Na temelju članka 129. stavak 2. Poslovnika Hrvatskoga sabora, Odbor za zaštitu okoliša podnosi Prijedlog Deklaracije o potpori Inicijativi za proglašenje regije Alpe-Adria područjem slobodnim od GMO-a.
Za svog predstavnika koji će u ime Odbora za zaštitu okoliša sudjelovati u radu Hrvatskoga sabora i njegovih radnih tijela, Odbor je odredio Marijanu Petir, predsjednicu Odbora.
PREDSJEDNICA ODBORA
Marijana Petir
Prijedlog
Deklaracije o potpori Inicijativi za proglašenje regije Alpe-Adria područjem slobodnim od GMO-a
Izvorišta i osnove
Na temelju članka 2. Ustava Republike u kojem se, među ostalim, navodi da Hrvatski sabor ili narod neposredno, samostalno, u skladu s Ustavom i zakonom, odlučuje o očuvanju prirodnog i kulturnog bogatstva i korištenju njime;
Na temelju članka 3. Ustava Republike Hrvatske kojim se, među ostalim, očuvanje prirode i čovjekova okoliša, određuju kao najviše vrednote ustavnog poretka Republike Hrvatske i temelj za tumačenje Ustava;
Nastavljajući se na i dodatno podupirući stavove Deklaracije o zaštiti okoliša u Republici Hrvatskoj od 17. lipnja 1992. godine;
Pozivajući se na odredbe Konvencije o biološkoj raznolikosti koju je Hrvatski sabor ratificirao 1996. godine te je Republika Hrvatska od 1997. godine punopravna stranka Konvencije;
Pozivajući se na odredbe Protokola o biološkoj sigurnosti uz Konvenciju o biološkoj raznolikosti (Kartagenskog protokola) kojeg je Hrvatski sabor ratificirao 2002. godine;
Pozivajući se na odredbe Europske povelje o lokalnoj samoupravi, potvrđene Zakonom o potvrđivanju Europske povelje o lokalnoj samoupravi 1997. godine, temeljem kojih su, sukladno Ustavu i zakonu, donesene odluke svih županijskih skupština koje su svoja područja proglasile slobodnima od GMO-a te zabranile ispuštanje živih genetski modificiranih organizama u okoliš, pa i u pokusne svrhe;
Pozivajući se na strateške smjernice Strategije i akcijskog plana zaštite biološke i krajobrazne raznolikosti Republike Hrvatske koju je Hrvatski sabor usvojio 28. studenoga 2008. godine u kojoj se iskazuje potreba poticanja ekološke poljoprivrede i drugih oblika poljoprivrede koji pridonose očuvanju biološke raznolikosti te pomoći proizvođačima u promidžbi i osiguranju tržišta, i na poljoprivrednim površinama potiče se očuvanje bioloških svojti značajnih za stanišni tip, a da se ne unose strane (alohtone) vrste i genetski modificirani organizmi u prirodu;
Pozivajući se na zaključke Hrvatskoga sabora od 27. studenoga 1998. godine donesene nakon provedene rasprave o Stanju u poljoprivredi Republike Hrvatske (točka 17.f.);
Pozivajući se na Lošinjsku deklaraciju o biotičkom suverenitetu donesenu na 3. Lošinjskim danima bioetike 16. lipnja 2004. godine u kojoj su definirani bioetički razlozi i načela suverenosti;
Pozivajući se na Zaključke Odbora za zaštitu okoliša Hrvatskoga sabora donesene na 7. sjednici održanoj 1. srpnja 2008. godine.
Hrvatski sabor na svojoj ____ sjednici od __________ godine donosi:
Deklaraciju
o potpori Inicijativi za proglašenje regije Alpe-Adria područjem slobodnim od GMO-a
1. Hrvatski sabor daje svoju punu potporu Inicijativi Odbora za zaštitu okoliša Hrvatskoga sabora za proglašenje regije Alpe-Adria područjem slobodnim od GMO-a.
2. Prirodno bogatstvo Republike Hrvatske u svoj svojoj raznolikosti i jedinstvenosti prepoznajemo kao nacionalno blago nemjerljive vrijednosti, a njegovo očuvanje kao najviše vrednote za koje se valja neprestano zauzimati.
3. Prostor Republike Hrvatske, a njime i uvjetovanost proizvodnje hrane na tradicionalan način, visoke kakvoće utemeljene na svakodnevnom trudu obiteljskih gospodarstva te njihovom naporu usmjerenom očuvanju autohtonog hrvatskog sela i običaja, nameće potrebnim prepoznavanje različitih mogućnosti njegova racionalnog korištenja, te potrebe njegove posebne zaštite na korist lokalne zajednice i stanovnika.
