10th term of the Croatian Parliament (22 July 2020 - 16 May 2024)

Odbor za obitelj, mlade i sport Hrvatskoga sabora na 66. sjednici održanoj 6. ožujka 2024. godine razmotrio je Konačni prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Kaznenog zakona, P.Z.E. br. 615, koji je Hrvatskom saboru dostavila Vlada Republike Hrvatske, aktom od 29. veljače 2024. godine.
Sukladno članku 247, stavku 3 Poslovnika Hrvatskoga sabora provedena je objedinjena rasprava s raspravom o Konačnom prijedlogu zakona o izmjenama i dopunama Zakona o zaštiti od nasilja u obitelji, P.Z. br. 617 i Konačnom prijedlogu zakona o izmjenama i dopunama Zakona o kaznenom postupku, P.Z.E. br. 616.

Odbor je predmetni Konačni prijedlog zakona raspravio kao zainteresirano radno tijelo, sukladno odredbi članka 179. Poslovnika Hrvatskoga sabora.

Uvodno je predstavnica predlagatelja pojasnila promjene do kojih će doći prihvaćanjem ovog Konačnog prijedloga zakona, kao i izmjene u odnosu na Prijedlog zakona, što je sastavni dio Obrazloženja Konačnog prijedloga. 

Bez rasprave, članovi Odbora su jednoglasno, sa sedam (7) glasova ZA, podržali donošenje sljedećeg Zaključka:

Odbor za obitelj, mlade i sport Hrvatskoga sabora predlaže Hrvatskome saboru da donese Zakon o izmjenama i dopunama Kaznenog zakona.

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora Odbor je odredio Veljka Kajtazija, potpredsjednika Odbora.

POTPREDSJEDNIK ODBORA
Veljko Kajtazi

Odbor za obitelj, mlade i sport Hrvatskoga sabora na 66. sjednici održanoj 6. ožujka 2024. godine razmotrio je Konačni prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o kaznenom postupku, P.Z.E. br. 616, koji je Hrvatskom saboru dostavila Vlada Republike Hrvatske, aktom od 29. veljače 2024. godine.
Sukladno članku 247, stavku 3 Poslovnika Hrvatskoga sabora provedena je objedinjena rasprava s raspravom o Konačnom prijedlogu zakona o izmjenama i dopunama Zakona o zaštiti od nasilja u obitelji, P.Z. br. 617 i Konačnom prijedlogu zakona o izmjenama i dopunama Kaznenog zakona, P.Z.E. br. 615.

Odbor je predmetni Prijedlog zakona raspravio kao zainteresirano radno tijelo, sukladno odredbi članka 179. Poslovnika Hrvatskoga sabora.

Uvodno je predstavnica predlagatelja pojasnila promjene do kojih će doći prihvaćanjem ovog Konačnog prijedloga zakona, kao i izmjene u odnosu na Prijedlog zakona, što je sastavni dio Obrazloženja Konačnog prijedloga. 

Bez rasprave, članovi Odbora su jednoglasno, sa sedam (7) glasova ZA, podržali donošenje sljedećeg Zaključka:

Odbor za obitelj, mlade i sport Hrvatskoga sabora predlaže Hrvatskome saboru da donese Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o kaznenom postupku.

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora Odbor je odredio Veljka Kajtazija, potpredsjednika Odbora.

POTPREDSJEDNIK ODBORA
Veljko Kajtazi

Odbor za obitelj, mlade i sport Hrvatskoga sabora na 66. sjednici održanoj 6. ožujka 2024. godine razmotrio je Konačni prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o zaštiti od nasilja u obitelji, P.Z. br. 617, koji je Hrvatskom saboru dostavila Vlada Republike Hrvatske, aktom od 29. veljače 2024. godine.
Sukladno članku 247, stavku 3 Poslovnika Hrvatskoga sabora provedena je objedinjena rasprava s raspravom o Konačnom prijedlogu zakona o izmjenama i dopunama Kaznenog zakona, P.Z.E. br. 615 i Konačnom prijedlogu zakona o izmjenama i dopunama Zakona o kaznenom postupku, P.Z.E. br. 616.

Odbor je predmetni Prijedlog zakona raspravio kao matično radno tijelo, sukladno odredbi članka 87. Poslovnika Hrvatskoga sabora.

Uvodno je predstavnica predlagatelja pojasnila promjene do kojih će doći prihvaćanjem ovog Konačnog prijedloga zakona, kao i izmjene u odnosu na Prijedlog zakona, što je sastavni dio Obrazloženja Konačnog prijedloga. 

