6th term of the Croatian Parliament (11 January 2008 - 22 December 2011)

Na temelju članka 129. stavak 2. Poslovnika Hrvatskoga sabora, Odbor za zaštitu okoliša podnosi Prijedlog Deklaracije o potpori Inicijativi za proglašenje regije Alpe-Adria područjem slobodnim od GMO-a.
Za svog predstavnika koji će u ime Odbora za zaštitu okoliša sudjelovati u radu Hrvatskoga sabora i njegovih radnih tijela, Odbor je odredio Marijanu Petir, predsjednicu Odbora.

PREDSJEDNICA ODBORA
Marijana Petir

Prijedlog
Deklaracije o potpori Inicijativi za proglašenje regije Alpe-Adria područjem slobodnim od GMO-a

Izvorišta i osnove

Na temelju članka 2. Ustava Republike u kojem se, među ostalim, navodi da Hrvatski sabor ili narod neposredno, samostalno, u skladu s Ustavom i zakonom, odlučuje o očuvanju prirodnog i kulturnog bogatstva i korištenju njime;

Na temelju članka 3. Ustava Republike Hrvatske kojim se, među ostalim, očuvanje prirode i čovjekova okoliša, određuju kao najviše vrednote ustavnog poretka Republike Hrvatske i temelj za tumačenje Ustava;
Nastavljajući se na i dodatno podupirući stavove Deklaracije o zaštiti okoliša u Republici Hrvatskoj od 17. lipnja 1992. godine;

Pozivajući se na odredbe Konvencije o biološkoj raznolikosti koju je Hrvatski sabor ratificirao 1996. godine te je Republika Hrvatska od 1997. godine punopravna stranka Konvencije;

Pozivajući se na odredbe Protokola o biološkoj sigurnosti uz Konvenciju o biološkoj raznolikosti (Kartagenskog protokola) kojeg je Hrvatski sabor ratificirao 2002. godine;

Pozivajući se na odredbe Europske povelje o lokalnoj samoupravi, potvrđene Zakonom o potvrđivanju Europske povelje o lokalnoj samoupravi 1997. godine, temeljem kojih su, sukladno Ustavu i zakonu, donesene odluke svih županijskih skupština koje su svoja područja proglasile slobodnima od GMO-a te zabranile ispuštanje živih genetski modificiranih organizama u okoliš, pa i u pokusne svrhe;

Pozivajući se na strateške smjernice Strategije i akcijskog plana zaštite biološke i krajobrazne raznolikosti Republike Hrvatske koju je Hrvatski sabor usvojio 28. studenoga 2008. godine u kojoj se iskazuje potreba poticanja ekološke poljoprivrede i drugih oblika poljoprivrede koji pridonose očuvanju biološke raznolikosti te pomoći proizvođačima u promidžbi i osiguranju tržišta, i na poljoprivrednim površinama potiče se očuvanje bioloških svojti značajnih za stanišni tip, a da se ne unose strane (alohtone) vrste i genetski modificirani organizmi u prirodu;

Pozivajući se na zaključke Hrvatskoga sabora od 27. studenoga 1998. godine donesene nakon provedene rasprave o Stanju u poljoprivredi Republike Hrvatske (točka 17.f.);

Pozivajući se na Lošinjsku deklaraciju o biotičkom suverenitetu donesenu na 3. Lošinjskim danima bioetike 16. lipnja 2004. godine u kojoj su definirani bioetički razlozi i načela suverenosti;
Pozivajući se na Zaključke Odbora za zaštitu okoliša Hrvatskoga sabora donesene na 7. sjednici održanoj 1. srpnja 2008. godine.


Hrvatski sabor na svojoj ____ sjednici od __________ godine donosi:

Deklaraciju

o potpori Inicijativi za proglašenje regije Alpe-Adria područjem slobodnim od GMO-a

1. Hrvatski sabor daje svoju punu potporu Inicijativi Odbora za zaštitu okoliša Hrvatskoga sabora za proglašenje regije Alpe-Adria područjem slobodnim od GMO-a.
2. Prirodno bogatstvo Republike Hrvatske u svoj svojoj raznolikosti i jedinstvenosti prepoznajemo kao nacionalno blago nemjerljive vrijednosti, a njegovo očuvanje kao najviše vrednote za koje se valja neprestano zauzimati.
3. Prostor Republike Hrvatske, a njime i uvjetovanost proizvodnje hrane na tradicionalan način, visoke kakvoće utemeljene na svakodnevnom trudu obiteljskih gospodarstva te njihovom naporu usmjerenom očuvanju autohtonog hrvatskog sela i običaja, nameće potrebnim prepoznavanje različitih mogućnosti njegova racionalnog korištenja, te potrebe njegove posebne zaštite na korist lokalne zajednice i stanovnika.
4. Prepoznajući zaštićena područja prirode kao potencijal razvoja kompatibilnih gospodarskih i turističkih aktivnosti u njihovom okružju ističemo važnost skladnog i održivog suživota s prirodom na cijelom području Republike Hrvatske te ovom deklaracijom iskazujemo potporu tradicionalnom i ekološkom uzgoju poljoprivrednih proizvoda, kao i očuvanju bioraznolikosti kao zalogu sigurne budućnosti ove, i generacija koje tek dolaze.
5. Kako bi se dodatno poticala domaća poljoprivredna proizvodnja, promovirao turizam te sačuvala biološka raznolikost cjelokupnog područja Hrvatske ovom Deklaracijom podržavamo odluke svih županijskih skupština u Republici Hrvatskoj koje su svoja područja proglasile slobodnima od GMO-a.
6. Republiku Hrvatsku treba nastaviti promovirati kao zemlju domaće, kvalitetne i ekološki uzgojene hrane, potpuno slobodne od genetski modificiranih organizama, poticanjem daljnjeg razvoja ruralnog prostora u skladu s prirodom.
7. Smatramo potrebnim ukazati na važnost poticanja različitih oblika financiranja projekata usmjerenih na očuvanje tradicionalne i ekološke proizvodnje u skladu s prirodom, kako zaštićene vrijednosti ne bi bile „smetnja“ razvoju već bi s prostorom i ljudima zajedno živjele i nadopunjavale se.
8. Pozivaju se međunarodni partneri (pogotovo oni iz područja regije Aple-Adria) da se priključe Inicijativi i ulože potrebni napor kako bi potpora područjima slobodnima od GMO-a bila prihvaćena i podržana na području Hrvatskoj susjednih zemalja s ciljem očuvanja bioraznolikosti, tradicionalnog i ekološkog uzgoja poljoprivrednih proizvoda svojstvenog nasljeđu ovog područja srednje Europe.

OBRAZLOŽENJE
GMO slobodna regija označava područje u kojem nije dozvoljeno ispuštanje živih genetski modificiranih organizama (GMO-a) u okoliš, pa ni u pokusne svrhe (a odnosi se i na one GMO za koje je izdano dopuštenje za stavljanje na tržište u svrhu uzgoja) u zaštićenim područjima i u područjima ekološke mreže, sukladno posebnim propisima kojima je uređena zaštita prirode, područjima namijenjenim ekološkoj proizvodnji poljoprivrednih proizvoda i ekološkim oblicima turizma, te područjima koja predstavljaju zaštitne zone utjecaja kao i na područjima koja su odlukom nadležnog tijela jedinice lokalne, odnosno područne (regionalne) samouprave proglašena područjima slobodnima od GMO.

Odbor za zaštitu okoliša Hrvatskoga sabora, u čijem je području djelatnosti i briga za zaštitu prirode u više je navrata raspravljao o problematici genetski modificiranih organizama (GMO) te opasnostima koje bi njihovo unošenje u okoliš predstavljalo za bioraznolikost u Republici Hrvatskoj. O tim pitanjima Odbor je na svojoj 7. sjednici održanoj 1. srpnja 2008. godine predložio, a na 8. sjednici održanoj 3. srpnja 2008. godine jednoglasno donio zaključke kojima se među ostalim tražila izmjena tadašnjeg zakonodavstva te zabrana ispuštanje živih GMO u okoliš. Nedavnim izmjenama predmetnog zakonodavstva takav je stav Odbora većim dijelom i uvažen prihvaćanjem novog Zakona o genetski modificiranim organizmima na plenarnoj raspravi 2009. godine u Hrvatskome saboru, a koji je objavljen u Narodnim novinama br. 137 od 13. studenog 2009. Navedeni stav potvrdile su i sve županije u Hrvatskoj i Grad Zagreb koji su svoja područja proglasila područjima slobodnima od GMO-a te dale prednost ekološkom uzgoju.

Točka 1. obrazlaže svrhu donošenja deklaracije
U zaključcima 7. sjednice Odbora za zaštitu okoliša Hrvatskog sabora održanoj 1. srpnja 2008. godine (točka 4.) među ostalim je navedeno stajalište i mišljenje Odbora o potrebi razvijanja međunarodne suradnje, posebice sa susjednim državama te državama koje su u neposrednom okružju jugoistočne Europe, poradi stvaranja zajedničke regionalne strategije i koordiniranja aktivnosti u očuvanju regije kao područja slobodnoga od GMO-a.

U tu je svrhu u siječnju 2010. godine, Odbor za zaštitu okoliša zatražio dopuštenje predsjednika Sabora kako bi uputio tekst Inicijative za proglašenje Regije Alpe-Adria zonom slobodnom od GMO-a odborima parlamenata zemalja u području Alpe-Adria zaduženima za pitanja zaštite okoliša. Nakon odobrenja, tekst Inicijative upućen je odborima zaduženima za pitanja zaštite okoliša parlamenata Republike Mađarske, Republike Austrije, Republike Slovenije i Republike Italije. Time je Odbor za zaštitu okoliša Hrvatskog sabora pozvao odbore nadležne za zaštitu okoliša u državama Austriji, Mađarskoj, Sloveniji i Italiji na suradnju u ovom projektu, a Inicijativu su podržali predstavnici Odbora za održivi razvoj Mađarskog parlamenta na sastanku Odbora za održivi razvoj u Zagrebu u listopadu 2010. godine i predstavnici Odbora za zaštitu okoliša Austrijskog parlamenta na sastanku u Beču u veljači 2011. godine. Podrška ovoj inicijativi dana je javno i od strane delegacije Odbora za poljoprivredu Parlamenta Republike Slovenije na Sastanku predsjednika Odbora nadležnih za pitanja poljoprivrede Parlamenata zemalja članica EU i zemalja kandidata održanog u Parlamentu Republike Mađarske u Budimpešti 28. ožujka 2011. godine, a u sklopu mađarskog predsjedanja EU.

U Hrvatskoj postoje svi preduvjeti da se ova politika zaokružena u Inicijativi za proglašenje regije Alpe-Adria područjem slobodnim od GMO-a podrži i potvrdi deklaracijom Hrvatskog sabora dajući potporu i prednost ekološkom uzgoju te očuvanju bioraznolikosti naspram neprovjerenih i riskantnih oblika iskorištavanja životno važnog resursa - poljoprivrednog zemljišta namijenjenog proizvodnji hrane.

Točka 2. naglašava važnost opetovanog promoviranja temeljenih načela i vrijednosti našega društva
Temeljem polazišta sadržanog u članku 2. i članku 3. Ustava Republike Hrvatske, a što je već sadržano u širem obliku u Deklaraciji o zaštiti okoliša u Republici Hrvatskoj od 17. lipnja 1992. godine (NN 34/92) ponavljamo da su navedene vrijednosti jedinstvene i nemjerljive te vrijedne svakog napora kako bi se očuvale. Neprestanim isticanjem njihovog značaja, pogotovo u tegobnim vremenima poput današnjih, kada su gospodarski uvjeti života svih razina društva iznimno teški, a pribjegavanje lakšim rješenjima često iznimno privlačno, smatramo važnim još jednom naglasiti nužnost dobrog osmišljavanja zaštite okoliša i ozbiljnog promišljanja politika vezanih uz gospodarenje prirodnim resursima, ciljevima regionalnog razvoja i mehanizmima održive poljoprivredne proizvodnje dugoročno.

Točka 3. govori o uvjetovanosti međuodnosa prostora, klime, prirode te stanovnika i tradicije
Republika Hrvatska zbog svoga geografskog položaja od Panonske ravnice i Dunavskog sliva, preko juga Alpskog masiva, Dinarskoga gorja i Mediterana odlikuje se različitim klimatskim prilikama koje pak za posljedicu imaju izuzetnu raznolikost kako krajolika tako i bioraznolikosti. Zahvaljujući generacijama koje su nastanjivale to područje i njime gospodarile, čuvale tradiciju i brižno koristile taj prostor, ovom se točkom iskazuje potreba prepoznavanja napora koji današnji poljoprivredni proizvođači, a pogotovo obiteljska poljoprivredna gospodarstva, ulažu u očuvanje toga načina gospodarenja. Navedena potreba posebno je istaknuta u III točki Deklaracije o zaštiti okoliša u Republici Hrvatskoj. (Citat: Slijedom toga Republika Hrvatska će: racionalno gospodariti tlom, značajnim prirodnim bogatstvom, u cilju proizvodnje hrane, i to provedbom stroge zaštite, odnosno zabranom prenamjene visokoplodnog tla u nepoljoprivredne, a posebice građevinske svrhe; unapređivanjem nižih kategorija tala; privođenjem zapuštenih površina poljoprivrednoj proizvodnji, te strogom kontrolom primjene pesticida i ostalih sredstava za zaštitu bilja).

Točka 4. daje podršku tradicionalnom i ekološkom uzgoju hrane
Usmjerenost tradicionalnom i ekološkom uzgoju utemeljena je na podršci koja proizlazi iz članka 10. Konvencije o biološkoj raznolikosti iz Rija, ali i ukupnosti odredaba Zakona o ekološkoj proizvodnji poljoprivrednih i prehrambenih proizvoda (»Narodne novine«, br. 12/01., 14/01. i 79/07.). Naime, u tom se članku Konvencije posebno naglašava to da će svaka će ugovorna stranka, koliko je to moguće i prikladno među ostalim „štititi i poticati uobičajeno korištenje bioloških izvora u skladu sa tradicijom i kulturom, sukladno zahtjevima za očuvanje i održivo korištenje.“

Točka 5. daje podršku županijama koje su svoja područja proglasile slobodnima od GMO-a
Ovom se točkom stavlja naglasak na važnost sudjelovanja i odlučivanja na razinama lokane i regionalne samouprave, daje se podrška njihovom pravu i zaštiti što je posebno naglašeno i Strategijom regionalnog razvoja usklađenom sa željama lokalnog stanovništva. Uvođenje GMO-a bez suglasnosti lokalne zajednice krše se temeljni principi Europske povelje o lokalnoj samoupravi, ali i narušavanje političkog suvereniteta društva te se forsiranom uporabom još uvijek nedovoljno provjerenih tehnologija ide protiv osnovnih bioetičkih postulata, ali i savjesti i razuma putem nesagledivosti posljedica, nepovrativosti učinaka i mogućnosti katastrofalnih posljedica.

Članci 3. i 4. Europske povelje o lokalnoj samoupravi, koja je potvrđena Zakonom o potvrđivanju Europske povelje o lokalnoj samoupravi (»Narodne novine – Međunarodni ugovori«, br. 14/97. i br. 4/08.) povezani s organizacijom, nadležnošću i funkcioniranjem jedinca lokalne i područne samouprave predstavljaju temelj na kojem su predstavnička tijela svih županija i Grada Zagreba donijele odluke o zabrani sjetve GMO-a.

Točka 6. podržava i podupire promociju Hrvatske kao zemlje čistog okoliša i kvalitetne hrane
Isticanje komparativnih prednosti takvog načina gospodarenja prostorom i prirodom u skladu sa Strategijom regionalnog razvoja RH. Navedeno je poduprto i člankom 8. Konvencije o biološkoj raznolikosti koji među ostalim iznosi da će svaka ugovorna stranka promicati održiv i za okoliš prihvatljiv razvoj u područjima koja graniče sa zaštićenim područjima, s ciljem daljnje zaštite tih područja.
Tome u prilog govori i strateška smjernica 6.1.6 Nacionalne strategije i akcijskog plana zaštite biološke i krajobrazne raznolikosti u kojoj se navodi da „na poljoprivrednim površinama valja poticati očuvanje bioloških svojti značajnih za stanišni tip, te ne unositi strane (alohtone) vrste i genetski modificirane organizme u prirodu“. U odlomku 6.1.6.1. Akcijskog plana navodi se da valja „osigurati suradnju s drugim sektorima s ciljem sprječavanja unosa stranih vrsta i genetski modificiranih organizama u prirodu“.

Točka 7. ističe važnost poticanja, promicanja i sufinanciranja takve politike kao oblika očuvanja vrijednosti koje želimo očuvati
Zaštićene vrijednosti uključuju krajobraz, autohtone pasmine i tradicionalni/ekološki uzgoj koji daje nemjerljiv doprinos stvaranju razvedenih krajobraza suživotom i međusobnim nadopunjavanjem različitih djelatnosti u prostoru (pašnjaci, livade, vode i sl). Takav održivi suživot kroz stoljeća osigurao je Hrvatskoj da danas bude prepoznata baš po tim zaštićenim prirodnim i kulturnim vrijednostima (jedina zemlja sa šest spomenika UNESCO-a).

Članak 11. Konvencije o biološkoj raznolikosti u opisu poticajnih mjera eksplicite navodi da će „svaka ugovorna stranka, koliko god je to moguće i prikladno, usvojiti ekonomski i socijalno usklađene mjere koje djeluju poticajno na očuvanje i održivo korištenje komponenti biološke raznolikosti.“

Točka 8. izražava važnost podrške međunarodnim aktivnostima
To su aktivnosti koje se provode kako bi se područje bez GMO-a proširilo i na nama susjedne zemlje jer vjetar, kukci, voda ne poznaju državne granice, a osiguranje od nepotrebnog rizika može se postići samo zajedničkim aktivnostima i regionalnom suradnjom svih zainteresiranih dionika.

Odbor za zaštitu okoliša Hrvatskog sabora raspravio je na svojoj 53. sjednici održanoj 26. listopada 2011. godine Konačni prijedlog zakona o zaštiti zraka, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavila Vlada Republike Hrvatske, aktom od 13. listopada 2011. godine. Odbor za zaštitu okoliša, temeljem članka 84.a i članka 138. Poslovnika Hrvatskog sabora, raspravio je predmetni Prijedlog zakona kao matično radno tijelo.

Uz predstavnike predlagatelja, na sjednici su bili nazočni i predstavnici Hrvatskog udruženja za zaštitu zraka i Državnog hidrometeorološkog zavoda (DHMZ-a).

U obrazloženju Konačnog prijedloga zakona prof.dr.sc.Nikola Ružinski, državni tajnik u Ministarstvu zaštite okoliša, prostornog uređenja i graditeljstva iznio je podatke o razmotrenim primjedbama na tekst Zakona koji je bio predložen u prvom čitanju. Prihvaćene su sve primjedbe dane u raspravi na Odborima te većina primjedbi stručne javnosti osim dijela primjedbi na članak 28. Konačnog prijedloga zakona. Važne izmjene sadržane su u dijelu koji se tiče zaštite zraka kroz izmjene članaka 28. i 42., u dijelu koji se odnosi na zaštitu klime i trgovanje emisijskim kvotama te u dijelu vezanom uz skladištenje stakleničkih plinova u geološkim formacijama što je pak sadržano u člancima 117. i 118. Konačnog prijedloga zakona.

U raspravi je iskazano zadovoljstvo članova Odbora i stručne javnosti zbog kvalitete cijelog Zakona dok je predstavnica Hrvatskog udruženja za zaštitu zraka zadržala primjedbe vezane uz članak 28. kojim se DHMZ-u povjerava briga za upravljanje Državnom mrežom za praćenje kakvoće zraka. Problem je prvenstveno financijske prirode, a ne značajna stručna primjedba. Naime, postupak akreditiranja laboratorija financira se sredstvima za redovno poslovanje institucija poput DHMZ-a, Instituta za medicinska istraživanja, Zavoda za javno zdravstvo, a te se institucije ionako u konačnici najvećim dijelom financiraju iz proračunskih sredstava. U nastavku rasprave je Konačni prijedlog zakona ocijenjen izuzetno dobrim, a predstavnik nevladinog sektora u Odboru istaknuo je potrebu za aktivnostima koje bi trebale rezultirati većim povjerenjem javnosti u podatke koji se prikupljaju putem Državne mreže za praćenje kakvoće zraka.

Nakon provedene rasprave Odbor za zaštitu okoliša jednoglasno je (sa 7 glasova „za“) odlučio predložiti Hrvatskome saboru donošenje:

Zakona o zaštiti zraka
zajedno sa sljedećim amandmanima:

AMANDMAN 1.

U članku 97. stavku 5. riječi: „stavku 2.“ zamjenjuju se riječima: „stavku 3.“.

Obrazloženje:
Predloženi amandman je potreban radi ispravke pogreške u pisanju.

AMANDMAN 2.

U članku 153. dodaje se stavak 3. koji glasi:
„Ministarstvo će po službenoj dužnosti dopuniti dozvole za emisije stakleničkih plinova izdane na temelju članka 47.a Zakona o zaštiti zraka („Narodne novine“, broj 178/04 i 60/08) sukladno članku 85. stavku 1. podstavku 5. ovoga Zakona do 31. prosinca 2012. godine“.

Obrazloženje:

Operateri postrojenja koji obavljaju djelatnost kojom se ispuštaju staklenički plinovi dužni su prema članku 47.a Zakona o zaštiti zraka („Narodne novine“, broj 178/04 i 60/08) pribaviti dozvolu za emisije stakleničkih plinova. Člankom 7. podstavkom 5. Uredbe o emisijskim kvotama stakleničkih plinova i načinu trgovanja emisijskim jedinicama („Narodne novine“, broj 142/08). propisano je da dozvola sadrži obvezu prijenosa kvote emisijskih jedinica.
U 2010. i 2011. godini izdane su dozvole za emisije stakleničkih plinova koje ne sadrže obvezu prijenosa kvote emisijskih jedinica kako je to propisano člankom 7. podstavkom 5. navedene Uredbe jer je točkom 11. Plana raspodjele emisijskih kvota stakleničkih plinova u Republici Hrvatskoj („Narodne novine“, broj 76/09) određeno da se dodjela emisijskih jedinica postrojenjima te postupak trgovanja emisijskim jedinicama odgađa do pristupanja Republike Hrvatske Europskoj uniji. Međutim, u Nacrtu ugovora o pristupanju Republike Hrvatske Europskoj uniji određeno da se sustav trgovanja emisijskim jedinicama za postrojenja (EU ETS) primjenjuje od 1. siječnja 2013. godine. Sukladno tome, potrebno je dopuniti sadržaj dozvola izdanih na temelju važećeg Zakona o zaštiti zraka s obvezom predaje količine emisijskih jedinica, kako je to propisano člankom 85. stavkom 1. podstavkom 5. predmetnog Konačnog prijedloga zakona. Da bi se sadržaj dozvola mogao dopuniti na navedeni način nužno je u Konačnom prijedlogu zakona propisati pravnu osnovu Ministarstvu da po službenoj dužnosti pokrene postupak dopune navedenih dozvola do 31. prosinca 2012.

Za izvjestiteljicu na sjednici Hrvatskog sabora Odbor za zaštitu okoliša odredio je Marijanu Petir, predsjednicu Odbora.

PREDSJEDNICA ODBORA

Marijana Petir

Odbor za zaštitu okoliša Hrvatskog sabora raspravio je na svojoj 51. sjednici održanoj 13. srpnja 2011. godine Prijedloga zakona o zaštiti zraka, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavila Vlada Republike Hrvatske, aktom od 7. srpnja 2011. godine.

Odbor za zaštitu okoliša, temeljem članka 138. Poslovnika Hrvatskog sabora, raspravio je predmetni Prijedlog zakona kao matično radno tijelo.

Uz predstavnike predlagatelja, na sjednici su bili nazočni i predstavnici DHMZ-a i Hrvatskog udruženja za zaštitu zraka.

U uvodnom obrazloženju g. Nikola Ružinski, državni tajnik u Ministarstvu zaštite okoliša, prostornog uređenja i graditeljstva objasnio je obuhvat i novosti koje donosi predloženi Zakona istaknuvši dijelove zakona vezane uz mjere za ublažavanje klimatskih promjena te mjere zaštite ozonskoga sloja.

U raspravi je posebno iskazano zadovoljstvo zbog visoke kvalitete predloženog teksta Zakona te zadovoljstvo što se Zakon donosi u dva čitanja kako bi se manje nedorečenosti još do kraja doradile. Dio rasprave vođen je oko uloge DHMZ kao krovne organizacije za vođenje Državne mreže za praćenje kvalitete zraka, nužnosti njenog stabilnog rada, o uspostavi dodatne mjerne postaje za praćenje kakvoće zraka na području Slavonskoga Broda te o promijenjenim uvjetima koje mjeriteljski laboratoriji moraju zadovoljiti kako bi obavljali poslove praćenja kakvoće zraka. Dobivene su i informacije o trenutnom statusu izrade adaptacijske i mitigacijske strategije s obzirom na klimatske promjene što je nužno kako bi Republika Hrvatska poduzela sve kako bi smanjila svoj doprinos klimatskim promjenama i kako bi se što bolje pripremila i što lakše prilagodila rizicima koji će biti uvjetovani promjenama klime.

Nakon provedene rasprave Odbor za zaštitu okoliša jednoglasno je (s 10 glasova „za“) donio sljedeće zaključke:

1. Prihvaća se Prijedlog zakona o zaštiti zraka;
2. Sve primjedbe, prijedlozi i mišljenja izneseni u raspravi uputit će se predlagatelju radi pripreme Konačnog prijedloga zakona.

Za izvjestiteljicu na sjednici Hrvatskog sabora Odbor za zaštitu okoliša odredio je Marijanu Petir, predsjednicu Odbora.

PREDSJEDNICA ODBORA

Marijana Petir

U četvrtak 12. svibnja 2011. godine Odbor za zaštitu okoliša Hrvatskoga sabora održao je svoju 49. sjednicu na temu: "Problematika onečišćenja azbestom u Republici Hrvatskoj". Sjednica je održana na temelju dostavljenih podloga Ministarstva zaštite okoliša, prostornog uređenja, Ministarstva zdravstva i socijalne skrbi i graditeljstva i Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje, a temeljem zaključaka 32. sjednice Odbora za zaštitu okoliša održane 3. veljače 2010. godine.

Na sjednici su uz članove Odbora sudjelovali i gđa. Josipa Blažević Perušić, državna tajnica u Ministarstvu zaštite okoliša, prostornog uređenja i graditeljstva, gđa Jasenka Nećak, ravnateljica uprave za atmosferu i gospodarenje otpadom, dr.Nenad Lamer, ravnatelj Uprave za sanitarnu inspekciju, g. Zlatko Ivaniš, direktor Fonda za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost, gđa Aleksandra Čilić, načelnica Odjela za opasni otpad Fonda, dr. Josip Silovski, ravnatelj Povjerenstva za rješavanje odštetnih zahtjeva, dr. Marija Zavalić, ravnateljica Instituta za zaštitu zdravlja i sigurnost na radu, prim.dr.sc. Vlasta Dečković-Vukres i doc.dr.sc. Nataša Antoljak iz Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo, gđa Ana Lucić Vrdoljak, ravnateljica Instituta za medicinska istraživanja (IMI) i doc.dr.sc. Ivančica Trošić (IMI), g. Robert Planinc, projektant u IGH d.d., g. Jozo Marić, predstavnik Hrvatske udruge sindikata (HUS) za područje Dalmacije, g. Smiljan Batinović i g. Braco Gradac, predstavnici Društva oboljelih od azbesta iz Ploča, gđa Ana Musa, predstavnica Udruge „Lijepa naša“ iz Ploča, g. Anđelko Grubić, predstavnik udruge „Biglovi azbesta“ iz Vranjica.

U uvodnim izlaganjima g. Zlatko Ivaniš, direktor Fonda za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost u svojstvu investitora sanacije dao je kronološki pregled provedenih aktivnosti na sanaciji lokacija tvornice Salonit, igrališta Omladinac u Vranjicu te kamenoloma Mravinačka kava koji se, a nakon završetka eksploatacije i u prethodnom razdoblju koristio u svrhu odlaganja različitih vrsta otpada. Aktivnosti na sanaciji započele su odlukom Vlade RH od 10. studenog 2006. godine o potrebi provedbe hitne sanacije tvornice „Salonit“, igrališta Omladinac i Mravinačke kave, te podržane odlukom Vlade od 1. listopada 2009. godine. U međuvremenu je završena sanacija azbestno-cementnog otpada iz kruga tvornice „Salonit“, sanirano je igralište Omladinac u Vranjicu te je u postupku druga faza sanacije lokacije Mravinačka kava za koju je izrađena potrebna projektna dokumentacija te su izdane i lokacijska i građevinska dozvola, a provedeni su i pripremni radovi. U ovom trenutku započela je konačna faza sanacije temeljem zaključka Vlade RH od 28. travnja 2011. godine, a Fond za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost je 6. svibnja 2011. godine raspisao postupak javne nabave za odabir izvođača radova za provedbu sanacije Mravinačke kave. Fond za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost, sukladno postignutom Sporazumu Vlade RH s predstavnicima sindikata osigurao je da na radovima sanacije sudjeluju zdravstveno sposobni radnici, bivši zaposlenici tvrtke „Salonit“. Sukladno zaključcima Odbora za zaštitu okoliša Hrvatskog sabora donesenih na njegovoj 6. sjednici održanoj 7. lipnja 2008. godine provedena su ispitivanja kakvoće zraka na prisutnost azbestnih vlakana na sve tri navedene lokacije.

Gđa Ana Lucić Vrdoljak, ravnateljica Instituta za medicinska istraživanja iz Zagreba te gđa Ivančica Trošić, djelatnica IMI-ja upoznale su članove Odbora s provedenim mjerenjima kakvoće zraka i nalazom azbesta u koncentracijama unutar i izvan tvornice Salonit s prosjekom vrijednosti i do 100 puta nižima od onih određenih Pravilnikom o zaštiti radnika od rizika zbog izlaganju azbestu (NN 40/07) tijekom 8-satnog radnog vremena, a koja iznosi 0,1 vlakno po centimetru kubnom. Ispitivanja uzoraka su istovremeno provođena u laboratorijima IMI-ja u Zagrebu i Zavoda za zdravstveno varstvo iz Maribora.

Dr. Nenad Lamer, predstavnik Ministarstva zdravstva i socijalne skrbi obavijestio je Odbor o postupcima rješavanja problema odštetnih zahtjeva za radnike oboljelih od bolesti uzrokovanih bolešću zbog profesionalne izloženosti azbestu, a koji su samo dijelom na temelju sudskih postupaka uspjeli naplatiti dio naknada. Naveo je da su s predstavnicima sindikata u tijeku razgovori kojima bi se pronašla rješenja, a na temelju postojeće sudske prakse, za izmjenu članka 8. Zakona o obeštećenju radnika profesionalno izloženih azbestu.

Dr. Marija Zavalić, ravnateljica Hrvatskog zavoda za zaštitu zdravlja i sigurnost na radu iznijela je najnovije podatke o 168 novih slučajeva bolesti uzrokovanih azbestom. Ukazala je i na problem sve većih razlika u postavljenim dijagnozama oboljelih, a temeljem nalaza stručnjaka radiologa i pulmologa različitih bolničkih centara u Hrvatskoj te apelirala na uspostavljanje Referentnog centra za radiološku dijagnostiku bolesti izazvanih azbestom predloživši zbog najvećeg broja radiologa za to nekadašnju Kliniku za plućne bolesti Jordanovac koja je sada u sastavu Zagrebačkog KBC-a.

Dr.sc. Vlasta Dečković Vukres voditeljica službe za javno zdravstvo Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo dala je podatke o broju hospitaliziranih osoba, podatke iz registra za rak i podatke iz baze umrlih osoba povezanih s bolestima uslijed izloženosti azbestu. Do 2009. godine godišnje je, zbog bolesti koje se dovode u vezu s azbestom bilo hospitalizirano 110 osoba, a u 2009. godini 257 osoba pri čemu je najveći broj osoba bio s područja grada Zagreba dok je prethodnih godina većina dolazila s područja Splitsko-dalmatinske županije. Podaci o smrtnosti uzrokovane mezoteliomom i azbestozom pokazuju da je od 2002. godine do 2009. godine u Hrvatskoj umrlo 443 osobe, a najviša stopa smrtnosti zabilježena je u Primorsko-goranskoj županiji i to 3,81 osoba na 100.000 stanovnika, a potom slijede Splitsko-dalmatinska županija sa 3,10 te Istarska županija s 2,67 osoba na 100.000 stanovnika. Prema podacima o broju oboljelih od profesionalne bolesti uzrokovane azbestom od 1990. do 2009. godine temeljem obveznih prijava registrirano je 487 osoba od kojih je 48,5 % s područja Splitsko-dalmatinske županije i 39,2% s područja Dubrovačko-neretvanske županije te 6% s područja Primorsko-goranske županije.

U raspravni koja je uslijedila postavljena su pitanja vezana uz financiranje pojedinih faza sanacije, sredstvima Fonda za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost namijenjenima i isplaćenima dionicima u projektu sanacije te pitanja stručnog nadzora i jamstva kvalitete do sada obavljenog posla sanacije onečišćenih lokacija. Tu su posebno spomenute tvrtke CIAN d.o.o i Odlagalište sirovina. Uz navedeno spomenute su i informacije o provođenju postupka sanacije, kako sa stajališta zaštite na radu tj. korištenja odgovarajuće zaštitne opreme tako i prilikom prijevoza opasnog otpada. Postavljeno je i pitanje vezano uz primjerenost Mravinačke kave kao lokacije pogodne za trajno pohranjivanje azbestnog otpada te pitanje sanacije Kosice, još jedne lokacije onečišćene azbestom na području toga dijela Splitsko-dalmatinske županije. U raspravi je dan i detaljan opis poduzetih ispitivanja kakvoće zraka kao i informacija o korištenim metodama ispitivanja u oba angažirana laboratorija. Postavljeno je pitanje i mjerenja kakvoće zraka na području Grada Ploča kao i problem provođenja sanacije u tvrtki Salonit d.d. u stečaju koje se provodi sukladno odluci stečajnog upravitelja, a za što postoje mnoge dvojbe oko potrebnih ovlaštenja, sanacijskoga plana pa i oko stručnosti samih izvođača radova. Uz navedeno u raspravi su spomenuti i novinski napisi s kraja travnja u dnevniku Slobodna Dalmacija vezanih uz kvalitetu obavljene sanacije pri čemu je istaknuta neprihvatljivost izjava i kritika danih od zastupnika Bunestaga (Njemačkog parlamenta) na račun obavljene sanacije a koji su teren obilazili bez znanja nadležnih državnih institucija. Nasuprot tome spomenuta je i pozitivna ocjena sanacije dana od strane druge skupine stručnjaka koji su sa strane Europske unije također posjetili lokacije pri čemu su pregledali i cjelokupnu projektnu dokumentaciju

U odgovorima na postavljena pitanja g. Ivaniš je naveo da su u prvoj fazi sanacije izvođač radova CIAN d.o.o. iz Splita i Konstruktor iz Splita obavili radove sanacije azbestno cementnog otpada iz kruga tvornice Salonit u vrijednosti od 5.021.899,60 Kn. U drugoj fazi sanacije na prostoru igrališta Omladinac CIAN d.o.o. je obavio radove u vrijednosti od oko 43,5 milijuna kuna. Za nabavu pokretne mjerne postaje za ispitivanje kakvoće zraka na prisutnost azbestnih vlakana Fond je uložio oko 2 milijuna kuna te je istu ustupio na korištenje Institutu za medicinska istraživanja u Zagrebu. Nadalje je navedeno da se azbestno-cementni otpad s lokacije tvornice i Igrališta Omladinac prevažan samo u smjeru Mravinačke kave gdje je sukladno svoj projektnoj dokumentaciji i izdanim dozvolama pohranjen trajno. Naime lokacija Mravinačke kave je stari kamenolom koji je i prije služio za pohranu različitog opasnog otpada tako da je već prethodno u njega odloženo oko 350 tona azbestnog otpada. Uz sanaciju postojećeg problema, na lokaciji je saniran i azbestni otpad s područja Vranjica koji je ugrađen u tijelo kamenoloma i imobiliziran zaštitnim slojem. U odgovoru na problem vezan uz sanaciju samog kruga tvornice koji provodi tvrtka Adriatic-Blizna d.o.o. Kazano je da su i građevinska inspekcija i inspekcija zaštite okoliša u više navrata postupale u nemogućim uvjetima i uz asistenciju policije. Nadovezavši se na prethodno gđa Blažević Perušić, državna tajnica u Ministarstvu zaštite okoliša i prostornog uređenja obavijestila je zastupnike o osiguranju posebnih lokacija za sigurno odlaganje azbestnog otpada na području 15 županija uređenjem posebnih kazeta za odlaganje takvog otpada.