4. Prepoznajući zaštićena područja prirode kao potencijal razvoja kompatibilnih gospodarskih i turističkih aktivnosti u njihovom okružju ističemo važnost skladnog i održivog suživota s prirodom na cijelom području Republike Hrvatske te ovom deklaracijom iskazujemo potporu tradicionalnom i ekološkom uzgoju poljoprivrednih proizvoda, kao i očuvanju bioraznolikosti kao zalogu sigurne budućnosti ove, i generacija koje tek dolaze.
5. Kako bi se dodatno poticala domaća poljoprivredna proizvodnja, promovirao turizam te sačuvala biološka raznolikost cjelokupnog područja Hrvatske ovom Deklaracijom podržavamo odluke svih županijskih skupština u Republici Hrvatskoj koje su svoja područja proglasile slobodnima od GMO-a.
6. Republiku Hrvatsku treba nastaviti promovirati kao zemlju domaće, kvalitetne i ekološki uzgojene hrane, potpuno slobodne od genetski modificiranih organizama, poticanjem daljnjeg razvoja ruralnog prostora u skladu s prirodom.
7. Smatramo potrebnim ukazati na važnost poticanja različitih oblika financiranja projekata usmjerenih na očuvanje tradicionalne i ekološke proizvodnje u skladu s prirodom, kako zaštićene vrijednosti ne bi bile „smetnja“ razvoju već bi s prostorom i ljudima zajedno živjele i nadopunjavale se.
8. Pozivaju se međunarodni partneri (pogotovo oni iz područja regije Aple-Adria) da se priključe Inicijativi i ulože potrebni napor kako bi potpora područjima slobodnima od GMO-a bila prihvaćena i podržana na području Hrvatskoj susjednih zemalja s ciljem očuvanja bioraznolikosti, tradicionalnog i ekološkog uzgoja poljoprivrednih proizvoda svojstvenog nasljeđu ovog područja srednje Europe.
OBRAZLOŽENJE
GMO slobodna regija označava područje u kojem nije dozvoljeno ispuštanje živih genetski modificiranih organizama (GMO-a) u okoliš, pa ni u pokusne svrhe (a odnosi se i na one GMO za koje je izdano dopuštenje za stavljanje na tržište u svrhu uzgoja) u zaštićenim područjima i u područjima ekološke mreže, sukladno posebnim propisima kojima je uređena zaštita prirode, područjima namijenjenim ekološkoj proizvodnji poljoprivrednih proizvoda i ekološkim oblicima turizma, te područjima koja predstavljaju zaštitne zone utjecaja kao i na područjima koja su odlukom nadležnog tijela jedinice lokalne, odnosno područne (regionalne) samouprave proglašena područjima slobodnima od GMO.
Odbor za zaštitu okoliša Hrvatskoga sabora, u čijem je području djelatnosti i briga za zaštitu prirode u više je navrata raspravljao o problematici genetski modificiranih organizama (GMO) te opasnostima koje bi njihovo unošenje u okoliš predstavljalo za bioraznolikost u Republici Hrvatskoj. O tim pitanjima Odbor je na svojoj 7. sjednici održanoj 1. srpnja 2008. godine predložio, a na 8. sjednici održanoj 3. srpnja 2008. godine jednoglasno donio zaključke kojima se među ostalim tražila izmjena tadašnjeg zakonodavstva te zabrana ispuštanje živih GMO u okoliš. Nedavnim izmjenama predmetnog zakonodavstva takav je stav Odbora većim dijelom i uvažen prihvaćanjem novog Zakona o genetski modificiranim organizmima na plenarnoj raspravi 2009. godine u Hrvatskome saboru, a koji je objavljen u Narodnim novinama br. 137 od 13. studenog 2009. Navedeni stav potvrdile su i sve županije u Hrvatskoj i Grad Zagreb koji su svoja područja proglasila područjima slobodnima od GMO-a te dale prednost ekološkom uzgoju.
Točka 1. obrazlaže svrhu donošenja deklaracije
U zaključcima 7. sjednice Odbora za zaštitu okoliša Hrvatskog sabora održanoj 1. srpnja 2008. godine (točka 4.) među ostalim je navedeno stajalište i mišljenje Odbora o potrebi razvijanja međunarodne suradnje, posebice sa susjednim državama te državama koje su u neposrednom okružju jugoistočne Europe, poradi stvaranja zajedničke regionalne strategije i koordiniranja aktivnosti u očuvanju regije kao područja slobodnoga od GMO-a.
