Odbor za ravnopravnost spolova Hrvatskog sabora održao je 22. rujna 2022. godine tematsku sjednicu (26. sjednicu Odbora) u povodu obilježavanja 22. rujna: Nacionalnog dana borbe protiv nasilja nad ženama.
Sjednica je održana sukladno zaključku s 25. (elektroničke) sjednice Odbora na temu: Femicid. Održavanje tematske sjednice potaknuto je nedavnim tragičnim slučajevima, ali i sve većim porastom najtežeg oblika nasilja nad ženama femicida, koji se definira i kao zločin iz mržnje nad osobama ženskog spola motiviran spolom žrtve.
Potpredsjednica Odbora Branka Juričev Martinčev podsjetila je da je Hrvatski sabor proglasio Nacionalni dan borbe protiv nasilja nad ženama spomendanom 2004. godine kao sjećanje na 22. rujna 1999. godine kada su tijekom brakorazvodne parnice na zagrebačkom Općinskom sudu ubijene tri, a ranjena jedna žena. Cilj sjednice jest slanje poruka o nultoj toleranciji prema nasilju nad ženama, pružanje informacija o načinima zaštite žrtava te općenito senzibiliziranje javnosti o ovom problemu.
Državna tajnica Ministarstva rada, mirovinskog sustava, obitelji i socijalne politike Margareta Mađerić naglasila je da je obiteljsko nasilje jedno od najtežih oblika nasilja te da se kontinuirano radi na unaprjeđenju nacionalnih dokumenata koji uređuju područje zaštite od nasilja u obitelji. Također, radi se i na osiguravanju potrebne skrbi za žrtve nasilja, među ostalim, i pružanjem adekvatnog smještaja i povećanjem smještajnih kapaciteta. Otvorena su skloništa za žrtve nasilja u još šest županija u kojima do sada nisu postojala te je u Hrvatsko ukupno 25 skloništa s 352 smještajna kapaciteta, a na mjesečnoj bazi popunjenost iznosi od 50 do 60 posto. Od 2019. godine rade i savjetovališta za žrtve obiteljskog nasilja, a od 2021. godine i savjetovališta za žrtve seksualnog nasilja. Nadalje, postoji 24-satna telefonska linija, Nacionalni pozivni centar za žrtve kaznenih djela i prekršaja za sve žrtve koje se pozivom na broj 116 006 mogu javiti i dobiti stručnu pomoć i zaštitu. Kroz ovaj EU projekt zaposleno je i pet visokokvalificiranih djelatnica koje svojim iskustvom rada sa žrtvama i stručnošću mogu osnažiti žrtvu da prijavi nasilje. Ne manje važnu ulogu u borbi protiv nasilja nad ženama imaju i mediji, a 1. lipnja pokrenuta je nacionalna medijska kampanja Empatija sada – za društvo bez nasilja pod motom „Zaustavimo nasilje nad ženama i nasilje u obitelji – za nasilje nema opravdanja“. Državna tajnica je zaključno najavila i početak nove usluge psihosocijalnog programa pomoći sprječavanja nasilničkog ponašanja u obitelji koje će provoditi stručnjaci obiteljskih centara od siječnja 2023. godine.
Državni tajnik Ministarstva pravosuđa i uprave Juro Martinović naglasio je da je zakonodavni okvir kojim se uređuje ovo područje izrađen kvalitetno i na način da bude uporabljiv. Izmjene su rađene na širokoj platformi u suradnji s nevladinim sektorom te stručnim tijelima, posebice katedrama koje se bave ovom problematikom i naš je zakonodavni okvir na razini europskih država. Uz dobre zakone trebalo bi poraditi i na senzibilizaciji društva i samog sustava. Sa svih razina mora se poslati poruka o nultoj toleranciji na nasilje te osposobiti institucije da adekvatno reagiraju i primijene propise, a kazneno-pravni okvir će se i dalje unaprjeđivati.
Govoreći o statističkim pokazateljima državna tajnica Ministarstva unutarnjih poslova Irena Petrijevčanin je rekla da se u 2022. godini bilježi porast ubojstava žena, ali i kaznenih djela počinjenih nad ženama u odnosu na prošlu godinu. Od 22 ubojstva u prvih 8 mjeseci ove godine 12 ubojstava počinjeno je nad ženama, dok je u istome razdoblju 2021. godine od 19 ubojstava 8 bilo na štetu žena. Ministarstvo unutarnjih poslova i Ravnateljstvo policije provode i sudjeluju u međuresornoj edukaciji na nacionalnoj i međunarodnoj razini kroz Frontex te dobro surađuju sa svim uključenim resorima kao i s organizacijama civilnog društva koje se bave ovom problematikom. MUP pravobraniteljske preporuke shvaća ozbiljno, surađuje u konkretnim predmetima; Ravnateljstvo policije svim policijskim upravama daje upute oko unaprjeđenja postupanja u procjeni rizika od nasilničkog ponašanja i potrebi zaštite žrtve, a svaki se slučaj femicida analizira te se utvrđuju rizični faktori za njegovo ponavljanje.