Vezano uz sam projekt i postupak sanacije azbestno cementnog otpada iz kruga tvornice Salonit, Igrališta Omladinac i pripremnih radova na Mravinačkoj kavi opisane su metode i postupci sanacije, ali i obuka radnika koji su radili na sanaciji. Posebno je istaknuto da su na sanaciji radili bivši djelatnici tvrtke Salonit, zdravstveno sposobni i s dugogodišnjim iskustvom rada u azbestnoj industriji. Istaknuto je i to da sanacija tvornice nije obavljana sredstvima Fonda niti je sanacija provođena od strane Ministarstva već se ista radi na način i pod uvjetima koje je odredio stečajni upravitelj. Predsjednica Odbora M.Petir obavijestila je nazočne da je još 2010. godine zatražila od Ministarstva pravosuđa nadzor nad provođenjem stečajnog postupka u tvrtki Salonit ali di danas nije dobila odgovor da li je nešto poduzeto. Predstavnik Sindikata istaknuo je da će problem sanacije azbestnog otpada na tom području bit završen kada se sav otpad, pa i onaj iz tvornice u Vranjicu te onaj s Kosice, ali i takav otpad iz brodogradilišta sigurno pohrani na Mravinačkoj kavi. Ta lokacija, zbog svoje veličine nudi i mogućnost zbrinjavanja azbestnih krovnih ploča s područja cijele županije te bi valjalo stručno razmotriti opravdanost izrade nove kazete za odlaganje azbestnog otpada u Splitsko–dalmatinskoj županiji pored ove lokacije. Napomenuto je da se za lokaciju Kosica priprema potrebna dokumentacija te će se sanacija iste kandidirati za sufinanciranje sredstvima EU fondova. Na pitanje predsjednice Odbora o provedenom nadzoru i izvješćima nad postupcima sanacije napomenuto je da je Uporabna dozvola neka vrsta certifikata uspješnosti provedenih poslova, a da stručnjaci koji provode nadzor o tome dostavljaju Fondu svoja izvješća. Odgovoreno je da građevinski nadzor provodi tvrtka Conex-ST d.o.o., a stručni nadzor provode IGH i njihov tim projektanata. Predsjednica Odbora zatražila je da se spomenuta izvješća dostave članovima Odbora. U zaključku rasprave još je dan i naglasak na opravdanost i potrebu stručnih ispitivanja u zaštiti okoliša, te važnost primjene priznatih međunarodnih normi i certifikata putem postupka akreditacije ispitnih laboratorija.

Nakon provedene rasprave Odbor za zaštitu okoliša jednoglasno je prihvatio sljedeće zaključke:

1. Odbor za zaštitu okoliša prima na znanje dostavljena Izvješća:
a. Izvješće Ministarstva zaštite okoliša, prostornog uređenja i graditeljstva od 22. ožujka 2011. koje je izradio Fond za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost
b. Izvješće Ministarstva zdravstva i socijalne skrbi od 2. veljače 2011. s prilogom Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo
c. Izvješće Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje od 1. ožujka 2011. s podacima o rješavanju odštetnih zahtjeva radnika oboljelih od bolesti uzrokovanih bolešću zbog profesionalne izloženosti azbestu
uz sva obrazloženja i objašnjenja dana tijekom provedene rasprave.
2. Zadužuju se:
a. Ministarstvo zaštite okoliša, prostornog uređenja i graditeljstva, da u roku godine dana dostavi novo izvješće s podacima o svim aktivnostima po pitanju problematike sanacije područja onečišćenih azbestom tijekom 2010. godine
b. Ministarstvo zdravstva i socijalne skrbi, da u roku godine dana dostavi novo izvješće o praćenju pobola od bolesti uzrokovanih zbog izloženosti azbestu
c. Povjerenstvo za rješavanje odštetnih zahtjeva Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje, da u roku godine dana dostavi novo izvješće o broju novih predmeta te o dinamici rješavanja postojećih predmeta u 2011. godini.
3. Zadužuje se Fond za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost, da dostavi Odboru za zaštitu okoliša Hrvatskog sabora izvješća o provedenom građevinskom i stručnom nadzoru koji je izvršen nad sanacijom na lokacijama:
a. Tvornice Salonit u Vranjicu,
b. Odlagališta Mravinačka kava,
c. Sportsko rekreacijskog centra u Vranjicu.
4. Zadužuje se Fond za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost da provede mjerenja broja čestica azbesta u zraku na području Grada Ploča do kraja 2011. godine.
5. Zadužuje se Ministarstvo pravosuđa da provede nadzor stečajnog postupka koji se provodi nad tvrtkom Salonit d.o.o. u stečaju.
6. Zadužuje se nadležna inspekcija Ministarstva zaštite okoliša, prostornog uređenja i graditeljstva da u roku od mjesec dana provede nadzor nad izvođenjem sanacije u tvornici „Salonit“ u Vranjicu.

Odbor za zaštitu okoliša Hrvatskog sabora raspravio je na svojoj 48. sjednici održanoj 6. svibnja 2011. godine Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o zaštiti prirode, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavila Vlada Republike Hrvatske, aktom od 2. travnja 2011. godine. Odbor za zaštitu okoliša, temeljem članka 138. Poslovnika Hrvatskog sabora, raspravio je predmetni Prijedlog zakona kao matično radno tijelo.

U uvodnom obrazloženju g. Zoran Šikić, državni tajnik u Ministarstvu kulture objasnio je opseg i svrhu predloženih izmjena i dopuna Zakona. Uz osnovnu intenciju usklađivanja Zakona o zaštiti prirode sa Zakonom o općem upravnom postupku načinjene sui druge manje izmjene vezane uz usklađivanje s novim nazivljem akademskih zvanja, kao i nekim odredbama Prekršajnog zakona.

U raspravi koja je uslijedila pohvaljena je namjera da se Zakon o zaštiti prirode uskladi s novim tehnološkim mogućnostima poput obveze prikazivanja kartografskih prikaza zaštićenog područja i u digitalnom obliku, a s ciljem jednostavnijeg način pristupa podacima svim zainteresiranima. U nastavku rasprave povedena je rasprava o stanju zaštite prirode u Republici Hrvatskoj poput statusa proglašenja Moslavačke gore regionalnim parkom ili statusa međudržavnog regionalnog parka uz rijeku Unu. U raspravi je  istaknuta važnost dobrog odnosa režima zaštite prirode i potreba lokalnog stanovništva i gospodarstva kako bi život u zaštićenim područjima motivirao lokalno stanovništvo na ostanak na ruralnom prostoru i djelovao poticajno na održivi razvoj toga područja.

Nakon provedene rasprave Odbor za zaštitu okoliša jednoglasno je (s 8 glasova „za“) odlučio predložiti Hrvatskome saboru donošenje:

Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o zaštiti prirode

Za izvjestiteljicu na sjednici Hrvatskog sabora Odbor za zaštitu okoliša odredio je Marijanu Petir, predsjednicu Odbora.

PREDSJEDNICA ODBORA

Marijana Petir

Odbor za zaštitu okoliša Hrvatskog sabora raspravio je na svojoj 44. sjednici održanoj 2. veljače 2011. godine Prijedlog zakona o zaštiti od svjetlosnog onečišćenja, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavila Vlada Republike Hrvatske, aktom od 7. siječnja 2011. godine.

Odbor za zaštitu okoliša, temeljem članka 138. Poslovnika Hrvatskog sabora, raspravio je predmetni Prijedlog zakona kao matično radno tijelo.

U uvodnom obrazloženju prof.dr.sc.Nikola Ružinski, državni tajnik u Ministarstvu zaštite okoliša, prostornog uređenja i graditeljstva objasnio je polazišta i ciljeve donošenja predmetnog Zakona. Među ostalim istaknuo je pitanja utjecaja svjetlosnog onečišćenja na okoliš, prirodu i ljudsko zdravlje, ali je posebno bitnim istaknuo mjere energetske učinkovitosti koje treba provesti kroz obvezu primjena najboljih raspoloživih tehnika, ali i obvezu primjene odredbi Zakona u jedinicama lokalne uprave.

U raspravi koja je uslijedila, a u kojoj su uz članove odbora sudjelovali i predstavnici Zelene akcije i Hrvatskog društva za rasvjetu, istaknuta je opravdanost i zadovoljstvo što se predmetna problematika uređuje zakonom. Ukazano je na potrebu znatnih ulaganja u obnovu i modernizaciju infrastrukture, te na moguću neostvarivost prilagodbe u predviđenom razdoblju od 5 godina, isključivo zbog financijskog tereta koje bi trebale podnijeti jedinice lokalne samouprave. Dan je niz prijedloga kako bi se predmetni zakon proveo što lakše i s manjim financijskim naporom za jedinice lokalne samouprave, ali i niz prijedloga kako pomoći hrvatskim proizvođačima da iskoriste priliku prodaje svojih proizvoda usklađenih s traženim standardima. Ukazano je i na činjenicu da je Fond za zaštitu okoliša do sada financirao 165 projekata javne rasvjete vrijednosti oko 140 milijuna kuna u 147 gradova i općina s oko 63 milijuna kuna od kojih je isplaćeno već 40,5 milijuna kuna. Dan je i prijedlog da se kod planiranja razvoja i obnove infrastrukture utvrdi stvarno stanje rasvjete te da se odrede fleksibilni rokovi i omjeri potrebnih ulaganja sukladno stanju i financijskim mogućnostima jedinica lokalne uprave. Rasprava je zaključena stavom da je o svim pristiglim prijedlozima i primjedbama na Zakon potrebno razgovarati i pripremiti kvalitetan tekst konačnog prijedloga Zakona.

Nakon provedene rasprave Odbor za zaštitu okoliša je većinom glasova je (s 7 glasova „za“ i 2 „suzdržana“ glasa) odlučio predložiti Hrvatskome saboru donošenje:

Zakona o zaštiti od svjetlosnog onečišćenja

uz napomenu da resorno Ministarstvo sve primjedbe iskazane u raspravi, kao i materijale dostavljene Odboru prouči i raspravi, a one koje ocijeni opravdanima da uvrsti u konačni prijedlog Zakona.

Za izvjestiteljicu na sjednici Hrvatskog sabora Odbor za zaštitu okoliša odredio je Marijanu Petir, predsjednicu Odbora.

PREDSJEDNICA ODBORA

Marijana Petir

Odbor za zaštitu okoliša Hrvatskog sabora raspravio je na svojoj 39. sjednici održanoj 25. kolovoza 2010. godine Prijedlog izmjena i dopuna Državnog proračuna Republike Hrvatske za 2010. godinu koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavila Vlada Republike Hrvatske, aktom od 24. kolovoza 2010. godine.

Odbor za zaštitu okoliša temeljem članka 140. Poslovnika Hrvatskog sabora raspravio je Prijedlog izmjena i dopuna Državnog proračuna Republike Hrvatske za 2010. godinu kao zainteresirano radno tijelo.

U uvodnom obrazloženju prijedloga g. Stanko Kršlović, ravnatelj Zavoda za makroekonomske analize i planiranje u Ministarstvu financija dao je kratki pregled trenutnog stanja Državnih financija te iznio glavne učinke nepovoljnih gospodarskih kretanja u prvoj polovini 2010. godine. Na temelju tih pokazatelja ukratko je iznio podatke o do sada ostvarenim i ovim izmjenama i dopunama državnog proračuna, planiranim prihodima i rashodima do kraja 2010. godine uz razinu ušteda od 1,5 milijardu kuna u odnosu na prethodno planirano.

Državni tajnik g. Davor Mrduljaš upoznao je zastupnike s izmjenama proračuna Ministarstva zaštite okoliša, prostornog uređenja i graditeljstva, preraspodjelama sredstava unutar Ministarstva po pojedinim stavkama te učincima i razlozima ušteda. Naveo je uštede na plaćama zaposlenih u iznosu od 7.015.000 kn, prvenstveno zbog slabog odaziva na nedavno održane natječaje Ministarstva za popunjavanje radnih mjesta koja se neće popuniti do kraja godine. Od ostalih promjena naveo je preraspodjele između pojedinih agencija i uprava u iznosu od 8,3 milijuna kuna, te uštede na stavkama APN-a za izgradnju kuća, a što je usuglašeno i s nadležnim međunarodnim tijelima.

O promjenama u proračunu Ministarstva kulture iz sredstava namijenjenih zaštiti prirode državni tajnik g. Zoran Šikić naveo je uštede na pozicijama plaća zaposlenih zbog izostanka novog zapošljavanja koje je bilo predviđeno u ovoj godini.

U raspravi su postavljena pitanja o broju radnih mjesta koja nisu i neće biti popunjena tijekom ove godine te izostanku promjena u projekcijama za 2011. i 2012. godinu, a dan je i prijedlog da se prihodi proračuna povećaju ubrzanjem legalizacije bespravno sagrađenih objekata koji mogu biti legalizirani. Iskazana je i primjedba na korištenje termina ušteda jer prema nekim mišljenjima ono što se naziva uštedom zapravo je manjak zaposlenih stručnih ljudi u tijelima ministarstva koji su potrebni za pripremu i provođenje projekata koji će se financirati iz sredstava EU.

Nakon provedene rasprave Odbor za zaštitu okoliša je većinom glasova je (sa 6 glasova „za“ i 4 glasa „protiv“) odlučio predložiti Hrvatskome saboru donošenje:

IZMJENA I DOPUNA DRŽAVNOG PRORAČUNA REPUBLIKE HRVATSKE ZA 2010. GODINU

Za izvjestiteljicu na sjednici Hrvatskog sabora Odbor za zaštitu okoliša odredio je Marijanu Petir, predsjednicu Odbora.

PREDSJEDNICA ODBORA

Marijana Petir

Odbor za zaštitu okoliša Hrvatskog sabora raspravio je na svojoj 39. sjednici održanoj 25. kolovoza 2010. godine Konačni prijedlog Zakona o izmjenama i dopunama zakona o izvršavanju Državnog proračuna Republike Hrvatske za 2010. godinu, drugo čitanje, P.Z. br. 614 koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavila Vlada Republike Hrvatske, aktom od 24. kolovoza 2010. godine.

Odbor za zaštitu okoliša temeljem članka 140. Poslovnika Hrvatskog sabora raspravio je Prijedlog izmjena i dopuna Državnog proračuna Republike Hrvatske za 2010. godinu kao zainteresirano radno tijelo.

U uvodnom obrazloženju prijedloga g. Stanko Kršlović, ravnatelj Zavoda za makroekonomske analize i planiranje u Ministarstvu financija dao je kratki pregled trenutnog stanja Državnih financija te iznio glavne učinke nepovoljnih gospodarskih kretanja u prvoj polovini 2010. godine. Na temelju tih pokazatelja ukratko je iznio glavne smjernice predloženih izmjena i dopuna kojima se osigurava stabilnost financijskih prihoda otvaranjem mogućnosti dodatnog zaduživanja na domaćem i inozemnom tržištu do 34,6 milijarde kuna, povećanjem visine otplate glavnice s pripadajućim kamatama na 19,1 milijardu kuna kao prioritetne stavke te smanjivanjem proračunske zalihe s 270 na 220 milijuna kuna.

Odbor za zaštitu okoliša je većinom glasova (sa 6 glasova „za“ i 4 glasa „protiv“) odlučio predložiti Hrvatskome saboru donošenje:

ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O IZVRŠAVANJU DRŽAVNOG PRORAČUNA REPUBLIKE HRVATSKE ZA 2010. GODINU

Za izvjestiteljicu na sjednici Hrvatskog sabora Odbor za zaštitu okoliša odredio je Marijanu Petir, predsjednicu Odbora.

PREDSJEDNICA ODBORA

Marijana Petir

Odbor za zaštitu okoliša Hrvatskog sabora raspravio je na svojoj 38. sjednici održanoj 12. srpnja 2010. godine Prijedlog zakona o državnoj potpori poljoprivredi i ruralnom razvoju, s Konačnim prijedlogom zakona (hitni postupak, prvo i drugo čitanje, P.Z.E. br. 588) koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavila Vlada Republike Hrvatske, aktom od 8. srpnja 2010. godine. Na postupak donošenja ovoga zakona primjenjuje se hitni postupak sukladno članku 161. Poslovnika Hrvatskoga sabora.

Odbor za zaštitu okoliša temeljem članka 140. Poslovnika Hrvatskog sabora raspravio je Prijedlog zakona kao zainteresirano radno tijelo.

U uvodnom obrazloženju zakonskoga prijedloga g. Miroslav Božić, ravnatelj Uprave za turističku i međunarodnu suradnju Ministarstva poljoprivrede, ribarstva i regionalnog razvoja dao je kratki pregled stanja zakonodavstva te opisao novosti koje donosi novi Zakon u unapređenju sustava državnih potpora u poljoprivredi kao dio programa gospodarskog oporavka koji provodi Vlada RH. Kao glavni cilj donošenja ovog propisa naveo je racionalizaciju u trošenju proračunskog novca kroz povećanje učinkovitosti potpora koje završavaju u pravim rukama. S obzirom da se planira da bi RH u 2012. trebala postati članica EU, do tada je potrebno osigurati prilagodbu našeg sustava potpora u poljoprivredi europskom sustavu. U svom izlaganju posebno je istaknuo tri cjeline Zakona u kojima se u prvom dijelu, reformira sustav direktnih potpora, u drugom dijelu uređuju potpore u pretpristupnom razdoblju i u razdoblju nakon ulaska RH u EU te izrada osnovnih programskih dokumenata i sustav višegodišnjih potpora, a u trećem dijelu sustav ostalih potpora.

Gđa Kornelija Pintarić, ravnateljica u Upravi za zaštitu prirode Ministarstva kulture dala je podršku donošenju Zakona. Ukazala na važnost korištenja pašnjaka i livada unutar zaštićenih dijelova prirode. Sadašnjim rješenjima livadama i pašnjacima u NP i PP upravljaju Javne ustanove na površinama unutar njihovih nadležnosti naglasivši pri tome da su predložena rješenja ostavila dovoljan prostor da se korištenje zemljišta u funkciji zaštite prirode provede i kroz druge zakonske dokumente. Istaknula je rješavanje problema upisa korisnika toga zemljišta u sustav evidencije zemljišnih parcela u RH (ARKOD) na čemu se trenutno radi.

Mijo Latin, predsjednik Hrvatskog seljačkog saveza iskazao je neslaganje s visinom potpora kravama dojiljama zatraživši povećanje maksimalnog jediničnog iznosa s 1.177 na 2.000 kn u Dodatku 1. Prijedloga zakona. Ukazao je na problem nemogućnosti apliciranja na natječaje za korištenje predviđenih sredstava iz pretpristupnih fondova u provedbi mjera ruralnog razvoja. Zamolio je veći angažman Hrvatske savjetodavne službe i razvojnih Agencija po županijama kako bi sve potrebne informacije zainteresiranima bile dostupne pravodobno i na jednom mjestu jer će u protivnom iskoristivost predviđenih sredstava biti niska. U nastavku izlaganja osvrnuo se na vrlo mali broj korisnika pašnjaka unutar zaštićenih dijelova prirode upisanih u ARKOD. Naveo je i problem površina u drugim režimima zaštite prirode (poput zaštićenog krajobraza) koja prema Zakonu o poljoprivrednom zemljištu takva područja na korištenje dobivaju pojedinci, a ne lokalno stanovništvo. U završetku izlaganja naglasio je da je 2011. godina ključna godina za hrvatsku poljoprivredu te da površine koje neće ući u upisnik neće moći ostvariti pravo na potpore u budućnosti.

U raspravi koja je uslijedila zastupnice i zastupnici postavili su pitanja vezana uz upis pašnjaka u ARKOD ukazavši na nužnost kontroliranog raspolaganja pašnjacima kao mjera zaštite prirode, zaštite životinja i sprečavanja širenja zaraznih bolesti te mogućnosti ostvarivanja potpora. Ukazano je na potrebu preispitivanja osjetljivih skupina navedenih u članku 26. koje mogu ostvarivati dodatne potpore te dodavanja skupine uzgajivača ljekovitog bilja u taj članak. Uz navedeno ukazano je i na problem osnove za ostvarivanje poticaja te nemogućnost da pčelari ostvare poticaje kroz predložena rješenja. Važnost pčela u očuvanju bioraznolikosti i proizvodnji hrane je neprocjenjiva, a Hrvatska je 4 po bioraznolikosti u Europi stoga bi potpore za pčelare bile opravdane. U mjerama potpora ruralnom razvoju predloženo je dodavanje potpora za očuvanje bioraznolikosti, potpora za proizvodnju tradicijskih proizvoda i potpora za korištenje obnovljivih izvora energije u poljoprivrednim gospodarstvima. U raspravi je zatražena i mogućnost dobivanja podataka o iznosima dobivenih potpora ostvarenih unutar pojedinih jedinica lokalne samouprave. Postavljeno je i pitanje ostvarivanja potpora u neprehrambenom lancu poljoprivredne proizvodnje, odnosno poticajima za uljanu repicu u funkciji proizvodnje biodizela te je zatražena dodatna aktivnost na edukaciji u pripremi i izradi programa za ostvarivanje poticaja.

U odgovorima na postavljena pitanja g. Božić naveo je da u razdoblju iza 2013. završavaju postojeći oblici potpora, te da će veći naglasak biti stavljen na potpore programa vezanih za javno dobro. Poticaji ekološkoj poljoprivredi i pčelarima premjestit će se u mjere poticanja ruralnog razvoja, dok će se veći učinci poticanja proizvodnje biodizela i korištenja obnovljivih izvora energije ostvariti upotrebom poreznih mehanizama i mjera. Kazano je da ove godine neće biti smanjenja potpora proizvodnji uljane repice te da će proizvođači primjenom rješenja predloženih ovim zakonom biti vrlo skoro u povoljnijoj poziciji nego danas. Na kraju izlaganja, a vezano uz raspolaganje pašnjacima, napomenuo je da je zajednički cilj svih da što veće površine zemljišta budu upisane u ARKOD.

Nakon provedene rasprave Odbor za zaštitu okoliša jednoglasno je (s 8 glasova „za“) odlučio predložiti Hrvatskome saboru donošenje:

ZAKONA O DRŽAVNOJ POTPORI POLJOPRIVREDI I RURALNOM RAZVOJU

Za izvjestiteljicu na sjednici Hrvatskog sabora Odbor za zaštitu okoliša odredio Marijanu Petir je, predsjednicu Odbora.

PREDSJEDNICA ODBORA

Marijana Petir

Odbor za zaštitu okoliša Hrvatskog sabora raspravio je na svojoj 38. sjednici održanoj 12. srpnja 2010. godine Prijedlog zakona o zaštiti od požara, s Konačnim prijedlogom zakona (hitni postupak, prvo i drugo čitanje, P.Z.E. br. 589) koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavila Vlada Republike Hrvatske, aktom od 8. srpnja 2010. godine. Na postupak donošenje ovoga zakona primjenjuje se hitni postupak sukladno članku 161. Poslovnika Hrvatskoga sabora.

Odbor za zaštitu okoliša temeljem članka 140. Poslovnika Hrvatskog sabora raspravio je Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o zaštiti požara, s Konačnim prijedlogom zakona kao zainteresirano radno tijelo.

U uvodnom obrazloženju zakonskoga prijedloga g. Žarko Katić, ravnatelj Uprave za pravne i inspekcijske poslove Ministarstva unutarnjih poslova dao je kratki pregled stanja dosadašnjeg zakonodavstva te opisao novosti koje donosi novi Zakon o zaštititi od požara. Posebno je istaknuo da je stari zakon donesen 1993. godine te da je više puta mijenjan i dopunjavan. Postojeća zakonska rješenja postala su zastarjela i neusklađena s recentnom zakonskom regulativom, kao i pravnom stečevinom EU. Sustav nadzora nad gotovo 9000 objekata provodi oko 100 inspektora. Zakonske novine su prije svega sustavno i cjelovito uređenje područja zaštite od požara, olakšanje unaprjeđenja i provođenja zaštite od požara pravnim subjektima koji su obvezni provoditi mjere zaštite od požara, usklađivanje odredbi Zakona s propisima prostornog uređenja i graditeljstva, jačanje položaja inspektora zaštite od požara te usklađivanje s Direktivom za građevne proizvode 89/106/EEZ i Zakonom o normizaciji i mjeriteljstvu.

G. Damir Trut, ravnatelj Državnog zavoda za zaštitu i spašavanje (DZUS) pohvalio je većinu rješenja predstavljenih u predloženom zakonu uz primjedbu da DUZS nije sudjelovao u završnici izrade dokumenta već su tijekom njegove izrade davali stručna mišljenja. U svom izlaganju iznio je primjedbe na 9. stavak 12. članka te je predložio zadržavanje starog modela pripreme, izrade i provedbe Programa aktivnosti u provedbi posebnih mjera zaštite od požara, odnosno donošenje tog Programa na prijedlog DUZS-a. Kako se Program za svaku godinu usuglašava sa svim izvršiteljima smatra nepotrebnim dobivanje prethodne suglasnosti Nacionalnog odbora za preventivnu zaštitu i gašenje požara. U nastavku je predložio potrebu definiranja djelatnosti Vatrogasne škole u obrazovanju vatrogasnih kadrova u članku 17. te iskazao bojazan da ukoliko se navedeno ne uvrsti u Zakon Vatrogasna škola neće moći obavljati svoju osnovnu djelatnost. U zaključku svog izlaganja izrazio je potrebu promjene dijela teksta u članku 20. zbog krivog naziva središnjeg tijela državne uprave nadležnog za vatrogastvo.

G. Željko Popović ispred Hrvatske vatrogasne zajednice (HVZ) također je napomenuo da je HVZ u izradi ovog prijedloga zakona sudjelovala davanjem mišljenja na predložena rješenja. Podržao je donošenje zakona, ali je i ukazao na propuste u korištenju točnih naziva nadležnih državnih tijela u člancima 12. i 20. Iskazao je i mišljenje da postojeće rješenje u Zakonu o vatrogastvu uređuje pitanje obuke, prekvalifikacije i osposobljavanja profesionalnih vatrogasaca te smatra da u tom smislu nisu potrebne dopune ovog Prijedloga zakona o zaštiti od požara.

Glavni vatrogasni zapovjednik, g. Mladen Jurin, ukazao je na to da sadašnji sustav obrane od požara kao i načini donošenja programa aktivnosti funkcioniraju dobro te da ih nije potrebno mijenjati. U nastavku svojeg izlaganja upoznao je članove Odbora s pripremama i provedbom preventivnih aktivnosti ovogodišnje protupožarne sezone napomenuvši da vatrogasni posao traje cijelu godinu te da su u ljetnom vremenu te aktivnosti samo pojačane. Izrazio je svoje zadovoljstvo postignutim rezultatima u prošloj protupožarnoj sezoni istaknuvši da je preko 90 % požara u priobalju na otvorenim prostorima do njih preko 2.500 ugašeno unutar 4 sata i zadržano na prostoru manjem od 5 ha, pri tome posebno istaknuvši napore za zaštitu turista. Niti u jednom trenutku nije bilo potrebe za evakuacijom turista ili prekida prometa na važnim državnim prometnicama a koji su bili uzrokovani požarima. Za ovu je godinu dodatno predviđeno novih 24 lokacija s odgovarajućom logistikom za vatrogasne postrojbe što osigurava još veću učinkovitost u borbi s požarima jer su interventne postrojbe raspoređene duž cijelog područja bliže potencijalnim požarištima.

U odgovoru na postavljena pitanja zastupnica i zastupnika g. Žarko Katić je objasnio da su predložena rješenja pregleda i certificiranja vatrogasnih aparata usklađena s Hrvatskom udrugom poslodavaca, ali da će MUP, preko markica certifikata koje se lijepe na pregledane protupožarne aparate zadržati nadzor nad provedbom certificiranja. U nastavku je iskazao dvojbu oko prihvaćanja nekih prijedloga koji su dali predstavnici DUZS-a dok je predstavnik HVZ još jednom iskazao slaganje s predloženim rješenjima načina i provedbe programa aktivnosti u provedbi posebnih mjera zaštite od požara. Prije zaključenja rasprave iskazano je žaljenje s načinom izrade ovoga predmetnog zakona i nedostatkom komunikacije te neusuglašavanjem stavova strana za koje se podrazumijeva da moraju usko surađivati u donošenju propisa i provedbi mjera, a što je iskazano u raspravi pred Odborom za zaštitu okoliša.

Nakon provedene rasprave Odbor za zaštitu okoliša jednoglasno je (s 8 glasova „za“) odlučio predložiti Hrvatskome saboru donošenje:

ZAKONA O ZAŠTITI OD POŽARA

Za izvjestiteljicu na sjednici Hrvatskog sabora Odbor za zaštitu okoliša odredio Marijanu Petir je, predsjednicu Odbora.

PREDSJEDNICA ODBORA

Marijana Petir

Odbor za zaštitu okoliša Hrvatskog sabora raspravio je na svojoj 38. sjednici održanoj 12. srpnja 2010. godine Konačni prijedlog Zakona o turističkom i ostalom građevinskom zemljištu neprocijenjenom u postupku pretvorbe i privatizacije (treće čitanje, P.Z. br. 423), koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavila Vlada Republike Hrvatske, aktom od 8. srpnja 2010. godine. Postupak donošenje ovoga zakona odvija se redovitom procedurom u trećem čitanju 158. Poslovnika Hrvatskoga sabora.

Odbor za zaštitu okoliša temeljem članka 140. Poslovnika Hrvatskog sabora raspravio je predmetni Konačni prijedlog Zakona kao zainteresirano radno tijelo.

U uvodnom obrazloženju zakonskog prijedloga ministar pravosuđa Dražen Bošnjaković, u svojstvu predstavnika predlagatelja, dao je kratki pregled stanja u tom dijelu zakonodavstva te naveo probleme nastale izostankom unošenja velikih površina turističkog zemljišta u temeljeni kapital trgovačkih društava tijekom i nakon provedene pretvorbe i privatizacije. Danas je to zemljište na neki način još uvijek društveno vlasništvo. Uređivanjem pitanja koncesija i pitanja naknada za dosadašnje korištenje turističkog zemljišta od strane trgovačkih društava otvara se mogućnost novih investicija.

Istaknuo je činjenicu da je turističko zemljište dobro od interesa za Republiku Hrvatsku kao potencijal za razvoj turističke djelatnosti, a naveo je i to da će trgovačka društva moći dogovoriti uvjete koncesije s jedinicama lokalne uprave te da je dužina koncesijskog razdoblja povećana s 35 na 50 godina. Napomenuo je da je zakon u najvećoj mjeri kroz postupak u tri čitanja usklađen sa zahtjevima svih zainteresiranih te da predstavlja kvalitetno polazište za rješavanje neriješenih pitanja. Konačni prijedlog Zakona je i nomotehnički dotjeran.

U raspravi je postavljeno pitanje ograđivanja plaža i javnih prostora te ograničavanje građana i turista u njihovu korištenju, te je iskazana potreba da se onemogući devastacija obale gradnjom novih objekata u funkcionalnim cjelinama između objekata i pomorskog dobra, od strane trgovačkih društava koja će ostvariti pravo na koncesiju nad predmetnim zemljištem.

U svom odgovoru ministar pravosuđa g. Bošnjaković naveo je da se plaže nalaze u području pomorskog dobra te je to pitanje uređeno Zakonom o pomorskom dobru i Zakonom o koncesijama. Formiranim zemljišnim česticama na kojima se nalazi turistički objekt utvrđuje se titular vlasništva te se omogućuje prodaja toga zemljišta trgovačkom društvu, ali samo na površini nužnoj za redovnu uporabu te građevine. Na ostalim dijelovima predmetnog zemljišta koji će biti pod koncesijom neće se moći ništa graditi bez suglasnosti titulara vlasništva.

Nakon provedene rasprave Odbor za zaštitu okoliša je većinom glasova (s 5 glasova „za“ i 2 glasa „protiv“) odlučio predložiti Hrvatskome saboru donošenje:

ZAKONA O TURISTIČKOM I OSTALOM GRAĐEVINSKOM ZEMLJIŠTU NEPROCIJENJENOM U POSTUPKU PRETVORBE I PRIVATIZACIJE

Za izvjestiteljicu na sjednici Hrvatskog sabora Odbor za zaštitu okoliša odredio Marijanu Petir je, predsjednicu Odbora.

PREDSJEDNICA ODBORA

Marijana Petir

Odbor za zaštitu okoliša Hrvatskog sabora raspravio je na svojoj 35. sjednici održanoj 15. travnja 2010. godine Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o zapaljivim tekućinama i plinovima, s Konačnim prijedlogom zakona (drugo čitanje, P.Z.E. br. 529) koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavila Vlada Republike Hrvatske, aktom od 24. ožujka 2010. godine. Na postupak donošenje ovoga zakona primjenjuje se hitni postupak sukladno članku 161. Poslovnika Hrvatskoga sabora.

Odbor za zaštitu okoliša temeljem članka 140. Poslovnika Hrvatskog sabora raspravio je Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o zapaljivim tekućinama i plinovima, s Konačnim prijedlogom zakona kao zainteresirano radno tijelo.

U uvodnom obrazloženju zakonskoga prijedloga g. Žarko Katić, ravnatelj Uprave za pravne i inspekcijske poslove, dao je kratki pregled stanja te opisao novosti koje donose predložene izmjene i dopune Zakona o zapaljivim tekućinama i plinovima. Posebno je istaknuo da stari zakon nije mijenjan od 1996. godine od kada je stupio na snagu, a da je u međuvremenu donesen velik broj izmjena podzakonskih akata. Naglasio je da se ovim izmjenama olakšava dobivanje potrebnih dozvola i iz područja građenja i iz područja bavljenja djelatnošću te se istovremeno povećava sigurnost korištenja plinskih instalacija kroz odredbe kojima se daje mogućnost uskraćivanja korištenja plinskih instalacija ako iste ne zadovoljavaju propisane standarde. U RH danas imamo 41 operatera ovlaštenih za isporuku zemnog plina te 10 operatera za isporuku ukapljenog naftnog plina. Zbog navedenoga vrlo je važno da postoji kvalitetna zakonska osnova za obavljanje djelatnosti. Zakon se usklađuje i s zakonodavstvom EU kroz pet točaka, a za njegovu primjenu neće biti dodatnih financijskih zahtjeva na državni proračun.

U raspravi je iskazana zabrinutost da će primjena europskih standarda tek danom pristupanja RH Europskoj uniji omogućiti da se u međuvremenu izdaju uvjeti gradnje i obavljanja djelatnosti vezanih uz predmetni Zakon po danas važećim standardima, koji možda neće biti u sukladnosti s novim, europskim standardima, kroz svega nekoliko godina.

Nakon provedene rasprave Odbor za zaštitu okoliša jednoglasno je (s 10 glasova „za“) odlučio predložiti Hrvatskome saboru donošenje:

Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o zapaljivim tekućinama i plinovima

Za izvjestiteljicu na sjednici Hrvatskog sabora Odbor za zaštitu okoliša odredio Marijanu Petir je, predsjednicu Odbora.

PREDSJEDNICA ODBORA

Marijana Petir

Odbor za zaštitu okoliša Hrvatskog sabora raspravio je na svojoj 35. sjednici održanoj 15. travnja 2010. godine Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o biocidnim pripravcima, s Konačnim prijedlogom zakona (drugo čitanje, P.Z.E. br. 526), koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavila Vlada Republike Hrvatske, aktom od 18. ožujka 2010. godine. Na postupak donošenje ovoga zakona primjenjuje se hitni postupak sukladno članku 161. Poslovnika Hrvatskoga sabora.

Odbor za zaštitu okoliša temeljem članka 140. Poslovnika Hrvatskog sabora raspravio je Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o biocidnim pripravcima, s Konačnim prijedlogom zakona kao zainteresirano radno tijelo.

U uvodnom obrazloženju zakonskog prijedloga g. Šami Samardžić, pomoćnik ravnatelja Uprave za sanitarnu inspekciju u Ministarstvu zdravstva i socijalne skrbi, u svojstvu predstavnika predlagatelja, dao je kratki pregled stanja te opisao novine koje donose predložene izmjene i dopune Zakona o biocidnim pripravcima. Posebno je istaknuo usklađivanje odredaba zakona s nacionalnim zakonodavstvom (posebno Zakonom o sanitarnoj inspekciji (NN 113/08) te usklađivanje s novom direktivom EU (Direktiva 2009/107/EZ).

U raspravi je postavljeno pitanje da li se izmjenama pojma uvoznik i to proširivanjem na fizičke osobe isto odnosi i na poljoprivrednike odnosno obiteljska poljoprivredna gospodarstva. Odgovoreno je da se navedeno odnosi samo na obrtnike koji u svojoj djelatnosti primjenjuju biocidna sredstva. Prijelazna razdoblja predviđena izmjenama i dopunama zakona odnose se na provedbu ispitivanja i registraciju aktivnih tvari te je propisan i postupak ukoliko ima dvojbi oko priznavanja rezultata europskih ispitnih laboratorija.

Nastavno na rečeno, postavljeno je pitanje zašto se nije išlo u izmjenu članka 44. Zakona o biocidnim pripravcima te se i tamo inzistiralo na akreditiranju ispitnih laboratorija prema ISO 17025 kao što je to bilo kod registracije laboratorija ovlaštenih za mjerenja parametara okoliša, a što bi bilo i u skladu s člankom 73. sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju. Navedeno bi podiglo vjerodostojnost rezultata ispitivanja na razinu onih priznatih u svijetu. Odgovoreno je da navedeno nije učinjeno zato što je akreditiran premali broj laboratorija u RH. S obzirom da nisu predložene izmjene članka 44. te da nije moguće podnijeti amandman u tom smislu iskazana je potreba da se navedeno učini na način na koji je provedeno akreditiranje mjernih i umjernih laboratorija za mjerenje parametara okoliša (buka, emisije i imisije onečišćujućih tvari u zrak) s prijelaznim razdobljem od dvije do pet godina. Predloženo je nadležnom ministarstvu da uvrsti u izmjene i dopune zakona spomenutu obvezu akreditacije predmetnih ispitnih laboratorija ili da se navedeno učini prilikom prve sljedeće izmjene Zakona o biocidnim pripravcima.

Nakon provedene rasprave Odbor za zaštitu okoliša jednoglasno je (s 10 glasova „za“) odlučio predložiti Hrvatskome saboru donošenje:

Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o biocidnim pripravcima.

Za izvjestiteljicu na sjednici Hrvatskog sabora Odbor za zaštitu okoliša odredio Marijanu Petir je, predsjednicu Odbora.