U tu je svrhu u siječnju 2010. godine, Odbor za zaštitu okoliša zatražio dopuštenje predsjednika Sabora kako bi uputio tekst Inicijative za proglašenje Regije Alpe-Adria zonom slobodnom od GMO-a odborima parlamenata zemalja u području Alpe-Adria zaduženima za pitanja zaštite okoliša. Nakon odobrenja, tekst Inicijative upućen je odborima zaduženima za pitanja zaštite okoliša parlamenata Republike Mađarske, Republike Austrije, Republike Slovenije i Republike Italije. Time je Odbor za zaštitu okoliša Hrvatskog sabora pozvao odbore nadležne za zaštitu okoliša u državama Austriji, Mađarskoj, Sloveniji i Italiji na suradnju u ovom projektu, a Inicijativu su podržali predstavnici Odbora za održivi razvoj Mađarskog parlamenta na sastanku Odbora za održivi razvoj u Zagrebu u listopadu 2010. godine i predstavnici Odbora za zaštitu okoliša Austrijskog parlamenta na sastanku u Beču u veljači 2011. godine. Podrška ovoj inicijativi dana je javno i od strane delegacije Odbora za poljoprivredu Parlamenta Republike Slovenije na Sastanku predsjednika Odbora nadležnih za pitanja poljoprivrede Parlamenata zemalja članica EU i zemalja kandidata održanog u Parlamentu Republike Mađarske u Budimpešti 28. ožujka 2011. godine, a u sklopu mađarskog predsjedanja EU.
U Hrvatskoj postoje svi preduvjeti da se ova politika zaokružena u Inicijativi za proglašenje regije Alpe-Adria područjem slobodnim od GMO-a podrži i potvrdi deklaracijom Hrvatskog sabora dajući potporu i prednost ekološkom uzgoju te očuvanju bioraznolikosti naspram neprovjerenih i riskantnih oblika iskorištavanja životno važnog resursa - poljoprivrednog zemljišta namijenjenog proizvodnji hrane.
Točka 2. naglašava važnost opetovanog promoviranja temeljenih načela i vrijednosti našega društva
Temeljem polazišta sadržanog u članku 2. i članku 3. Ustava Republike Hrvatske, a što je već sadržano u širem obliku u Deklaraciji o zaštiti okoliša u Republici Hrvatskoj od 17. lipnja 1992. godine (NN 34/92) ponavljamo da su navedene vrijednosti jedinstvene i nemjerljive te vrijedne svakog napora kako bi se očuvale. Neprestanim isticanjem njihovog značaja, pogotovo u tegobnim vremenima poput današnjih, kada su gospodarski uvjeti života svih razina društva iznimno teški, a pribjegavanje lakšim rješenjima često iznimno privlačno, smatramo važnim još jednom naglasiti nužnost dobrog osmišljavanja zaštite okoliša i ozbiljnog promišljanja politika vezanih uz gospodarenje prirodnim resursima, ciljevima regionalnog razvoja i mehanizmima održive poljoprivredne proizvodnje dugoročno.
Točka 3. govori o uvjetovanosti međuodnosa prostora, klime, prirode te stanovnika i tradicije
Republika Hrvatska zbog svoga geografskog položaja od Panonske ravnice i Dunavskog sliva, preko juga Alpskog masiva, Dinarskoga gorja i Mediterana odlikuje se različitim klimatskim prilikama koje pak za posljedicu imaju izuzetnu raznolikost kako krajolika tako i bioraznolikosti. Zahvaljujući generacijama koje su nastanjivale to područje i njime gospodarile, čuvale tradiciju i brižno koristile taj prostor, ovom se točkom iskazuje potreba prepoznavanja napora koji današnji poljoprivredni proizvođači, a pogotovo obiteljska poljoprivredna gospodarstva, ulažu u očuvanje toga načina gospodarenja. Navedena potreba posebno je istaknuta u III točki Deklaracije o zaštiti okoliša u Republici Hrvatskoj. (Citat: Slijedom toga Republika Hrvatska će: racionalno gospodariti tlom, značajnim prirodnim bogatstvom, u cilju proizvodnje hrane, i to provedbom stroge zaštite, odnosno zabranom prenamjene visokoplodnog tla u nepoljoprivredne, a posebice građevinske svrhe; unapređivanjem nižih kategorija tala; privođenjem zapuštenih površina poljoprivrednoj proizvodnji, te strogom kontrolom primjene pesticida i ostalih sredstava za zaštitu bilja).