Savjetnik pravobraniteljice za ravnopravnost spolova Nebojša Paunović upozorio je na alarmantnu situaciju i zabrinjavajuće brojke. Svake godine sve više raste broj kaznenih djela nasilja nad ženama u obitelji, a opada broj prekršaja. U 2009. godini od 20000 prijava za nasilje u obitelji u 400 slučajeva je bilo kaznenih prijava, dok je u 2021. godini od 8000 prijava preko 6000 bilo kaznenih slučajeva. Problem je što se za prekršaje izriče uvjetna ili novčana kazna te se nasilnika ponovno vraća u obitelj, a takva osoba kroz izrečenu prekršajnu kaznu ne osjeća nikakvu posljedicu te je spremna i na teže kazneno djelo. Ured pravobraniteljice za ravnopravnost spolova zalaže se za prevenciju u kojoj stručne službe u ranoj fazi pružaju pomoć, prije samog nasilja. Istaknuta je važnost edukacije i kontinuiranoga rada sa strukom, kao jedne od slabih karika u prevenciji nasilja. Treća važna karika jest dugotrajna resocijalizacija počinitelja kroz psihološku pomoć koja treba uključiti i samu žrtvu. Najmanje se troši na edukaciju i resocijalizaciju, a država najviše troši na represiju i procesuiranje, a zna se da se nasilje ne rješava nasiljem i kažnjavanjem.
Predstavnice udruge SOS Rijeka – Centar za nenasilje i ljudska prava Lorena Zec i Iva Čatipović govorile su o problemu obiteljskog nasilja i nasilja nad ženama iz pozicije samih korisnica njihovog savjetovališta za žrtve nasilja, napomenuvši da se najveći izazovi kriju u tome da institucije njihove korisnice ne čuju, ne shvaćaju ozbiljno ili ne prepoznaju nasilnike. Femicid je jedno od najpredvidljivijih ubojstava i točno se može predvidjeti linija koja dovodi do njega jer istraživanja točno pokazuju što do femicida dovodi. Međutim, u Hrvatskoj kao da se to ne vidi. Ženama žrtvama nasilja ili onima koje bi to mogle postati trebalo bi vjerovati te im se osigurati adekvatnu zaštitu. Zakonski okvir je kvalitetan, ali problem je u praksi gdje se kontinuirano krše prava žrtava. Kada se govori o otvaranju skloništa treba napomenuti da se tu radi o projektnim programima za koje se ne zna hoće li opstati ili ne. Također, postoji problem sa smještajnim kapacitetom u skloništima za trudnice, žene s invaliditetom, majke starije muške djece i sl.
U raspravi je upozoreno na niz zabrinjavajućih činjenica, od samog porasta femicida, obiteljskog nasilja, neadekvatne brige o žrtvama, nekažnjavanju nasilnika, ali i činjenica koje proizlaze iz nacionalnog istraživanja, a koja pokazuju da mladi u partnerskim vezama smatraju fizičko nasilje prihvatljivim. Rečeno je da se svaki oblik nasilja nad ženama treba ozbiljno tretirati i da je važna sama osuda javnosti svih djela nasilja nad ženama, posebice u medijskom izvještavanju.
Naglašena je potreba bolje povezanosti i komunikacije među institucijama kad je riječ o razmjeni informacija, a naglašena je i potreba otvaranja registra obiteljskih nasilnika. Edukacija djece od najranije dobi istaknuta je kao ključni element borbe protiv svih oblika nasilja, kao jasno i nedvosmisleno djelovanje kad je riječ o kažnjavanju počinitelja. Upozoreno je na neadekvatne i neučinkovite mjere koje se izriču nasilnicima, od novčanih kazni s popustom do uvjetnih osuda ili mjere rada za opće dobro. Zaključeno je da se i promjenom društvenog stava, ali i odgoja prema kojem je žena u društvu manje vrijedna mogu spriječiti slučajevi pojave nasilja nad ženama, pa i onih najtragičnijih – femicida.
PREDSJEDNICA ODBORA
Izv. prof. dr. sc. Marija Selak Raspudić, v.r.