Bez rasprave, članovi Odbora su jednoglasno, sa sedam (7) glasova ZA, podržali donošenje sljedećeg Zaključka:

Odbor za obitelj, mlade i sport Hrvatskoga sabora predlaže Hrvatskome saboru da donese Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o zaštiti od nasilja u obitelji.

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora Odbor je odredio Veljka Kajtazija, potpredsjednika Odbora.

POTPREDSJEDNIK ODBORA

Veljko Kajtazi

Na temelju rasprave provedene na 63. tematskoj sjednici Odbora za obitelj, mlade i sport, održanoj 22. veljače 2024. godine, Odbor za obitelj, mlade i sport na svojoj 66. sjednici Odbora donosi sljedeće

ZAKLJUČKE:

1. S obzirom da se sustav sporta u velikoj mjeri oslanja na rad volontera, smatramo potrebnim provesti aktivnosti za veću prepoznatljivost i vrednovanje volonterskog rada i broju volontera u sportu.
2. Smatramo potrebnim provesti istraživanje o formi volonterskog rada u sportskim organizacijama budući da se volonteri angažiraju na različitim razinama  –  od  upravljanja klubovima, provođenju trenažnih procesa, organizaciji sportskih natjecanja, ali i na druge načine.
3. Potrebno je osmisliti edukativne programe koji bi omogućili dobivanje određene vrste licence za rad u sportu i provođenje sportskih aktivnosti
4. Obzirom   da je velik broj volontera uključen u administrativno upravljanje sportskim udrugama (klubovima i savezima), potrebno je trajno provoditi njihovu edukaciju za jačanje upravljačkih kompetencija, ali i pronaći načine za aktualan prijenos informacija kako bi odluke koje donose na svojim razinama bile na zakonu utemeljene i u skladu s očekivanja krovnih sportskih organizacija i državnih tijela zaduženih za funkcioniranje sustava sporta.
5. Pozivamo Ministarstvo turizma i sporta da intenzivira komunikaciju i edukaciju organizacija u sustavu sporta, počevši sa županijskim sportskim savezima, za povlačenje sredstava iz europskih fondova, kako bi se projekti s kojima se mogu prijaviti na vrijeme i kvalitetno pripremili.
6. Poželjno je osmisliti sustav nagrađivanja za sve uključene volontere, kako bi se njihov doprinos razvoju sporta adekvatno vrednovao. Jedan od prijedloga u ovom smisli je da se volonteri u sportu – studenti nagrade određenim brojem ECTS bodova.

Ovi zaključci dostavit će se Ministarstvu turizma i sporta i svim krovnim sportskim savezima u Republici Hrvatskoj.

PREDSJEDNICA
doc. dr. sc. Vesna Vučemilović

Odbor za obitelj, mlade i sport Hrvatskoga sabora na 64. sjednici održanoj 22. veljače 2024. godine razmotrio je Prijedlog Strategije demografske revitalizacije Republike Hrvatske do 2033. godine, koji je Hrvatskom saboru dostavila Vlada Republike Hrvatske, aktom od 15. veljače 2024. godine.

Odbor je predmetni Prijedlog Strategije raspravio kao matično radno tijelo, sukladno odredbi članka 87. Poslovnika Hrvatskoga sabora.

U uvodnom izlaganju predstavnica predlagatelja predstavila je Strategiju kao akt strateškog planiranja vezan za demografske izazove koja, kao višesektorski dugoročni akt strateškog planiranja, s vremenskim horizontom od deset godina, ne sadrži konkretne mjere već postavlja strateške ciljeve i smjernice kojima se predlaže smjer djelovanja javnih politika, a u svrhu ostvarenja strateških ciljeva. 

Populacijska politika Republike Hrvatske koja će omogućiti demografsku otpornost treba biti održiva, sveobuhvatna i međusektorski integrirana, biti utemeljena na znanju te pridonositi blagostanju svih dobnih skupina i smanjenju regionalnih nejednakosti. Ostvarenjem te vizije, do 2033. godine u Republici Hrvatskoj stvorit će se povoljni uvjeti za obitelji i mlade, uzimajući u obzir njihove različite potrebe, unaprijedit će se dopusti i razvijeni moderni fleksibilni radni aranžmani koji prate tehnološke promjene kako bi se lakše uskladio obiteljski i poslovni život, muškarci i žene imat će ravnopravne mogućnosti za usklađivanje poslovnog, obiteljskog i privatnog života,. Bit će izgrađene i proširene kvalitetne, dostupne i priuštive usluge za skrb i obrazovanje djece, povećat će se novčane naknade obiteljima s malodobnom djecom, a mladim odraslim osobama i parovima omogućit će se priuštivo stanovanje. Nadalje, stvorit će se sustav privlačenja ljudskih resursa, uključujući učinkovitu integraciju doseljenika u hrvatsko društvo, te osigurani kvalitetni uvjeti za rad i život u novoj sredini. Razmjeri emigracije smanjit će se, a očekuju se i aktivnije povratne migracije (recentnih iseljenika i dijaspore) i imigracija stranih državljana, u skladu s ekonomskim i regionalnim potrebama države, što dovodi do uravnoteženije unutarnje mobilnosti. Također, poticajnim mjerama javnih politika i ciljanim ulaganjima smanjit će se regionalne nejednakosti, što će rezultirati boljom kvalitetom života na ruralnim područjima, a stanovnici će se potaknuti na aktivnu skrb o svojem zdravlju, čime se smanjuje prijevremeni mortalitet, te omogućuje zdravo i aktivno starenje.