PREDSJEDNICA ODBORA

Marijana Petir

Odbor za zaštitu okoliša Hrvatskoga sabora održao je dana 24. ožujka 2010. godine svoju 34. sjednicu na temu: "Izvješće Vlade RH o praćenju poboljšanja kakvoće zraka na području Grada Siska i dinamike radova na modernizaciji postrojenja Rafinerije nafte Sisak, te zdravstvenim pokazateljima u Sisačko-moslavačkoj županiji diferenciranim po dobi i spolu".

Na sjednici su bili prisutni predstavnici Ministarstva zaštite okoliša, prostornog uređenja i graditeljstva, Ministarstva zdravstva i socijalne skrbi, Ministarstva gospodarstva, rada i poduzetništva, Fonda za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost, Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo, Pravobraniteljica za djecu, predstavnici INA Rafinerije Sisak, dogradonačelnik Grada Siska, predstavnica Udruge oboljelih od karcinoma, predstavnici ekoloških udruga SEA i Zelene akcije i novinari. 
 
Predsjednica Odbora Marijana Petir, upoznala je nazočne s dosadašnjim aktivnostima Odbora za zaštitu okoliša u pitanjima problematike kakvoće zraka u Gradu Sisku, modernizacije INA Rafinerije Sisak te o zdravstvenim pokazateljima u Sisačko-moslavačkoj županiji. Napomenula je da je ovo treća sjednica Odbora koja se u ovom sazivu parlamenta održava na navedenu temu. Predstavnici Ministarstva zaštite okoliša, prostornog uređenja i graditeljstva, Ministarstva zdravstva i socijalne skrbi, Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo te direktor INA Rafinerije Sisak podnijeli su uvodna izlaganja i objasnili podatke prezentirane u izvješću. Sa zadovoljstvom je istaknuto da su vidljiva poboljšanja u većem dijelu promatranih pitanja vezanih uz parametre onečišćenja zraka pogotovo u usporedbi s 2006 godinom.

Nakon uvodnih izlaganja raspravljeni su problemi vezani uz problematiku rezultata mjerenja pojedinih parametara onečišćenja zraka, očekivanja daljnjeg rada na provedbi modernizacije Rafinerije nafte u Sisku te problemi vezani uz sliku zdravlja na području Sisačko-moslavačke županije s naglaskom na podatke za Grad Sisak. Iskazana je posebna zabrinutost podacima pobola nižih dobnih skupina tj. djece od malignih bolesti na području Siska.

Nakon rasprave u kojoj su sudjelovali članovi Odbora i ostali sudionici sjednice predloženi su, usuglašeni i jednoglasno doneseni sljedeći zaključci

1. Odbor za zaštitu okoliša prihvaća Izvješće Vlade RH o praćenju poboljšanja kakvoće zraka na području grada Siska i dinamike radova na modernizaciji postrojenja Rafinerije nafte Sisak, te zdravstvenim pokazateljima u Sisačko-moslavačkoj županiji diferenciranim po dobi i spolu.
2. Sukladno Zaključku Hrvatskoga sabora donesenoga 20. travnja 2007. godine zadužuje se Vlada RH da kontinuirano prati stanje kakvoće zraka na području grada Siska i dinamiku radova na modernizaciji postrojenja Rafinerije nafte Sisak te da Odboru za zaštitu okoliša Hrvatskoga sabora podnese u roku od godine dana novo izvješće s podacima za 2010. godinu.
3. Zadužuje se INA-Rafinerija nafte Sisak da ubrza poduzimanje potrebnih aktivnosti na provođenju modernizacije postrojenja i izgradnji Koking postrojenja.
4. Zadužuju se Ministarstvo zdravstva i socijalne skrbi i Sisačko-moslavačka županija da završe postupak osnivanja Specijalne bolnice za dišne bolesti u Petrinji te osnivanje onkološkog odjela Opće bolnice „Dr. Ivo Pedišić“ u Sisku.
5. Zadužuje se Hrvatski zavod za javno zdravstvo da do kraja 2010. godine provede posebna epidemiološka istraživanja na terenu koja bi mogla dati preciznije informacije te da aktualizira izvješća o slici zdravlja i na temelju njih izradi program prevencije stanovništva grada Siska od pobola koji se dovode u vezu s onečišćenjem okoliša.

PREDSJEDNICA ODBORA

Marijana Petir

Odbor za prostorno uređenje i graditeljstvo i Odbor za zaštitu okoliša Hrvatskoga sabora raspravili su na zajedničkoj sjednici održanoj 16. ožujka 2010. godine, Prijedlog odluke o donošenju Prostornog plana Parka prirode Lonjsko polje, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavila Vlada Republike Hrvatske, aktom od 4. veljače 2010. godine.

Odbor za prostorno uređenje i graditeljstvo, na temelju svoje nadležnosti iz članka 83. Poslovnika Hrvatskoga sabora, raspravio je Prijedlog odluke kao matično radno tijelo.

Odbor za zaštitu okoliša, na temelju članka 140. Poslovnika Hrvatskoga sabora, raspravio je Prijedlog odluke kao zainteresirano radno tijelo.

Uvodno je ministrica zaštite okoliša, prostornog uređenja i graditeljstva istaknula da su Prostornim planom Parka prirode Lonjsko polje određena načela prostornog uređenja i utvrđeni ciljevi prostornog razvoja, organizacija, zaštita, korištenje i namjena ovog prostora. Planom je prostor Parka prirode razgraničen na pet osnovnih zona zaštite te je za svaku definiran zasebni režim gospodarenja, korištenja, razvoja i zaštite. Budući da je riječ o izrazito depopulacijskom području u cilju zadržavanja stanovništva ukazala je i na važnost izgradnje osnovne infrastrukture i gospodarske perspektive otvaranjem mogućnosti rada na ovim prostorima. U tom smislu naglasila je važnost revitalizacije ovog prostora razvojem turizma tradicionalnih obrta i sl.

Prezentacijom Plana od strane koordinatorice Plana iz Ministarstva zaštite okoliša, prostornog uređenja i graditeljstva – Zavoda za prostorno planiranje, dan je detaljni prikaz značajki prostora Parka prirode Lonjsko polje čiji je najveći dio smješten u Sisačko-moslavačkoj županiji, a rubni jugoistočni dio u Brodsko-posavskoj županiji. Ovim Planom, obzirom na namjenu i korištenje prostora, prostor Parka podijeljen je na površine predviđene za razvoj naselja (1,16%) i površine izvan površina za razvoj naselja (oranice, livade, pašnjaci, šume, ostalo poljoprivredno zemljište). Gledano u cijelosti prostor Parka prirode podijeljen je na pet zona zaštite: I. zona posebne zaštite, II. zona tradicionalnog gospodarenja prostorom, III. zona poljoprivrede na okrupnjenim i melioriranim parcelama, IV. zona površine za razvoj naselja i V. zona obalnog područja rijeke Save. Tijekom ove prezentacije uz osvrt na režime gospodarenja, korištenja, razvoja i zaštite ovih zona, dan je i opsežniji prikaz stanja te planiranog razvoja značajnih infrastrukturnih sustava (cestovnog, željezničkog, riječnog prometa) na ovom području te vodnogospodarskog i energetskog sustava.

U raspravi su, uz članove Odbora sudjelovali i predstavnici nekoliko ministarstava, zavoda, državne agencije i javne ustanove koji su bili uključeni u izradu ovoga Plana. Tijekom rasprave podržano je donošenje Plana te ocijenjeno da se njime stvara osnova za zaštitu i korištenje prostora na tradicionalan način. Istaknuto je da je Plan drugi važan strateški dokument upravljanja ovim područjem, uz već doneseni Plan upravljanja. Napomenuto je i da je u tijeku izrada Pravilnika o unutarnjem redu Parka prirode.

Vezano uz uočenu razliku od 568 ha u ukupnoj površini Parka prirode koja je utvrđena digitalnom izmjerom i koja je služila kao osnova za izradu ovog Plana od one proglašene Zakonom o proglašenju Parka prirode „Lonjsko polje“ („Narodne novine“br. 11/90), najavljeno je usuglašavanje ukupne površine izmjenom navedenog Zakona. Ukazano je i na inicijativu Grada Novske za proširenjem granica Parka prirode te predloženo da se navedeno razmotri u sklopu priprema izmjena Zakona o proglašenju Parka prirode „Lonjsko polje“.

U raspravi na Odboru konstatiran je značaj zadržavanja domicilnog stanovništva na prostoru Parka budući da je ono čuvar ovog prostora i tradicionalnog načina života. Ekološki uzgoj stoke korištenjem pašnjaka i livada u zaštićenom području značajna je djelatnost za lokalno stanovništvo. Budući da su županijske Javne ustanove iskazale interes za upravljanje pašnjacima i livadama u vlasništvu države u zaštićenim područjima davanjem navedenih na korištenje lokalnom stanovništvu, naglašena je potreba što skorijeg angažmana nadležnog ministarstva u rješavanju navedenog.

Kao jedna od specifičnosti Parka istaknuta je njegova blizina važnoj infrastrukturi – cestama, željezničkom prometu te je, sa stajališta razvoja turizma na ovom prostoru, ukazano i na značaj uvrštavanja rijeke Save u međunarodni plovni put IV. Klase.
Tijekom rasprave zatražena su dodatna tumačenja vezano uz nedefiniranje roka usklađenja prostornih planova koji važe unutar obuhvata ovog Plana s ovim Planom, moguću supstituciju odnosno povećanje/smanjenje do 10% površine građevinskog područja naselja prostornim planovima uređenja općine/grada, iskazane šumske površine, donošenje odluke o zonama sanitarne zaštite za crpilište Osekovo, opseg izvođenja radova u sklopu povećanja plovnosti rijeke Save i sl.

Nakon provedene rasprave Odbori su jednoglasno (Odbor za prostorno uređenje i graditeljstvo s 10 glasova „za“ i Odbor za zaštitu okoliša s 11 glasova „za“) odlučili predložiti Hrvatskome saboru donošenje

ODLUKE O DONOŠENJU PROSTORNOG PLANA PARKA PRIRODE LONJSKO POLJE

zajedno sa sljedećim amandmanima:

- na Prijedlog Odluke o donošenju Prostornog plana Parka prirode Lonjsko polje

Amandman I.
U točki I. na kraju rečenice točka se zamjenjuje zarezom i dodaju se riječi: „koji je izradio Ministarstvo zaštite okoliša, prostornog uređenja i graditeljstva, Zavod za prostorno planiranje.“

Obrazloženje:
Predloženom izmjenom tekst Odluke usuglašava se s člankom 101. Zakona o prostornom uređenju i gradnji („Narodne novine“ 76/07 i 38/09).

Amandman II.
U točki III. iza riječi „izvornika,“ riječi: „ovjerenih potpisom predsjednika Hrvatskog sabora i pečatom Hrvatskog sabora,“ brišu se.

Obrazloženje:
Postupanje s izvornikom regulirano je Poslovnikom Hrvatskog sabora (»Narodne novine«, br. 71/00., 129/00., 117/01. 6/02. – pročišćeni tekst, 41/02., 91/03., 58/04. i 39/08. i 86/08.).

- na Odredbe za provođenje Plana

Amandman III.
U članku 2. riječi: „Ovim Planom moraju se usuglasiti“ zamjenjuju se riječima: „“S ovim Planom moraju se uskladiti“.

Obrazloženje:
Dorađuje se izričaj.

Amandman IV.
U članku 3. , podstavku 6. brojke: „107/95, 150/05“ zamjenjuju se brojkama: „153/09“.
U podstavku 10. brojke: „81/89.“ brišu se.

Obrazloženje:
Nomotehnički se usklađuje izričaj.

Amandman V.
U članku 126. stavku 1. riječi: „(nabrojati autohtone vrste)“ brišu se.

Obrazloženje:
Dorađuje se izričaj brisanjem suvišnog dijela teksta.

Amandman VI.
U članku 165. stavku 1. podstavku 2. riječi: „iznosi 20 metara od osi naftovoda“ staviti: „ bez suglasnosti vlasnika cjevovoda iznosi 30 m lijevo i desno od osi cjevovoda.“

U stavku 2. u sva tri podstavka riječi: „(listopad 1999., izrađivač: Protection d.o.o. Umag.) brišu se.

Obrazloženje:
Predloženom izmjenom stavka 1. podstavka 2. navedeni podstavak usklađuje se s člankom 51. Odredbi za provođenje Plana.

Vezano uz predloženu izmjenu stavka 2. napominjemo da su Pravilnik zaštite od požara JU Park prirode Lonjsko polje, Procjena ugroženosti od požara za Park prirode Lonjsko polje te Plan zaštite od požara Parka prirode Lonjsko polje podložni redovitom usklađivanju s novim okolnostima u prostoru kao i potrebama za dopunama uslijed izmjene propisa bilo iz područja zaštite i spašavanja bilo iz područja zaštite od požara. Obzirom da se mogu očekivati izmjene navedenih dokumenata predlažemo brisanje teksta u zagradi.

Amandman VII.
Članak 171. mijenja se i glasi: „Postupci izdavanja lokacijskih dozvola, rješenja o uvjetima građenja, rješenja o izvedenom stanju, rješenja o građenju te postupci izrade prostornih planova započeti do stupanja na snagu ovoga Plana dovršit će se u skladu sa ovim Planom.

Obrazloženje:
Predloženim amandmanom nedvojbeno se prijelaznim i završnim odredbama regulira koji će se postupci započeti do stupanja na snagu ovoga Plana dovršiti u skladu s ovim Planom.

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora Odbor je odredio Branka Bačića, predsjednika Odbora.

PREDSJEDNIK ODBORA

Branko Bačić, dipl.ing.

PREDSJEDNICA ODBORA

Marijana Petir

Odbor za zaštitu okoliša Hrvatskoga sabora održao je tematsku sjednicu o problematici onečišćenja azbestom u Republici Hrvatskoj koja je ujedno bila i treća sjednica Odbora na tu temu održana tijekom VI. Saziva Hrvatskog sabora. Nakon što su predstavnici Vlade podnijeli izvješće o provedenoj sanaciji područja onečišćenih azbestom u RH, te izvješće o stanju pobola i dinamici rješavanja odštetnih zahtjeva oboljelih od profesionalnih bolesti radnika izloženih azbestom, a nakon provedene rasprave u kojoj su sudjelovali mnogobrojni predstavnici stručnih institucija, lokalnih vlasti, nevladinih udruga i radnika, predsjednica Marijana Petir predložila je slijedeće zaključke: 

1. Odbor za zaštitu okoliša prima na znanje dostavljena Izvješća:
a. Ministarstva zaštite okoliša, prostornog uređenja i graditeljstva (17.11.2009.).
b. Izvješće Povjerenstva za rješavanje odštetnih zahtjeva radnika oboljelih od profesionalne bolesti zbog izloženosti azbestu o broju i ukupnom stanju predmeta (21.7.2009.),
c. Izvješće Ministarstva zdravstva i socijalne skrbi (21.7.2009.) koje je pripremio Hrvatski zavod za javno zdravstvo,
uz sva obrazloženja i objašnjenja dana tijekom provedene rasprave.
2. Zadužuju se:
a. Ministarstvo zaštite okoliša, prostornog uređenja i graditeljstva, da dostavi novo izvješće do 31. prosinca 2010. godine s podacima o svim aktivnostima po pitanju problematike sanacije područja onečišćenih azbestom tijekom 2010. godine
b. Ministarstvo zdravstva i socijalne skrbi, da do 31. prosinca 2010. dostavi nova izvješća o praćenju pobola od bolesti uzrokovanih zbog izloženosti azebstu
c. Povjerenstvo za rješavanje odštetnih zahtjeva, da do 31. prosinca 2010. dostavi izvješće o broju novih predmeta te o dinamici rješavanja postojećih predmeta za razdoblje od 21. srpnja 2009. do kraja 2010. godine.
3. Odbor podržava realizaciju dogovora između bivših radnika tvrtke Salonit d.d. u stečaju i Vlade Republike Hrvatske od 21. rujna 2009.
4. Odbor podržava nastojanja Fonda za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost da iz utvrđene stečajne mase u postupku stečaja Salonit d.d. naplati sve troškove sanacije kruga tvornice Salonit u Vranjicu, igrališta Omladinac te drugih lokacija onečišćenih azbestom uslijed poslovanja Salonit d.d.

Odbor za zaštitu okoliša Hrvatskoga sabora održao je dana 3. veljače. 2010. godine svoju 32. sjednicu na temu: "Problematika onečišćenja azbestom u Republici Hrvatskoj". Na sjednici su bili prisutni prof.dr.sc. Nikola Ružinski, državni tajnik u Ministarstvu zaštite okoliša, prostornog uređenja i graditeljstva, direktor Fonda za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost, Nenad Lamer, ravnatelj Uprave za sanitarnu inspekciju u Ministarstvu zdravstva i socijalne skrbi, Milenko Popović, ravnatelj Uprave za mirovinsko osiguranje u Ministarstvu gospodarstva, rada i poduzetništva, gospođa dr. Sonja Padovan Janković, predsjednica Povjerenstva za rješavanje odštetnih zahtjeva radnika oboljelih od profesionalne bolesti uslijed izloženosti azbestu, gospođa dr. Marija Zavalić, ravnateljica Instituta za zaštitu zdravlja i sigurnost na radu, dr. Krunoslav Capak, zamjenik ravnatelja Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo, dr. Vlasta Vukres Dečković, voditeljica Službe za javno zdravstvo Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo, gđa. Marija Vučković, dožupanica Dubrovačko-neretvanske županije, gđa. Marina Vuković, predstavnica Splitsko-dalmatinske županije,  g. Blaženko Boban gradonačelnik Grada Solina, g. Krešimir Vejić, gradonačelnik Grada Ploča, g. Jozo Marić, predstavnik HUS-a Dalmacije, g. Smiljan Batinović, predsjednik udruge Društvo žrtava azbesta iz Ploča, Braco Gradac, tajnik udruge Društvo žrtava azbesta iz Ploča, gđa. Ana Musa, predsjednica Udruge „Lijepa naša“ iz Ploča, g. Anđelko Grubić, predsjednik udruge „Biglovi azbesta“, g. Goran Ugrčić te g. Marko Mikačić, predstavnici udruge radnika žrtava azbesta iz Salonita.
 
Na sjednici je bilo nazočno 9 članova Odbora (Marijana Petir, predsjednica, Mirela Holy, potpredsjednica, Krešimir Gulić, Danica Hursa, Marin Jurjević, Stjepan Kundić, Branko Kutija, Borislav Matković i Ivan Šantek), sva tri vanjska člana odbora (Toni Vidan, prof.dr.sc. Zvonko Seletković i dr.sc. Neven Voća) te predsjednik Odbora za prostorno uređenje i graditeljstvo g. Jerko Rošin.
 
Predsjednica Odbora upoznala je nazočne s dosadašnjim aktivnostima Odbora za zaštitu okoliša u pitanjima problematike lokacija u RH onečišćenima azbestom. Potom su uvodna izlaganja o navedenoj temi održali predstavnici Vlade RH. Predstavnici Ministarstva zaštite okoliša, prostornog uređenja i graditeljstva, Ministarstva zdravstva i socijalne skrbi i Ministarstva gospodarstva, rada i poduzetništva podnijeli izvješća o provedenoj sanaciji područja onečišćenih azbestom u RH, objasnili podatke iz izvješće o stanju pobola te opisali način i dinamiku rješavanja odštetnih zahtjeva oboljelih od profesionalnih bolesti radnika izloženih azbestu.

Nakon uvodnih izlaganja raspravljeni su problemi vezani uz problematiku rješavanja odštetnih zahtjeva pred Povjerenstvom za rješavanje odštetnih zahtjeva radnika oboljelih od profesionalne bolesti uslijed izloženosti azbestu te načina utvrđivanja profesionalne bolesti i određivanja obeštećenja kroz novodonesenu regulativu. Razmotreni su i aspekti zaštite okoliša kroz svjedočenja nazočnih predstavnika udruga građana o problemima s kojima se susreću te uz pojašnjenja zahvata i dinamike budućih projekata sanacije područja onečišćenih azbestom.

Nakon konstruktivne rasprave u kojoj su sudjelovali članovi Odbora te svi nabrojani sudionici sjednice predloženi su, usuglašeni i doneseni sljedeći zaključci većinom glasova uz jedan suzdržani glas:

1. Odbor za zaštitu okoliša prima na znanje dostavljena Izvješća:
a. Ministarstva zaštite okoliša, prostornog uređenja i graditeljstva (17.11.2009.).
b. Izvješće Povjerenstva za rješavanje odštetnih zahtjeva radnika oboljelih od profesionalne bolesti zbog izloženosti azbestu o broju i ukupnom stanju predmeta (21.7.2009.),
c. Izvješće Ministarstva zdravstva i socijalne skrbi (21.7.2009.) koje je pripremio Hrvatski zavod za javno zdravstvo,
uz sva obrazloženja i objašnjenja dana tijekom provedene rasprave.
2. Zadužuju se:
a. Ministarstvo zaštite okoliša, prostornog uređenja i graditeljstva, da dostavi novo izvješće do 31. prosinca 2010. godine s podacima o svim aktivnostima po pitanju problematike sanacije područja onečišćenih azbestom tijekom 2010. godine
b. Ministarstvo zdravstva i socijalne skrbi, da do 31. prosinca 2010. godine dostavi nova izvješća o praćenju pobola od bolesti uzrokovanih zbog izloženosti azbestu
c. Povjerenstvo za rješavanje odštetnih zahtjeva, da do 31. prosinca 2010. godine dostavi izvješće o broju novih predmeta te o dinamici rješavanja postojećih predmeta za razdoblje od 21. srpnja 2009. do kraja 2010. godine.
3. Odbor podržava realizaciju dogovora između bivših radnika tvrtke Salonit d.d. u stečaju i Vlade Republike Hrvatske od 21. rujna 2009. godine.
4. Odbor podržava nastojanja Fonda za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost da iz utvrđene stečajne mase u postupku stečaja Salonit d.d. naplati sve troškove sanacije kruga tvornice Salonit u Vranjicu, igrališta Omladinac te drugih lokacija onečišćenih azbestom uslijed poslovanja Salonit d.d.

        
       PREDSJEDNICA ODBORA

 Marijana Petir

Dana 10. prosinca 2009. godine održana je 31. (tematska) sjednica Odbora za zaštitu okoliša na temu: Izazovi klimatskih promjena u Republici Hrvatskoj.

U razdoblju od 7. do 18. prosinca ove godine održava se 15. Konferencija stranaka Konvencije i 5. Konferencija stranaka Kyotskog protokola (Međunarodna konferencija o klimatskim promjenama) u Kopenhagenu. Za taj se događaj može reći da je jedan od najznačajnijih međunarodnih događaja vezanih uz zaštitu okoliša u posljednjih petnaestak godina. Očekuje se da će se na konferenciji utvrditi smjernice za globalni održivi razvoj i ublažavanje klimatskih promjena u vremenu nakon isteka Sporazuma iz Kyota o klimatskim promjenama. 

Uz članove Odbora, predstavnike ministarstva, institucija i agencija, na sjednici u prisustvovali predstavnici veleposlanstava, Kraljevine Švedske, Velike Britanije, Republike Austrije i Sjedinjenih Američkih Država te predstavnici UNDP-a u RH.

Predsjednica Odbora Marijana Petir u uvodnom je dijelu naglasila da su danas klimatske promjene i njihovo usporavanje ključno političko pitanje, posebice u trenutku kada svi osviješteni građani diljem svijeta od političara očekuju konkretnu akciju – globalni dogovor o značajnijem smanjivanju emisija stakleničkih plinova. Iako je svijest o potrebi postizanja dogovora na visokoj razini, još uvijek nedostaje konsenzus i o tome kako bi se obveze trebale podijeliti među državama. Znanstveni dokazi koji pokazuju da se globalno zatopljenje događa brže od dosad predviđenoga pokazuju da više nema vremena za odgađanje nužnih mjera, koliko god se radilo o politički teškim odlukama koje će imati dalekosežne posljedice na gospodarstvo. Međutim, s pravom se ukazuje na to da orijentacija na nove tehnologiju i ekonomiju baziranu na manje ugljika zapravo šansa te da može biti zamašnjak posrnulom gospodarstvu, a ne uteg koji ga sputava.

„Pri tome je potrebno voditi računa o pravičnoj ravnoteži između interesa  industrijskih zemalja koje snose odgovornost za prošle emisije stakleničkih plinova, interesa zemalja u razvoju s brzo rastućim gospodarstvima te najsiromašnijih zemalja svijeta koje će, ako su im najmanje doprinijele, najviše trpjeti zbog klimatskih promjena, a uz to su suočene s nedostatkom kapaciteta i resursa kako bi im se prilagodile,“ rekla je Petir.

Republika Hrvatska u Akcijskom planu za provedbu UNFCCC-a i Kyotskog protokola definirala mjere za smanjivanje stakleničkih plinova: povećanje udjela obnovljivih izvora energije, povećanje energetske učinkovitosti i korištenje biogoriva. Ovo posljednje značajno je u vidu stavljanja u funkciju preko 1 milijun neobrađenih poljoprivrednih površina u funkciju te mjerama dobre prakse u održivom gospodarenju.

Uvodno izlaganje i prezentaciju hrvatskih stavova iznio je državni tajnik u Ministarstvu zaštite okoliša i prostornog uređenja prof. dr. sc. Nikola Ružinski. Polazni pregovarački cilj Republike Hrvatske s pozicije samostalne države za emisije stakleničkih plinova u razdoblju 2013. do 2020. godine, izračunat na temelju elaborata „Podloge za procjenu obveza smanjenja emisija stakleničkih plinova u razdoblju nakon onog utvrđenog Kyotskim protokolom, od 2013 od 2020. godine“ je 33,2 MtCO2-eq. To iznosi smanjenje od 5% od količine emisija u baznoj 1990. godini s uključenom odlukom Konferencije sastanaka Konvencije 7/CP.12. Taj cilj je privremeni cilj Republike Hrvatske do pristupanja Republike Hrvatske Europskoj uniji kada će Republika Hrvatska preuzeti svoje obveze u skladu s obvezama EU. Nakon provedene rasprave jednoglasno je usvojen sljedeći zaključak:

Odbor za zaštitu okoliša Hrvatskoga Sabora,

- u svijetlu održavanja 15. Konferencije stranaka Konvencije i 5. Konferencije stranaka Kyotskog protokola,
- na tragu opredjeljenja da su očuvanje prirode i čovjekova okoliša za Republiku Hrvatsku najviše vrednote ustavnog poretka,
- temeljem znanstveno utvrđenih činjenica te na njima utemeljenih predviđanja, ne odričući pravo znanstvenog propitivanja te propitivanja uzroka i posljedica utvrđenih činjenica,

podupire nastojanja sudionika Konferencije u iznalaženju usuglašenog i održivog dogovora kojim će se odrediti budući koraci održivog razvoja čovječanstva u vidu smanjenja emisija stakleničkih plinova, a u vremenu nakon isteka važenja odredaba sporazuma iz Kyota 2012. godine, sve u cilju ublažavanja klimatskih promjena na svjetskoj razini, vodeći se načelom zajedničke ali raspodijeljene odgovornosti.

Odbor za zaštitu okoliša i Odbor za prostorno uređenje i graditeljstvo Hrvatskoga sabora raspravili su na zajedničkoj sjednici održanoj 19. studenoga 2009. godine, Izvješće o korištenju pretpristupnih programa pomoći Europske unije za razdoblje od 1. siječnja do 30. lipnja 2009. godine, koje je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavila Vlada Republike Hrvatske, aktom od 22. listopada 2009. godine.

Odbori su, temeljem članka 140. Poslovnika Hrvatskoga sabora, raspravili navedeno Izvješće kao zainteresirana radna tijela.

U uvodnom obrazloženju predstavnica predlagatelja Marija Tufekčić (ravnateljica u Središnjoj agenciji za financiranje i ugovaranje programa i projekata EU) je istaknula da je Republici Hrvatskoj kroz predpristupne programe CARDS, PHARE, ISPA i SAPARD ukupno dodijeljeno 297,23 milijuna eura, od čega je do 30. lipnja 2009. godine ugovoreno 239,80 milijuna eura odnosno 80,68%. Budući da je u tijeku ugovaranje za program ISPA konačni postotak ugovaranja biti će veći. Plaćanja su u tijeku te je do 30. lipnja 2009. plaćeno 159,43 milijuna eura dok će se konačni podaci o iskorištenim sredstvima za pojedini program znati nakon završetka svakog programa. U razdoblju od 1. siječnja do 30. lipnja 2009. godine Europska komisija je na račun Nacionalnog fonda doznačila 40,3 milijuna eura za programe PHARE, ISPA, SAPARD i IPA komponenta IV. Detaljnije informacije dane su vezano uz financiranje Programa za vode i otpadne vode u Karlovcu, Regionalnog centra za upravljanje otpadom u Bikarcu, Pripremu liste projekata za Instrument za pretpristupnu pomoć u sektoru zaštite okoliša, Programa pomoći u području nuklearne sigurnosti te IPA sredstvima za Operativni program Zaštita okoliša. Kao novosti u sustavu izvješćivanja istaknula je detaljne prikaze o korištenju sredstava putem tablica s popisom svih projekata povezanih uz način i izvor sredstava, s obzirom na predpristupni program, financiranja te novi sustav izvješćivanja o nepravilnostima. Od navedenih stavki izdvojila je 10 projekata vezanih uz zaštitu okoliša koji se financiraju u visini od 11 milijuna eura. U dijelu projekata koji se financiraju ili će se financirati iz sredstava programa IPA istaknula je projekte Regionalnih centara za gospodarenje otpadom Marišćina, Lećevica i Kaštijun, sustave za pročišćavanje otpadnih voda u Slavonskom Brodu, Kninu i Drnišu. Iz sustava ISPA izdvojila je projekte: Program za vode i otpadne vode grada Karlovca te Regionalni centar za upravljanje otpadom Bikarac.

Nakon uvodnog izlaganja otvorena je rasprava te je postavljeno pitanje odnosa ugovorenih u odnosu na sredstava alocirana od Europske unije za projekte u Republici Hrvatskoj, i to za svaki program zasebno te pitanje vezano uz podatke o nepravilnostima i da li ista ulaze u navedena izvješća (tablice i prikaze). Odgovoreno je da se svi troškovi nepravilnosti zbrajaju po završetku pojedinog projekta. Uz navedeno dan je pregled ugovorenih sredstava po programima kako slijedi:

CARDS 2003 - 28,69 mil eura ili 97,68% alociranih sredstava
CARDS 2004 – 44,07 mil eura ili 94,61% alociranih sredstava
PHARE 2005 – 63,94 mil eura ili 87,42% alociranih sredstava
PRAHE 2006 – 54,66 mil eura ili 85,22% alociranih sredstava

U daljnjem pregledu navela je podatak za 6 projekata ukupne vrijednosti 123,05 mil. eura od čega je 59,00 mil. eura osigurano iz programa ISPA. Temeljem navedenoga može se zaključiti da je ostvaren visok postotak odnosa ugovorenih naspram alociranih sredstava, a što je u suprotnosti s javnim mnijenjem koje ima predodžbu o slaboj iskoristivosti i nepripremljenosti projekata.

Nadalje je postavljeno pitanje vezanosti pojedinih projekata koji se financiraju iz programa IPA te je razjašnjeno da će se svaki projekt ugovoriti tijekom prvog i drugog tromjesečja 2010. godine zasebno po završetku pripreme potrebne dokumentacije. Na taj način na primjer ugovaranje sredstava za realizaciju projekata uređenja Regionalnog centra za gospodarenje otpadom Marišćina neće biti vezano uz dovršetak dokumentacije RCGO Lećevica ili Kaštijun.
Nakon provedene rasprave Odbor za zaštitu okoliša i Odbor za prostorno uređenje i graditeljstvo jednoglasno su odlučili predložiti Hrvatskome saboru sljedeći

Z A K L J U Č A K

Prihvaća se Izvješće o korištenju pretpristupnih programa pomoći Europske unije za razdoblje od 1. siječnja do 30. lipnja 2009. godine.

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora odbori su odredili Marijanu Petir, predsjednicu Odbora za zaštitu okoliša.

PREDSJEDNICA ODBORA

Marijana Petir

PREDSJEDNIK ODBORA

Jerko Rošin

Odbor za zaštitu okoliša i Odbor za prostorno uređenje i graditeljstvo Hrvatskoga sabora raspravili su na zajedničkoj sjednici održanoj 19. studenoga 2009. godine, Prijedlog zakona o potvrđivanju Sporazuma o financiranju između Vlade Republike Hrvatske i Komisije Europskih zajednica koji se odnosi na dio Višekorisničkog programa za nuklearnu sigurnost i zaštitu od zračenja u okviru Instrumenta pretpristupne pomoći za 2008. godinu (decentralizirano upravljanje), s Konačnim prijedlogom zakona, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavila Vlada Republike Hrvatske, aktom od 30. listopada 2009. godine uz prijedlog da se sukladno članku 159. Poslovnika Hrvatskoga sabora predloženi Zakon donese po hitnom postupku.

Odbori su, temeljem članka 140. Poslovnika Hrvatskoga sabora, raspravili predloženi Zakon kao zainteresirana radna tijela.

U uvodnom obrazloženju predstavnik predlagatelja je istaknuo da ovaj Sporazum o financiranju predstavlja osnovu za bespovratno korištenje financijskih sredstava u iznosu od 952.000 eura (7.006.720 kuna) te je za njegovu provedbu potrebno paralelno osigurati sufinanciranje iz državnog proračuna Republike Hrvatske u iznosu od 1.516.160 kuna. Predmetnim Sporazumom financirat će se dva projekta: jačanje administrativnog kapaciteta Državnog zavoda za nuklearnu sigurnost (DZNS), upravljačkog tijela nadležnog za nuklearnu sigurnost i zaštitu te zaštita od zračenja prilikom medicinskog ozračivanja. Korisnik prvog projekta je Državni zavod za nuklearnu sigurnost, a cilj je projekta poboljšati tehnički kapacitet navedenog Zavoda vezano uz mjere jamstva kontrole nuklearnog materijala, postupanja s radioaktivnim materijalom i dekomisije nuklearnih elektrana. Korisnik drugog projekta, koji ima za cilj smanjenje izloženosti pacijenata i radnika ionizirajućem zračenju u zdravstvenim ustanovama u Hrvatskoj, je Državni zavod za zaštitu od zračenja (DZZZ).

U raspravi na Odboru zatražena su dodatna pojašnjenja o obuhvatu drugog projekta kojem je cilj zaštita od zračenja prilikom medicinskog ozračivanja pacijenata i radnika te je od strane ravnatelja Državnog zavoda za zaštitu od zračenja istaknuto kako navedeni projekt nije vezan uz problematiku uređenja i reorganizacije prostora u zdravstvenim ustanovama u kojem se obavlja medicinsko ozračivanje već prvenstveno usmjeren ka stvaranju dobre prakse optimizacijom doza. Ujedno je raspravljano i o pitanju odlaganja te izvoza nisko i srednje radioaktivnog otpada u Republici Hrvatskoj. Tijekom rasprave ravnatelj Državnog zavoda za zaštitu od zračenja istaknuo je potrebu osiguranja dodatnih 300.000,00 kuna u Državnom proračunu za 2010. godinu u cilju kvalitetnog obavljanja djelatnosti zbrinjavanja ovoga otpada korištenjem postojećih kapaciteta, a sukladno važećoj zakonskoj regulativi.

Nakon provedene rasprave Odbor za zaštitu okoliša i Odbor za prostorno uređenje i graditeljstvo jednoglasno su odlučili predložiti Hrvatskome saboru donošenje

ZAKONA O POTVRĐIVANJU SPORAZUMA O FINANCIRANJU IZMEĐU VLADE REPUBLIKE HRVATSKE I KOMISIJE EUROPSKIH ZAJEDNICA KOJI SE ODNOSI NA DIO VIŠEKORISNIČKOG PROGRAMA ZA NUKLEARNU SIGURNOST I ZAŠTITU OD ZRAČENJA U OKVIRU INSTRUMENTA PRETPRISTUPNE POMOĆI ZA 2008. GODINU (DECENTRALIZIRANO UPRAVLJANJE)

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora odbori su odredili Marijanu Petir, predsjednicu Odbora za zaštitu okoliša.

PREDSJEDNICA ODBORA

Marijana Petir

PREDSJEDNIK ODBORA

Jerko Rošin

Odbor za zaštitu okoliša Hrvatskog sabora raspravio je na svojoj 29. sjednici održanoj 30. rujna 2009. godine Prijedlog odluke o dodjeli koncesije za korištenje vodne snage radi proizvodnje električne energije društva Hrvatska elektroprivreda d.d. Zagreb u HE Lešće na rijeci Dobri, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavila Vlada Republike Hrvatske, aktom od 31. srpnja 2009. godine.

Odbor za zaštitu okoliša temeljem članka 140. Poslovnika Hrvatskog sabora raspravio je Konačni prijedlog zakona o vodama kao zainteresirano radno tijelo.

U uvodnom obrazloženju Prijedloga odluke Zdravko Krmek, državni tajnik u Ministarstvu regionalnog razvoja, šumarstva i vodnog gospodarstva (MRRŠIVG), kao predstavnik predlagatelja, dao je kratki pregled zakonske osnove i uvjeta koje je HEP d.d. Zagreb ispunilo potrebnih za potvrdu predmetne odluke. U svom izlaganju napomenuo je da zemljište pod akumulacijom dobiva status javnog vodnog dobra te iako je HEP d.d. Zagreb otkupilo zemljište isto neće biti vlasnikom zemljišta. Državni je tajnik spomenuo i značajna sredstva (u visni 28.5 milijuna kuna) koja će biti uplaćena u državni proračun na temelju Ugovora o koncesiji.