Točka 4. daje podršku tradicionalnom i ekološkom uzgoju hrane
Usmjerenost tradicionalnom i ekološkom uzgoju utemeljena je na podršci koja proizlazi iz članka 10. Konvencije o biološkoj raznolikosti iz Rija, ali i ukupnosti odredaba Zakona o ekološkoj proizvodnji poljoprivrednih i prehrambenih proizvoda (»Narodne novine«, br. 12/01., 14/01. i 79/07.). Naime, u tom se članku Konvencije posebno naglašava to da će svaka će ugovorna stranka, koliko je to moguće i prikladno među ostalim „štititi i poticati uobičajeno korištenje bioloških izvora u skladu sa tradicijom i kulturom, sukladno zahtjevima za očuvanje i održivo korištenje.“
Točka 5. daje podršku županijama koje su svoja područja proglasile slobodnima od GMO-a
Ovom se točkom stavlja naglasak na važnost sudjelovanja i odlučivanja na razinama lokane i regionalne samouprave, daje se podrška njihovom pravu i zaštiti što je posebno naglašeno i Strategijom regionalnog razvoja usklađenom sa željama lokalnog stanovništva. Uvođenje GMO-a bez suglasnosti lokalne zajednice krše se temeljni principi Europske povelje o lokalnoj samoupravi, ali i narušavanje političkog suvereniteta društva te se forsiranom uporabom još uvijek nedovoljno provjerenih tehnologija ide protiv osnovnih bioetičkih postulata, ali i savjesti i razuma putem nesagledivosti posljedica, nepovrativosti učinaka i mogućnosti katastrofalnih posljedica.
Članci 3. i 4. Europske povelje o lokalnoj samoupravi, koja je potvrđena Zakonom o potvrđivanju Europske povelje o lokalnoj samoupravi (»Narodne novine – Međunarodni ugovori«, br. 14/97. i br. 4/08.) povezani s organizacijom, nadležnošću i funkcioniranjem jedinca lokalne i područne samouprave predstavljaju temelj na kojem su predstavnička tijela svih županija i Grada Zagreba donijele odluke o zabrani sjetve GMO-a.
Točka 6. podržava i podupire promociju Hrvatske kao zemlje čistog okoliša i kvalitetne hrane
Isticanje komparativnih prednosti takvog načina gospodarenja prostorom i prirodom u skladu sa Strategijom regionalnog razvoja RH. Navedeno je poduprto i člankom 8. Konvencije o biološkoj raznolikosti koji među ostalim iznosi da će svaka ugovorna stranka promicati održiv i za okoliš prihvatljiv razvoj u područjima koja graniče sa zaštićenim područjima, s ciljem daljnje zaštite tih područja.
Tome u prilog govori i strateška smjernica 6.1.6 Nacionalne strategije i akcijskog plana zaštite biološke i krajobrazne raznolikosti u kojoj se navodi da „na poljoprivrednim površinama valja poticati očuvanje bioloških svojti značajnih za stanišni tip, te ne unositi strane (alohtone) vrste i genetski modificirane organizme u prirodu“. U odlomku 6.1.6.1. Akcijskog plana navodi se da valja „osigurati suradnju s drugim sektorima s ciljem sprječavanja unosa stranih vrsta i genetski modificiranih organizama u prirodu“.
Točka 7. ističe važnost poticanja, promicanja i sufinanciranja takve politike kao oblika očuvanja vrijednosti koje želimo očuvati
Zaštićene vrijednosti uključuju krajobraz, autohtone pasmine i tradicionalni/ekološki uzgoj koji daje nemjerljiv doprinos stvaranju razvedenih krajobraza suživotom i međusobnim nadopunjavanjem različitih djelatnosti u prostoru (pašnjaci, livade, vode i sl). Takav održivi suživot kroz stoljeća osigurao je Hrvatskoj da danas bude prepoznata baš po tim zaštićenim prirodnim i kulturnim vrijednostima (jedina zemlja sa šest spomenika UNESCO-a).
Članak 11. Konvencije o biološkoj raznolikosti u opisu poticajnih mjera eksplicite navodi da će „svaka ugovorna stranka, koliko god je to moguće i prikladno, usvojiti ekonomski i socijalno usklađene mjere koje djeluju poticajno na očuvanje i održivo korištenje komponenti biološke raznolikosti.“
Točka 8. izražava važnost podrške međunarodnim aktivnostima
To su aktivnosti koje se provode kako bi se područje bez GMO-a proširilo i na nama susjedne zemlje jer vjetar, kukci, voda ne poznaju državne granice, a osiguranje od nepotrebnog rizika može se postići samo zajedničkim aktivnostima i regionalnom suradnjom svih zainteresiranih dionika.