Strategijom su definirana dva strateška cilja s definiranim podciljevima:
1. Izgrađeno poticajno okruženje za obitelji i mlade
- omogućiti lakše usklađivanje poslovnog, obiteljskog i privatnog života u kontekstu tehnoloških promjena
- stvoriti uvjete koji potiču ekonomsku i stambenu neovisnost za mlade generacije
2. Uravnotežena mobilnost stanovništva
- stvoriti uzajamnu vezu između lokalnog razvoja i migracije
- optimizirati upravljanje migracijskim tokovima u skladu s potrebama države i društva
Za postizanje ciljeva Strategije važno je osigurati učinkovitu koordinaciju populacijske politike postizanjem temeljnog suglasja svih čimbenika i dionika društva.

U raspravi je otvoreno pitanje osiguranja aktivnog i zdravog starenja, te je ukazano na potrebu edukacije stanovništva o skrbi za vlastito zdravlje, kao i načina na koji se taj cilj može postići. Istaknuto je kako su ciljevi Strategije ambiciozno postavljeni, što je pozdravljeno kao motivacija svim čimbenicima na proaktivnu provedbu mjera koje je potrebno provesti kako bi se ciljevi doista dosegli. 

S obzirom da je Strategija u velikoj mjeri okrenuta obiteljima i mladima, skrenuta je pozornost na činjenicu da nam stanovništvo stari, te je potrebno stvaranje poticajnog okruženja za skrb o starijim osobama i usklađivanje poslovnih i obiteljskih obveza sa skrbi o starijim članovima obitelji, a ne samo o skrbi za djecu. U tom smjeru potrebna je suradnja poslodavaca u osiguranju fleksibilnog radnog vremena i mogućnosti rada na izdvojenom mjestu kad je to moguće.

Također, u raspravi je naglašena potreba izmaknuti se od negativne stigme obitelji s više djece kao generatora korisnika socijalnih mjera, jer to nije točno, a vrlo se često u tom kontekstu o njima govori. S druge strane, izbor načina života bez djece i drugih obiteljskih obveza, poput onoga koji je promoviran pod akronimom DINK (eng. „dual income, no kids“) zabrinjavajući je jer ne doprinosi demografskoj revitalizaciji. Demografska revitalizacija zahtijeva pozitivno društveno okruženje, a to je teže postići nego provedbu zacrtanih ciljeva.

Nadalje, istaknuto je kako je Strategija živi dokument, koji se mora nadograđivati aktualnim promjenama u društvu, a njegova će učinkovita provedba uvelike ovisiti o sigurnosti koju će kroz mjere pružiti razvoju obiteljskog okruženja.

Problemi su na razini cijele Europske Unije, a i nastajali su dulje razdoblje pa treba razmišljati i djelovati dugoročno.

Članovi Odbora pozdravili su prepoznata područja intervencija, osobito stambenog zbrinjavanja mladih, osiguranja skrbi o djeci tijekom radnog vremena roditelja (dječji vrtići, cjelodnevna škola). Ukazano je na opasnost velikog broja nositelja mjera, što bi moglo biti uzrokom da neke mjere ne budu provedene jer bi se nadležnost mogla prebacivati među institucijama. U tom smjeru predstavnica predlagatelja ukazala je na obvezu svih nositelja da u okviru svojih ingerencija provode propisane obveze. Premda provode iste mjere, svako ih tijelo provodi na svojoj razini. 

Vezano uz okvir za praćenje i izvještavanje, tijela odgovorna za  provedbu Strategije svake godine dostavljat će podatke o provedbi iz svoje nadležnosti Središnjem državnom uredu za demografiju i mlade kako bi se pripremilo godišnje izvješće o provedbi, a koje se podnosi Vladi Republike Hrvatske za prethodnu godinu do 30. svibnja tekuće godine.