U raspravi koja je uslijedila, Irma Popović, predstavnica udruge Zelena akcija sa žalošću je konstatirala da se o predmetnom Prijedlogu odluke razgovara ove godine, a ne mnogo ranije tijekom početka cijeloga projekta izrade dokumentacije za izgradnju HE Lešće. Uz konstataciju da je jedan od bisera Hrvatske prirodne baštine nepovratno izgubljen, spomenula je i dugotrajnost vođenja postupka projektiranja i građenja napomenuvši da je nužno, a kako je već cijela stvar izgrađena te je Prijedlog odluke došao u današnju točku, osigurati u Ugovoru naknadu štete u okolišu koja nastaje korištenjem HE Lešće te osigurati biološki minimum protoka (ekološki minimum protoka) vode kako bi se minimizirali štetni utjecaji na rijeci Dobri nizvodno od postrojenja.

Predsjedavajuća, potpredsjednica Odbora dr.sc. Mirela Holy, složila se s ocjenom da je kanjon dobre nepovratno devastiran te je istakla da je sramotno što se zastupnici Hrvatskog sabora dovede u situaciju da moraju davati svoju odluku na gotov čin. Napomenula je neadekvatnost provedene procjene utjecaja na okoliš na temelju studije iz 1986. godine te nepoštivanje Bernske konvencije o zaštiti europskih divljih vrsta i prirodnih staništa s obzirom na jedinstveni fenomen kraškog područja kojem kanjon rijeke Dobre pripada. U svoj je izlaganju dodala i to da se odluka o koncesiji mora donositi daleko prije početka izgradnje sličnih postrojenja.

Na završetku rasprave predstavnik predlagatelja, državni tajnik g.Krmek reako je da je navedeni postupak jedinstveni te se Odluka o koncesiji više neće donositi na način na koji se donosi datum potkrepljujući navedeno pripremama izmjena Uredbe o uvjetima i postupku za dodjelu koncesija na vodama i javnom vodnom dobru (“Narodne novine” broj 99/96 i 11/98). Tom prilikom državni je tajnik dao i primjerak cjelovitog teksta Ugovora predstavnicima Zelene akcije. 

Nakon provedene rasprave Odbor za zaštitu okoliša je većinom glasova (s 6 glasova „za“ i 3 glasa „protiv“) zaključio sljedeće:

Odbor za zaštitu okoliša predlaže Hrvatskom saboru donošenje

Odluke o dodjeli koncesije za korištenje vodne snage radi proizvodnje električne energije društva Hrvatska elektroprivreda d.d. Zagreb u HE Lešće na rijeci Dobri.

Izvješće s rasprave podnijet će predsjedavajuća na sjednici, potpredsjednica Odbora.

POTPREDSJEDNICA ODBORA

Mirela Holy

Odbor za zaštitu okoliša Hrvatskog sabora raspravio je na svojoj 29. sjednici održanoj 30. rujna 2009. godine Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama zakona o genetski modificiranim organizmima, s konačnim prijedlogom zakona (hitni postupak, prvo i drugo čitanje, P.Z.E. br. 448), koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavila Vlada Republike Hrvatske, aktom od 22. rujna 2009. godine. Ovim prijedlogom zakona usklađuje se zakonodavstvo Republike Hrvatske s pravnom stečevinom Europske unije.

Odbor za zaštitu okoliša temeljem članka 140. Poslovnika Hrvatskog sabora raspravio je Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama zakona o genetski modificiranim organizmima, s konačnim prijedlogom zakona kao zainteresirano radno tijelo.

U uvodnom obrazloženju Prijedloga zakona, Nenad Lamer, ravnatelj u Ministarstvu zdravstva i socijalne skrbi kao predstavnik predlagatelja, dao je kratki pregled stanja zakonodavstva te osnove značajke izmjena koje Prijedlog zakona donosi. Neki od naglasaka bili su usmjereni na usklađivanje propisa s odredbama Direktive 2001/18/EZ o namjernom uvođenju GMO-a u okoliš, Uredbe 1946/2003 Europskog parlamenta i Vijeća o prekograničnom prijenosu GMO, ali i usklađivanju s propisima iz područja nadležnosti Zakona o hrani i nadležnosti sanitarne inspekcije. Na pitanje predsjedateljice, Mirele Holy o razini međuresorne usklađenosti, predstavnik je predlagatelja objasnio da je prijedlog usuglašen među ministarstvima.

U nastavku uvodnih izlaganja, Stjepan Mikolčić, državni tajnik u Ministarstvu poljoprivrede, ribarstva i ruralnog razvoja pojasnio je da je Prijedlogom zakona definirana koegzistencija te uspostavljeni mehanizmi i sustav nadzora (opremanje laboratorija za GMO u Osijeku), a da je za koegzistenciju nadležno Ministarstvo poljoprivrede, ribarstva i ruralnog razvoja.

G. Davorin Marković ispred Državnog zavoda za zaštitu prirode napomenuo je da je Ministarstvo kulture involvirano u postupak donošenja propisa te da su stručnjaci Zavoda u kroz međuresornu suradnju sagledali problematiku uvođenja GMO-a te zaključili da se zbog direktni konotacija vezanih uz GMO ne zaobilazi sustav zaštite prirode u RH. Ivana Jelinić, načelnica Odjela za biološku raznolikost u Upravi za zaštitu prirode Ministarstva kulture izvijestila je da je Ministarstvo kulture nadležno za implementaciju Kartagenskog protokola te da je u fazi priprema Uredbe o provedbi spomenutog protokola. Napomenula je da je njezin stav da se s usklađivanjem toga područja ne žuri, a s obzirom na otpore koji postoje unutar EU.

Prije početka rasprave predsjedavajuća je podsjetila članove odbora na zaključke 7. sjednice Odbora te odredbe koalicijskog sporazuma koji je kasnije postao i Program rada Vlade.

U raspravi koja je uslijedila, Jagoda Munić, predstavnica Zelena akcije zatražila je povlačenje Zakona iz procedure te se založila, a s obzirom na blokadu 27. poglavlja u pregovorima s EU, da se bez žurbe o tako značajnoj temi povede široka javna rasprava. Napomenula je da se ne slaže s liberalizacijom koju Prijedlog zakona donosi (skraćivanje rokova i nedefiniranost poslovne tajne) kao i iznimkom da se, kao što je predloženo člankom 11. Prijedloga zakona, Uredbom vlade iz članka 27. omogući uvođenje u okoliš GM reprodukcijskog biljnog materijala u okoliš. Založila se za brisanje cijelog poglavlja o koegzistenciji, kritiziravši kao članica Vijeća za GMO, netransparentnost njegova rada te izostanak šire i duže rasprave o toj problematici.

Gospodin Ante Čović, predsjednik Hrvatskog bioetičkog društva kritizirao je brzinu kojom se Predloženi zakon donosi, te zatvorenost rada Vijeća za GMO za medije. Zaključio je da prijedlog zakona treba povući iz procedure te odbiti svaki vid koegzistencije jer nema nikakvog razloga za uvođenje GMO-a u okoliš u RH. Navedeno je potkrijepio odredbama koalicijskog sporazuma, zaključcima 7. sjednice Odbora za zaštitu okoliša, činjenicom da se 18 županija u RH proglasilo slobodnima od GMO-a, donesenom Lošinjskom izjavom te okolišem RH kojega valja štititi.

U odgovoru na stavove g. Čovića gospođa Valentina Zoretić-Rubes iz Ministarstva zdravstva i socijalne skrbi napomenula je da je rad Vijeća za GMO otvoren medijima u skladu s poslovnikom rada Vijeća te da se ovim Prijedlogom zakona uvode bolji načini kontrole prekograničnog prometa GMO-a.

Gospođa Katica Knezović, profesorica na FFDI i Hrvatskim studijima Sveučilišta u Zagrebu podsjetila je da je RH poljoprivredna zemlja s relativno malim parcelama zemljišta na kojima nije moguć profitabilan uzgoj GMO-a, a prema traženim standardima EU. Napominje da je isključivanje javnosti iz šire rasprave o problemu uvođenja GMO u okoliš opasno te da prema zadnjim istraživanjima Eurobarometra iz ove godine 85 do 95 % građana EU odbija uvođenje GMO-a u okoliš. Uza sve navedene znanstvene argumente u članku 11. prijedloga Zakona i dalje se zadržava načelo predostrožnosti (pogotovo u članku 10. zakona gdje se izričito zabranjuje uvođenje određenih modifikacija u okoliš), te postavlja pitanje, a s obzirom na oprečne stavove, koje su to institucije koje će dati stav o relevantnosti novih znanstvenih spoznaja. U nastavku izlaganja, uz generalni stav da se s izmjenama predmetnog zakona ne žuri bez potrebe, istaknute su i kontradikcije između izmjena u članka 62. i odredba iz članka 13., te problem neodređivanja odgovornog dionika koji bi jamčio i nadoknadio štetu poljoprivredniku u slučaju onečišćenja okoliša.

Gospodin Valerije Vrček, profesor na Farmaceutsko-biotehnološkom fakultetu ustvrdio je da će po svim dostupnim informacijama i njegovim saznanjima europski zakonodavni okviri vezani uz problematiku GMO-a mijenjati. Smatra da je u Hrvatskoj u ovom trenutku potrebno, prije bilo kakvih odluka provesti procjenu socio-ekonomskog rizika uvođenja GMO-a. Napomenuo je i značaj geografskog područja RH (u odnosu na susjedne zemlje) te stupnja zaštite prirode koji minimalizira mogućnost uvođenja GMO u okoliš. Založio se da se zakonski onemogući sukob interesa članova Vijeća za GMO, kao i za angažman stranih stručnjaka u procjeni rizika jer, kako smatra, u Hrvatskoj ne postoji dovoljan broj kompetentnih  stručnjaka koji bi u procjenu rizika bili uključeni.

Zastupnik Krešimir Gulić predložio je da se ne žuri s odlukama kada je u pitanju ovakva značajna tema, dok je gospodin zastupnik Boris Matković zamolio da se rasprava ne širi nepotrebno na prezentaciju političkih stavova već da se govori isključivo o predmetu točke koja se raspravlja. Predsjedavajuća, Mirela Holy izrazila je neslaganje s predloženim rješenjima koja idu u pravcu liberalizacije i koegzistencije s GMO-ima na način kao da su multinacionalne kompanije pripremale izmjene Zakona o GMO-u. Naglasila je na problem pritiska EU direktiva i Svjetske trgovinske organizacije ne može biti izgovor za donošenje  loših zakonskih rješenja.

Stjepan Mikolčić, predstavnik Ministarstva poljoprivrede, ribarstva i ruralnog razvoja, složio se da je rasprava o problemu GMO i koegzistenciji vrlo osjetljiva, pri čemu je istaknuo da je u ovom trenutku potrebno ostvariti cilj usklađivanja s postojećim zakonodavstvom EU. Napomenuo je da su predložene izmjene i dopune zakona tehničke prirode i da bolje definiraju postupke u slučaju unosa GMO-a u okoliš, pozivajući se na probleme prilikom uvoza GMO soje 2004 godine.  

Po zaključenju rasprave zastupnici HDZ-a zatražili su stanku u trajanju 10 minuta za potrebe konzultacije s predstavnicima predlagača.

Nakon provedene rasprave Odbor za zaštitu okoliša je većinom glasova (s 6 glasova „za“ i 4 glasa „protiv“) zaključio sljedeće:

Odbor za zaštitu okoliša predlaže Hrvatskom saboru donošenje

Zakona o izmjenama i dopunama zakona o genetski modificiranim organizmima.

Izvješće s rasprave podnijet će predsjedavajuća na sjednici, potpredsjednica Odbora.

POTPREDSJEDNICA ODBORA

Mirela Holy

Dana 24. rujna 2009. održana je 28. sjednica Odbora za zaštitu okoliša Hrvatskoga sabora na temu: "Gospodarenje komunalnim otpadom u RH" uz nazočnost brojnih predstavnika nevladinih udruga građana. Uvodno izlaganje održala je ministrica Marina Matulović Dropulić. Nakon izlaganja i rasprave doneseni su sljedeći zaključci:

1. Saborski odbor za zaštitu okoliša primio je informaciju koju je dostavilo Ministarstvo zaštite okoliša, prostornog uređenja i graditeljstva te Fond za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost a vezano uz gospodarenje komunalnim otpadom u Republici Hrvatskoj. Sve primjedbe i prijedlozi nevladinih udruga dostavljeni Odboru pismenim putem i izrečeni u raspravi dostaviti će se Ministarstvu zaštite okoliša na daljnje postupanje.
2. Odbor za zaštitu okoliša smatra da sukladno hijerarhiji gospodarenja otpadom, (Direktiva 2008/98/EZ) financijska sredstva namijenjena gospodarenju komunalnim otpadom koja se izdvajaju iz proračuna (i državnog i jedinica JLS) te Fonda za zaštitu okoliša trebaju u većoj mjeri biti usmjerena na prevenciju nastanka i recikliranje otpada.
3. Odbor  za zaštitu okoliša predlaže Udruzi gradova i Udruzi općina da utvrdi model naplate zbrinjavanja proizvedenog otpada po količini čime bi se utjecalo na povećanje udjela otpada koji se odvojeno prikuplja i reciklira, i čime bi se  pojačali kapaciteti prihvata tog otpada od strane svih dionika u procesu gospodarenja otpadom.
4. Predlaže se Fondu za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost da financijski podrži projekte nevladinih udruga za edukativne programe kojima bi se promicala prevencija nastanka otpada te promoviralo odvojeno prikupljanje različitih vrsta otpada s ciljem povećanja udjela otpada koji se reciklira.
5. Podržava se prijedlog nevladinih udruga za zaštitu okoliša da je potrebno uspostaviti učinkovitiji model javne rasprave radi aktivnog sudjelovanja javnosti.

Ovim putem želim pohvaliti aktivnost i napor nevladinih udruga koje su prethodno uputile svoja razmišljanja, stavove i sažetke kao podloge i prilog održanoj raspravi.

PREDSJEDNICA ODBORA

Marijana Petir

Odbor za zaštitu okoliša i Odbor za prostorno uređenje i graditeljstvo Hrvatskoga sabora raspravili su na zajedničkoj sjednici održanoj 27. srpnja 2009. godine, Prijedlog izmjena i dopuna Državnog proračuna Republike Hrvatske za 2009. godinu, koje je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavila Vlada Republike Hrvatske, aktom od 24. srpnja 2009. godine.

Odbor za zaštitu okoliša i Odbor za prostorno uređenje i graditeljstvo temeljem članka 140. Poslovnika Hrvatskoga sabora, raspravili su Prijedlog izmjena i dopuna Državnog proračuna RH za 2009. godinu kao zainteresirana radna tijela.

U uvodnom obrazloženju predstavnik predlagatelja ukratko je iznio osnovne makroekonomske pokazatelje za prvih pet mjeseci odnosno za prvu polovicu ove godine te istaknuo kako se u skladu s njihovim kretanjima na razini cijele 2009. godine očekuje realno smanjenje bruto domaćeg proizvoda od 4,5%. Predloženim rebalansom ukupni prihodi državnog proračuna za 2009. godinu projicirani su u iznosu od 111,2 milijarde kuna što predstavlja povećanje od 1,4 milijarde kuna u odnosu na ranije planirano. Navedeno povećanje prvenstveno je rezultat očekivanih fiskalnih učinaka povećanja stope poreza na dodanu vrijednost s 22% na 23%, uvođenja posebnog poreza na plaće, mirovine i druge primitke kao i naknada za pružanje usluga u pokretnim elektroničkim komunikacijskim mrežama te izjednačavanja kriterija oporezivanja plovila i zrakoplova s osobnim automobilima i motociklima. Ovim rebalansom ukupni rashodi definirani su na razini od 120,5 milijardi kuna što je za 260,5 milijuna kuna manje od proračuna nakon drugog rebalansa, dok ukupno smanjenje rashoda proračuna u 2009. godini u odnosu na prvotni proračun iznosi 6,5 milijardi kuna. Navedeno smanjenje ukupnih rashoda od 260,5 milijuna kuna rezultat je s jedne strane smanjenja rashoda za 978,6 milijuna kuna te s druge strane povećanja rashoda za 718,1 milijun kuna uslijed preraspodjele te uvođenja potpora za očuvanje radnih mjesta. Slijedom ukupno planiranih prihoda i rashoda državnog proračuna, planirani ukupni manjak državnog proračuna za 2009. godinu iznosi 9,3 milijarde kuna ili 2,8% procijenjenog bruto domaćeg proizvoda za 2009. godinu. Time je ukupni manjak smanjen za 1,6 milijardu kuna ili 0,5 postotna boda u odnosu na dosadašnji plan.

Planirana sredstva za razdjel Ministarstva zaštite okoliša, prostornog uređenja i graditeljstva smanjuju se za 1.621.789 kn te iznose 434.568.669 kn. Unutar ovoga razdjela najveći dio smanjenja odnosi na glavu Ministarstva koja, uz smanjenje od 1.220.789 kn, sada iznosi 266.402.217 kn. Planirana sredstva za glavu Agencija za zaštitu okoliša smanjenja su za 401.000 kn te iznose 14.810.685 kn dok planirana sredstava za Agenciju za pravni promet i posredovanje nekretninama ostaju na istoj razini i iznose 153.355.767 kn,
Za glavu Zaštita i očuvanje prirode u razdjelu Ministarstva kulture planirano je smanjenje za 150.000 kn te sredstva za ove namjene sada iznose 71.189.272 kuna. Rebalansom je planirano smanjenje pozicije Edukacija i osposobljavanje (provedba ACQUIS-a) za 100,000 kn te pozicije Izvršenje inspekcijskih rješenja za 50.000 kn.

Ovim rebalansom nisu planirane izmjene i dopune Financijskog plana Fonda za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost čime ostaje nepromijenjen iznos planiranog suficita od 223.335.631 kuna.

Nakon provedene rasprave odbori su većinom glasova (Odbor za zaštitu okoliša sa 7 glasova „za“ i 1 glas „protiv“ i Odbor za prostorno uređenje i graditeljstvo sa 6 glasova „za“ i 2 glasa „protiv“) odlučili predložiti Hrvatskome saboru donošenje

IZMJENA I DOPUNA DRŽAVNOG PRORAČUNA REPUBLIKE HRVATSKE ZA 2009. GODINU

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora Odbori su odredili Jerka Rošina, predsjednika Odbora za prostorno uređenje i graditeljstvo.

PREDSJEDNICA ODBORA

Marijana Petir

PREDSJEDNIK ODBORA

Jerko Rošin

Odbor za zaštitu okoliša i Odbor za prostorno uređenje i graditeljstvo Hrvatskoga sabora raspravili su na zajedničkoj sjednici održanoj 27. srpnja 2009. godine, Konačni prijedlog zakona o izmjenama Zakona o izvršavanju Državnog proračuna Republike Hrvatske za 2009. godinu, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavila Vlada Republike Hrvatske, aktom od 24. srpnja 2009. godine.

Odbor za zaštitu okoliša i Odbor za prostorno uređenje i graditeljstvo temeljem članka 140. Poslovnika Hrvatskoga sabora, raspravili su predloženi Konačni prijedlog zakona kao zainteresirana radna tijela.

U uvodnom obrazloženju predstavnik predlagatelja istaknuo je da se predloženim Zakonom, kao rezultat provedenih mjera racionalizacije i smanjenja države potrošnje u Izmjenama i dopunama Državnog proračuna Republike Hrvatske za 2009. godinu, smanjuju planirana sredstva proračunske zalihe s 329.977.617,00 kuna na 279.977.617,00 kuna. Vezano uz planirani deficit Državnog proračuna mijenja se iznos do kojeg se Vlada može zadužiti na inozemnom i domaćem tržištu novca i kapitala, a što je iskazano u Računu financiranja. Navedeni iznos smanjuje se s 21.715.618.932,00 kuna na 20.057.805.542,00 kuna. Usklađuje se i iznos tekućih otplata glavnica državnog duga koje imaju u izvršavanju Proračuna prednost pred svim ostalim izdacima. U skladu s makroekonomskom politikom i financijskim mogućnostima Državnog proračuna Republike Hrvatske u 2009. godini predloženim rješenjima omogućuje se redovito izvršavanje prava i obveza proračunskih korisnika.
Odbori su većinom glasova (Odbor za zaštitu okoliša sa 7 glasova „za“ i 1 glasom „suzdržan“ i Odbor za prostorno uređenje i graditeljstvo sa 6 glasova „za“ , 1 glasom „protiv“ i 1 glasom „suzdržan“) odlučili predložiti Hrvatskome saboru donošenje

ZAKONA O IZMJENAMA ZAKONA O IZVRŠAVANJU DRŽAVNOG PRORAČUNA REPUBLIKE HRVATSKE ZA 2009. GODINU

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora Odbori su odredili Jerka Rošina, predsjednika Odbora za prostorno uređenje i graditeljstvo.

PREDSJEDNICA ODBORA

Marijana Petir

PREDSJEDNIK ODBORA

 Jerko Rošin

Odbor za zaštitu okoliša i Odbor za prostorno uređenje i graditeljstvo Hrvatskoga sabora raspravili su na zajedničkoj sjednici održanoj 13. srpnja 2009. godine, Prijedlog izmjena i dopuna Državnog proračuna Republike Hrvatske za 2009. godinu te Prijedlog izmjena i dopuna Financijskog plana Fonda za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost za 2009. godinu, koje je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavila Vlada Republike Hrvatske, aktom od 11. srpnja 2009. godine. 

Odbor za zaštitu okoliša i Odbor za prostorno uređenje i graditeljstvo temeljem članka 140. Poslovnika Hrvatskoga sabora, raspravili su Prijedlog izmjena i dopuna Državnog proračuna RH za 2009. godinu kao zainteresirana radna tijela.

U uvodnom obrazloženju predstavnik predlagatelja istaknuo je da se pad globalne gospodarske aktivnosti i kretanja u okruženju odražavaju na gospodarsku aktivnost u Hrvatskoj te se na razini cijele 2009. godine očekuje realno smanjenje bruto domaćeg proizvoda od 4,5%.  Novi plan prihoda državnog proračuna za 2009. godinu temeljen je na planiranim makroekonomskim kretanjima, dosadašnjem ostvarenju prihoda u 2009. godini te očekivanjima u kretanju pojedinih prihoda do kraja godine. Prema novom planu ukupni prihodi za 2009. godinu iznose 109,8 milijardi kuna što je smanjenje od 6,8 milijardi kuna u odnosu na plan. Rebalansom se ukupni rashodi smanjuju za 780,6 milijuna kuna te iznose 120,8 milijardi kuna. Slijedom ukupno planiranih prihoda i rashoda državnog proračuna, planirani manjak državnog proračuna za 2009. godinu iznosi 11 milijardi kuna ili 3,3 procijenjenog bruto domaćeg proizvoda.

Planirana sredstva za razdjel Ministarstva zaštite okoliša, prostornog uređenja i graditeljstva smanjuju se za 44.960.656 kn te iznose 436.190.458 kn. Unutar ovoga razdjela  najveći dio smanjenja odnosi na glavu Ministarstva koja, uz smanjenje od 38.088.941 kn, sada iznosi 267.623.006 kn. Planirana sredstva za glavu Agencija za pravni promet i posredovanje nekretninama smanjena su za 5.894.858 kn te iznose 153.355.767 kn, a za glavu Agencija za zaštitu okoliša smanjena za 976.857 kn te iznose 15.211.685 kn.

Za glavu Zaštita i očuvanje prirode u razdjelu Ministarstva kulture planirano je smanjenje za 600.000 kn te sredstva za ove namjene sada iznose 71.339.272 kuna.

Izmjenama i dopunama Financijskog plana Fonda za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost planirani su za 2009. ukupni prihodi u iznosu od 1.129.735.000 kuna, ukupni rashodi u iznosu od 906.399.369 kn odnosno suficit u iznosu od 223.335.631 kuna.

U raspravi je postavljeno pitanje opravdanosti donošenja ovoga rebalansa uz skori najavljeni treći rebalans Državnog proračuna za 2009. godinu.  

Nakon provedene rasprave odbori su većinom glasova (Odbor za zaštitu okoliša sa 7 glasova „za“, 1 glas „protiv“ i 1 glas „suzdržan“  i Odbor za prostorno uređenje i graditeljstvo sa  7 glasova „za“, 2 glasa „protiv“ i 1 glas „suzdržan“) odlučili predložiti Hrvatskome saboru donošenje

IZMJENA I DOPUNA DRŽAVNOG PRORAČUNA REPUBLIKE HRVATSKE ZA 2009. GODINU

Odbor za zaštitu okoliša odlučio je većinom glasova (7 glasova „za“, 1 glas „protiv“ i 1 glas „suzdržan“) predložiti Hrvatskome saboru donošenje

Odluke o davanju suglasnosti na Izmjene i dopune Financijskog plana Fonda za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost za 2009. godinu

Za izvjestiteljicu na sjednici Hrvatskoga sabora Odbor je odredio Marijanu Petir, predsjednicu Odbora za zaštitu okoliša.

PREDSJEDNICA ODBORA ZA ZAŠTITU OKOLIŠA

Marijana Petir

PREDSJEDNIK ODBORA ZA PROSTORNO
UREĐENJE I GRADITELJSTVO

Jerko Rošin 

Odbor za zaštitu okoliša i Odbor za prostorno uređenje i graditeljstvo Hrvatskoga sabora raspravili su na zajedničkoj sjednici održanoj 13. srpnja 2009. godine, Konačni prijedlog zakona o izmjenama Zakona o izvršavanju Državnog proračuna Republike Hrvatske za 2009. godinu, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavila Vlada Republike Hrvatske, aktom od 11. srpnja 2009. godine.
Odbor za zaštitu okoliša i Odbor za prostorno uređenje i graditeljstvo temeljem članka 140. Poslovnika Hrvatskoga sabora, raspravili su predloženi Konačni prijedlog zakona kao zainteresirana radna tijela.

U uvodnom obrazloženju predstavnik predlagatelja istaknuo je da se predloženim Zakonom zbog povećanja deficita državnog proračuna mijenja iznos do kojeg se Vlada može zadužiti na inozemnom i domaćem tržištu novca i kapitala, a što je iskazano u Računu financiranja. Navedeni iznos povećava se s 15.344.114.607,00 kuna na 21.715.618.932,00 kuna. Usklađuje se i iznos tekućih otplata glavnica državnog duga koje imaju u izvršavanju Proračuna prednost pred svim ostalim izdacima.

Zbog povećanja potencijalnih i već nastalih obveza proizašlih iz danih financijskih državnih jamstava povećava se iznos jamstvene zalihe za 400.000.000,00 kuna čime jamstvena zaliha doseže iznos od 667.000.000,00 kuna. Predloženim se omogućuje redovito izvršavanje prava i obveza proračunskih korisnika u skladu s makroekonomskom politikom i financijskim mogućnostima Državnog proračuna u 2009. godini.

Odbori su većinom glasova (Odbor za zaštitu okoliša sa glasova 7 „za“ i 2 glasa „protiv“ i Odbor za prostorno uređenje i graditeljstvo sa 7 glasova „za“ i 3 glasa „protiv“) odlučili predložiti Hrvatskome saboru donošenje

ZAKONA O IZMJENAMA ZAKONA O IZVRŠAVANJU DRŽAVNOG PRORAČUNA REPUBLIKE HRVATSKE ZA 2009. GODINU

Za izvjestiteljicu na sjednici Hrvatskoga sabora Odbor je odredio Marijanu Petir, predsjednicu Odbora za zaštitu okoliša.

PREDSJEDNICA ODBORA

Marijana Petir

PREDSJEDNIK ODBORA

Jerko Rošin

Odbor za zaštitu okoliša i Odbor za prostorno uređenje i graditeljstvo Hrvatskoga sabora raspravili su na zajedničkoj sjednici održanoj 2. srpnja 2009. godine, Prijedlog strategije energetskog razvoja Republike Hrvatske, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavila Vlada Republike Hrvatske, aktom od 19. lipnja 2009. godine.

Odbor za zaštitu okoliša i Odbor za prostorno uređenje i graditeljstvo, temeljem članka 140. Poslovnika Hrvatskoga sabora, raspravili su Prijedlog strategije kao zainteresirana radna tijela.

Sjednici dvaju Odbora prisustvovali su i predstavnici Fonda za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost, Fakulteta elektrotehnike i računarstva, INA d.d., HEP d.d., Hrvatske šume d.o.o., PROplin d.o.o. te nevladinih udruga u zaštitu okoliša: Door, Zelena akcija, Hrvatska stručna udruga za sunčevu energiju (HSUSE), Centar za obnovljive izvore energije (CERES) i EKO-2000 (PEPGO).

U uvodnom obrazloženju predstavnik predlagatelja je obrazložio provedenu proceduru izrade Prijedloga strategije energetskog razvoja Republike Hrvatske koja je započela 2007. godine te je Zelena knjiga upućena u javnu raspravu 10. studenog 2008. godine s predviđenim trajanjem javne rasprave od mjesec dana. Javna je rasprava produljena do 31. prosinca 2008. godine a Ministarstvo je sve do ožujka zaprimalo pisane primjedbe na koje se očitovalo stručno povjerenstvo. Očitovanje stručnog povjerenstva na pitanja, komentare i prijedloge iz javne rasprave dostupno je na web stranici Energetske strategije. Tijekom izrade Strategije napravljena je detaljna analiza i procjena buduće potrošnje energije po svim energentima i po svim sektorima te su projekcije za razdoblje od 2009. do 2020. da bi uz primjenu mjera energetske efikasnosti potrošnja energije u Republici Hrvatskoj rasla stopom od 2,7% godišnje od čega dominantan udio ima električna energija s trendom rasta od 3,7% . Predložena Strategija temelji se na sigurnosti opskrbe, na konkurentnosti energetskog sektora i na održivom razvoju. Predlaže se pokretanje aktivnosti hrvatskog nuklearnog energetskog programa kojim bi se ispitale mogućnosti izgradnje takve elektrane i kojom bi se ispunile temeljne predradnje za pokretanje tog programa. Strategijom se predviđaju značajne investicije u energetskom sektoru tako da se u razdoblju od 2009. do 2020. godine u ovaj sektor planira investirati oko 15 milijardi eura od čega 60% otpada na elektroenergetski sustav.

Centar za obnovljive izvore energije CERES i Hrvatska stručna udruga za sunčevu energiju (HSUSE) dostavile su Odboru za zaštitu okoliša pisane primjedbe. Predstavnik CERESA je ukratko istaknuo kako je predloženom Strategijom potpuno zanemareno korištenje sunčeve energije za dobivanje električne energije. Prvenstveno je ovdje upozoreno na zanemaren utjecaj brzog razvoja novih tehnologija (solarne fotonaponske tehnologije) u korištenju sunčeve energije. Istaknuto je da je prošle godine oko pedeset direktora i menedžera najvećih europskih fotonaponskih tvtki ustvrdilo da su do 2020. godine u mogućnosti pokriti čak 12% potrošnje električne energije u EU fotonaponskom (FN) tehnologijom i modulima uz instaliranje oko 400 GW FN sustava. Uz ostvarenje planirane proizvodne cijene od 600 US$/kW najnaprednijih tankoslojnih FN modula dobiva se kvalitetna konkurencija izgradnji nuklearne elektrane.

Primljene pisane primjedbe Zelene akcije obrazložio je predstavnik navedene udruge naglasivši kako ona ne podržava predloženu Strategiju budući da se njome planira gradnja dvije termoelektrane na ugljen, otvaraju vrata gradnji nuklearne elektrane i odlagališta radioaktivnog otpada te provedbi projekta Družba Adria. Sa stajališta realnosti procjena rasta potrošnje upozoreno je da se Strategija temelji na predviđenom stalnom godišnjem rastu BDP-a od 5%. Izražena je ocjena da Strategija vodi i sve većem uvozu fosilnih goriva te napomenuto da je Međunarodna energetska agencija nedavno ispravila svoje procjene buduće proizvodnje nafte te upozorila na moguće globalne nestašice nafte već polovicom sljedećeg desetljeća.

Tijekom rasprave izraženo je stajalište o nedovoljnoj zastupljenosti biogoriva (biodizela i bioetanola), posebno biogoriva druge generacije te bioplina u predloženoj Strategiji. Prvenstveno je naglasak dan na nisku planiranu proizvodnju energije iz bioplina te istaknuto da u RH postoji već iskazan interes za proizvodnju i uporabu bioplina. S druge strane napomenuto je da je Strategijom dobro zastupljena uporaba energije vjetra kao obnovljivog izvora energije.

U nastavku rasprave spomenuto je da Hrvatska ima postojeću energetsku strategiju donesenu 2002. godine koja vrijedi do 2012. godine te da glavna ideja donošenja nove strategije (ispunjavanje obveza ratificiranog Kyoto protokola s ciljem smanjenja količine ispuštanja stakleničkih plinova) nema potvrdu u Prijedlogu nove strategije s obzirom da se planira izgradnja termoelektrana na ugljen i plin. Nadalje je spomenuto da je pokretanje hrvatskog nuklearnog programa u direktnoj suprotnosti s odredbama moratorija na izgradnju nuklearnih elektrana do 2015. godine temeljem važećeg Programa prostornog uređenja RH. Nadalje se smatra da se strategijom povećava ovisnost RH o fosilnim gorivima te da nije prepoznat potencijal koji imaju obnovljivi izvori energije u RH.
Energetski potencijali RH u području hidroelektrana spomenuti su u pitanju o predviđenoj izgradnji HE Lešće te pitanju u kojoj su fazi pregovori s Mađarskom o izgradnji HE Virje.
S obzirom da se očekuje povećanje potrošnje energije postavljeno je pitanje stimulacije električnih i hibridnih automobila.

Naglašeno je da je Hrvatska na prekretnici između izbora uvoznih energenata na bazi fosilnih goriva, ulja nafte i plina ili ekološki čiste opcije uporabe biomase, sunca, vjetra, malih hidroelektrana i vodika a što se ne mora uvoziti.

Izraženo je stajalište kako bi Strategija morala sadržavati jasan stav vezano uz načine podmirivanja energijskih potreba RH te već u ovoj fazi sadržavati odluku o energetskim opcijama na kojima će se temeljiti opskrba energijom. Ovdje se prvenstveno misli na odluku o izgradnji nuklearne elektrane ili izbora drugih opcija (obnovljivi izvori energije i sl.)

Naglašena je potreba iznalaženja načina smanjivanja potrošnje energije te iznalaženja energetske opcije koja će garantirati dostatnu količinu energiju a ujedno biti prihvatljiva sa stajališta ekonomskog razvoja.
Zbog ograničenog vremena trajanja sjednice svi nazočni nisu bili u mogućnosti izraziti svoje stajalište te se ni predstavnik predlagatelja nije mogao povratno očitovati o iznesenim primjedbama.
Nakon provedene rasprave Odbor za zaštitu okoliša većinom glasova (sa 8 glasova „za“ i 1 glas „protiv“) i Odbor za prostorno uređenje i graditeljstvo jednoglasno odlučili su predložiti Hrvatskome saboru da se odgodi rasprava o Prijedlogu strategije energetskog razvoja Republike Hrvatske dok predlagatelj ne dostavi Odborima odgovore na sve pristigle primjedbe.

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora odbori su odredili Marijanu Petir, predsjednicu Odbora za zaštitu okoliša.

PREDSJEDNICA ODBORA

Marijana Petir

PREDSJEDNIK ODBORA

Jerko Rošin

Odbor za zaštitu okoliša i Odbor za prostorno uređenje i graditeljstvo Hrvatskoga sabora raspravili su na zajedničkoj sjednici održanoj 2. srpnja 2009. godine, Prijedlog zakona o potvrđivanju Protokola o strateškoj procjeni okoliša uz Konvenciju o procjeni utjecaja na okoliš preko državnih granica, s Konačnim prijedlogom zakona, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavila Vlada Republike Hrvatske, aktom od 19. lipnja 2009. godine uz prijedlog da se sukladno članku 161. Poslovnika Hrvatskoga sabora predloženi Zakon donese po hitnom postupku.

Odbor za zaštitu okoliša, temeljem članka 84a. Poslovnika Hrvatskoga sabora, raspravio je predloženi Zakon kao matično radno tijelo.

Odbor za prostorno uređenje i graditeljstvo, temeljem članka 140. Poslovnika Hrvatskoga sabora, raspravio je predloženi Zakon kao zainteresirano radno tijelo.

U uvodnom obrazloženju predstavnik predlagatelja je istaknuo da je Protokol o strateškoj procjeni okoliša usvojen kao protokol uz Konvenciju o procjeni utjecaja na okoliš preko državnih granica 2003. godine te ga je do sada potpisalo 38 država. Ratifikacija ovog Protokola značajna je zbog razvoja procesnih instrumenata provedbe postupka strateške procjene utjecaja planova i programa na okoliš preko državnih granica te ujednačavanja i unapređivanja primjene postupka strateške procjene. Njegovom primjenom omogućava se donošenje mjerodavnih odluka o prihvaćanju plana i programa uz prethodno poznavanje mogućih značajnih prekograničnih utjecaja provedbe plana ili programa. Ovaj Protokol stupa na snagu devedeseti dan od datuma polaganja šesnaeste isprave o ratifikaciji, prihvatu, odobrenju ili pristupu, a do sada ga je od potrebnih šesnaest ratificiralo deset država i Europska zajednica. Republika Hrvatska Protokol je potpisala 23. svibnja 2003. godine u Kijevu. Predstavnik predlagatelja je, uz prikaz osnovnih pitanja koja se uređuju ovim Protokolom, ujedno dao i kratki prikaz zakonske regulative RH u dijelu kojim je regulirana strateška procjena utjecaja plana i programa na okoliš te pitanja prekograničnog utjecaja planova, programa, zahvata i postrojenja. 

