora Republike Slovenije i Odbora za europske poslove Hrvatskoga sabora, s obzirom na nadolazeće europske izbore;
Priznajući činjenicu da demokratski legitimitet mora biti zajamčen u svim fazama postupka donošenja odluka u Europskoj uniji, ali i prilikom uzajamne interakcije institucija, priznajući pritom odredbe Lisabonskog ugovora o aktivnom doprinosu nacionalnih parlamenata dobrom funkcioniranju Unije;
Ističući da tijekom integracijskog procesa nacionalni parlamenti igraju posebnu ulogu u približavanju Europske unije svojim građanima i jačanju europske svijesti u zemljama članicama i u tom smislu, pozivajući se na članak 10. stavak 3 Ugovora o Europskoj uniji, koji određuje da svaki građanin ima pravo sudjelovati u demokratskom životu Unije, a odluke se donose otvoreno i na način što bliži građanima,
Potvrđujući podršku ponovnom uključivanju građana Europske unije u europske integracije i europske institucije, a vezano uz izbore za Europski parlament u svibnju 2014., istovremeno naglašavajući da rezultat tih izbora uvelike ovisi o relevantnom radu i aktivnostima Europskog parlamenta;
Naglašavajući ulogu i odgovornost europskih političkih stranaka u zakonodavnom procesu kao i u međuparlamentarnoj suradnji;
Potvrđujući svoju predanost međuparlamentarnoj suradnji u skladu s odredbama Lisabonskog ugovora, posebice imajući na umu važnost zajedničkog djelovanja nacionalnih parlamenata kako proizlazi iz Lisabonskog ugovora, a naročito vezano za provjeru načela supsidijarnosti;
Odbor za poslove Europske unije Državnog zbora Republike Slovenije i Odbor za europske poslove Hrvatskoga sabora
Ukazuju na važnost dijaloga s građanima na različitim razinama, uz mogućnost sudjelovanja nevladinih organizacija, o budućnosti Europske unije kako bi se obnovilo i ojačalo njihovo povjerenje u Uniju i njezinu ulogu zaštitnika mira, demokracije i ljudskih prava, što je važno u svjetlu razvoja događanja na istočnoj granici;
Vjeruju kako taj dijalog treba uključivati i teme vezane za proširenje, posebice na zemlje Jugoistočne Europe;
Pozdravljaju uključenost nacionalnih parlamenata u Europski semestar koordinacije gospodarskih politika i podupiru postupno uključivanje Europskog parlamenta u tom smislu;
Vjeruju da nacionalni parlamenti imaju poseban zadatak približavanja Unije svojim građanima, a vezano uz mjere koje je potrebno poduzeti na razini EU-a kako bi se izašlo iz financijske krize i krize suverenog duga, kao i u procesu stvaranja duboke i stvarne monetarne unije. Demokratski legitimitet i odgovornost uistinu su neophodna komponenta bilo koje veće reforme Europske unije;
Slažu se da, iako nadzor nad djelovanjem vlada nakon Lisabonskog ugovora i dalje predstavlja glavnu europsku aktivnost nacionalnih parlamenata, njihov važan politički zadatak na razini EU-a treba biti i provjera poštovanja načela supsidijarnosti;
Naglašavaju da COSAC jest i treba ostati važan institucionalizirani forum međuparlamentarne suradnje za razmjenu mišljenja i najboljih iskustava vezano za (političke) aspekte europske uloge nacionalnih parlamenata, naročito obraćajući pažnju na procjenu trenutnog stanja i budućnosti europskih integracija;
Pozivaju COSAC da iskoristi prigodu 5. godišnjice stupanja na snagu Lisabonskog ugovora za analizu aktivnosti nacionalnih parlamenata u Europskoj uniji kako bi se procijenila uspješnost kojom se Ugovor nosi s demokratskim deficitom Europske unije;
Pozdravljaju pojedinačne inicijative nekih nacionalnih parlamenata za jačanje uloge nacionalnih parlamenata u europskom zakonodavnom procesu i podupiru zaključak Konferencije predsjednika parlamenata da postojeću slabost provjere supsidijarnosti treba prvo izmijeniti unutar okvira političkog dijaloga izbjegavajući tako izmjene i dopune Ugovora;
Potvrđuju potporu sastancima odbora za europske poslove južnih država članica Europske unije kao forumu za razgovor i razmjenu mišljenja o temama od zajedničkog interesa za južne države članice unutar određenog okvira EU-a;
Pozivaju Europski parlament da redefinira ishod sastanaka u organizaciji Europskog parlamenta kako bi isti bili korisniji nacionalnim parlamentarcima;
Slažu se da su zbog dvojne prirode građanstva Europske unije, Europski parlament i nacionalni parlamenti odgovorni pred europskim građanima i građanima nacionalnih država, dok je Europski parlament, kao institucija koja izravno predstavlja građane EU, odgovoran za priopćavanje i obavještavanje građana o određenim europskim temama;
Skreću pozornost, uoči izbora za Europski parlament, na Preporuku Komisije 20137142/EU o unaprjeđenju demokratske i učinkovite provedbe izbora za Europski parlament koju je Europska komisija usvojila 12. ožujka 2013., a posebice na činjenicu da bi „države članice trebale poticati i pojednostaviti pružanje informacija biračima o poveznicama između nacionalnih stranaka i europskih političkih stranaka prije izbora za Europski parlament kao i za vrijeme izbora, između ostaloga i na način da se omogući i potiče navođenje takvih poveznica na glasačkim listićima koji se koriste tijekom tih izbora“.
Naglašavaju da i glasači izabranih zastupnika Europskog parlamenta trebaju biti valjano informirani o poveznici između nacionalnih i europskih političkih stranaka. To bi uvelike doprinijelo jačanju političke važnosti Europskog parlamenta, a samim time i Europske unije među njenim građanima.