U tom smislu istaknuta je potreba da se predmetno izvješće dostavlja i matičnom radnom tijelu Hrvatskoga sabora, što je predlagateljica prihvatila.

Nakon provedene rasprave, članovi Odbora su jednoglasno sa devet (9) glasova ZA podržali donošenje sljedećeg Zaključka:

Odbor za obitelj, mlade i sport Hrvatskoga sabora predlaže Hrvatskome saboru da donese Strategiju demografske revitalizacije Republike Hrvatske do 2033. godine.

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora Odbor je odredio doc. dr. sc. Vesnu Vučemilovoć, predsjednicu Odbora.

PREDSJEDNICA ODBORA
doc. dr. sc. Vesna Vučemilović

Odbor za obitelj, mlade i sport Hrvatskoga sabora na 62. sjednici održanoj 8. veljače 2024. godine razmotrio je Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o ograničavanju uporabe duhanskih i srodnih proizvoda, P.Z.E. br. 620, koji je Hrvatskom saboru dostavila Vlada Republike Hrvatske, aktom od 18. siječnja 2024. godine.

Odbor je predmetni Prijedlog zakona raspravio kao matično radno tijelo, sukladno odredbi članka 87. Poslovnika Hrvatskoga sabora.

U uvodnom izlaganju predstavnica predlagatelja pojasnila je kako se ovim Prijedlogom predlaže prijenos Delegirane Direktive Komisije (EU) 2022/2100 od 29. lipnja 2022. o izmjeni Direktive 2014/40/EU Europskog parlamenta i Vijeća u pogledu povlačenja određenih izuzeća za grijane duhanske proizvode (SL L 283, 3.11.2022.), u dijelu uporabe aroma u grijanim duhanskim proizvodima, kao i u dijelu označavanja grijanih duhanskih proizvoda koji su po karakteristikama duhanski proizvodi za pušenje. Također, uvodi se novi pojam „grijani duhanski proizvodi“, mijenjaju se odredbe o izuzećima koja su se do sada primjenjivala na grijane duhanske proizvode na način da se arome ne smiju više koristiti niti u grijanim duhanskim proizvodima, uređuje se označavanje grijanih duhanskih proizvoda koji su po karakteristikama duhanski proizvodi za pušenje, dorađuju se odredbe u vezi s ovlastima nadležnih sanitarnih inspektora Državnog inspektorata radi unaprjeđivanja postupanja u poduzimanju upravnih i prekršajnih mjera, te se mijenjaju prekršajne odredbe radi njihove prilagodbe uvođenju eura kao službene valute u Republici Hrvatskoj.

U raspravi su pozdravljene odredbe o povlačenju određenih izuzeća za grijane duhanske proizvode, te su izmjene i dopune ocijenjene nužnima zbog povećanja prodaje grijanih duhanskih proizvoda za najmanje od 10 posto u više država članica EU-a, među kojima je i Republika Hrvatska. Naglašena je potreba kontinuirane promocije štetnosti konzumacije duhanskih proizvoda koja se nažalost u velikom postotku bilježi i kod maloljetnika.

Nakon provedene rasprave, članovi Odbora su jednoglasno sa sedam (7) glasova ZA podržali donošenje sljedećeg Zaključka:

Odbor za obitelj, mlade i sport Hrvatskoga sabora predlaže Hrvatskome saboru da prihvati Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o ograničavanju uporabe duhanskih i srodnih proizvoda.
Svi prijedlozi, primjedbe i mišljenja dostavit će se predlagatelju radi pripreme Konačnog prijedloga zakona.

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora Odbor je odredio doc. dr. sc. Vesnu Vučemilovoć, predsjednicu Odbora.

PREDSJEDNICA ODBORA
doc. dr. sc. Vesna Vučemilović

Odbor za obitelj, mlade i sport Hrvatskoga sabora na 61. sjednici održanoj 17. siječnja 2024. godine razmotrio je Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Kaznenog zakona, P.Z.E. br. 615, koji je Hrvatskom saboru dostavila Vlada Republike Hrvatske, aktom od 11. siječnja 2024. godine.

Sukladno članku 247, stavku 3 Poslovnika Hrvatskoga sabora provedena je objedinjena rasprava s raspravom o Prijedlogu zakona o izmjenama i dopunama Zakona o zaštiti od nasilja u obitelji, P.Z. br. 617 i Prijedlogu zakona o izmjenama i dopunama Zakona o kaznenom postupku, P.Z.E. br. 616.

Odbor je predmetni Prijedlog zakona raspravio kao zainteresirano radno tijelo, sukladno odredbi članka 179. Poslovnika Hrvatskoga sabora.