U raspravi su zatražena dodatna pojašnjenja definicije "stranke" u članku 2. te područja primjene strateške procjene okoliša za planove i programe vezano uz Dodatak II.
Ukazano je na onečišćenja iz susjedne Bosne i Hercegovine, posebno rafinerije u Bosanskom brodu, te utjecaj realizacije projekta "Gornji horizonti" na dolinu Neretve. U tom kontekstu predstavnik predlagatelja istaknuo je da Bosna i Hercegovina nije potpisnica Konvencije o procjeni utjecaja na okoliš preko državnih granica. Republika Hrvatska je na razini država jugoistočne Europe potpisnica posebnog ugovora o suradnji na prekograničnim utjecajima kod procjene utjecaja na okoliš sa zemljama koje nisu članice ESPOO Konvencije, međutim Bosna i Hercegovina nije potpisnica tog ugovora. Imajući u vidu velik utjecaj provedbe projekta "Gornji horizonti" na dolinu Neretve Odbori su odlučili zatražiti cjelovitu pisanu informaciju od nadležnog Ministarstva regionalnog razvoja, šumarstva i vodnog gospodarstva o navedenom projektu.

Nakon provedene rasprave Odbor za zaštitu okoliša i Odbor za prostorno uređenje i graditeljstvo jednoglasno su odlučili predložiti Hrvatskome saboru donošenje

ZAKONA O POTVRĐIVANJU PROTOKOLA O STRATEŠKOJ PROCJENI OKOLIŠA UZ KONVENCIJU O PROCJENI UTJECAJA NA OKOLIŠ PREKO DRŽAVNIH GRANICA

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora odbori su odredili Marijanu Petir, predsjednicu Odbora za zaštitu okoliša.  

      
                                                                        PREDSJEDNICA ODBORA

                 Marijana Petir

          PREDSJEDNIK ODBORA

                                Jerko Rošin

Odbor za zaštitu okoliša i Odbor za prostorno uređenje i graditeljstvo Hrvatskoga sabora raspravili su na zajedničkoj sjednici održanoj 2. srpnja 2009. godine, Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o otpadu, s Konačnim prijedlogom zakona, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavila Vlada Republike Hrvatske, aktom od 19. lipnja 2009. godine uz prijedlog da se sukladno članku 159. Poslovnika Hrvatskoga sabora predloženi Zakon donese po hitnom postupku.

Odbor za zaštitu okoliša, temeljem članka 84a. Poslovnika Hrvatskoga sabora, raspravio je predloženi Zakon kao matično radno tijelo.

Odbor za prostorno uređenje i graditeljstvo, temeljem članka 140. Poslovnika Hrvatskoga sabora, raspravio je predloženi Zakon kao zainteresirano radno tijelo.

U uvodnom obrazloženju predstavnik predlagatelja je istaknuo da će se donošenjem izmjena i dopuna Zakon o otpadu uskladiti s odredbama Zakona o koncesijama. Predloženim Zakonom omogućuje se uvoz oporabljivog otpada u Republiku Hrvatsku te usklađuje prekogranični promet otpadom s Uredbom EZ- o pošiljkama otpada broj 1013/2006 u dijelu koji se odnosi na izvoz i provoz neopasnog otpada radi zbrinjavanja. Ocjena je da su provedbom Zakona o otpadu i njegovih provedbenih propisa stvoreni uvjeti i osigurani kapaciteti za uvoz materijalno oporabljivog otpada u Republiku Hrvatsku. Predloženim Zakonom ujedno se mijenjaju odredbe kojima se regulira postupak plaćanja naknada za gospodarenje posebnim kategorijama otpada na račun Fonda za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost od strane proizvođača i uvoznika proizvoda od kojih navedeni otpad potječe.

U izlaganju posebno je istaknuto da je izmjenama Zakona omogućeno iskorištavanje vrijednih svojstava otpada koji, ako se definira kao otpad i ako kao takav završi u okolišu jest opasan, dok kao sirovina može biti oporabljen u korisni materijal. Nizom pravilnika o posebnim kategorijama otpada omogućen je razvoj poduzetnika koji zapošljavaju od 3,5 do 4 tisuće radnika. Zakonom je predloženo i rješenje naknade troškova državi ukoliko sanira lokacije visoko opterećene opasnim otpadom, a kada je onečišćivač poznat, ali nije izvršio sanaciju ili je odbija izvršiti.

U nastavku uvodnog izlaganja svoje primjedbe na Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o otpadu dala je predstavnica udruge Zelena akcija. Pohvalila je prihvaćanje nekih primjedbi koje je predložila Zelena akcija u postupku izrade Nacrta prijedloga zakona, međutim izrazila je zabrinutost zbog izostanka eksplicitne zabrane uvoza opasnog otpada koja postoji u važećem Zakonu o otpadu, te zatražila da se navedena odredba unese i u ovaj Prijedlog zakona.

U raspravi o Prijedlogu zakona o izmjenama i dopunama Zakona o otpadu, iskazana je sumnja da postojeći kapaciteti za oporabu otpada nisu dostatni niti za potrebe Hrvatske. Izraženo je žaljenje što nije istaknuta primjena načela „onečišćivač plaća“ u članku koji regulira sanaciju lokacija visoko opterećenih opasnim otpadom, ali je podržano uvođenje prava državi na naknadu svih troškova sanacije koje se provode o njenom trošku.

Nadalje, pohvaljena je mogućnost uvoza otpada čija se korisna svojstva mogu iskoristiti s ciljem razvoja gospodarstva i povećanja broja radnih mjesta.

U nastavku rasprave iskazana je dodatna zabrinutost oko mogućnosti uvoza opasnog otpada pa čak i kada se radi o uvozu u svrhu oporabe. Spomenuto je i to da ne postoje tehnologije koje uopće ne utječu na okoliš i zdravlje zaposlenih, te je iskazana bojazan zbog niske ekološke svijesti poduzetnika i nedostatnog kapaciteta odgovornih institucija za nadzor gospodarenja otpadom.

U odgovoru na iskazane primjedbe predstavnik predlagatelja odgovorio je da postoje dovoljni kapaciteti za uvoz pojedinih vrsti otpada u svrhu oporabe, a da je spomenuto načelo „onečišćivač plaća“ provedeno kroz niz pravilnika te da je Uredba o plaćanju naknade korisnika okoliša, a koja opterećuje pogone koji štetno djeluju na okoliš, spremna za upućivanje u proceduru. U odgovoru na pitanje o tehnologijama koje opterećuju okoliš odgovoreno je da svaka djelatnost ima utjecaja okoliš ali je bitno da ga ne opterećuje iznad propisanih granica.

Nakon provedene rasprave odbori su većinom glasova (Odbor za zaštitu okoliša sa 7 glasova „za“ i 2 glasa „suzdržana“ i Odbor za prostorno uređenje i graditeljstvo sa 7 glasova „za“ i 3 glasa „suzdržana“) odlučili predložiti Hrvatskome saboru donošenje

ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O OTPADU

zajedno sa sljedećim amandmanima:

Amandman I.
Na članak 3.

U članku 18a. stavak 3. briše se.
U stavku 7. iza točke dodaje se rečenica koja glasi:
„ Troškovi sanacije smatraju se troškovima stečajnog postupka.“
Dosadašnji stavci 4., 5., 6. i 7. postaju stavci 3., 4., 5. i 6.

Obrazloženje:
Predloženim amandmanom uređuje se pitanje prava države u slučaju sanacije, na način kojim bi se u primjeni izbjegli određeni prijepori , te eventualna šteta koja bi mogla nastati za stranku zbog dvojbenog postupanja.

Amandman II.
Na članak 4.

U članku 47 iza stavka 1. dodaje se novi stavak 2. koji glasi:

(2) Zabranjuje se uvoz opasnog otpada, osim u slučaju oporabe kada se s materijalnom oporabom dobiva novi proizvod ili sirovina koja oporabom prestaje biti otpad.

Dosadašnji stavci 2.i 3. postaju stavci 3.i 4.

Obrazloženje:
Ovim amandmanom se uređuje pitanje iznimnog uvoza opasnog otpada za obradu u postrojenjima koja mogu osigurati potpunu reciklažu kojom se iz ovoga otpada dobiva novi proizvod ili sirovina koja nije otpad.

Amandman III.
Na članak 21.

U članku 88. stavku 1. točki 19. u zagradi iza brojke „2.“ dodaju se riječi: „i 3“.

Obrazloženje
Amandman je posljedica predloženog amandmana na članak 4. kojim se propisuje kaznena odredba.

Amandman IV.
Na članak 23.

Članak 23. mijenja se i glasi:

Odredbe članka 18a. ovoga Zakona primjenjuju se i na postupke sanacije koje su u tijeku.

Obrazloženje:
Ovom odredbom uređuje se pravo države na naknadu troškova sanacije i na postupke sanacije lokacija opterećenim opasnim otpadom koje su u tijeku bez povratnog djelovanja.

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora odbori su odredili Marijanu Petir, predsjednicu Odbora za zaštitu okoliša.

PREDSJEDNICA ODBORA

Marijana Petir

Odbor za zaštitu okoliša Hrvatskog sabora raspravio je na svojoj 24. sjednici održanoj 17. lipnja 2009. godine Konačni prijedlog zakona o vodama, P.Z.E. br. 214, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavila Vlada Republike Hrvatske, aktom od 21. svibnja 2009. godine.

Odbor za zaštitu okoliša temeljem članka 140. Poslovnika Hrvatskog sabora raspravio je Konačni prijedlog zakona o vodama kao zainteresirano radno tijelo.

S obzirom da je na dnevnom redu sljedeća točka bila Konačni prijedlog zakona o financiranju vodnog gospodarstva (P.Z.E. br. 204) rasprava o tim točkama dnevnoga reda provedena je objedinjeno. Prethodno su, na 23. sjednici odbora, članovima Odbora, a u međuvremenu prije održavanja 24. sjednice Odbora i predstavnicima Ministarstva, dostavljene primjedbe na Konačni prijedlog zakona o vodama od strane nevladine udruge Zelena akcija, Hrvatske grupacije vodovoda i kanalizacije, Hrvatskih voda i drugih.

U uvodnom obrazloženju oba zakonska prijedloga Zdravko Krmek, državni tajnik u Ministarstvu regionalnog razvoja, šumarstva i vodnog gospodarstva (MRRŠIVG), kao predstavnik predlagatelja, dao je kratki pregled stanja te opisao novine koje donosi predloženi Konačni prijedlog zakona o vodama napominjući da je veliki broj primjedbi zaprimljen tijekom prvog čitanja ugrađen je u Konačni prijedlog zakona. Pri tome je naglasio da je o Konačnom prijedlogu zakona održana široka javna rasprava u kojoj su sudjelovali: Zajednica gradova i županija, Hrvatska udruga poslodavaca, Grupacija komunalnih poduzeća i Gospodarsko-socijalno vijeće te da je tijekom javne rasprave dobio potporu navedenih.

Konačni prijedlog zakona o vodama dodatno osigurava da nitko ne može doći u vlasništvo izvorišta vode, odnosno javnog vodnog dobra kroz odredbu da I. zona sanitarne zaštite voda također odredbama novog Zakona postaje javno vodno dobro, dok kontrola nad eksploatacijom mineralnih sirovima odredbama ovog zakona postaje transparentna.

Konačnim prijedlogom zakona je riješeno i pitanje komunalne infrastrukture za odvodnju otpadnih voda na način da nitko ne može doći u posjed kanalizacijske mreže.

Nadalje, Konačni prijedlog zakona o vodama usklađen je sa Zakonom o koncesijama s time da je osigurano da se putem koncesije ne može doći u posjed javnog vodnog dobra.

Konačni prijedlog zakona o vodama u potpunosti je usklađen s Okvirnom direktivom o vodama 2000/60/EZ, te nizom drugih direktiva i propisa koje uređuju gospodarenje vodama i njihovu zaštitu.

Predsjednica Odbora ispričala je izostanak predstavnika Hrvatskih voda iz razlog što isti navode da nisu sudjelovali u izradi Konačnog prijedloga zakona a svakako su trebali biti uključeni kao i povjerenstvo koje je imenovano za izradu navedenog zakona. Također je istaknula da se Udruga za zaštitu okoliša Equilibrium koja je sudjelovala u izradi Konačnog prijedloga zakona, nažalost nije odazvala pozivu odbora da sudjeluju na sjednici pa njihova pojašnjenja o pojedinim člancima zakona nećemo imati priliku dobiti.

U nastavku rasprave, uz podržavanje dospjelih prijedloga i sugestija, predloženo je da se vode općenito proglase i nacionalnim dobrom. Postavljeno je pitanje zašto se nije išlo u postupak izrade potpuno novog zakona s obzirom na to da se Konačni prijedlog zakona dosta razlikuje od prijedloga u prvom čitanja, s obzirom na obimnost primjedbi te potrebu provođenja šire javne rasprave o tako značajnom zakonu koja je prema riječima predstavnika Zelene akcije izostala. Predlagatelju je zamjereno i to da Konačni prijedlog zakona sužava nadležnost Okvirne direktive o vodama s obzirom da se ista odnosi na cijeli okoliš. Postavljeno je i pitanje koncesija na višenamjenskim akumulacijama te određivanja biološkog minimuma protoka vode potrebnog za očuvanje vodenog ekosustava nizvodno od tih akumulacija.

U odgovoru na postavljena pitanja predstavnik predlagatelja pojasnio je dodatne mjere zaštite upisivanjem javnog vodnog dobra u katastar i zemljišne knjige čime se sprječava raspolaganje tim dobrom. Napomenuo je da Konačni prijedlog zakona ima izmijenjeni redoslijed članaka, ali da je pri tome sadržaj ostao isti u odnosu na prijedlog iz prvog čitanja. Ponovio je da je provedena široka javna rasprava o Konačnom prijedlogu zakona na kojoj je dobiveno dosta korisnih informacija i prijedloga koji su ugrađeni u Konačni prijedlog zakona, te da je zakon podržan od strane HUP-a i Odbora za regionalni razvoj šumarstvo i vodno gospodarstvo (kao matičnog radnog tijela) uz nekoliko usuglašenih amandmana. Primjedbe na zakon dale su i Hrvatske vode. Istaknuo je pomoć europske komisije i sudjelovanje stranih konzultanata, drugih ministarstava u izradi zakona te sudjelovanje Udruge za zaštitu okoliša Equilibrium kao nevladine organizacije u zaštiti okoliša. U odgovoru na pitanje o višenamjenskim akumulacijama istaknuo je da usklađivanjem Konačnog prijedloga zakona s Zakonom o koncesijama osigurano da koncesijom nije moguće doći u vlasništvo vodnog dobra. Određivanje biološkog minimuma protoka bit će provedeno podzakonskim aktima kroz Uredbu o korištenju voda te je pritom pozvao i Zelenu akciju u radnu grupu za izradu tog podzakonskog akta.

Na završetku rasprave napomenuta je i važnost sudjelovanja u javnoj raspravi nevladinih udruga koje se bave zaštitom okoliša te je prigovoreno da udrugu, za koju se navodi da je sudjelovala u izradi Konačnog prijedloga zakona, nije bilo moguće kontaktirati redovnim putem. Jednako tako prigovoreno je da se povjerenstvo, koje je imenovano nakon prvog čitanja zakona, više nije sastajalo. S obzirom na različita mišljenja iskazana u raspravi primijećeno je nepostojanje dovoljne komunikacije između zainteresiranih strana što se više ne bi smjelo ponoviti.

Nakon provedene rasprave Odbor za zaštitu okoliša jednoglasno je (s 9 glasova „za“) zaključio sljedeće:

Odbor za zaštitu okoliša Hrvatskoga sabora razmotrio je Konačni prijedlog zakona o vodama na svojoj 24. sjednici održanoj 17. lipnja 2009. godine, no zbog velikog broja pristiglih primjedbi Odbor predlaže Hrvatskome saboru da se odgodi rasprava o Konačnom prijedlogu zakona o vodama dok se predlagatelj ne očituje o pristiglim primjedbama.

Za izvjestiteljicu na sjednici Hrvatskog sabora Odbor za zaštitu okoliša odredio Marijanu Petir je, predsjednicu Odbora.

PREDSJEDNICA ODBORA

Marijana Petir

Odbor za zaštitu okoliša Hrvatskog sabora raspravio je na svojoj 24. sjednici održanoj 17. lipnja 2009. godine Konačni prijedlog zakona o financiranju vodnog gospodarstva, P.Z.E. br. 204, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavila Vlada Republike Hrvatske, aktom od 21. svibnja 2009. godine.

Odbor za zaštitu okoliša temeljem članka 140. Poslovnika Hrvatskog sabora raspravio je Konačni prijedlog zakona o financiranju vodnog gospodarstva kao zainteresirano radno tijelo.

S obzirom da je na dnevnom redu prethodna točka bila Konačni prijedlog zakona o vodama (P.Z.E. br. 214) rasprava o tim točkama dnevnoga reda provedena je objedinjeno. Prethodno su, na 23. sjednici odbora, članovima Odbora, a u međuvremenu prije održavanja 24. sjednice Odbora i predstavnicima Ministarstva, dostavljene primjedbe na Konačni prijedlog zakona o financiranju vodnog gospodarstva od strane nevladine udruge Zelena akcija, Hrvatske grupacije vodovoda i kanalizacije, Hrvatskih voda i drugih.

U uvodnom obrazloženju oba zakonska prijedloga, Zdravko Krmek, državni tajnik u Ministarstvu regionalnog razvoja, šumarstva i vodnog gospodarstva (MRRŠIVG), kao predstavnik predlagatelja, dao je kratki pregled stanja te opisao novine koje donosi predloženi Konačni prijedlog zakona o financiranju vodnog gospodarstva napominjući da je veliki broj primjedbi zaprimljen tijekom prvog čitanja ugrađen u Konačni prijedlog zakona. Pri tome je naglasio da je o Konačnom prijedlogu zakona održana široka javna rasprava u kojoj su sudjelovali: Zajednica gradova i županija, Hrvatska udruga poslodavaca, Grupacija komunalnih poduzeća i Gospodarsko-socijalno vijeće te da je tijekom javne rasprave dobio potporu navedenih. Napomenuo je da je dobiveno dosta korisnih informacija i prijedloga koji su ugrađeni u Konačni prijedlog zakona, te da je zakon podržan od strane HUP-a i Odbora za regionalni razvoj šumarstvo i vodno gospodarstvo kao matičnog radnog tijela i to bez amandmana.

U raspravi je od strane zastupnika prigovoreno da se povjerenstvo, koje je imenovano za izradu konačnog prijedloga zakona, nakon prvog čitanja, više nije sastajalo. S obzirom na različita mišljenja iskazana u raspravi primijećeno je nepostojanje dovoljne komunikacije između zainteresiranih strana što se više ne bi smjelo ponoviti posebno kada je riječ o ovako važnim zakonima. Predstavnici nevladinih udruga kritizirali su Ministarstvo jer nije provelo zakonom propisanu proceduru vezanu uz javnu raspravu.

Nakon provedene rasprave Odbor za zaštitu okoliša jednoglasno je (s 9 glasova „za“) zaključio sljedeće:

Odbor za zaštitu okoliša Hrvatskoga sabora razmotrio je Konačni prijedlog zakona o financiranju vodnog gospodarstva na svojoj 24. sjednici održanoj 17. lipnja 2009. godine, no zbog velikog broja pristiglih primjedbi Odbor predlaže Hrvatskome saboru da se odgodi rasprava o Konačnom prijedlogu zakona o financiranju vodnog gospodarstva dok se predlagatelj ne očituje o pristiglim primjedbama.

Za izvjestiteljicu na sjednici Hrvatskog sabora Odbor za zaštitu okoliša odredio Marijanu Petir je, predsjednicu Odbora.

PREDSJEDNICA ODBORA

Marijana Petir

Odbor za zaštitu okoliša Hrvatskog sabora raspravio je na svojoj 23. sjednici održanoj 4. lipnja 2009. godine Prijedlog zakona o šumskom reprodukcijskom materijalu, s Konačnim prijedlogom zakona, P.Z.E. br. 339, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavila Vlada Republike Hrvatske, aktom od 21. svibnja 2009. Godine, uz prijedlog da se sukladno članku 161. Poslovnika Hrvatskoga sabora predloženi zakon donese po hitnom postupku.

Odbor za zaštitu okoliša temeljem članka 140. Poslovnika Hrvatskog sabora raspravio je Prijedlog zakona o šumskom reprodukcijskom materijalu, s Konačnim prijedlogom zakona.

U uvodnom obrazloženju, Biserka Šavor, ravnateljica u Ministarstvu regionalnog razvoja, šumarstva i vodnog gospodarstva (MRRŠIVG), kao predstavnica predlagatelja, dala je pregled postojećeg zakonodavstva predmetnog područja i ukazala koje područje predmetni Zakon posebno uređuje istaknuvši pri tome osnovne značajke i novine koje on donosi. RH je obvezna uskladiti taj dio zakonodavstva s Direktivom VE 1999/105/EZ o stavljanju na tržište šumskog reprodukcijskog materijala i drugim uredbama i odlukama Europske komisije koje su u međuvremenu donesene, a predviđeni Zakon će to omogućiti. Među ostalim, istaknula je njegovu ulogu u zaštiti domaćeg genofonda i potrošača koji će imati uvid u sljedivost (putem prateće dokumentacije) sadnog materijala od trenutka proizvodnje do zadnjeg korisnika.

U raspravi koja je uslijedila postavljeno je pitanje dostatnosti sredstva predviđenih u ocjeni potrebnih financijskih sredstava za provođenje Zakona, a s obzirom na nabavku opreme za laboratorij i druge predviđene aktivnosti. Odgovoreno je da je većina predviđenih sredstava namijenjena uspostavi registra šumskih sjemenskih objekata i ustrojavanju upisnika dobavljača šumskog reprodukcijskog materijala i Upisnika dobavljača božićnih drvaca, a samo manjim dijelom nabavi opreme. Spomenuta je i izvrsna suradnja s javnom ustanovom Hrvatske šume (preko područnih jedinica u čijim se hladnjacima čuva materijal) te Institutom za šumarstvo čije će se znanstvene usluge i laboratorij koristiti u provedbi Zakona.

Nakon provedene rasprave Odbor za zaštitu okoliša je jednoglasno (9 glasova „za“) odlučio predložiti Hrvatskome saboru donošenje

ZAKONA O ŠUMSKOM REPRODUKCIJSKOM MATERIJALU.

Za izvjestiteljicu na sjednici Hrvatskog sabora, Odbor za zaštitu okoliša odredio je Marijanu Petir, predsjednicu Odbora.

PREDSJEDNICA ODBORA

Marijana Petir

Odbor za zaštitu okoliša Hrvatskog sabora raspravio je na svojoj 23. sjednici održanoj 4. lipnja 2009. godine Prijedlog zakona rudarstvu, s Konačnim prijedlogom zakona, P.Z.E. br. 344, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavila Vlada Republike Hrvatske, aktom od 21. svibnja 2009. godine, uz prijedlog da se sukladno članku 161. Poslovnika Hrvatskoga sabora predloženi zakon donese po hitnom postupku.

Odbor za zaštitu okoliša temeljem članka 140. Poslovnika Hrvatskog sabora raspravio je Prijedlog zakona kao zainteresirano radno tijelo.

U uvodnom obrazloženju, Slavek Repić, ravnatelj u Ministarstvu gospodarstva, rada i poduzetništva (MINGORP), kao predstavnik predlagatelja, dao je kratki pregled dosadašnje regulative iz područja rudarstva te opisao glavne okvire i obuhvat novoga Zakona o rudarstvu. Kao značajnu novost istaknuo je novu podjelu mineralnih sirovina, novosti u procesu dodjele koncesija za eksploatacijska polja i rudarske koncesije što je u potpunosti usklađeno sa novim Zakonom o koncesijama. Ovo potonje rezultat je usklađivanja Zakona sa pravnom stečevinom EU odn. Direktivom VE  94/22/EZ. Kao značajna novina predviđena Zakonom navedeno je uvođenje naknada za istraživanje mineralnih sirovina te uspostava jedinstvenog informacijskog sustava mineralnih sirovina.

U raspravi je postavljeno pitanje prethodnog Prijedloga zakona o rudarstvu koji je prošao prvo čitanje u srpnju 2008. godine, a završna verzija zakona nije poslana u Sabor na donošenje. Odgovoreno je da je taj prijedlog zakona povučen kako bi se prvo uskladio sa Zakonom o koncesijama koji je donesen tek pred kraj 2008. godine, a sve zbog obveze usklađivanja s pravnom stečevinom EU i u tom području.

Po pitanju ilegalne eksploatacije, pogotovo šljunčara, novine ovoga Zakona usmjerene su na transparentan postupak dodjele koncesija te nadzor nad koncesionarima kroz predviđene mjere osiguranja, sanacija i naknade šteta. U uvjetima za natječaj za koncesiju (sadržaju ponude) onemogućuje se davanje koncesije ponuditelju koji ima nepodmirena dugovanja s osnova nezakonite eksploatacije i zaštite okoliša ili su takvi postupci u tijeku. Nadalje, za koncesije za vađenje šljunka od održavanja vodotoka nadležne su Hrvatske vode.

U nastavku je raspravljen zakonski okvir članka 43. (a vezano uz druge propise koji uređuju područje provjere rudarskih projekata) te je rečeno da su rokovi za donošenje podzakonskih akta propisani člankom 132. u poglavlju Prijelaznih i završnih odredaba Zakona.

Vezano uz članak. 7. Predmetnog Zakona kojim se propisuje da su jedinice područne (regionalne) samouprave dužne za svoja područja izraditi rudarsko-geološke studije, rečeno je da se time podrazumijevaju i prostorni planovi svih razina.

Nakon provedene rasprave Odbor za zaštitu okoliša je većinom glasova (6 glasova „za“ i 2 „suzdržana“ glasa) odlučio predložiti Hrvatskome saboru donošenje

ZAKONA O RUDARSTVU.

Za izvjestiteljicu na sjednici Hrvatskog sabora, Odbor za zaštitu okoliša odredio je  Marijanu Petir, predsjednicu Odbora.

PREDSJEDNICA ODBORA

Marijana Petir

Odbor za zaštitu okoliša Hrvatskog sabora raspravio je na svojoj 23. sjednici održanoj 4. lipnja 2009. godine Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o lovstvu, s konačnim prijedlogom zakona, P.Z.E. br. 337, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavila Vlada Republike Hrvatske, aktom od 21. svibnja 2009. godine uz prijedlog da se sukladno članku 161. Poslovnika Hrvatskoga sabora predloženi zakon donese po hitnom postupku.

Odbor za zaštitu okoliša temeljem članka 140. Poslovnika Hrvatskog sabora raspravio je Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o lovstvu, s konačnim prijedlogom zakona kao zainteresirano radno tijelo.

U uvodnom obrazloženju Zakona, Robert Laginja, ravnatelj u Ministarstvu regionalnog razvoja, šumarstva i vodnog gospodarstva (MRRŠIVG), kao predstavnik predlagatelja, dao je kratki pregled stanja, opisao novine koje donose predložene izmjene i dopune Zakona o lovstvu, kroz potrebu usklađivanja hrvatskog zakonodavstva s Direktivnom VE 92/43/EEZ o očuvanju staništa i divlje flore i faune, te Direktivom VE 79/409/EEZ o očuvanju ptica koje slobodno žive u prirodi, a u skladu s Konvencijom o biološkoj raznolikosti (NN 1/6/96), Konvencijom o zaštiti europskih divljih vrsta i prirodnih staništa (Benrnsa konvencija NN 3/5/00), Konvencijom o međunarodnoj trgovini ugroženim vrstama divlje faune i flore (CITES NN 12/99) i Ramsarskom konvencijom. Nadalje je predstavljen opseg izmjena s ciljem uvođenja reda u lovstvu, počevši od samog gospodarenja lovištima, pri uzgoju, zaštiti, lovu i prometovanju s divljači te upotrebi lovačkog oružja, do uređivanja odnosa između lovoovlaštenika i davatelja prava lova, a sve kako bi se olakšao razvoj i unaprjeđenje lova na državnoj razini.

Važna novost izmjena i dopuna postojećeg Zakona o lovu odnosi se i na usklađivanje postupka davanja koncesija prava lova sa odredbama Zakonom o koncesijama.

U raspravi koja je uslijedila istaknut je problem nelegalnog lova i prometa zaštićenim vrstama ptica. U odgovoru predlagača napomenuto je da se sve nelegalne aktivnosti nastoje spriječiti.

U nastavku rasprave je pohvaljeno stavljanje odredbe da već i samo ilegalno držanje sredstava za lov predstavlja prekršaj. Pitanje dodjela i trajanja pojedinih koncesija prava lova te postupak njihove dodjele obrazložen je ranije spomenutim novinama u tom dijelu propisa, a navedena je obveza provedbe javnog natječaja za dodjelu koncesije prava lova, uvjeta za njeno dobivanje te vremena na koje se mogu iste mogu davati kao i mogućnosti njihovog produženja/obnove.

Nadalje je rasprava vođena pitanjima problematike kontrole populacija alohtone divljači na otocima Krku i Cresu te drugim područjima RH, a vezano uz štetu koju divljač nanosi lokalnom stanovništvu, a postavljeno je i pitanje prilagođenosti lovnog gospodarstva sadašnjem trenutku. U odgovoru je navedeno da je rješenje toga problema vrlo uspješno provedeno tako da su isplate šteta prošle godine na otoku Cresu i Krku iznosile samo 10.000 Kn, što je mnogo manji iznos u odnosu na prethodne godine te se može smatrati značajnim napretkom. Pri tome je napomenuto da su neke intervencije ministarstva (poput cjelogodišnje dozvole odstrela divljih svinja) predmet osporavanja EU, iako se radi o jedinim mogućim mjerama kontrole populacija.

Nakon provedene rasprave Odbor za zaštitu okoliša je većinom glasova (7 glasova „za“ i 2 glasa „protiv“) odlučio predložiti Hrvatskome saboru donošenje

ZAKONA O IZMEJNAMA I DOPUNAMA ZAKONA O LOVSTVU.

Za izvjestiteljicu na sjednici Hrvatskog sabora Odbor za zaštitu okoliša odredio Marijanu Petir je, predsjednicu Odbora.

PREDSJEDNICA ODBORA

Marijana Petir

Odbor za zaštitu okoliša Hrvatskog sabora raspravio je na svojoj 22. sjednici održanoj 20. svibnja 2009. godine Prijedlog godišnjeg izvješća o izvršenju Državnog proračuna Republike Hrvatske za 2008. godinu, koje je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavila Vlada Republike Hrvatske, aktom od 7. svibnja 2009. godine.

Odbor za zaštitu okoliša temeljem članka 140. Poslovnika Hrvatskog sabora raspravio je Prijedlog godišnjeg izvješća o izvršenju Državnog proračuna Republike Hrvatske za 2008. godinu kao zainteresirano radno tijelo.
U uvodnom obrazloženju Stanko Kršlović, predstavnik Ministarstva financija, opisao je prihodovnu i rashodovnu stranu

Državnog proračuna u 2008. godini naznačivši dva razdoblja koja su obilježila prethodnu godinu: prvo u kojem je dominirala visoka cijena nafte i prekomjerna proizvodnja te drugo u kojem je zabilježeno značajno usporavanje gospodarskog rasta. U izlaganju je spomenuto da je ispunjenje prihodovne strane Proračuna bilo nešto niže te da je ukupni deficit na kraju godine iznosio 0,8%. U nastavku izlaganja izneseni su dodatni podaci o strukturi prihoda i rashoda.

U raspravi koja je uslijedila, postavljena su pitanja o indeksu izvršenja proračuna (omjeru planiranih i potrošenih sredstava), po stavkama iz domene interesa Odbora za zaštitu okoliša. Predstavnik Ministarstva kulture objasnio je niži indeks izvršenja od planiranog smanjenjem financiranja projekata iz međunarodnih fondova i donacija, a što je uzrokovano svjetskom gospodarskom krizom.

Predstavnik Fonda za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost ukazao je na investicijsko djelovanje Fonda te ostvarenje viška prihoda. Kao najznačajniju stavku stabilnosti istaknuo je osiguranje sredstava u visini 80.000.000 kn kojima se prate projekti u fazi realizacije. Tim sredstvima se pomaže i izvršenje projekata koji se financiraju sredstvima lokalne uprave i samouprave.

Nakon provedene rasprave Odbor za zaštitu okoliša je većinom glasova (7 glasova za i 2 glasa protiv) odlučio predložiti Hrvatskome saboru donošenje

GODIŠNJEG IZVJEŠĆA O IZVRŠENJU DRŽAVNOG PRORAČUNA ZA 2008. GODINU

Za izvjestiteljicu na sjednici Hrvatskog sabora Odbor za zaštitu okoliša je odredio Marijanu Petir, predsjednicu Odbora.

PREDSJEDNICA ODBORA

Marijana Petir

Odbor za zaštitu okoliša Hrvatskog sabora raspravio je na svojoj 22. sjednici održanoj 19. svibnja 2009. godine Prijedlog zakona o biogorivima za prijevoz, s Konačnim prijedlogom zakona, P.Z.E. br. 321, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavila Vlada Republike Hrvatske, aktom od 7. svibnja 2009. godine uz prijedlog da se sukladno članku 159. Poslovnika Hrvatskoga sabora predloženi zakon donese po hitnom postupku.

Odbor za zaštitu okoliša temeljem članka 140. Poslovnika Hrvatskog sabora raspravio je Prijedlog zakona o biogorivima za prijevoz, s Konačnim prijedlogom zakona kao zainteresirano radno tijelo.

U uvodnom obrazloženju propisa, Branimir Horaček, ravnatelj Uprave za energetiku u Ministarstvu gospodarstva, rada i poduzetništva (MINGORP), kao predstavnik predlagatelja, dao je pregled stanja i potrebu usklađivanja hrvatskog zakonodavstva s Direktivom europskog parlamenta 2003/30/EZ kojom se promiče korištenje biogoriva i drugih obnovljivih goriva za prijevoz. Za provedbu predmetnog Zakona potrebna je međuresorna suradnja ministarstava zaduženih za pitanja okoliša, poljoprivrede, gospodarstva, financija i energetike. Zakonom se uređuje područje proizvodnje, trgovine, skladištenja i korištenja biogoriva, sustav poticaja preko Hrvatskog operatera tržišta energije (HROTE) te provedba nadzora. Važna pretpostavka za uspješnu primjenu Zakona je i uspostava suradnje (konzorcija) različitih dionika koji sudjeluju u njegovoj primjeni i provedbi. Zakonom je propisana potreba izrade programa, nacionalnog akcijskog plana te akcijskih planova jedinica lokalne samouprave i velikih gradova kojima se planira njegovo provođenje.

Vinko Mladineo, ispred Fonda za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost, istaknuo je da je Fond već i dosad sudjelovao u poticanju domaćih proizvođača biogoriva s 4.000.000 kn te najavio skori natječaj za dodjelu novih poticaja.

U raspravi koja je uslijedila istaknuta je potreba usklađivanja ovog Zakona i Nacrta strategije energetskog razvitka RH koja je u postupku izrade, a u dijelu koji govori o poljoprivrednim kulturama predviđenima za buduće poticaje kao sirovine za proizvodnju biogoriva. Uz navedeno, spomenuto je i propitivanje stava o upitnosti ekološke prihvatljivosti biogoriva. U dijelu rasprave koja se odnosila na troškove koji će snositi krajnji korisnici napomenuto je da je teret provedbe Zakona na krajnjim korisnicima dizelskih i benzinskih goriva. Iz istog je razloga ograničena proizvodnja biogoriva za izvoz kako hrvatski potrošači naknadom ne bi financirali proizvodnju biogoriva za potrebe ostalih zemalja članica EU kroz izvoz viškova. S obzirom na velik broj institucija koje su uključene u provedbu Zakona predviđeno je da poslove prikupljanja i distribucije poticaja provede institucija vezana uz MINGORP tj. HROTE, a ne posebna agencija za biogoriva kako je predloženo u raspravi.

Predstavnik Ministarstva kulture, napomenuo je da valja prepoznati važnost zaštite bioraznolikosti zbog opasnosti od uvođenja GMO za potrebe proizvodnje biogoriva. Odbor je na prethodnim sjednicama (7. i 8. sjednica Odbora) zauzeo odlučan stav kako je neprihvatljivo bilo kakvo uvođenje GMO-a u poljoprivrednu proizvodnju pa i u pokusne svrhe. Također je istaknuto da u Hrvatskoj danas ima oko 1.000.000 ha neobrađenih poljoprivrednih površina od kojih se bar dio može staviti u funkciju proizvodnje sirovina za biogoriva, što je nužno da bi se ispunio zadani cilj od 5,75% udjela biogoriva u ukupnoj potrošnji benzinskih i dizel goriva za prijevoz do kraja 2010. godine.

Nakon provedene rasprave Odbor za zaštitu okoliša jednoglasno je odlučio predložiti Hrvatskome saboru donošenje

ZAKONA O BIOGORIVIMA ZA PRIJEVOZ

Za izvjestiteljicu na sjednici Hrvatskog sabora Odbor za zaštitu okoliša odredio Marijanu Petir je, predsjednicu Odbora.

PREDSJEDNICA ODBORA

Marijana Petir

Odbor za zaštitu okoliša Hrvatskog sabora raspravio je na svojoj 22. sjednici održanoj 20. svibnja 2009. godine Prijedlog zakona o postupanju i uvjetima gradnje radi poticanja ulaganja, s Konačnim prijedlogom zakona, P.Z. br. 327, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavila Vlada Republike Hrvatske, aktom od 7. svibnja 2009. godine, uz prijedlog da se sukladno članku 159. Poslovnika Hrvatskoga sabora predloženi Zakon donese po hitnom postupku.

Odbor za zaštitu okoliša temeljem članka 140. Poslovnika Hrvatskog sabora raspravio je Prijedlog zakona o postupanju i uvjetima gradnje radi poticanja ulaganja, s Konačnim prijedlogom zakona kao zainteresirano radno tijelo.

