Odbor za ravnopravnost spolova Hrvatskog sabora održao je 12. srpnja 2022. godine tematsku sjednicu (24. sjednicu Odbora) zajedno s Odborom za obitelj, mlade i sport.
Tematska sjednica bila je posvećena mentalnom zdravlju djece i mladih. Sjednica je organizirana s ciljem ukazivanja na štetne posljedice pandemije na mentalno zdravlje djece i mladih, školske pritiske i ostale probleme s kojima se susreću mladi s obzirom na uznemirujuće podatke o povećanom broju pokušaja samoubojstava u toj populaciji.
O temi su, uz saborske zastupnice i zastupnike, raspravljali liječnici, stručnjaci za mentalno zdravlje te predstavnici resornih ministarstava.
Predsjednica Odbora za ravnopravnost spolova Marija Selak Raspudić uvodno je naglasila da je razlog sazivanja ove sjednice porazna statistika Ministarstva unutarnjih poslova i dramatičan porast pokušaja samoubojstava u prvih 5 mjeseci ove godine. Statistički pokazatelji za 2021. godinu govore da je do 14 godina bilo 5 pokušaja samoubojstava, a u 2022. godini 19, što predstavlja porast od 280 posto. Uzlazni trend pokazuje se i u drugim dobnim skupinama i to u skupini od 15-18 godina (12 posto više pokušaja nego prethodne godine), a u skupini od 19-25 čak 60 posto više. Kako većina te porazne statistike otpada na djevojčice traže se odgovori što se to događa s djecom i što se to događa s djevojčicama i djevojkama.
Predsjednica Odbora za obitelj, mlade i sport Vesna Vučemilović dodala je da istraživanja pokazuju da su djevojčice viših razreda srednje škole najugroženije te ukazala na nedovoljan broj psihologa u školama, mali broj specijalizacija dječje psihijatrije te pozvala na sustavno rješavanje ovog problema naglašavajući da potrebnog stručnog kadra nedostaje i na tržištu rada.
Uvodeći u temu sjednice, dječja psihijatrica Katarina Dodik Ćurković, pročelnica Zavoda za dječju i adolescentnu psihijatriju Kliničkog bolničkog centra Osijek, izrazila je ozbiljnu zabrinutost brojkama u praksi te ukazala na nedostatak dječjih psihijatara kao i stacionarne skrbi u većem dijelu Hrvatske. Kada se govori o većem broju pokušaja suicida kod djece govori se o ozbiljnom porastu, ali i o porastu slučajeva prvih pregleda i povećanom broju stacionarnog liječenja posebno dnevnobolničkom. Također, postoji čitav niz specifičnih rizičnih ponašanja gdje su vidljivi porasti. Alarmantan je broj samoozljeđivanja, agresije, poremećaja ishrane, konzumacije psihoaktivnih tvari i raznih ovisnosti, vršnjačkoga nasilja i različitih oblika pokušaja suicida. Uočljiv je izostanak prevencije kojom se mogu spriječiti mnoge neželjene pojave kad je riječ o mentalnom zdravlju.
Psihijatrica Tihana Jendričko, pročelnica Zavoda za psihoterapiju pri Klinici za psihijatriju Vrapče, ukazala je na to da se gotovo polovica adolescenata koji se nalaze u tretmanu upravo u svojim obitelji susreće s pokušajima suicida, ovisnostima, zlostavljanjima, psihičkim oboljenjima. Kod te djece i mladih ne postoji osjećaj povezanosti i podrške u obitelji i oni često imaju osjećaj da ih nitko ne doživljava i ne voli i zato je važno pružanje podrške i roditeljima te djece.
Profesorica na Katedri za kliničku psihologiju Filozofskog fakulteta u Zagrebu Nataša Jokić Begić ukazala je na činjenicu da je psihičko zdravlje djece ugroženo na globalnoj razini te da jedno od pet djece pati od psihičkih smetnji. Postoji i problem 20-20 što znači da tek 20 posto dobiva adekvatnu pomoć i prepoznato je, a 20 posto je neprepoznato jer djeca često ne znaju jasno reći što ih muči i ne znaju opisati svoje emocije.
U ime Hrvatskog psihološkog društva govorila je prva dopredsjednica Ljiljana Mikuš koja se posebno osvrnula na važnost donošenja Strategije smanjenja rizika za pojedine skupine i jačanje zaštitnih čimbenika za mentalno zdravlje djece. Istaknula je važnost pokretanja programa koji bi bili usmjereni na osnaživanje uloge nastavnika, roditelja i odgajatelja te za stjecanje socijalnih i emocionalnih vještina da bi znali prepoznati simptome traume i probleme u području mentalnog zdravlja.