U uvodnom obrazloženju ministrica zaštite okoliša, prostornog uređenja i gradnje Marina Matulović Dropulić istaknula je da donošenje predmetnog Zakon pripada setu antirecesijskih mjera koje Vlada RH poduzima s ciljem poticanja, ulaganja i ukupnog gospodarskog razvoja ubrzavanjem procesa dobivanja potrebnih dozvola za građenje. Glavni je cilj ubrzati proces izdavanja dozvole za građenje koji bi trebao biti kraći od 45 dana. Isto se namjerava postići objedinjavanjem postupka za ishođenje lokacijske dozvole, dozvole za građenje i potvrde glavnog projekta jedinstvenim dokumentom - rješenjem za građenje. Zakon se odnosi na sve objekte za koje je potrebno izdavanje lokacijske dozvole i potvrde glavnog projekta, uz izuzetak obiteljskih kuća i objekata za koje je potrebno ishoditi objedinjene uvjete zaštite okoliša po posebnom propisu. Podjela nadležnosti za vođenje postupka organizirana je na lokalnoj (županijskoj) razini upravnih odjela i državnoj razini (MZOPUG) za objekte čija vrijednost prelazi 70.000.000 kn, uz mogućnost dvosmjernog ustupanja pojedinih postupaka (od Ministarstva na županije i obratno).

Osnova propisa je povećanje odgovornosti svih sudionika u procesu ishođenja dozvola: podnositelja zahtjeva, tijela koje provode postupak izdavanja rješenja te tijela koja utvrđuju posebne uvjete gradnje.

U raspravi je rečeno da predmetni Zakon nije donesen kao izmjene i dopune postojećeg Zakona o prostornom uređenju i gradnji iz razloga obimnosti izmjena koje bi trebale biti provedene (izmjene 17 propisa), već kao poseban zakon. Napomenuto je da će se, obzirom da je vrijeme primjene predmetnog propisa do 31.12.2010., pojedine odredbe, koje se pokažu uspješnima nakon analize primjene, ugraditi u izmjene postojećeg krovnog zakona.

Nadalje je navedeno da je zaštita okoliša putem postupka procjene utjecaja na okoliš, preduvjet za pokretanje postupka dobivanja rješenja o građenju te nije uvjetovana kratkim rokovima navedenima u člancima od 16. do 21. predmetnog Zakona.

Nakon provedene rasprave Odbor za zaštitu okoliša je većinom glasova (5 glasova za i 3 suzdržana glasa) odlučio predložiti Hrvatskome saboru donošenje

ZAKONA O POSTUPANJU I UVJETIMA GRADNJE RADI POTICANJA ULAGANJA

Za izvjestiteljicu na sjednici Hrvatskog sabora Odbor za zaštitu okoliša odredio je Marijanu Petir, predsjednicu Odbora.

PREDSJEDNICA ODBORA

Marijana Petir

Odbor za zaštitu okoliša i Odbor za prostorno uređenje i graditeljstvo Hrvatskoga sabora raspravili su na zajedničkoj sjednici održanoj 26. ožujka 2009. godine, Prijedlog izmjena i dopuna Državnog proračuna Republike Hrvatske za 2009. godinu te Prijedlog izmjena i dopuna Financijskog plana Fonda za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost za 2009. godinu, koje je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavila Vlada Republike Hrvatske, aktom od 25. ožujka 2009. godine. 

Odbor za zaštitu okoliša i Odbor za prostorno uređenje i graditeljstvo temeljem članka 140. Poslovnika Hrvatskoga sabora, raspravili su Prijedlog izmjena i dopuna Državnog proračuna RH za 2009. godinu kao zainteresirana radna tijela.

U uvodnom obrazloženju predstavnik predlagatelja istaknuo je da se financijska kriza, koja je započela krizom hipotekarnih kredita u SAD-u, postupno počela prelijevati u realni sektor na globalnoj razini te da najnovije projekcije makroekonomskih pokazatelja iz međunarodnog okruženja ukazuju na jači intenzitet ekonomske krize od ranije očekivanog. Ovaj pad globalne gospodarske aktivnosti, posebno u našem okruženju, rezultira negativnim učincima i na gospodarsku aktivnost u RH pa se u 2009. godini predviđa realni pad bruto domaćeg proizvoda od oko 2% uz prosječnu inflaciju od oko 2,6%. Navedeno uvjetuje planiranje niže razine očekivanih prihoda državnog proračuna od provotno planirane. Rebalansom državnog proračuna ukupni prihodi smanjuju se za 8,0 milijardi kuna u odnosu na prvotni plan te iznose 116,6 milijardu kuna, a rashodi se smanjuju za 5,4 milijardi kuna te iznose 121,6 milijardi kuna. Ukupni manjak državnog proračuna za 2009. projicira se na 5,0 milijardu kuna odnosno na 1,4% procijenjenog BDP-a.

Ministrica zaštite okoliša, prostornog uređenja i graditeljstva naznačila je da je ukupno razdjel Ministarstva smanjen za 208.887.751 kn od čega se planirana sredstava za glavu-Ministarstvo smanjuju za 28.234.950 kn odnosno za oko 8%, a glavne uštede planiraju se smanjenjem sredstava za plaće, materijalne rashode, posebno intelektualne i osobne usluge. Kao glavnog nositelja ukupnog smanjenja razdjela od 208 milijuna kn istaknula je smanjenje planiranih sredstava za glavu-Agencija za pravni promet i posredovanje nekretninama za 179.253.651 kn. Navedeno smanjenje uvjetovano je dinamikom realizacije izgradnje stanova za koje je ova Agencija ugovorila kupnju s Gradom Zagrebom. Naglasila je da će predloženi rebalans i nadalje osigurati dobru realizaciju programa stambenog zbrinjavanja invalida iz Domovinskog rata, povratnika te izgradnju stanova u sklopu programa društveno poticane stanogradnje. Ujedno se kratko osvnula na planirana sredstva za program zaštite okoliša te prostorno planiranje s naglaskom na planirana sredstava za izradu prostornih planova.

Državni tajnik Ministarstva kulture naveo je da se ukupno razdjel Ministarstva smanjuje za 55.737.977 kn odnosno 5%, od čega se rashodi za zaposlene smanjuju za 15.737.977 kn. Sredstva za zaštitu i očuvanje prirode smanjuju se za 3.758.396 kn odnosno 4,9% od čega se sredstva za upravljanje i administraciju nacionalnih parkova, parkova prirode i Državnog zavoda za zaštitu prirode smanjuju za 2,7 mil kn, a temeljni nositelj je planirano smanjenje sredstava za plaće zaposlenih. Sredstva namijenjena za programe zaštite prirode rebalansom su smanjena na dvije pozicije: izgradnja, održavanje i opremanje javnih ustanova za zaštitu priode (za 700.000 kn) te tekuće donacije u novcu za zaštitu prirode (za 300.000 kn). Zaključno je iznesena ocjena da će se, uz rebalansom predviđena sredstva, realizirati planirani projekti zaštite i očuvanja prirode.

Državni tajnik Ministarstva regionalnog razvoja, šumarstva i vodnoga gospodarstva istaknuo je da se ukupno razdjel Ministarstva smanjuje za 339.803.590 kn odnosno 16,08%, od čega se rashodi za zaposlene smanjuju za 8.207.590 kn, a materijalni rashodi za 12.707.000 kn. Tijekom uvodnog izlaganja predsjednica Odbora za zaštitu okoliša zatražila je dodatna pojašnjenja o planiranim kapitalnim investicijama Hrvatskih voda, za koja je državni tajnik naglasio da se nastavljaju predviđenom dinamikom.

Pomoćnica direktora za financije i financijsku podršku u Fondu za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost ukazala je na rebalansom planirano smanjenje prihoda poslovanja Fonda od 257.600.000 kn te rashoda poslovanja od 223.834.431 kn. Vezano uz planirano smanjenje prihoda istaknula je da se, polazeći od očekivanog pada gospodarske aktivnosti u 2009. godini kao jednoj od poticajnih mjera, pristupilo i smanjenju naknada obveznicima plaćanja izmjenama pravilnika za posebne kategorije otpada. Sukladno kretanjima na prihodovnoj strani predviđene su određene uštede na rashodnoj strani. Time je, uz razinu ukupnih prihoda od 1.127.200.000 kn te ukupnih rashoda od 907.864.369 kn za 2009. godini planiran suficit Fonda u iznosu od 219.335.631 kn.

Tijekom rasprave, u jedinom kritičkom osvrtu u odnosu na predloženi i obrazloženi rebalans iznijeto je stajalište da se već prilikom donošenja Državnog proračuna za 2009. godinu, a u kontekstu financijske krize, nisu u cijelosti sagledali makroekonomski pokazatelji iz međunarodnog okruženja te njihov utjecaj na gospodarstvo RH. Iznijeta je ocjena da predloženim smanjenjima nisu učinjene suštinske izmjene Državnog proračuna, a samim tim ni stvorene pretpostavke za rast zaposlenosti i gospodarstva te da je za očekivati novi rebalans tijekom ove godine. Izraženo je i mišljenje da je ovako planiran Državni proračun nerazvojan, a u tom smislu podcrtana je uloga HBOR-a u financiranju gospodarstva te njegova sadašnja slaba financijska pozicija.

Nasuprot prethodno iznesenih stavova istaknuto je da su prilikom donošenja Državnog proračuna za 2009. godinu u cijelosti sagledana ekonomska kretanja kako u međunarodnom okruženju, tako i u Hrvatskoj te da su najnovije projekcije i kretanja pokazala da je ekonomska kriza jačeg intenziteta od ranije očekivanog. Ovako koncipiran rebalans proračuna instrument je provedbe antirecesijskih mjera, reduciranja državne potrošnje, očuvanja makroekonomske stabilnosti i radnih mjesta. Ujedno je, kao primjer razvojne komponente, navedeno povećanje zaposlenosti kroz provedbu projekata vezanih uz zaštitu okoliša i gospodarenje posebnim kategorijama otpada. Istaknuto je da su s ciljem jačanja financijske pozicije HBOR-a osigurana dodatna sredstva od međunarodnih financijskih institucija u iznosu od 400 milijuna eura za pomoć gospodarstvu.      
Nakon provedene rasprave odbori su većinom glasova (Odbor za zaštitu okoliša sa 7 glasova „za“ i 1 glasom „protiv“ i Odbor za prostorno uređenje i graditeljstvo sa 7 glasova „za“ i 1 glasom „protiv“) odlučili predložiti Hrvatskome saboru donošenje

IZMJENA I DOPUNA DRŽAVNOG PRORAČUNA REPUBLIKE HRVATSKE ZA 2009. GODINU

Odbor za zaštitu okoliša odlučio je većinom glasova (7 glasova „za“ i 1 glas „protiv“) predložiti Hrvatskome saboru donošenje

Odluke o davanju suglasnosti na Izmjene i dopune Financijskog plana Fonda za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost za 2009. godinu

Za izvjestiteljicu na sjednici Hrvatskoga sabora Odbor je odredio Marijanu Petir, predsjednicu Odbora za zaštitu okoliša.

PREDSJEDNICA ODBORA

Marijana Petir

PREDSJEDNIK ODBORA

Jerko Rošin

Odbor za zaštitu okoliša i Odbor za prostorno uređenje i graditeljstvo Hrvatskoga sabora raspravili su na zajedničkoj sjednici održanoj 26. ožujka 2009. godine, Konačni prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o izvršavanju Državnog proračuna Republike Hrvatske za 2009. godinu, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavila Vlada Republike Hrvatske, aktom od 25. ožujka 2009. godine.

Odbor za zaštitu okoliša i Odbor za prostorno uređenje i graditeljstvo temeljem članka 140. Poslovnika Hrvatskoga sabora, raspravili su predloženi Konačni prijedlog zakona kao zainteresirana radna tijela.

U uvodnom obrazloženju predstavnica predlagatelja istaknula je da se predloženim Zakonom smanjuju sredstva proračunske zalihe uslijed smanjenja proračunskih prihoda bez primitaka u Prijedlogu izmjena i dopuna Državnog proračuna RH za 2009. godinu. Ujedno se mijenja iznos iskazan u Računu financiranja Proračuna do kojeg se Vlada RH može zadužiti na inozemnom i domaćem tržištu novca i kapitala. Uslijedila je i promjena strukture financiranja zbog orijentacije Vlade RH prema inozemnom tržištu. Tekuće otplate glavnice duga, iskazane u financijskim planovima izvanproračunskih korisnika državnog proračuna mijenjaju se sa 487.913.680,00 kuna na 554.495.200,00 kuna. Značajnu poticajnu mjeru predstavlja predložena izmjena članka 18. važećeg Zakona kojim se propisuje ovlaštenje Vlade RH da može dati suglasnosti za zaduživanje jedinici lokalne i područne (regionalne) samouprave, uvjeti te ograničenja za davanje navedene suglasnosti. Predloženom izmjenom stavka 3. navedenog članka uvodi se izuzeće od mjera ograničenja definiranih stavkom 2. i za jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave za projekte koji se sufinanciraju iz pretpristupnih programa Europske unije. Cilj je navedenih izmjena potaknuti jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave da putem projekata što aktivnije koriste pretpristupne programe Europske unije.

Nakon provedene rasprave odbori su većinom glasova (Odbor za zaštitu okoliša sa 7 glasova „za“ i 1 glasom „protiv“ i Odbor za prostorno uređenje i graditeljstvo sa 7 glasova „za“ i 1 glasom „protiv“) odlučili predložiti Hrvatskome saboru donošenje

ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O IZVRŠAVANJU DRŽAVNOG PRORAČUNA REPUBLIKE HRVATSKE ZA 2009. GODINU

Za izvjestiteljicu na sjednici Hrvatskoga sabora Odbor je odredio Marijanu Petir, predsjednicu Odbora za zaštitu okoliša.  

PREDSJEDNICA ODBORA

Marijana Petir

PREDSJEDNIK ODBORA

Jerko Rošin

Odbor za zaštitu okoliša i Odbor za prostorno uređenje i graditeljstvo Hrvatskoga sabora raspravili su na zajedničkoj sjednici održanoj 26. ožujka  2009. godine, Prijedlog zakona o potvrđivanju Ugovora o zajmu između Republike Hrvatske i Međunarodne banke za obnovu i razvoj za Projekt zaštite od onečišćenja voda na priobalnom području 2, s Konačnim prijedlogom zakona, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavila Vlada Republike Hrvatske, aktom od 25. ožujka  2009. godine, uz prijedlog da se, sukladno članku 159. Poslovnika Hrvatskoga sabora, predloženi Zakon donese po hitnom postupku.    

Odbor za zaštitu okoliša i Odbor za prostorno uređenje i graditeljstvo, temeljem članka 140. Poslovnika Hrvatskoga sabora, raspravili su predloženi Zakon kao zainteresirana radna tijela.

U uvodnom obrazloženju predstavnik predlagatelja istaknuo je da se predloženim Zakonom potvrđuje Ugovor o zajmu za Projekt zaštite od onečišćenja voda na priobalnom području 2 koji je potpisan 6. veljače 2009. godine u Zadru od strane predstavnika Vlade Republike Hrvatske i od strane predstavnika Međunarodne banke za obnovu i razvoj. Predmetnim Ugovorom Međunarodna banka za obnovu i razvoj odobrila je Republici Hrvatskoj zajam u iznosu od 60.000.000 EUR za izvršenje Programa čiji je cilj poboljšanje pružanja učinkovitih i održivih usluga odvodnje i pročišćavanja otpadnih voda u priobalnom području i poboljšanja kakvoće morske vode uz Jadransku obalu smanjenjem opterećenja hranjivim tvarima.

Program se realizira u III faze, a ukupni troškovi realizacije Programa iznose oko 280 miliona EUR, a Projekt zaštite od onečišćenja voda na priobalnom području 2 predstavlja drugu fazu Programa. Predviđeno je da se iznos od 60.000.000 EUR realizira kroz petogodišnje razdoblje počevši od dana kada zajam postaje efektivan odnosno od 6. lipnja 2009. godine.

Odobrena sredstva iz projekta u II. fazi utrošit će se za:
 -investiranje u otpadne vode (izgradnja, sanacija i proširenje sustava odvodnje uz izgradnju uređaja za pročišćavanje otpadnih voda s učinkom smanjenja opterećenja hranjivim tvarima u odabranim općinama)
 -institucionalno jačanje i upravljanje programom (institucionalno jačanje Ministarstva regionalnog razvoja, šumarstva i vodnog gospodarstva i Hrvatskih voda te za institucionalno jačanje komunalnih poduzeća)
 -praćenje kakvoće morske vode (povećanje mreže za praćenje kakvoće otpadnih voda i morske vode).

Ugovorom je predviđeno da vraćanje zajma od 60.000.000 EUR počinje nakon pet godina počeka, a u njegovoj otplati participirati će jedinice lokalne samouprave i Hrvatske vode u razdoblju od 2014.- 2023. godine, u omjerima koji će biti definirani ugovorom o podzajmu.

Nakon provedene rasprave odbori su jednoglasno (Odbor za zaštitu okoliša sa osam  glasova „za“ i Odbor za prostorno uređenje i graditeljstvo sa osam glasova „za“) odlučili predložiti Hrvatskome saboru donošenje

ZAKONA O POTVRĐIVANJU UGOVORA O ZAJMU IZMEĐU REPUBLIKE HRVATSKE I MEĐUNARODNE BANKE ZA OBNOVU I RAZVOJ ZA PROJEKT ZAŠTITE OD ONEČIŠĆENJA VODA U PRIOBALNOM PODRUČJU 2.

Za izvjestiteljicu na sjednici Hrvatskoga sabora odbori su odredili zastupnicu Marijanu Petir, predsjednicu Odbora za zaštitu okoliša.

PREDSJEDNICA ODBORA

Marijana Petir

PREDSJEDNIK ODBORA

Jerko Rošin

Odbor za zaštitu okoliša Hrvatskoga sabora održao je 12. ožujka 2009. godine tematsku sjednicu o podnesenom Izvješću o praćenju poboljšanja kakvoće zraka na području grada Siska i dinamici radova na modernizaciji postrojenja Rafinerije nafte Sisak za razdoblje siječanj-listopad 2008. godine sa zdravstvenim pokazateljima u Sisačko-moslavačkoj županiji koje je, u skladu sa Zaključkom Hrvatskoga sabora, klasa: 351-01/07-01/01, urbroj:6511-07-15 donijetom na 25. sjednici, održanoj 20. travnja 2007. godine i sukladno Zaključcima s 5. sjednice Odbora za zaštitu okoliša od 28. svibnja 2008. godine, podnijela Vlada Republike Hrvatske.

Nakon provedene rasprave, Odbor za zaštitu okoliša Hrvatskoga sabora (većinom glasova prvi i jednoglasno drugi, treći i četvrti) je donio slijedeće

ZAKLJUČKE

1. Prihvaća se Izvješće Vlade RH o praćenju poboljšanja kakvoće zraka na području grada Siska i dinamici radova na modernizaciji postrojenja Rafinerije nafte Sisak za razdoblje siječanj-listopad 2008. godine.

2. Sukladno Zaključku Hrvatskoga sabora donesenoga 20. travnja 2007. godine, Zadužuje se Vlada RH da kontinuirano prati stanje kakvoće zraka na području grada Siska i dinamiku radova na modernizaciji postrojenja Rafinerije nafte Sisak te da Odboru za zaštitu okoliša Hrvatskoga sabora podnese novo izvješće u narednih šest mjeseci, koje će sadržavati i aktualnu sliku zdravlja Sisačko-moslavačke županije diferenciranu po dobi i po spolu.

3. Zadužuje se INA – Rafinerija nafte Sisak da poduzme potrebne aktivnosti na ubrzanju predviđene modernizacije postrojenja.

4. Zadužuje se Ministarstvo zdravstva i socijalne skrbi i Sisačko-moslavačka županija da poduzmu potrebne aktivnosti na osnivanju specijalne bolnice za dišne bolesti u Petrinji i osnivanju onkološkog odjela u općoj bolnici „Dr. Ivo Pedišić“ u Sisku.

Sukladno članku 115. Poslovnika Hrvatskoga sabora, molim da postupite po gore navedenim zaključcima te dostavite pisana izvješća po predmetnim zaključcima Odboru za zaštitu okoliša Hrvatskoga sabora.

PREDSJEDNICA ODBORA

Marijana Petir

Odbor za zaštitu okoliša Hrvatskoga sabora raspravio je na svojoj 19. sjednici održanoj 12. veljače 2009. godine, Prijedlog zakona o potvrđivanju Međunarodnog ugovora o biljnim genetskim resursima za hranu i poljoprivredu, s Konačnim prijedlogom zakona, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavila Vlada Republike Hrvatske, aktom od 29. siječnja 2009. godine.
Odbor za zaštitu okoliša, temeljem članka 140. Poslovnika Hrvatskoga sabora, raspravio je predmetni Prijedlog zakona kao zainteresirano radno tijelo.
U uvodnom dijelu izlaganja predstavnik predlagatelja naveo je da je međunarodni ugovor o biljnim genetskim resursima za hranu i poljoprivredu usvojen na FAO Konferenciji u studenome 2001. godine te da je stupio na snagu u lipnju 2004. godine. Trenutno je 118 država stranaka Ugovora, uključujući Europsku uniju. Naglasio je da je riječ o međunarodnom ugovoru kojim država i formalno izražava spremnost da bude vezana već potpisanim ugovorom pa slijedom toga u ovoj fazi postupka nije moguće vršiti izmjene ili dopune samog teksta.
Nadalje, naveo je da su biljni genetski resursi za hranu i poljoprivredu od presudnog značaja za prehranu svjetskog stanovništva. To su sirovine koje poljoprivrednici i oplemenjivači bilja koriste za unapređivanje kvalitete i kvantitete prinosa. Ovim međunarodno obvezujućim ugovorom uspostavlja se globalni informacijski sustav i okvir za održivo očuvanje biljnih genetskih resursa za hranu i poljoprivredu na kojemu bi informacije o biljnim genetskim resursima bile dostupne svima te tako olakšana razmjena informacija.
 
Nakon izlaganja predlagatelja, Odbor je jednoglasno odlučio predložiti Hrvatskom saboru donošenje

ZAKONA O POTVRĐIVANJU MEĐUNARODNOG UGOVORA O BILJNIM GENETSKIM RESURSIMA ZA HRANU I POLJOPRIVREDU

Za izvjestiteljicu na sjednici Hrvatskoga sabora, Odbor je odredio potpredsjednicu Odbora, Mirelu Holy.

POTPREDSJEDNICA ODBORA

Dr.sc. Mirela Holy

Odbor za prostorno uređenje i graditeljstvo Hrvatskoga sabora i Odbor za zaštitu okoliša Hrvatskoga sabora raspravili su na zajedničkoj sjednici održanoj 12. veljače 2009. godine, Prijedlog zakona o zaštiti od buke, s Konačnim prijedlogom zakona, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavila Vlada Republike Hrvatske, aktom od 29. siječnja 2009. godine uz prijedlog da se sukladno članku 161. Poslovnika Hrvatskoga sabora predloženi Zakon donese po hitnom postupku.    
Odbor za prostorno uređenje i graditeljstvo i Odbor za zaštitu okoliša, temeljem članka 140. Poslovnika Hrvatskoga sabora, raspravili su predloženi Zakon kao zainteresirana radna tijela.
U uvodnom obrazloženju predstavnik predlagatelja je istaknuo da se predloženim Zakonom vrši usklađenje domaćeg zakonodavstva s propisima Europske unije na području zaštite zdravlja ljudi i zaštite okoliša od štetnih utjecaja buke. Svrha ovoga zakona podudara se s ciljevima Direktive 2002/49/EZ koja regulira aktivnosti za sprječavanje, odnosno smanjivanje štetnog djelovanja buke te je posebno istaknuto postignuto usklađenje u odnosu na karte buke i akcijske planove. Uzimajući u obzir novi ustroj sanitarne inspekcije te odredbe Zakona o prostornom uređenju i gradnji („NN“, br. 76/07), Zakona o zaštiti okoliša („NN“ br. 110/07) i Uredbe o postupku utvrđivanja objedinjenih uvjeta zaštite okoliša („NN“, br. 114/08) predstavnik predlagatelja dodatno je obrazložio novine predloženog Zakona u odnosu na važeći.  
U raspravi na Odboru podržano je donošenje ovoga Zakona kojim se utvrđuju mjere u cilju izbjegavanja, sprječavanja ili smanjivanja štetnih učinaka na zdravlje ljudi koje uzrokuje buka u okolišu, uključujući smetanje bukom. Vezano uz članak 6. stavak 2. izraženo je nekoliko različitih stajališta o opravdanosti definiranog vremenskog razdoblja od 15. lipnja do 15. rujna u kojem bi bila dopuštena uporaba elektroakustičkih uređaja na otvorenom u objektima registriranim za obavljanje ugostiteljske djelatnosti najdulje do 24 sata. Rečeno je da je turizam jedna od strateških grana gospodarstva i razvoja Republike Hrvatske i da bi ga zakonska regulativa trebala poticati, ali da se na ovaj način postavljaju ograničenja koja mogu  usporiti njegov razvoj. U tom smislu predlagano je da se jedinicama lokalne samouprave ostavi mogućnost reguliranja razdoblja i perioda dana u kojem je dopuštena uporaba tih uređaja, obzirom na bolje poznavanje lokalnih potreba, običaja i mogućnosti. S druge strane izražena je dvojba glede takvog prijedloga obzirom da domicilno stanovništvo turističkih mjesta nema mogućnost utjecaja na jačinu zvukova koja se reproducira u ugostiteljskim objektima otvorenog i zatvorenog tipa. Stoga su predloženu zakonsku odredbu ocijenili opravdanom te istaknuli da kasnonoćnu zabavu treba usmjeriti na periferiju, izvan jezgre turističkih mjesta.
Imajući u vidu ulogu Hrvatske akreditacijske agencije, kao ključnog čimbenika kvalitete koja nadgleda osposobljenosti i kompetenciju laboratorija i stručnih organizacija koje provode predmetna mjerenja i nadzor, u raspravi je istaknuta važnost akreditiranja pravnih osoba iz članka 11. prema normi HRN EN ISO/ IEC 17025. Ujedno je predložen prijelazni rok od dvije godine od dana stupanja na snagu ovoga Zakona za pribavljanje navedene akreditacije. U tom smislu odbori su predložili amandman.
Pozitivnim je ocijenjeno uvođenje obveze izrade strateških karata buke i akcijskih planova i za vlasnike odnosno koncesionare industrijskih područja, glavnih cesta, glavnih željezničkih pruga i glavnih zračnih luka. Međutim, uočeno je da se definicija izraza glavne zračne luke u članku 2. točki 20. predloženog Zakona razlikuje od definicije navedenog pojma u članku 3. Pravilnika o načinu izrade i sadržaju karata buke i akcijskih planova („NN“, br. 5/07) koji ostaje na snazi do stupanja na snagu pravilnika koji će biti donešen temeljem ovoga Zakona. Istaknuto je kako bi se odredba članka 22. predloženog Zakona trebala upotpuniti na način da se doda tekst iz kojeg bi bilo razvidno da se do stupanja na snagu novih pravilnika primjenjuju važeći pravilnici u dijelu u kojem nisu u suprotnosti s odredbama ovoga Zakona. Na navedeni članak odbori su predložili amandman. 
U raspravi je ujedno izražena važnost kategorizacije zračnih luka budući da zračne luke stvaraju ne samo buku kao vrstu zvučnog zagađenja već i frekvencije koje negativno utječu na trajnost građevine  te mogu izazvati određene materijalne štete. U tom smislu istaknuta je važnost definiranja koridora slijetanja zrakoplova u zračne luke.
Tijekom rasprave od predlagatelja je zatraženo dodatno pojašnjenje vezano uz mogućnost zakonskog reguliranja iritirajuće buke (klima uređaji i sl.).
Nakon provedene rasprave odbori su jednoglasno (Odbor za zaštitu okoliša sa dvanaest glasova „za“ i Odbor za prostorno uređenje i graditeljstvo sa dvanaest glasova „za“) odlučili predložiti Hrvatskome saboru donošenje

ZAKONA O ZAŠTITI OD BUKE

zajedno sa sljedećim amandmanima:

Amandman I.

U članku 11. stavku 1. iza riječi: “ministra“ briše se točka i stavlja se zarez i dodaju riječi: „a akreditirana su prema normi HRN EN ISO/ IEC 17025 uz prijelazni period za dobivanje akreditacije od dvije godine.“

Obrazloženje:
Imajući u vidu ulogu Hrvatske akreditacijske agencije kao ključnog čimbenika kvalitete koja nadgleda osposobljenosti i kompetenciju laboratorija i stručnih organizacija koje provode predmetna mjerenja i nadzor, predloženo je uvođenje navedene akreditacije prema normi HRN EN ISO/ IEC 17025. Ujedno je predložen prijelazni rok od dvije godine od dana stupanja na snagu ovoga Zakona za pribavljanje navedene akreditacije.

Amandman II.

U članku 22. uvodna rečenica mijenja se i glasi: „Do stupanja na snagu pravilnika iz članka 21. ovoga Zakona, u dijelu u kojem nisu u suprotnosti s odredbama ovoga Zakona, primjenjuju se:“

Obrazloženje:
Nomotehnički se dorađuje izričaj.
 

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora odbori su odredili Jerka Rošina, predsjednika Odbora za prostorno uređenje i graditeljstvo.   

                    PREDSJEDNIK ODBORA

                              Jerko Rošin 

                                                                     POTPREDSJEDNICA ODBORA

                    dr.sc. Mirela Holy

Odbor za zaštitu okoliša Hrvatskoga sabora raspravio je na svojoj osamnaestoj sjednici, održanoj 03. veljače 2009. godine, Konačan prijedlog zakona o izmjenama Zakona o proglašenju zapadnog dijela Medvednice parkom prirode, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavila Vlada Republike Hrvatske, aktom od 05. prosinca 2008. godine.

Odbor za zaštitu okoliša, temeljem članka 84.a Poslovnika Hrvatskoga sabora, raspravio je predmetni Konačni prijedlog zakona kao matično radno tijelo.

U uvodnom obrazloženju predstavnik predlagatelja je istaknuo da je Konačni prijedlog zakona identičan onom koji je upućen u prvo čitanje. Predlagatelj je zaključio da su mišljenja i prijedlozi izneseni u prethodnoj raspravi vezani uz izgrađena područja u tzv. kontaktnoj zoni te pojačan rad inspekcijskih službi u djelokrugu dosljedne primjene zakona. Naglašeno je da se kompenzacija smanjene površine ne može postići uključivanjem istočnog dijela Medvednice u granice parka prirode jer za to ne postoje uvjeti s aspekta zaštite prirode te da će se ista postići proglašenjem drugih zaštićenih područja u drugim dijelovima Republike Hrvatske.

Od inspekcijskih službi tražit će se dosljednija provedba zakona kako bi se spriječila neplanska urbanizacija. Istaknuto je da su pripreme za donošenje izmjena granica Parka prirode Medvednica bile dugotrajne te da je kroz proces izrade prostornog plana Parka prirode Medvednica otvorena procedura izmjene zakona kao i da su provedene konzultacije, javni uvid i javne rasprave iz čega je proizašlo da je granice potrebno reducirati jer na području Parka danas živi više od 33 000 stanovnika. Granice parka prirode su nelogične jer presijecaju naselja a ubrzana urbanizacija i bespravna gradnja trajno su devastirale taj prostor.

Nakon uvodnoga obrazloženja predstavnika predlagatelja, predsjednica i članovi Odbora su u raspravi istaknuli potrebu koordiniranog i jačeg rada inspekcijskih službi u cilju učinkovite zaštite parka prirode od daljnje devastacije te integralne zaštite kroz prostorne planove i planove upravljanja na što se oslanja i Strategija i akcijski plan zaštite biološke i krajobrazne raznolikosti Republike Hrvatske. Isto tako u raspravi je naglašeno da je potrebno postići konsenzus o učinkovitoj zaštiti preostalog dijela parka prirode. Nadalje, istaknuto je da se kompenzacija za smanjivanje obuhvata parka prirode ne treba provoditi na način da se proglašava “zaštita samo radi zaštite” a ne zbog prirodne vrijednosti na temelju stručne procjene. Također je istaknuto da je potrebno donijeti prostorni plan Parka prirode Medvednica koji je temelj za donošenje plana upravljanja parkom prirode bez kojeg nema učinkovite zaštite. Na kraju rasprave je upozoreno na građevinske pritiske na zelene zone unutar gradova te da se ne smije dogoditi da izmjena granica parka prirode utječe na širenje građevinske zone.

Nakon provedene rasprave Odbor je većinom glasova (6 glasova „za“ i 3 glasa „protiv“) odlučio predložiti Hrvatskome saboru donošenje

ZAKONA O IZMJENAMA ZAKONA O PROGLAŠENJU ZAPADNOG DIJELA MEDVEDNICE PARKOM PRIRODE

Za izvjestiteljicu na sjednici Hrvatskoga sabora, Odbor je odredio predsjednicu Odbora, Marijanu Petir.

PREDSJEDNICA ODBORA

Marijana Petir

Odbor za zaštitu okoliša Hrvatskog sabora raspravio je na svojoj osamnaestoj sjednici, održanoj 03. veljače 2009. godine, Prijedlog strategije održivog razvitka Republike Hrvatske, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavila Vlada Republike Hrvatske, aktom od  05. prosinca 2008. godine.

Odbor za zaštitu okoliša, temeljem članka 84a. Poslovnika Hrvatskoga sabora, raspravio je predmetni Prijedlog kao matično radno tijelo.

U uvodnom obrazloženju predstavnik predlagatelja je istaknuo da se Republika Hrvatska za održivi razvitak opredijelila 1992. godine usvajanjem Deklaracije o zaštiti okoliša Republike Hrvatske te potpisivanjem više međunarodnih dokumenata s tog područja. Naglašeno je da su osnovna načela i zakonska osnova za donošenje Strategije održivog razvitka Republike Hrvatske ugrađene u Zakon o zaštiti okoliša koji je stupio na snagu 2007. godine te da se ista donosi za razdoblje od 10 godina. Sam pojam održivog razvitka obuhvaća sva područja ljudske djelatnosti a Prijedlogom strategije određeni su osnovni ciljevi i mjere održivog razvitka gospodarstva, socijalnog razvitka i zaštite okoliša te su identificirani ključni izazovi u njihovom ostvarivanju. Osam ključnih izazova održivog razvitka Republike Hrvatske su porast broja stanovnika, zaštita okoliša i prirodnih dobara, održiva proizvodnja i potrošnja, ostvarivanje socijalne i teritorijalne kohezije i pravde, postizanje energetske neovisnosti i učinkovito korištenje energije, jačanje javnog zdravstva, ravnomjerni razvitak Republike Hrvatske te zaštita Jadranskog mora, priobalja i otoka. Također je istaknuto da su održane dvije javne rasprave a Prijedlog strategije bio je dostupan i na web stranicama Ministarstva zaštite okoliša, prostornog uređenja i graditeljstva od 20. listopada do 18. studenog 2008. Od pristiglih primjedbi dio je prihvaćen i ugrađen u Prijedlog strategije.

Nakon uvodnog izlaganja predstavnika predlagatelja članovi Odbora su u raspravi  istaknuli da je riječ o općenitom dokumentu koji slijedi smjernice strategije održivog razvitka Europske unije. Izražena je bojazan da se donosi samo zbog formalnih razloga te da neće značajnije utjecati na razvoj Republike Hrvatske kao i da javnost nije bila uključena u dovoljnoj mjeri.

Istaknuto je i da bi u nekim dijelovima Prijedloga strategije trebalo precizirati podatke te su predstavniku predlagatelja dostavljene pismene primjedbe na 5. poglavlje (Energija) vezane uz proizvodnju i potrošnju biogoriva te korištenje obnovljivih izvora energije.

Nadalje, naglašeno je da je dobro da će Republika Hrvatska dobiti Strategiju održivog razvitka kao i to da bi se kroz provedbu koncepta održivog razvoja trebala otvarati nova radna mjesta, štititi socijalna sigurnost zaposlenih te štititi okoliš, što je Prijedlogom strategije obuhvaćeno. Također je istaknuto da su 8 ključnih izazova dobro definirani, posebno za stanovništvo jer nema smisla donositi strategije i zakone ukoliko Republika Hrvatska neće imati stanovnike. Upozoreno je na problem potrošačkih navika, odnosno, prekomjerne potrošnje što zahtijeva promjenu navika na individualnoj razini te je istaknuto da  je, unatoč nekim manjkavostima Prijedloga strategije, važno stvoriti dobar okvir za njezinu provedbu i osigurati sudjelovanje zainteresirane javnosti i nevladinih organizacija u izradi Akcijskih planova kao provedbenih dokumenata.

Nakon provedene rasprave Odbor je većinom glasova (6 glasova „za“ i 3 glasa „suzdržana“) odlučio predložiti Hrvatskom saboru  donošenje

STRATEGIJE  ODRŽIVOG RAZVITKA REPUBLIKE HRVATSKE

Odbor je također jednoglasno donio i sljedeći 

ZAKLJUČAK

Zadužuje se Ministarstvo zaštite okoliša, prostornog uređenja i graditeljstva da u izradu Akcijskih planova uključi zainteresiranu javnost i nevladine organizacije.

Za izvjestiteljicu na sjednici Hrvatskoga sabora, Odbor je odredio predsjednicu Odbora, Marijanu Petir.