U raspravi koja je uslijedila, predstavnici resornih institucija iznijeli su stajališta i prijedloge kako odgovoriti na sve veći izazov mentalnog zdravlja mladih i djece naglasivši da je preventivno djelovanje ključno kao i međuresorna suradnja i multidisciplinarni pristup.
Državna tajnica Ministarstva unutarnjih poslova Irena Petrijevčanin Vuksanović govorila je o važnosti uspostave sinergije i holističkog pristupa, te umreženosti svih uključenih resora. Policijski službenici rade na nizu procjena rizika i okidača za pokušaj suicida, sustavno prate prilike, motive i moguće poticaje na suicid. Aktivno se radi na unaprjeđenjima postupaka prema djeci žrtvama, a posebno se prate međunarodni trendovi te se dodano ulaže u edukaciju policijskih službenika.
Zamjenik Pravobraniteljice za osobe s invaliditetom Darijo Jurišić izdvojio je kao posebno ranjivu skupinu, kad je riječ o mentalnom zdravlju, djevojke i žene s invaliditetom te djecu s mentalnim teškoćama koji su smješteni u zdravstvene ustanove. Naime, te su se osobe u jeku pandemije koronavirusa našle u situaciji neprovođenja programa koji su osnova za njihovo funkcioniranje. Nažalost, došlo je do regresije njihovoga stanja i pogoršanja općeg mentalnog zdravlja zbog otkazivanja aktivnosti dnevnog i poludnevnog boravka.
Zamjenik pravobraniteljice za ravnopravnost spolova Kristijan Kevešević dodatno je ukazao na dominantni trend povećanog broja udjela djevojčica u pokušajima samoubojstava, ali i na činjenicu da je kod dovršenih samoubojstava još uvijek dominantan udio dječaka. Dostupni su podatci o dobnoj skupini u kojoj se generira taj problem, podatci o načinima izvršenja pokušaja samoubojstva i drugim faktorima koji su prepoznati te se kao daljnji put nameće upravo multidisciplinarni pristup i koordinacija nadležnih tijela kako bi se spriječila ova neželjena ponašanja.
Državni tajnik Ministarstva znanosti i obrazovanja Tomislav Paljak rekao je da je uloga te institucije u očuvanju mentalnoga zdravlja nezaobilazna te dodao da je tijekom školske godine 2021./2022., u odnosu na 2018./2019. uočen trend povećane psihološke intervencije u kriznim događanjima, a kao zanimljiv trend post pandemijske online nastave naveo je povećan broj zahtjeva za održavanje nastave na daljinu. Fobije i anksioznosti se navode kao razlozi nemogućnosti pohađanja nastave uživo i to se smatra novim izazovom.
Danijela Štimac Grbić iz Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo iznijela je podatak kako je u 2021. godini povećan broj hospitalizacija zbog samoozljeđivanja te se bilježi i porast broja samoubojstava u registru. Kao najučinkovitije sredstvo u zaštiti mentalnog zdravlja navela je prevenciju i intervenciju kroz jačanje socijalnih i emocionalnih kompetencija te vršnjačku potporu i komunikacijske sposobnosti da bi se artikulirali vlastiti osjećaji i prepoznali osjećaji drugih.
Ana Veočić iz Centra za nestalu i zlostavljanu djecu iz Osijeka predstavila je rad te organizacije koja skrbi o djeci koja se nalaze u nepovoljnim životnim uvjetima, pruža zaštitu djeci od zlostavljanja i seksualnog iskorištavanja putem Interneta te pruža podršku obiteljima uz savjetovanje. Potrebe za uslugama Centra su ogromne; primjerice 1200 djece u pet slavonskih županija trebaju tretman, a kapacitet postoji tek za njih 90 i liste čekanja su velike.
Pravobraniteljica za djecu Helenca Pirnat Dragičević složila se s iznesenim stavovima da je situacija alarmantna te naglasila da njezin ured radi na zaštiti mentalnoga zdravlja kao jednom od prioriteta. S velikom zabrinutošću prati situaciju oko pokušaja samoubojstava, samoozljeđivanja i teških kliničkih slika kao i problem nedostatka brojnih specijalista kad je riječ o brizi za mentalno zdravlje djece i mladih i smatra da se samo uključenošću svih sustava u prevenciju mogu postići željeni rezultati i pomoći djeci.
PREDSJEDNICA ODBORA
Izv. prof. dr. sc. Marija Selak Raspudić, v.r.