PREDSJEDNICA ODBORA

Marijana Petir

Odbor za zaštitu okoliša Hrvatskoga sabora i Odbor za prostorno uređenje i graditeljstvo Hrvatskoga sabora raspravili su na zajedničkoj sjednici održanoj 20. studenog 2008. godine, Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o zaštiti prirode, s Konačnim prijedlogom zakona, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavila Vlada Republike Hrvatske, aktom od 14. studenoga 2008. godine uz prijedlog da se sukladno članku 161. Poslovnika Hrvatskoga sabora predloženi Zakon donese po hitnom postupku.

Odbor za zaštitu okoliša, temeljem članka 84a. Poslovnika Hrvatskoga sabora, raspravio je predloženi zakon kao matično radno tijelo.

Odbor za prostorno uređenje i graditeljstvo, temeljem članka 140. Poslovnika Hrvatskoga sabora, raspravio je predloženi zakon kao zainteresirano radno tijelo.

U uvodnom obrazloženju predstavnik predlagatelja je istaknuo da je Hrvatski sabor u lipnju 2005. godine donio Zakon o zaštiti prirode kojim je obavljeno usklađivanje Zakona s međunarodnim ugovorima čija je strana Republika Hrvatska, te s Konvencijom o biološkoj raznolikosti, direktivama, uredbama i protokolima Europske unije.

Ovim prijedlogom zakona o izmjenama i dopunama Zakona o zaštiti prirode želi se dodatno uskladiti Zakon s odredbama Uredbe Vijeća (EZ 338/97) o zaštiti vrsta divlje faune i flore zakonskim uređenjem trgovine u tom području, Direktivom Vijeća (92/43/EEZ) o očuvanju prirodnih staništa i divlje faune i flore te usklađenje s nekoliko donesnih zakona (između ostalih i Zakona o prostornom uređenju i gradnji (NN 76/07)).

Osnovna pitanja koja se uređuju ovim Prijedlogom zakona, naglasio je predstavnik predlagatelja, su prijenos nadležnosti za obavljanje poslova zaštite prirode sa ureda državne uprave u županijama, na upravna tijela u županijama što predstavlja značajan doprinos daljnjoj decentralizaciji poslova u području zaštite prirode. Također ovim Prijedlogom zakona dodatno se uređuje postupak provedbe ocjene prihvatljivosti zahvata te planova i programa za prirodu kao i usklađivanje s odredbama vezanih za zaštitu divljih svojti poglavito na one odredbe koje se odnose na prekogranični promet i trgovinu zaštićenim divljim svojtama. Ovim prijedlogom zakona utvrđuje se način izrade i donošenja programa zaštite šumskih ekoloških sustava za zaštićena područja u kojima nije dopušteno gospodarsko korištenje prirodnih dobara Ujedno se vrši usklađenje odredbi Zakona o zaštiti prirode sa novim Zakonom o koncesijama.

U raspravi je podržano donošenje ovih izmjena i dopuna Zakona o zaštiti prirode zbog potpunog usklađivanja s propisima Europske unije, a koje su ujedno uslijedile nakon donošenja niza zakona čija je provedba vezana uz problematiku zaštite prirode (Zakona o zaštiti okoliša, Zakona o prekršajima, Zakona o šumama, Zakona o lokalnoj i područnoj (regionalnoj) samoupravi te Zakona o koncesijama).

Međutim, od strane pojedinih članova oba odbora iznesen je prigovor na kratkoću vremena u kojem je Konačni prijedlog zakona uvršten u dnevni red plenarne sjednice te se nisu mogli dovoljno i kvalitetno pripremiti za ovu raspravu.

Sa stajališta očuvanja zaštićenih područja pozdravljeno je uvođenje novih prekršajnih odredbi koje će omogućiti veće ovlasti nadzornicima u zaštićenim područjima s ciljem smanjenja izvršenja prekršajnih djela.

Pozitivnim je ocijenjena daljnja decentralizacija poslova u području zaštite prirode prenošenjem nadležnosti za obavljanje poslova zaštite prirode sa ureda državne uprave u županijama na upravna tijela u županijama. Ujedno je ukazano na potrebu osiguranja financijskih sredstava te stručnog kadra županijama potrebnih za obavljanje prenesenih poslova zaštite prirode. Ukazano je na važnost uvođenja detaljnijih definicija pojedinih pojmova kao npr. ekološke mreže, krajobraza i sl.

U raspravi su od predstavnika predlagatelja zatražena dodatna pojašenja vezano uz uspostavu NATURA 2000.

Nakon provedene rasprave odbori su većinom glasova (Odbor za zaštitu okoliša sa šest glasova „za“ i dva glasa „suzdržana“ i Odbor za prostorno uređenje i graditeljstvo sa šest glasova „za“ i tri glasa „suzdržana“) odlučili predložiti Hrvatskome saboru donošenje

ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ZAŠTITI PRIRODE

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora odbori su odredili Marijanu Petir, predsjednicu Odbora za zaštitu okoliša.

PREDSJEDNICA ODBORA ZA ZAŠTITU OKOLIŠA

Marijana Petir

PREDSJEDNIK ODBORA ZA
PROSTORNO UREĐENJE I GRADITELJSTVO

Jerko Rošin

Odbor za zaštitu okoliša Hrvatskoga sabora raspravio je na svojoj dvanaestoj sjednici, održanoj 22. listopada 2008. godine, Prijedlog revizije Strategije i akcijskog plana zaštite biološke i krajobrazne raznolikosti Republike Hrvatske, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavila Vlada Republike Hrvatske, aktom od 30. rujna 2008. godine.

Odbor za zaštitu okoliša, temeljem članka 84a. Poslovnika Hrvatskoga sabora, raspravio je predmetni Prijedlog kao matično radno tijelo.

U uvodnom obrazloženju predstavnik predlagatelja je istaknuo da je Strategija i akcijski plan zaštite biološke i krajobrazne raznolikosti Republike Hrvatske temeljni dokument zaštite prirode, koji određuje dugoročne ciljeve i smjernice očuvanja biološke i krajobrazne raznolikosti i zaštićenih prirodnih vrijednosti, te načina njezina provođenja, u skladu s ukupnim gospodarskim, društvenim i kulturnim razvojem Republike Hrvatske.

Obveza izrade ove Strategije u svijetlu pristupanja Republike Hrvatske Europskoj uniji predviđena je Nacionalnim programom za pristupanje Republike Hrvatske Europskoj uniji za 2008. godinu.
Obzirom na velike promjene u koncepciji zaštite prirode, uspostavom novog zakonodavnog i institucionalnog okvira zaštite prirode koji su se dogodili prije svega zbog pristupanja međunarodnim konvencijama i sporazumima iz područja zaštite prirode, te usklađivanja zakonodavstva s relevantnim direktivama i uredbama EU, pokazala se potreba za donošenjem Strategije, koja je u formalnom i sadržajnom smislu potpuno novi dokument. U svezi s ovim, naglasio je predstavnik predlagatelja, zbog proceduralnih propusta, Vlada Republike Hrvatske uputila je u saborsku proceduru dva amandmana koji ovaj dokument jasno razgraničuju od Strategije iz 1999. godine na način da ovaj dokument nije revizija Strategije iz 1999. godine nego potpuno nova Strategija i akcijski plan zaštite biološke i krajobrazne raznolikosti Republike Hrvatske. Po donošenju nove Strategije prestat će važiti Strategija iz 1999. godine. Budući da je navedene amandmane podnio predlagatelj, postaju sastavnim dijelom konačnog prijedloga i o njima se odvojeno ne glasuje.

Razmatranjem postojećeg stanja, razloga ugroženosti i problema zaštite biološke i krajobrazne raznolikosti u Hrvatskoj, te postignutog napretka u odnosu na Strategiju iz 1999. godine, utvrđeno je da Hrvatska i nadalje ima veliko bogatstvo i raznolikost te vrlo visoki stupanj vrijednosti i očuvanosti biološke krajobrazne raznolikosti s prisutnim trendom gubitka biološke i krajobrazne raznolikosti zbog prekomjernog iskorištavanja prirodnih dobara, urbanizacije prostora, unosa stranih (alohtonih) vrsta u ekološke sustave te globalnih klimatskih promjena.

Na kraju uvodnoga izlaganja predstavnik predlagatelja je istaknuo da je donošenjem Uredbe o proglašenju ekološke mreže utvrđena mreža ekološki značajnih područja za očuvanje stanišnih tipova i ugroženih vrsta u Hrvatskoj. Ona je odraz biološke raznolikosti Hrvatske i kao takva obuhvaća 47% kopnenog i 39% morskog dijela Hrvatske.

Nakon uvodnoga izlaganja predstavnika predlagatelja uslijedila je rasprava u kojoj su svi sudionici rasprave pohvalili predmetni Prijedlog Strategije koja je značajna prekretnica za razvoj sustava integralne zaštite prirode na cjelokupnom teritoriju Republike Hrvatske a vezano za skori pristup Republike Hrvatske Europskoj uniji. Pohvaljen je i multisektorski način donošenja ove Strategije kao i njezina provedba u svim segmentima multisektorske suradnje osim u poglavlju vodnoga gospodarstva koji se odnosi na radnje tehničkog održavanja nužne za obranu od poplava gdje se i dalje predviđa jednosektorsko upravljanje, na što je nevladina udruga „Zelena akcija“ uputila svoje primjedbe.

Isto tako je naglašeno da u narednom razdoblju prioriteti trebaju biti čvrsto vezani uz proces pristupanja Republike Hrvatske Europskoj uniji, a u zaštiti prirode to se odnosi na potpuno usklađivanje zakonodavstva uključujući i uspostavljanje provedbenih mehanizama te na donošenje prijedloga mreže NATURA 2000.

Također u raspravi je istaknut problem još uvijek nedostatnih podataka o biološkoj raznolikosti što čini poteškoće u definiranju i provođenju mjera zaštite kao i na potrebu poduzimanja dodatnih napora za provedbu akcijskih planova te jačanju institucionalnog okvira ali i izdvajanja značajnijih sredstava za zaštitu prirode iz državnog i županijskih proračuna.

U svezi s potonjim postavljen je i upit predstavniku predlagatelja o dostatnosti financijskih sredstava koja su predviđena i koja će biti planirana u idućim godinama za brojne akcijske planove koje Strategija predviđa da se u narednom razdoblju realiziraju. Osim akcijskih planova dugoročno izuzetno su važni razvojni planovi ekoturizma i ekopoljoprivrede po kojima je Republika Hrvatska prepoznata u Europskoj uniji i svijetu, te da li su osigurana financijska sredstva i za ove važne segmente zaštite prirode.
Na temelju dosadašnjih analiza i izvršenih raščlambi procjena je, prema riječima predstavnika predlagatelja, da sadašnja sredstva uz povećanje do 30% na prosječnoj razini dostatna su za realizaciju svih akcijskih planova i strateških ciljeva, zacrtanih u Strategiji. Financijska sredstva su planirana najvećim dijelom iz proračuna RH, predpristupnih programa Europske unije te od obavljanja uslužnih djelatnosti državnih i županijskih ustanova za zaštitu prirode.

Nadalje, značajno je da je u ovoj Strategiji, za razliku od Strategije iz 1999. godine dodana su i obrađena nova područja kao što je zaštita georaznolikosti odnosno zaštita nežive prirode ( minerali, sirovine, fosili) te u energetici utjecaj izgradnje vjetroelektrana na biološku raznolikost poglavito na ptice i šišmiše.

Na kraju rasprave postavljen je upit predstavnicima predlagatelja o formiranju banke gena u Republici Hrvatskoj. Državni zavod za zaštitu prirode u suradnji s Ministarstvom kulture, Ministarstvom zaštite okoliša, prostornog uređenja i graditeljstva, Ministarstvom regionalnog razvoja, šumarstva i vodnog gospodarstva i Ministarstvom poljoprivrede, ribarstva i ruralnog razvoja priprema projekt formiranja banke bioloških resursa odnosno banke animalnih i bioloških gena u Republici Hrvatskoj.

Nakon provedene rasprave Odbor je jednoglasno odlučio predložiti Hrvatskome saboru donošenje

STRATEGIJE I AKCIJAKOG PLANA ZAŠTITE BIOLOŠKE I KRAJOBRAZNE RAZNOLIKOSTI REPUBLIKE HRVATSKE

ZAJEDNO S AMANDMANIMA, KOJI GLASE:

Amandman I.

U uvodnom dijelu Strategije, točka 1.1 na stranici broj 4 riječ: „nacionalne“ briše se, a riječi: „(u daljnjem tekstu: NSAP)“ zamjenjuju se riječju: „(u daljnjem tekstu: Strategija)“.

Amandman II

U cijelom tekstu Strategije riječi:“nacionalna strategija“ i riječ:“NSAP“ u određenom rodu, broju i padežu zamjenjuju se riječju:“Strategija“ u odgovarajućem rodu, broju i padežu.

Obrazloženje:

Člankom 151. stavak 1. Zakona o zaštiti prirode ( „Narodne novine“, broj 70 /05) propisano je da su temeljni dokumenti zaštite prirode Strategija i akcijski plan zaštite biološke i krajobrazne raznolikosti Republike Hrvatske ( u daljnjem tekstu : Strategija) koju donosi Hrvatski sabor, a ne kako stoji u tekstu materijala Prijedloga Strategije – „Nacionalna strategija“ (NSAP) termin koji je određen člankom 6. Konvencije o biološkoj raznolikosti te Odlukom Vlade RH od 10. travnja 1997. godine.

Odbor predlaže Hrvatskome saboru da donese i slijedeći

Z A K LJ U Č A K

Ovlašćuje se Stručna služba Hrvatskoga sabora da, zajedno s predstavnicima predlagatelja, obavi redakciju teksta Strategije i akcijskog plana zaštite biološke i krajobrazne raznolikosti Republike Hrvatske prije objave u „Narodnim novinama“.

Obrazloženje:
Imajući u vidu brojnost intervencija u tekstu, sukladno podnesenim amandmanima predložen je navedeni Zaključak.

Za izvjestiteljicu na sjednici Hrvatskoga sabora, Odbor je odredio predsjednicu Odbora, Marijanu Petir.

PREDSJEDNICA ODBORA

Marijana Petir

Odbor za zaštitu okoliša Hrvatskoga sabora raspravio je na svojoj dvanaestoj sjednici, održanoj 22. listopada 2008. godine, Izvješće o stanju prirode i zaštiti prirode u Republici Hrvatskoj, za razdoblje od 2000. do 2007. godine, koje je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavila Vlada Republike Hrvatske, aktom od 30. rujna 2008. godine.

Odbor za zaštitu okoliša, temeljem članka 84a. Poslovnika Hrvatskoga sabora, raspravio je predmetno Izvješće kao matično radno tijelo.

U uvodnom obrazloženju predstavnik predlagatelja je istaknuo da se za potrebe ostvarivanja Strategije i akcijskog plana zaštite biološke i krajobrazne raznolikosti Republike Hrvatske te drugih dokumenata kojima se uređuju pojedina područja zaštite prirode, izrađuje Izvješće o stanju prirode i zaštite prirode u Republici Hrvatskoj, koje se izrađuje za petogodišnje razdoblje. Budući da prijedlog izvješća o stanju prirode izrađuje Državni zavod za zaštitu prirode, koji je osnovan tek 2003. godine, ovo izvješće stoga obuhvaća sedmogodišnje razdoblje.

Izvješće je strukturirano u četiri velika poglavlja: Pregled stanja biološke i krajobrazne raznolikosti, korištenje prirodnih dobara i zahvati u prirodi, zakonodavni, institucionalni okvir i financiranje zaštite prirode te društveni aspekt zaštite prirode.

U sedmogodišnjem razdoblju napravljen najveći pomak u području zakonodavstva, što se odražava u provedbi svih poglavlja obuhvaćenim Izvješćem. Usvajanjem zakonodavnog okvira iz područja zaštite prirode stvoreni su temelji za aktivnu zaštitu krajobraza. Staništa Republike Hrvatske prvi puta su klasificirana i kartirana. Divlje svojte tijekom sedmogodišnjeg razdoblja djelomično su inventarizirane. U Republici Hrvatskoj poznato je 38.000 divljih svojti. Tijekom zadnjih pet godina u Republici Hrvatskoj registrirano je 199 novih beskralježnjaka, 205 svojti slatkovodnih beskralježnjaka.

Invazivne svojte jedan su od najvećih prepoznatih uzroka ugroženosti biološke raznolikosti u svijetu. U Republici Hrvatskoj najveći problem predstavlja širenje stranih invazivnih vrsta algi te invazivne biljne svojte među kojima je najpoznatija ambrozija.

U periodu od 2000. do 2007. godine proglašena 33 nova zaštićena područja, doneseni su planovi upravljanja za 4 nacionalna parka i 1 park prirode, proglašena je ekološka mreža Republike Hrvatske te uspostavljen sustavni proces inventarizacije sastavnica biološke raznolikosti.

Nakon uvodnoga izlaganja predstavnika predlagatelja uslijedila je rasprava u kojoj su svi sudionici rasprave pohvalili predmetno Izvješće koje je kvalitetno napravljeno s puno podataka i brojnih pokazatelja i kao takvo prikazuje realno stanje zaštite prirode u Republici Hrvatskoj.

Međutim, u raspravi je naglašeno da u budućem razdoblju treba poboljšati odnosno ojačati inspekcijski nadzor same primjene Strategije i Zakona u praksi te izvršiti povećanje financijskih kapaciteta Javnih ustanova za upravljanje zaštićenim prirodnim vrijednostima županija koja su još uvijek nedostatna da se cijela kompletna zaštita prirode i provedba ekološke mreže izrealizira kako je predviđeno na područjima mnogih županija.

Također, postavljeno je pitanje proglašenja Parka prirode „Delta Neretve“ za koji je stručna podloga već napravljena a u čijem se prostoru u zadnje vrijeme vrši prekomjerna devastacija. Predstavnik predlagatelja u raspravi je odgovorio da će se prići proglašenju područja delte rijeke Neretve Parkom prirode tek nakon potpore lokalnog stanovništva, koje je do sada izostajalo.

Nadalje, u raspravi je naglašeno da se zaštita prirode financira uglavnom iz Državnog proračuna i to u prosjeku od 0,07% iz ukupnog proračuna Republike Hrvatske. U posljednih 5 godina znatno se povećao i broj projekata zaštite prirode koji se financiraju iz fondova Europske unije. Tako je provedeno ili su u provedbi 64 međunarodna projekta. No, da bi se isfinacirali svi akcijski planovi trebaju se koristiti i drugi izvori kao što su međunarodna financijska sredstva iz predpristupnih programa Europske unije te sredstva dobivena obavljanjem uslužnih djelatnosti nacionalnih pakova, parkova prirode i javnih ustanova za zaštitu prirode koja u određenom postotku trebaju biti namijenjena za unapređenje zaštite prirode u Republici Hrvatskoj. Iako se zaštita prirode čini veliki trošak državi, dugoročno svakako predstavlja očuvanje prirodnih resursa za budućnost.

Također, u raspravi je istaknuto da je turizam obilježen povećanjem posjetitelja u zaštićenim područjima, i to u nacionalnim parkovima i parkovima prirode, koji tom djelatnošću ostvaruju veće vlastite prihode, te da je negativni utjecaj turizma na obalno područje ublažen donošenjem i provedbom Uredbe o uređenju i zaštiti zaštićenog obalnog područja.

Isto tako naglašen je utjecaj prometa na sastavnice biološke raznolikosti jer izgradnja prometnica poglavito uzrokuje fragmentiranje staništa velikih zvijeri. Stoga se prišlo izgradnji 9 zelenih mostova kojima se nastojalo smanjiti utjecaj zahvata na divlje životinje.

U izvješću je posebna pozornost pridana problematici genetski modificiranih organizama (GMO), o kojoj je ovaj Odbor na svojoj zasebnoj sjednici već raspravljao i donio Zaključke temeljem kojih bi nadležna ministarstva trebala predložiti izmjene Zakona o genetskim modificiranim organizmima kojima će biti propisana zabrana ispuštanja živih GM-organizama u okoliš te zabrana sjetve GM-sjemena pa i pokusne svrhe.

U raspravi je skrenuta pozornost predstavniku predlagatelja da prilikom izrade budućih dokumenata koriste se terminima, koji su u duhu Zakona o zaštiti prirode a ne terminima koji su proizašli iz Konvencije o biološkoj raznolikosti.

Na kraju rasprave je istaknut napredak u obrazovanju, informiranju i sudjelovanju javnosti u odlučivanju o pitanjima važnim za zaštitu prirode. Usprkos tome izraženo je mišljenje da nije do kraja razrađen sustav obrazovanja i informiranja u zaštiti prirode pa se u narednom razdoblju treba posvetiti posebna pozornost osiguranju dostatnih sredstava za ljudske resurse – kadrovske kapacitete za poslove zaštite biološke i krajobrazne raznolikosti na svim razinama od lokalne do državne.

Nakon provedene rasprave Odbor je jednoglasno odlučio predložiti Hrvatskome saboru da donese slijedeći

Z A K LJ U Č A K

1. Prihvaća se Izvješće o stanju prirode i zaštiti prirode u Republici Hrvatskoj, za razdoblje od 2000. do 2007. godine.

Za izvjestiteljicu na sjednici Hrvatskoga sabora, Odbor je odredio predsjednicu Odbora, Marijanu Petir.

PREDSJEDNICA ODBORA

Marijana Petir

Odbor za zaštitu okoliša Hrvatskoga sabora raspravio je na svojoj jedanaestoj sjednici, održanoj 16. rujna 2008. godine, Prijedlog zakona o potvrđivanju Izmjene i dopune Konvencije o procjeni utjecaja na okoliš preko državnih granica, Sofija, 27. veljače 2001. i Izmjene i dopune Konvencije o procjeni utjecaja na okoliš preko državnih granica, Cavtat, 4. lipnja 2004., s Konačnim prijedlogom zakona, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavila Vlada Republike Hrvatske, aktom od 2. rujna 2008. godine uz prijedlog da se sukladno članku 161. Poslovnika Hrvatskoga sabora predloženi zakon donese po hitnom postupku.

Odbor za zaštitu okoliša, temeljem članka 84.a. Poslovnika Hrvatskoga sabora, raspravio je predmetni Konačni prijedlog zakona kao matično radno tijelo.

U uvodnom obrazloženju predstavnik predlagatelja je istaknuo da je Konvencija o procjeni utjecaja na okoliš preko državnih granica usvojena u Espoo-u 25. veljače 1991. godine, a Hrvatski sabor ju je potvrdio 1996. godine. Konvencija je stupila na snagu 10. rujna 1997. godine.

Osnovna karakteristika Konvencije je da sadržava opću obvezu stranaka oko pojedinačnih ili zajedničkih poduzimanja svih prikladnih i učinkovitih mjera za sprječavanje, smanjenje i kontrolu značajnih negativnih utjecaja planiranih aktivnosti na okoliš preko državnih granica.
Na drugom sastanku stranaka u Sofiji 2001. godine, usvojena je izmjena i dopuna prema kojoj se daje mogućnost državama koje se nalaze izvan regije Gospodarske komisije za Europu Ujedinjenih naroda da postanu stranke Konvencije.

Na trećem sastanku stranaka u Cavtatu 2004. godine usvojena je i druga izmjena i dopuna kojom se ističe potreba povezivanja Konvencije s drugim višestranim ugovorima na

području zaštite okoliša kao i mogućnost jačanja njezinih instrumenata putem dvostranih ugovora.
Nadalje, predstavnik predlagatelja je naglasio da se izmjenama i dopunama Konvencije pojedini pojmovi usklađuju s Konvencijom o pristupu informacijama, sudjelovanju javnosti u odlučivanju i pristupu pravosuđu u pitanjima okoliša čime se omogućava sudjelovanje javnosti, civilnog društva i nevladinih udruga u postupcima procjene utjecaja na okoliš.

Cilj ovoga zakona je omogućiti sudjelovanje zemalja koje nisu ujedno i stranke Konvencije u procjeni utjecaja nekog zahvata na okoliš u ranoj fazi planiranja njegove realizacije. Uzimaju se u obzir zahvati za koje je vjerojatno da će izazvati značajne negativne utjecaje preko državnih granica odnosno da će trajnim ili privremenim djelovanjem aktivnost narušiti ekološku stabilnost ili biološku raznolikost okoliša.

Nakon uvodnoga izlaganja predstavnika predlagatelja uslijedila je rasprava u kojoj je istaknut problem onečišćenja zraka u Brodsko-posavskoj županiji zbog rada Rafinerije nafte u Bosanskom Brodu uzimajući u obzir činjenicu da Bosna i Hercegovina nije članica Konvencije o procjeni utjecaja na okoliš preko državnih granica ( Espoo ). Slična situacija je i s projektom „Gornji horizonti“ koji imaju direktan utjecaj na dolinu Neretve. Republika Hrvatska ovu problematiku nastoji riješiti kroz bilateralne sporazume i dogovore između dvije države te tako smanjiti štetan utjecaj na okoliš.
Nakon provedene rasprave, Odbor je jednoglasno odlučio predložiti Hrvatskome saboru donošenje

ZAKONA O POTVRĐIVANJU IZMJENE I DOPUNE KONVENCIJE O PROCJENI UTJECAJA NA OKOLIŠ PREKO DRŽAVNIH GRANICA, SOFIJA, 27. VELJAČE 2001. I IZMJENE I DOPUNE KONVENCIJE O PROCJENI UTJECAJA NA OKOLIŠ PREKO DRŽAVNIH GRANICA, CAVTAT, 4. LIPNJA 2004.

Za izvjestiteljicu na sjednici Hrvatskoga sabora, Odbor je odredio predsjednicu Odbora, Marijanu Petir.

PREDSJEDNICA ODBORA

Marijana Petir

Odbor za zaštitu okoliša Hrvatskoga sabora raspravio je na svojoj jedanaestoj sjednici, održanoj 16. rujna 2008. godine, Prijedlog zakona o potvrđivanju Sporazuma o Subregionalnom planu intervencija za sprječavanje, spremnost za i reagiranje na iznenadna onečišćenja Jadranskog mora većih razmjera, s Konačnim prijedlogom zakona, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavila Vlada Republike Hrvatske, aktom od 31. srpnja 2008. godine uz prijedlog da se sukladno članku 159. Poslovnika Hrvatskoga sabora predloženi zakon donese po hitnom postupku.

Odbor za zaštitu okoliša, temeljem članka 84.a. Poslovnika Hrvatskoga sabora, raspravio je predmetni Konačni prijedlog zakona kao matično radno tijelo.

U uvodnom obrazloženju predstavnik predlagatelja je istaknuo da Republika Hrvatska graniči u gornjem dijelu Jadranskog mora s Talijanskom Republikom i Republikom Slovenijom, ugovornim strankama Konvencije o zaštiti morskog okoliša i obalnog područja Sredozemlja ( Barcelonska konvencija ). Sve tri države izradile su nacionalne sustave za spremnost i reagiranje na iznenadna onečišćenja mora te imaju svoje nacionalne planove intervencija, osposobljeno osoblje i materijalna sredstva potrebna za sprječavanje i reagiranje kod iznenadnih onečišćenja.

Svrha Sporazuma o Subregionalnom planu intervencija za sprječavanje, spremnost za i reagiranje na iznenadna onečišćenja Jadranskog mora većih razmjera jest da se u skladu s obvezama stranaka predviđenih člankom 17. Protokola Barcelonske konvencije o suradnji u sprječavanju onečišćavanja s brodova i u slučajevima opasnosti, suzbijanju onečišćavanja Sredozemnog mora, uspostavi mehanizam međusobne suradnje kojim će nadležna nacionalna tijela u Hrvatskoj, Italiji i Sloveniji usklađivati i ujedinjavati svoja djelovanja na području sprječavanja i reagiranja na iznenadna onečišćenja mora koja utječu ili bi mogla utjecati na vode pod njihovom jurisdikcijom.

S ciljem da se u što je moguće većoj mjeri smanji opasnost od iznenadnih onečišćenja mora ovim Zakonom se želi urediti opseg suradnje nadležnih tijela stranaka Sporazuma na području sprječavanja iznenadnog onečišćenja mora, uspostava načela zapovjedništava i održavanja veza, utvrđivanje sustava priopćavanja i izvješćivanja te utvrđivanje vrste pomoći koja se može pružiti među trima zainteresiranim zemljama.

Na kraju uvodnog izlaganja, predstavnik predlagatelja je istaknuo da je na 6. sastanku Mješovite komisije usuglašen tekst Sporazuma te da je Sporazum potpisan u Portorožu 9. studenog 2005. godine.

Nakon uvodnog obrazloženja predstavnika predlagatelja, uslijedila je rasprava u kojoj su članovi Odbora istaknuli problem ponovnog aktualiziranja projekta Družba Adria koji bi doveo do onečišćenja Jadranskog mora naftom i balastnim vodama zbog mnogobrojnih tankera. Predstavnici Vlade RH su istaknuli da se razmatra modificirana verzija tog projekta a gdje bi se gradnjom naftovoda do Trsta smanjio broj tankera na Jadranskom moru, a sigurnost plovidbe bi se osiguravala kroz Plan kontrole i upravljanja plovidbe tankera koordiniranim aktivnostima sve tri zainteresirane države.
Nakon provedene rasprave, Odbor je jednoglasno odlučio predložiti Hrvatskome saboru donošenje

ZAKONA O POTVRĐIVANJU SPORAZUMA O SUBREGIONALNOM PLANU INTERVENCIJA ZA SPRJEČAVANJE, SPREMNOST ZA I REAGIRANJE NA IZNENADNA ONEČIŠĆENJA JADRANSKOG MORA VEĆIH RAZMJERA

Za izvjestiteljicu na sjednici Hrvatskoga sabora, Odbor je odredio predsjednicu Odbora, Marijanu Petir.

PREDSJEDNICA ODBORA

Marijana Petir

Odbor za zaštitu okoliša Hrvatskoga sabora raspravio je na svojoj jedanaestoj sjednici, održanoj 16. rujna 2008. godine, Prijedlog zakona o izmjenama Zakona o proglašenju zapadnog dijela Medvednice parkom prirode, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavila Vlada Republike Hrvatske, aktom od 10. srpnja 2008. godine.

Odbor za zaštitu okoliša, temeljem članka 84.a Poslovnika Hrvatskoga sabora, raspravio je predmetni Prijedlog zakona kao matično radno tijelo.

U uvodnom obrazloženju predstavnik predlagatelja je istaknuo da je Zakonom o proglašenju zapadnog dijela Medvednice parkom prirode iz 1981. godine proglašen masiv zapadnog dijela Medvednice s okolnim krajolikom u ukupnoj površini od 22.826 ha i utvrđene su njegove granice. Na području parka prirode od proglašenja do danas došlo je do intenzivne neplanske urbanizacije u prigorskoj zoni koja se proteže unutarnjim rubom parka prirode prema gradu Zagrebu. Ova je zona devastirana kroz duže vremensko razdoblje usprkos Zakonom utvrđenoj zaštiti, poglavito u razdoblju od proglašenja zapadnog dijela Medvednice parkom prirode pa sve do početka rada Javne ustanove Parka prirode Medvednica ( od 1981. - 2000. godine ).

U cilju rješavanja problema neplanske urbanizacije na zaštićenom području, predstavnik predlagatelja je naglasio da se ovim prijedlogom zakona želi urediti izmjene granica Parka prirode Medvednica, tako da se iz parka isključuju intenzivno urbanizirana naselja s neprimjerenom gradnjom, čime bi nova površina parka iznosila 17.938 ha.

Ovaj prijedlog zakona se temelji na „Stručnoj podlozi za izmjenu granice Parka prirode Medvednica“ koju je izradio Državni zavod za zaštitu prirode u srpnju 2005. godine.

Nadalje predstavnik predlagatelja je naglasio da je javnost obaviještena organiziranjem javnog uvida u prijedlog izmjena granica Parka prirode Medvednica i stručnu podlogu s kartografskom dokumentacijom u razdoblju od 7. rujna do 7. listopada 2005. godine u Zagrebu, Donjoj Stubici i Bistri gdje je većina primjedbi iznesenih tijekom javnog uvida prihvaćena te je granica parka korigirana tako da je veći dio urbanizirane zone isključen iz granica parka prirode.

Nakon uvodnoga obrazloženja predstavnika predlagatelja, predsjednica i članovi Odbora su u raspravi su istaknuli da je temeljem činjeničnoga stanja na terenu ovakav prijedlog zakona od strane predlagatelja očekivan jer će se iz područja parka prirode isključit neprimjereni sadržaj intenzivno urbanizirane rubne zone opterećene neodgovarajućom gradnjom.
Prijedlog Ministarstva zaštite okoliša, prostornog uređenja i graditeljstva da se potpuno razgraniče ( bez preklapanja ) Park prirode Medvednica i Generalni urbanistički plan grada Zagreba prihvaćen je i uvršten u ovaj Prijedlog zakona.

Promjenom granica parka prirode će se razgraničiti park prirode i GUP grada Zagreba te više neće postojati zona preklapanja parka prirode i GUP-a. Posebni uvjeti gradnje i uređenja prostora koji su propisani za park prirode neće više biti potrebni jer će u tom prostoru građanima biti pojednostavljen postupak ishođenja dozvola za gradnju i druge aktivnosti, a detaljni uvjeti gradnje bit će uređeni posebnim prostornim planovima.

Na kraju rasprave Odbor je predložio predstavniku predlagatelja da se u narednom razdoblju koordiniranim akcijskim planom pojačaju aktivnosti građevinskih inspekcija kako opet ne bi došlo do neprimjerene i nedopuštene gradnje te neplanske urbanizacije na području Parka prirode Medvednica.
Nakon provede rasprave Odbor je jednoglasno odlučio predložiti Hrvatskome saboru donošenje

Z A K LJ U Č K A

1. Prihvaća se Prijedlog zakona o izmjenama Zakona o proglašenju zapadnog dijela Medvednice parkom prirode,
2. Svi prijedlozi i mišljenja izneseni u raspravi upućuju se predlagatelju
poradi izrade Konačnog prijedloga zakona.

Za izvjestiteljicu na sjednici Hrvatskoga sabora, Odbor je odredio predsjednicu Odbora, Marijanu Petir.

PREDSJEDNICA ODBORA

Marijana Petir

Odbor za zaštitu okoliša Hrvatskoga sabora raspravio je na svojoj jedanaestoj sjednici, održanoj 16. rujna 2008. godine, Prijedlog zakona o potvrđivanju Memoranduma o suglasnosti o Institucionalnom okviru Inicijative za spremnost i prevenciju u katastrofama za Jugoistočnu Europu, s Konačnim prijedlogom zakona, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavila Vlada Republike Hrvatske, aktom od 12. rujna 2008. godine uz prijedlog da se sukladno članku 159. Poslovnika Hrvatskoga sabora predloženi zakon donese po hitnom postupku.

Odbor za zaštitu okoliša, temeljem članka 140. Poslovnika Hrvatskoga sabora, raspravio je predmetni Konačni prijedlog zakona kao zainteresirano radno tijelo.

U uvodnom obrazloženju predstavnik predlagatelja je istaknuo da je Memorandum o suglasnosti o Institucionalnom okviru Inicijative za spremnost i prevenciju u katastrofama za Jugoistočnu Europu rezultat želje za daljnje promicanje i produbljivanje regionalne suradnje na području prevencije i pružanja pomoći u katastrofama. Memorandum o suglasnosti o Institucionalnom okviru Inicijative za spremnost i prevenciju u katastrofama za Jugoistočnu Europu sastavljen je u Zagrebu, 24. rujna 2007. godine a izvorne potpisnice navedenog Memoranduma su Republika Albanija Republika Bugarska, Republika Hrvatska, Republika Makedonija Republika Moldova, Crna Gora, Rumunjska i Republika Slovenija. Memorandum su poslije potpisale Bosna Hercegovina i Republika Turska.

Predstavnik predlagatelja je naglasio da su Memorandumom uređena pitanja pružanja uzajamne pomoći u katastrofama na državnom području jedne od ugovornih stranaka, uvjeti suradnje u prevenciji katastrofa, te suradnja u područjima uzajamnog obavještavanja o prijetećim katastrofama, nastalim katastrofama i njihovim posljedicama, suradnja u području obrazovanja i obuke u zaštiti, spašavanju i pružanju pomoći te razmjena znanstvenih i tehničkih informacija važnih za zaštitu od katastrofa.

Nakon uvodnoga izlaganja predstavnika predlagatelja Odbor je jednoglasno odlučio predložiti Hrvatskome saboru donošenje

ZAKONA O POTVRĐIVANJU MEMORANDUMA O SUGLASNOSTI O INSTITUCIONALNOM OKVIRU INICIJATIVE ZA SPREMNOST I PREVENCIJU U KATASTROFAMA ZA JUGOISTOČNU EUROPU

Za izvjestiteljicu na sjednici Hrvatskoga sabora, Odbor je odredio predsjednicu Odbora, Marijanu Petir.

PREDSJEDNICA ODBORA

Marijana Petir

Odbor za zaštitu okoliša Hrvatskoga sabora raspravio je na svojoj jedanaestoj sjednici, održanoj 16. rujna 2008. godine, Prijedlog zakona o potvrđivanju Sporazuma između Vlade Republike Hrvatske i Vlade Crne Gore o suradnji u zaštiti od prirodnih i civilizacijskih katastrofa, s Konačnim prijedlogom zakona, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavila Vlada Republike Hrvatske, aktom od 31. srpnja 2008. godine uz prijedlog da se sukladno članku 159. Poslovnika Hrvatskoga sabora predloženi zakon donese po hitnom postupku.

Odbor za zaštitu okoliša, temeljem članka 140. Poslovnika Hrvatskoga sabora, raspravio je predmetni Konačni prijedlog zakona kao zainteresirano radno tijelo.

U uvodnom obrazloženju predstavnik predlagatelja je istaknuo da je Sporazum između Vlade RH i Vlade Crne gore o suradnji u zaštiti od prirodnih i civilizacijskih katastrofa, koji je potpisan u Zagrebu 27. svibnja 2008. godine, rezultat zajedničke želje za daljnjim promicanjem zajedničke suradnje i uzajamnog pružanja pomoći u katastrofama.

Osnovni cilj donošenja ovoga zakona, naglasio je predstavnik predlagatelja, je da se na prikladan način urede pitanja suradnje i uzajamnog pružanja pomoći u katastrofama, uvjeti suradnje u prevenciji katastrofa, te ostali oblici suradnje na tom području.

Sporazumom između Vlade RH i Vlade Crne Gore o suradnji u zaštiti od prirodnih i civilizacijskih katastrofa uređena su pitanja pružanja uzajamne pomoći u katastrofama na državnom području jedne od ugovornih stranaka, uvjeti suradnje u prevenciji katastrofa, te suradnja u područjima uzajamnog obavještavanja o prijetećim katastrofama, nastalim katastrofama i njihovim posljedicama, suradnja u području obrazovanja i obuke u zaštiti, spašavanju i pružanju pomoći te razmjena znanstvenih i tehničkih informacija važnih za zaštitu od katastrofa.

Također, predstavnik predlagatelja je naglasio da će se ugovorne strane izvještavati o svojim znanstvenim i tehničkim dostignućima i iskustvima s područja zaštite od prirodnih i civilizacijskih katastrofa, u interesu predviđanja, djelotvorne zaštite i spašavanja.

Suradnja na tom području obavljat će se sukladno nacionalnim zakonodavstvima ugovornih stranaka. Ugovorne strane će pojednostavniti postupke pri unošenju i iznošenju preko državne granice opreme za zaštitu i spašavanje te humanitarne pomoći, a pomoć koja jedna strana drugoj može pružiti je slanje spasilačkih ekipa i pojedinaca koji sudjeluju u pomoći, te opreme i humanitarne pomoći.
Nakon uvodnoga izlaganja predstavnika predlagatelja Odbor je jednoglasno odlučio predložiti Hrvatskome saboru donošenje

ZAKONA O POTVRĐIVANJU SPORAZUMA IZMEĐU VLADE REPUBLIKE HRVATSKE I VLADE CRNE GORE O SURADNJI U ZAŠTITI OD PRIRODNIH I CIVILIZACIJSKIH KATASTROFA

Za izvjestiteljicu na sjednici Hrvatskoga sabora, Odbor je odredio predsjednicu Odbora, Marijanu Petir.

PREDSJEDNICA ODBORA

Marijana Petir

Odbor za zaštitu okoliša Hrvatskoga sabora raspravio je na svojoj desetoj sjednici, održanoj 11. srpnja 2008. godine, Prijedlog strategije upravljanja vodama, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavila Vlada Republike Hrvatske, aktom od  2. srpnja 2008. godine.

Odbor za zaštitu okoliša, temeljem članka 140. Poslovnika Hrvatskoga sabora, raspravio je predmetni prijedlog strategije kao zainteresirano radno tijelo.

U uvodnome obrazloženju predstavnik predlagatelja je naglasio da je Strategija upravljanja vodama dokument na temelju kojeg će se provoditi reforme vodnog sektora kako bi se postigli europski standardi u upravljanju vodama, pa stoga čini podlogu za donošenje novoga Zakona o vodama i Zakona o financiranju vodnoga gospodarstva te pripadajućih podzakonskih akata. Temeljni cilj ove strategije jest postizanje cjelovitog i usklađenog vodnog režima na cijelom državnom teritoriju i na svakom od četiriju vodnih područja, što uključuje osiguranje dovoljnih količina kvalitetne pitke vode za vodoopskrbu stanovništva, osiguranje potrebnih količina vode odgovarajuće kakvoće za različite gospodarske namjene, zaštitu ljudi i materijalnih dobara od poplava i drugih oblika štetnoga djelovanja voda te postizanje i očuvanje dobrog stanja voda zbog zaštite vodnih i o vodi ovisnih ekosustava.

Strateški cilj razvoja javne vodoopskrbe jest povećanje stupnja opskrbljenosti stanovništva vodom iz javnih vodoopskrbnih sustava sa sadašnjih 80% na 90% do 2023. godine, što je primjereno europskim standardima Također je predviđeno intenziviranje aktivnosti na utvrđivanju zona sanitarne zaštite izvorišta i provedbi odgovarajućih zaštitnih mjera te mjera na sanaciji gubitaka iz distribucijskih vodoopskrbnih mreža. Također, intenzivno će se raditi na okrupnjivanju vodnokomunalnog gospodarstva, odnosno na određivanju distribucijskih/uslužnih područja kao tehnološko-ekonomski održivih cjelina.
 
Ukupni troškovi provedbe strategije za razvojne vodnogospodarske projekte procjenjuju se na 52,8 milijarde kuna, od čega je predviđeno oko 13 milijardi kuna za projekte javne vodoopskrbe, oko 20 milijardi kuna za projekte odvodnje i pročišćavanja komunalnih otpadnih voda, te oko 10,8 milijardi kuna za projekte zaštite od poplava i drugih oblika štetnog djelovanja voda.

Strategijom je predviđeno da se u djelatnosti javne vodoopskrbe isključuje mogućnost neizravne  privatizacije prava na vodni resurs. Izravna privatizacija izričito je isključena Ustavom RH i zakonima, koji vodu određuju kao dobro od općeg interesa. Koncesije za korištenje vodnih resursa za potrebe javne vodoopskrbe dodjeljuju se isključivo jedinicama lokalne samouprave i regionalne uprave na uslužnim područjima, te se isključuje mogućnost privatizacije postojeće vodokomunalne infrastrukture ( sustavi javne vodoopskrbe, te sustavi odvodnje i pročišćavanja komunalnih otpadnih voda ). Predstavnik predlagatelja je na kraju uvodnog obrazloženja istaknuo da je cilj strategije model diferencirane cijene vode što znači da svatko u RH, bilo da stanuje na nekom udaljenom otoku ili u gradu Zagrebu, plaća istu cijenu vode.

Pored predstavnika predlagatelja, na sjednicu Odbora su pozvani i predstavnici Hrvatskih voda, nevladine udruge Zelena akcija te predstavnici Komisije Hrvatske biskupske  konferencije „Iustitia et pax“ koji su sudjelovali u radu sjednice Odbora. Predstavnici Komisije HBK „Iustitia et pax“ Neven Šimac i Gordan Črpić istaknuli su  da je voda javno dobro, koje je ovom naraštaju dano na čuvanje i odgovorno prenošenje naraštajima koji za njima dolaze. Imenovani su izrazili žaljenje što širi krug javnosti te mnogi renomirani stručnjaci nisu bili u mogućnosti sudjelovati u izradi ovako važnog i opsežnog dokumenta, nego samo povlaštene osobe iz javnih poduzeća i državnih tijela. Stoga ovaj dokument nije mogao biti ustrojen na osnovama javnog vlasništva i općedruštvenog dobra u kontekstu globalnog stanja voda i hrvatskih strateških interesa. U tom kontekstu su izrazili i žaljenje zbog činjenice da do sada nije formiran Zavod za vodno gospodarstvo kao neovisna stručna ustanova. Nadalje su istaknuli da strategija nema podataka i sigurnog znanja o količinama, stanju i kakvoći podzemnih voda ili se pak navode zastarjeli podaci. Također, neshvatljivo je prema mišljenju imenovanih, da ovaj dokument nije pripreman u suradnji s ustanovama susjednih država obzirom na činjenicu da najveći dio voda RH dolazi iz susjednih država. Ova strategija ne odgovara ni europskom načinu donošenja strateških i planskih dokumenata koji mogu utjecati na okoliš vlastite i susjednih zemalja, ali niti europskoj politici gospodarenja, upravljanja i zaštite voda, koja se temelji na načelu integralnoga upravljanja svim aspektima vodne politike – socijalnim, ekološkim, ekonomskim i financijskim.

S dozom skepse predstavnici „Iustitia et pax“ su se osvrnuli na dodjelu koncesija za vodoopskrbu i sustave pročišćavanja voda u smislu mogućnosti prikrivenog organiziranog kriminala te modela okrupnjavanja vodoopskrbnih sustava koji bi mogao odškrinuti vrata špekulativnom kapitalu za privatizaciju velikih vodovoda. Na kraju su naglasili da je RH prema Ustavu socijalna država pa treba slijediti primjer zemalja koje određuju socijalni minimum potrošnje vode po broju članova domaćinstva, koji se uopće ne naplaćuje ili naplaćuje minimalno, dok se potrošnja preko tog minimuma naplaćuje progresivno, što bi istovremeno bio poticaj na štednju vode.
 
Ovoj strategiji kao strateškom dokumentu, prema mišljenju komisije HBK-a, „Iustitia et pax“, nedostaje:
- u uvodu,  afirmacija hrvatskih EU ambicija i perspektiva,
- EU reference i već postojeće obveze RH prema EU,
- sustavna i potpuna dijagnostika, te promjene koje izaziva rastući turizam, demografski pritisak na obalu mora i klimatske promjene ( suša, požari, zatopljenje mora ) tj. SWOT analiza,
- operacionalizacija stvarnog slivnog modela i suradnja sa susjedima jer je većina slivova prekogranična,
- hijerarhizacija i periodizacija ciljeva i prioriteta,
- navođenje što treba promijeniti u postojećoj zakonskoj regulativi kako bi se strategija implementirala,
- razrađeni financijski pokazatelji tj. financijska strategija,
- pedagogija voda tj.edukacija kako smanjiti gubitke vode i uštedjeti energiju.

Predstavnica nevladine udruge Zelena akcija je naglasila da je velika manjkavost ovoj strategiji što još nije donesena Strategija održivoga razvoja kao krovna strategija koja bi mogla dati jasniju sliku i odrediti načela i ciljeve Strategiji upravljanja vodama. Također, je naglasila da bi svakako pridonijelo kvaliteti ovoga dokumenta omogućavanje, od strane predlagatelja,  da se provede šira rasprava prije stavljanja u proceduru donošenja strategije.

U strategiji se ne spominje obnova vodenih ekosustava kao i upotreba servisa okoliša kada je riječ o obrani od poplava i upravljanja vodama. Također se ne spominje utjecaj klimatskih promjena od kojih će Hrvatska imati najveću štetu kada promatramo zemlje na Mediteranu. Naglasila je da se ne spominju ciljevi obzirom na pristupanje Hrvatske EU.
 
U raspravi pored predsjednice i članova Odbora sudjelovali su i predstavnici civilnog društva koji su izrazili žaljenje i zabrinutost zašto se ovako važan dokument donosi u velikoj žurbi da se pri tome ne omogući detaljno proučavanje materijala i šira rasprava koja bi zasigurno polučila kvalitetnije i brojnije prijedloge i primjedbe u cilju kvalitativnoga poboljšana ovog strateškog dokumenta.

Nadalje u raspravi je naglašeno  da se koncesije za korištenje vodnih resursa za potrebe javne vodoopskrbe dodjeljuju isključivo jedinicama lokalne samouprave  i regionalne uprave na uslužnim područjima. Jedinice lokalne samouprave  i regionalne uprave ne mogu dodijeljenu koncesiju dati nekome drugome niti je prepustiti bez odobrenja odnosno suglasnosti Vlade RH. O koncesijama za punjenje i prodaju vode za piće odlučuje Vlada RH na temelju provedenoga javnog natječaja.

U raspravi je istaknuto da će se točne količine strateške rezerve podzemnih voda znati nakon izrade katastara podzemnih voda.

Isto tako naglašeno je da predviđeni model okrupnjavanja vodoopskrbnih sustava ima za cilj ekonomsku dimenziju a to je da svi u RH plaćaju istu cijenu vode bez obzira na kojem području živjeli. Do kraja godine izmjenit će se  Zakona o vodama te Zakona o financiranju vodnog gospodarstva, a osnovat će se i Institut za vode kao i neovisno regulatorno tijelo – Vijeće za vodne usluge. 

Istaknuta je potreba da prilikom ispitivanja kakvoće vode uz obvezne mikrobiološke i kemijske pokazatelje te pokazatelje radioaktivnosti svakako trebaju biti izvršeni i dodatni pokazatelji ispitivanja gama  vrijednosti. Ispitivanje kakvoće vode vrši se obavezno svakih pet godina putem resornoga ministarstva a izvješća se upućuju Nacionalnom vijeću za vode koja su dostupna javnosti.
 
U raspravi je naglašeno od strane svih sudionika da je voda javno dobro te da je dužnost svih sačuvati bogatstvo kvalitete i kakvoće vode koju RH posjeduje. Stoga je Vlada RH  i zadnjim rebalansom Proračuna izdvojila dodatna financijska sredstva u izgradnju  vodovodne mreže, te poboljšanje vodoopskrbe i odvodnje otpadnih voda.

Strategijom je planirano predavanje kanala 3. i 4. reda u nadležnost upravljanja  županijama uz prenošenje i dodatnih financijskih sredstava za njihovo održavanje obzirom da se isti nalaze u zapuštenom stanju. Županije će temeljem javnoga natječaja dodijeliti koncesije za održavanje kanala.
 
Na kraju rasprave istaknut je i problem velikih gubitaka vode u vodovodnoj mreži koji svakako imaju za posljedicu visoku cijenu vode, a to plaćaju korisnici, pa je potrebno što prije provesti sanaciju vodovodne mreže. Neracionalno korištenje vode od strane korisnika treba smanjiti pedagoškim i odgojnim mjerama.

Nakon provedene rasprave Odbor je jednoglasno odlučio da  primjedbe i prijedlozi svih sudionika u uvodnom dijelu i raspravi sjednice Odbora budu  uvršteni u Izvješće Predsjedniku Hrvatskoga sabora. Odbor je jednoglasno odlučio  predložiti Hrvatskome saboru donošenje

  STRATEGIJE UPRAVLJANJA VODAMA

Za izvjestiteljicu na sjednici Hrvatskoga sabora, Odbor je odredio predsjednicu Odbora, Marijanu Petir.

PREDSJEDNICA ODBORA

Marijana Petir

Odbor za zaštitu okoliša Hrvatskoga sabora raspravio je na svojoj devetoj sjednici, održanoj 8. srpnja 2008. godine, Prijedlog rudarskog zakona, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavila Vlada Republike Hrvatske, aktom od 30. lipnja 2008. godine.
Odbor za zaštitu okoliša, temeljem članka 140. Poslovnika Hrvatskoga sabora, raspravio je predmetni Prijedlog zakona kao zainteresirano radno tijelo.
U uvodnom obrazloženju predstavnik predlagatelja je istaknuo da se Prijedlogom rudarskog zakona propisuje istraživanje i eksploatacija mineralnih sirovina koje se nalaze u zemlji ili na njezinoj površini, na riječnom, jezerskom ili morskom dnu, ili teritorijalnom moru u granicama Republike Hrvatske. Prijedlogom rudarskoga zakona uređuje se izdavanje odobrenja za istraživanje mineralnih sirovina, dodjeljivanje rudarske koncesije za izvođenje rudarskih radova eksploatacije mineralne sirovine te način izdavanja građevinskih i uporabnih dozvola za rudarske objekte i postrojenja.
Također, Prijedlogom rudarskoga zakona određuju se mjere i uvjeti za izvođenje rudarskih radova te radovi uređenja i sanacije na eksploatacijskom tlu po prestanku izvođenja radova. Donošenjem novoga Rudarskoga zakona definiralo bi se plaćanje godišnje naknade za eksploataciju mineralnih sirovina.
Nakon uvodnoga izlaganja predstavnika predlagatelja predsjednica i članovi Odbora u raspravi su se osvrnuli na naknade za eksploataciju mineralnih sirovina koju su fizičke i pravne osobe, koje su nositelji odobrenja za eksploatacijsko polje, dužne plaćati. Pored godišnje naknade za zauzetu površinu odobrenog eksploatacijskog polja, koja je prihod Republike Hrvatske, fizičke i pravne osobe koje su nositelji odobrenja za eksploataciju, dužne su plaćati i naknadu za otkopanu - izvađenu količinu mineralnih sirovina. Ova naknada, za razliku od dosadašnjih 2,6% ukupnog prihoda, sada iznosi do 10% prihoda ostvarenog prodajom otkopanih količina mineralnih sirovina a predstavlja u jednoj trećini prihod Republike Hrvatske, u jednoj trećini prihod županije na čijem se području eksploatira mineralna sirovina i u jednoj trećini prihod grada odnosno općine na čijem se području eksploatira mineralna sirovina. Time će se osigurati dodatni prihodi županijama i gradovima na čijim područjima se vrši eksploatacija.
U raspravi je istaknuto da će se pooštrenim mjerama inspekcijskoga nadzora i većim novčanim  kaznama prisiliti koncesionare da nakon završetka ili trajne obustave rudarskih radova na eksploataciji mineralnih sirovina obave potrebnu sanaciju otkopanih prostora. Koncesionarima se ostavlja određeni rok unutar kojega moraju izvršiti sanaciju eksploatacijskoga tla, a ukoliko to ne učine, može im se oduzeti koncesija. U svezi  s ovime je naglašeno da su velike građevinske tvrtke kao što su Bechtel, Konstruktor i IGM prema sudskim odlukama platile visoke novčane kazne  iz razloga što nakon završetka radova nisu izvršile sanaciju prostora. Stoga će se predviđenim mjerama ovim prijedlogom zakona postići cilj, a to je izvršenja svih obveza koje je preuzeo koncesionar prilikom dobivanja  određene koncesije.
 Članovi Odbora su se u raspravi osvrnuli i na eksploataciju mineralnih sirovina u parkovima prirode. Koncesije, koje su prije dodijeljene koncesionarima omogućuju im da vrše eksploataciju mineralnih sirovina sve do roka u kojima je koncesija dodijeljena, ali se više neće dodjeljivati nove koncesije u zaštićenim područjima.

Nakon provedene rasprave Odbor je jednoglasno odlučio predložiti Hrvatskome saboru donošenje

ZAKLJUČKA

1. Prihvaća se Prijedlog rudarskog zakona
2. Svi prijedlozi i mišljenja izneseni u raspravi upućuju se predlagatelju radi izrade Konačnog prijedloga zakona.

Za izvjestiteljicu na sjednici Hrvatskoga sabora, Odbor je odredio predsjednicu Odbora, Marijanu Petir, a u slučaju njezine eventualne odsutnosti ili spriječenosti, za izvjestiteljicu Odbor je odredio dr.sc. Mirelu Holy, potpredsjednicu Odbora.

      PREDSJEDNICA ODBORA

       Marijana Petir

Odbor za zaštitu okoliša Hrvatskoga sabora raspravio je na svojoj devetoj sjednici, održanoj 8. srpnja 2008. godine, Prijedlog zakona o građevnim proizvodima, s Konačnim prijedlogom zakona, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavila Vlada Republike Hrvatske, aktom od  20. lipnja 2008. godine uz prijedlog da se sukladno članku 161. Poslovnika Hrvatskoga sabora predloženi zakon donese po hitnom postupku.
Odbor za zaštitu okoliša, temeljem članka 140. Poslovnika Hrvatskoga sabora, raspravio je predmetni Konačni prijedlog zakona kao zainteresirano radno tijelo.
U uvodnom obrazloženju predstavnik predlagatelja je istaknuo da  se Zakonom o građevnim proizvodima treba urediti tehnička svojstva, ocjenjivanje sukladnosti i dokazivanje uporabljivosti građevnih proizvoda kao uvjeta za njihovo stavljanje na tržište, distribuciju i uporabu u mjeri potrebnoj za ispunjavanje bitnih zahtjeva za građevinu, određenih Zakonom o prostornom uređenju i gradnji, tehničkim propisima i usklađenim europskim specifikacijama. Također, predmetnim Zakonom potrebno je urediti provedbu upravnih i drugih postupaka te prava i obveze tijela državne uprave, pravnih i fizičkih osoba u svezi s navedenim. Osnovna pitanja koja uređuje predloženi Zakon su tehnička svojstva građevnoga proizvoda, uporabljivost građevnog proizvoda te tehnička dopuštenja koja se odnose na odgovornost ovlaštene pravne osobe za donošenje tehničkih dopuštenja i na ovlaštenje za donošenje tehničkih dopuštenja.
Nadalje, predstavnik predlagatelja je naglasio da predložen Zakon određuje jasno koje su to osobe koje izdaju isprave o sukladnosti te koje su to radnje koje prethode izdavanju isprava o sukladnosti. Nadzor nad provedbom zakona u smislu upravnoga i inspekcijskoga nadzora vršit će Državni inspektorat i građevinske inspekcije, a kaznenim odredbama uređeni su prekršaji ovlaštenih pravnih i drugih osoba, proizvođača, uvoznika i distributera građevnog proizvoda.
Donošenjem Zakona o građevnim proizvodima sva pitanja u vezi građevnih proizvoda bit će uređena u potpunosti na način kao i u državama članicama Europske unije. Time će se u trenutku pristupanja Republike Hrvatske Europskoj uniji bez donošenja novih propisa ili izmjena i dopuna postojećih, osigurati potpuna sloboda kretanja po zajedničkom europskom tržištu građevnih proizvoda, proizvedenih po usklađenim europskim specifikacijama.
Na taj način će se ostvariti temeljni cilj Strategije za primjenu pravne stečevine u području slobodnog kretanja roba, usvojene od strane Vlade RH u studenome 2007. godine
Nakon uvodnoga obrazloženja predstavnika predlagatelja Odbor je jednoglasno odlučio predložiti Hrvatskome saboru donošenje

ZAKONA O GRAĐEVNIM PROIZVODIMA

Za izvjestiteljicu na sjednici Hrvatskoga sabora, Odbor je odredio predsjednicu Odbora, Marijanu Petir, a u slučaju njezine eventualne odsutnosti ili spriječenosti, za izvjestiteljicu Odbor je odredio dr.sc. Mirelu Holy, potpredsjednicu Odbora.

      PREDSJEDNICA ODBORA

Marijana Petir

Odbor za zaštitu okoliša Hrvatskoga sabora raspravio je na svojoj osmoj sjednici, održanoj 3. srpnja 2008. godine, Prijedlog zakona o područjima posebne državne skrbi, s Konačnim prijedlogom zakona, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavila Vlada Republike Hrvatske, aktom od  20. lipnja 2008. godine uz prijedlog da se sukladno članku 161. Poslovnika Hrvatskoga sabora predloženi zakon donese po hitnom postupku.

Odbor za zaštitu okoliša, temeljem članka 140. Poslovnika Hrvatskoga sabora, raspravio je predmetni Konačni prijedlog zakona kao zainteresirano radno tijelo.

U uvodnom obrazloženju predstavnica predlagatelja je istaknula da je postojeći Zakon o područjima posebne državne skrbi donesen 1996. godine od kada je doživio brojne izmjene i dopune u kojima je došlo do pogrešne numeracije članaka pa nije bilo moguće napraviti nove izmjene i dopune i stoga se pristupilo izradi novoga Zakona o područjima posebne državne skrbi.

Nadalje, predstavnica predlagatelja je iznijela da se predmetnim zakonom pored ostalog, regulira usklađivanje poreznih olakšica poduzetnicima  na područjima posebne državne skrbi s pravnom stečevinom Europske unije, osiguravanje dodatnih prihoda gradovima i općinama na područjima posebne državne skrbi sa osnova poreznih prihoda i naknada za iskorištavanje mineralnih sirovina od prihoda kojih se odriče država u korist jedinica lokalne samouprave, kao i osiguravanje prihoda s osnove naknade općinama i gradovima koje na svom području imaju strogi rezervat, nacionalni park, park prirode i vodozaštitno područje. Također, predstavnica predlagatelja je istaknula da predmetni zakon regulira i poticajne mjere u sklopu sustava odgoja i obrazovanja kroz subvencioniranje prijevoza učenika srednjih škola III i IV razreda te kroz subvencioniranje boravka djece u vrtićima i jaslicama na područjima posebne državne skrbi. Na taj način osigurat će se  i školovanje kadrova koji su im potrebni te njihov povratak  ali i zbrinjavanje većeg broja djece dočim se gradovima i općinama  daje mogućnost da mogu svoja sredstva ulagati  u izgradnju i opremanje novih dječjih vrtića.

Nakon uvodnoga obrazloženja predstavnice predlagatelja, predsjednica i članovi Odbora u raspravi su podržali predložene poticajne mjere u sklopu sustava odgoja i obrazovanja,  koje predmetni zakon regulira. U raspravi je istaknuto da predložene, predmetnim zakonom, poticajne mjere ne odnose se na na brdsko – planinska područja nego samo na područja posebne državne skrbi, ali  da će Vlada RH u naredno vrijeme    kroz izmjene i dopune drugih propisa ići sa sličnim poticajnim mjerama za područja koja su zaostala u razvoju i brdsko – planinska područja jer su i ona od posebnoga interesa za Republiku Hrvatsku da budu stimulirana posebnim mjerama kojima će se potaknuti razvoj gospodarstva na tim geografskim širokim a istovremeno slabo naseljenim područjima. Također, u raspravi je naglašeno da će naknade, koje se ustupaju gradovima odnosno  županijama, na čijim područjima je evidentiran rezervat, nacionalni park, park prirode i vodozaštitno područje, a koje su jedinice lokalne samouprave dužne utrošiti u projekte za zaštitu okoliša i gospodarski razvitak, biti obračunavane prema posebnom Pravilniku koji će biti donesen nakon stupanja na snagu predmetnoga zakona.

Nakon provedene rasprave Odbor je jednoglasno odlučio predložiti Hrvatskome saboru donošenje

ZAKONA O PODRUČJIMA POSEBNE DRŽAVNE SKRBI

Za izvjestiteljicu na sjednici Hrvatskoga sabora, Odbor je odredio predsjednicu Odbora, Marijanu Petir, a u slučaju njezine eventualne odsutnosti ili spriječenosti, za izvjestiteljicu Odbor je odredio dr.sc. Mirelu Holy, potpredsjednicu Odbora.

PREDSJEDNICA ODBORA

Marijana Petir

Odbor za zaštitu okoliša Hrvatskoga sabora raspravio je na svojoj 8 sjednici, održanoj 3. srpnja 2008. godine, Prijedlog nacionalne strategije kemijske sigurnosti, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavila Vlada Republike Hrvatske, aktom od 20. lipnja 2008. godine.
Odbor za zaštitu okoliša, temeljem članka 140. Poslovnika Hrvatskoga sabora, raspravio je predmetni prijedlog strategije kao zainteresirano radno tijelo.

U uvodnom obrazloženju predstavnici predlagatelja su istaknuli da Republika Hrvatska nije do danas izradila i usvojila Nacionalnu strategiju kemijske sigurnosti odnosno uspostavila Nacionalni integrirani sustav sigurnog upravljanja kemikalijama, koji bi osigurao učinkovito upravljanje i koordinaciju međuresornih nadležnosti i aktivnosti. Zaštita ljudskoga zdravlja i okoliša od štetnih učinaka kemikalija predstavlja značajan dio Pravne stečevine Europske unije, koju Hrvatska mora ne samo prenijeti u svoje zakonodavstvo, nego i stvoriti uvjete za njihovu provedbu.

U cilju sigurnoga upravljanja kemikalijama u Republici Hrvatskoj odnosno kontinuiteta kemijske sigurnosti do sada su doneseni Zakon o otrovima i Zakon o kemikalijama. Međutim zbog preplitanja nadležnosti, manjkavosti u međuresorskoj koordinaciji i nedorečenostima u zakonodavstvu Vlada RH zbog sigurnijeg gospodarenja kemikalijama prišla je izradi Nacionalne strategije kemijske sigurnosti kao podloge za uspostavu integriranog i učinkovitog sustava sigurnog upravljanja kemikalijama. Donošenjem ove strategije, naglasili su predstavnici predlagatelja, ostvarila bi se ne samo vertikalna nego i horizontalna međuresorska suradnja Ministarstava zdravstva i socijalne skrbi, Ministarstva zaštite okoliša, prostornog uređenja i graditeljstva, Ministarstva poljoprivrede, ribarstva i ruralnoga razvoja, Ministarstva regionalnoga razvoja, šumarstva i vodnoga gospodarstva, Ministarstva obrane i Državne uprave za zaštitu i spašavanje, te ostalih tijela državne uprave koja se bave kemijskom sigurnošću.

Na kraju uvodnoga izlaganja predstavnici predlagatelja su naglasili da je cilj strategije ostvarenje, kroz međuresorsku suradnju, ravnomjerni razvitak svih aspekata zaštite zdravlja i okoliša od štetnih učinaka kemikalija kao što je opća zaštita od opasnih kemikalija, zaštita od po zdravlje štetnih kemikalija u proizvodima za ljudsku uporabu, zaštita od po zdravlje štetnih kemikalija u okolišu te izgradnja sustava prevencije, pripravnosti i odgovora na nesreće s kemikalijama.

Nakon uvodnog obrazloženja strategije od strane predstavnika predlagatelja, predsjednica i članovi Odbora u raspravi su istaknuli da zbog velikog broja do sada poznatih kemikalija na tržištu, kojih je preko sto tisuća, a u cilju sigurnoga upravljanja kemikalijama te zaštite ljudskoga zdravlja i okoliša, treba izraditi kvalitetan programa za uspostavu učinkovitoga sustava kemijske sigurnosti, a najbolji primjer za to je upravo usvojena REACH Uredba, kao novi zakonodavni okvir Europske unije za zaštitu od opasnih kemikalija, koja je u primjeni od lipnja 2007. godine. Kako je Republika Hrvatska obvezna osigurati usklađivanje postojećih zakona i budućeg zakonodavstva s pravnom stečevinom Europske unije, pred Hrvatskom je opsežan zadatak prilagodbe novom sustavu zaštite od štetnih učinaka kemikalija.

Nadalje, u raspravi je istaknuta potreba uspostave jedinstvenoga Registra svih poznatih kemikalija te uspostave akreditiranoga jedinstvenoga Laboratorija u RH, budući da do sada zbog skupog i dugog procesa akreditacije, na području kemijske sigurnosti u RH brigu su vodile sanitarne inspekcije, Hrvatski zavod za javno zdravstvo te postojeći laboratoriji. U Republici Hrvatskoj trenutačno nema ovlaštenih ispitnih laboratorija za ispitivanje opasnih kemikalija, stoga je potrebno u 2008. godini izvršiti ovlašćivanje tih laboratorija u skladu s načelima dobre laboratorijske prakse. Ulaskom RH u Europsku uniju, ići će se u postupak registracije neregistriranih opasnih kemikalija. Predstavnik predlagatelja je naglasio da je cijena registracije samo jedne kemikalije iznosi preko 30. 000 eura. Do sada u RH registrirano je oko 5000 kemikalija.

Na kraju rasprave je utvrđeno da je potrebno izraditi i donijeti novi Nacionalni akcijski plan zaštite okoliša i zdravlja u skladu s programom Europske unije, kao međuresorskim programom za usklađeno i ravnomjerno unapređenje i razvitak svih komponenti učinkovite zaštite okoliša i zdravlja ljudi.

Nakon provedene rasprave Odbor je jednoglasno odlučio predložiti Hrvatskome saboru donošenje

NACIONALNE STRATEGIJE KEMIJSKE SIGURNOSTI

Za izvjestiteljicu na sjednici Hrvatskoga sabora, Odbor je odredio predsjednicu Odbora, Marijanu Petir, a u slučaju njezine eventualne odsutnosti ili spriječenosti, za izvjestiteljicu Odbor je odredio dr.sc. Mirelu Holy, potpredsjednicu Odbora.

PREDSJEDNICA ODBORA

Marijana Petir

Odbor za zaštitu okoliša Hrvatskoga sabora raspravio je, na 1. sjednici održanoj 25. travnja 2008. godine, Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o zaštiti zraka, s Konačnim prijedlogom zakona, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavila Vlada Republike Hrvatske, aktom od 10. travnja 2008. godine uz prijedlog da se sukladno članku 159. Poslovnika Hrvatskoga sabora predloženi Zakon donese po hitnom postupku. 
Odbor za zaštitu okoliša, na temelju svoje nadležnosti iz članka 84.a. Poslovnika Hrvatskoga sabora, raspravio je navedeni Konačni prijedlog zakona kao matično radno tijelo.
U uvodnom obrazloženju predstavnik predlagatelja ukratko je obrazložio da Zakon o zaštiti zraka po svojoj strukturi predstavlja okvirni zakon kojim se uređuje upravljanje i procjenjivanje kakvoćom zraka te da je temeljem njega donesen niz provedbenih propisa kojima se ovo područje usklađuje s pravnom stečevinom EU. Tijekom tri godine od stupanja na snagu ovoga Zakona od strane RH potvrđeni su međunarodni ugovori iz područja zaštite klimatskog sustava i emisija stakleničkih plinova čija provedba zahtijeva određene izmjene Zakona o zaštiti zraka. Ujedno se predloženim izmjenama i dopunama u Zakon prenose elementi direktiva te vrši usklađenje sa Zakonom o zaštiti okoliša donesenim u 2007. godini.  
U raspravi na Odboru posebno je ukazano na pitanje kakvoće zraka u Sisku, Kutini i Rijeci te je istaknuta potreba uvođenja mjerenja satnih (umjesto dnevnih) razina amonijaka i sumporovih spojeva. Ujedno je od predlagatelja zatraženo dodatno pojašnjenje vezano uz sustav obavješćivanja javnosti kod prekoračenja dozvoljenih vrijednosti te mogućnost uvođenja ekološke rente. 
Vezano uz pitanje onečišćenja zraka iz Rafinerije nafte Sisak i zaključak donesen na 25. sjednici Hrvatskoga sabora u travnju 2007. godine, predstavnik predlagatelja istaknuo je da je pripremljeno izvješće o rezultatima provedbe predloženih mjera za proteklu godinu te će biti dostavljeno Odboru za zaštitu okoliša.  
Ujedno je, polazeći od činjenice da energetika emitira visok postotak stakleničkih plinova, raspravljano o trendovima potrošnje energije u Republici Hrvatskoj, pitanjima ispunjenja ograničenja Kyotskog protokola, emisijama stakleničkih plinova te povećanju udjela obnovljivih izvora energije. U tom je kontekstu istaknuta potreba dostavljanja „Nacrta strategije energetskog razvitka Republike Hrvatske“ na razmatranje Odboru za zaštitu okoliša prije stavljanja navedene Strategije u proceduru donošenja.
Tijekom rasprave istaknuta je važnost izrade kvalitetnih projekata te izvedbe sustava otplinjavanja kod sanacije odlagališta otpada u cilju preveniranja pojave prekoračenja koncentracije metana iznad graničnih vrijednosti. 
U raspravi je ujedno ukazano na pitanje složenosti metode valorizacije prizemnog ozona te važnost komunikacije s javnošću vezano uz ovu problematiku.
Nakon provedene rasprave Odbor je jednoglasno odlučio predložiti Hrvatskome saboru donošenje

ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ZAŠTITI ZRAKA

Za izvjestiteljicu na sjednici Hrvatskoga sabora određena je Marijana Petir, a u slučaju njezine eventualne odsutnosti ili spriječenosti, za izvjestiteljicu se određuje dr.sc. Mirela Hoy, potpredsjednica Odbora.

PREDSJEDNICA ODBORA

                     Marijana Petir

Odbor za zaštitu okoliša Hrvatskoga sabora raspravio je, na 1. sjednici održanoj 25. travnja 2008. godine, Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o otpadu, s Konačnim prijedlogom zakona, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavila Vlada Republike Hrvatske, aktom od 10. travnja 2008. godine uz prijedlog da se sukladno članku 159. Poslovnika Hrvatskoga sabora predloženi Zakon donese po hitnom postupku. 
Odbor za zaštitu okoliša, na temelju svoje nadležnosti iz članka 84.a. Poslovnika Hrvatskoga sabora, raspravio je navedeni Konačni prijedlog zakona kao matično radno tijelo.
U uvodnom obrazloženju predstavnik predlagatelja istaknuo je da je ovaj Zakon jedan od propisa čije donošenje predstavlja usklađivanje zakonodavstva Republike Hrvatske sa zakonodavstvom Europske unije. Uz naznaku osnovnih izmjena i dopuna istaknuto je da će se donošenjem predloženih izmjena i dopuna Zakon o otpadu uskladiti sa odredbama Zakona o okolišu, Prekršajnim zakonom i Zakonom o lokalnoj i područnoj (regionalnoj) samoupravi.
U raspravi na Odboru vezano za dinamiku donošenja propisa kojima je regulirana problematika zaštite okoliša te donošenje tri izmjene Zakona o otpadu u protekle četiri godine, iznijeto je i mišljenje kako se prvo trebalo pristupiti izradi Zakona o zaštiti okoliša, kao krovnog zakona, i potom Zakona o otpadu. Ujedno je u raspravi od predlagatelja zatražena informacija o aktivnostima koje se provode vezano uz otvaranje pregovora u poglavlju 27. Okoliš. 
Nakon provedene rasprave Odbor je većinom glasova ( 8 glasova „za“,  3 glasa „protiv“) odlučio predložiti Hrvatskome saboru  donošenje

ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O OTPADU

zajedno sa sljedećim amandmanom:

Amandman

U članku 50. u izmijenjenom članku 90. točka 7. mijenja se i glasi: „7. u svojim dokumentima prostornog uređenja nisu odredili lokacije za gradnju građevina namijenjenih skladištenju, oporabi i zbrinjavanju otpada (članak 21. stavak 2.)“

Obrazloženje:
Sukladno izmjenama članka 21. stavka 2. predloženih člankom 13. ovoga Konačnog prijedloga zakona, usklađuje se navedena točka 7. u članku 90.

Za izvjestiteljicu na sjednici Hrvatskoga sabora određena je Marijana Petir, a u slučaju njezine eventualne odsutnosti ili spriječenosti, za izvjestiteljicu se određuje dr.sc. Mirela Hoy, potpredsjednica Odbora.

PREDSJEDNICA ODBORA

                     Marijana Petir