U uvodnom izlaganju predstavnica predlagatelja pojasnila je razloge predlaganja izmjena i dopuna predmetnih zakona. Smatra da se radi o poboljšanju propisa kojima se unaprjeđuje borba protiv nasilja, osobito nasilja u obitelji i rodno utemeljenog nasilja, povećava zaštitu žrtava nasilja, te izbjegava dodatna viktimizacija. Izmjene i dopune predviđaju strožu penalizaciju počinitelja rodno uvjetovanog nasilja. Kako bi to bilo moguće, naglasila je potrebu za nužnom edukacijom u provedbi Pravosudne akademije, a koja se planira provesti 2024. godine kako bi se sudce educiralo o prepoznavanju rodno utemeljenog nasilja i njegovim oblicima, a i definicija rodno utemeljenog nasilja uvrštena je u obrazloženje pojmova u kaznenom zakonu, što će omogućiti određivanje otegotnih okolnosti prilikom odmjeravanja kazni počiniteljima.

U Kazneni zakon uvrštava se pojam femicida za koju se predviša ista kazna kao i za teško ubojstvo, precizira zakonski opis kaznenog djela nasilja u obitelji iz članka 179.a Kaznenog zakona, radi daljnjeg razgraničenja od prekršaja propisanih Zakonom o zaštiti od nasilja u obitelji.

Također, predlažu se izmjene kaznenog djela spolnog uznemiravanja radi uklanjanja pretpostavke ponovljenog postupanja kao uvjeta za utvrđivanje kaznene odgovornosti. Povezano s brisanjem spolnog uznemiravanja kao pojavnog oblika nasilja u obitelji, spolno uznemiravanje bliske osobe predlaže se izričito uključiti u inkriminaciju iz Kaznenog zakona.

Na ovaj se način otklanja mogućnost prekršajne odgovornosti za slučaj spolnog uznemiravanja između osoba na koje se primjenjuje Zakon o zaštite od nasilja u obitelji, a koje ulaze u krug bliskih osoba, sukladno odredbama Kaznenog zakona, kroz osiguranje kaznene odgovornosti za sve slučajeve spolnog uznemiravanja počinjenog prema bliskoj osobi, čime će se stupanj zaštite od ovakvog oblika protupravnog postupanja podići na višu razinu.

Izmjene i dopune Zakona o kaznenom postupku predviđaju proširenje pravo žrtve na način da ista odmah nakon počinjenja kaznenog djela i onoliko dugo koliko je potrebno ima pravo na lako dostupan, povjerljiv i besplatan pristup službama za potporu žrtvama kaznenih djela. Izričito se propisuje da žrtva pravo na pratnju osobe od povjerenja, po vlastitom izboru, ima od prijave kaznenog djela do pravomoćnog okončanja kaznenog postupka. Propisuje se novo opće pravo žrtve na tajnost podataka čijim bi se otkrivanjem mogla ugroziti njezina sigurnost ili sigurnost žrtvi bliskih osoba. Prava žrtve na obavijesti iz dosadašnjih točaka 10. i 11. članka 43.ZKP/08, a koja su dosad bila propisana kao prava koja je žrtva ostvarivala ,,na zahtjev“, predlaže se propisati na način da se pretpostavlja da žrtva želi primiti propisane obavijesti, osim u slučaju odricanja žrtve od navedenog prava. U posebne kataloge prava žrtava kaznenih djela protiv spolne slobode, žrtava kaznenog djela trgovanja ljudima i žrtava u odnosu na koje su utvrđene posebne potrebe zaštite uvodi se pravo da budu ispitane putem audio-video uređaja, osim ako sama žrtva traži da bude nazočna u sudnici tijekom davanja iskaza.

Ova zakonska rješenja propisuju obvezu sudu i državnom odvjetniku, prilikom odlučivanja o primjeni mjere opreza, uzeti u obzir i rezultate pojedinačne procjene potreba žrtve, a ako se radi o kaznenom djelu nasilja nad ženama, nasilja u obitelji i nasilja prema bliskim osobama, predlaže se propisati obvezu suda i državnog odvjetnika, da prije donošenja odluke o primjeni mjere opreza, sasluša žrtvu na okolnost postojanja opasnosti za njenu osobnu sigurnost ili sigurnost članova njezine obitelji i bliskih osoba te uzme u obzir očitovanje o prijedlogu za primjenu mjere opreza i rezultate pojedinačne procjene potreba žrtve. Također se određuje nadležno tijelo za odlučivanje o zamjeni mjera opreza istražnim zatvorom u slučaju nepridržavanja izrečene mjere te se širi krug ovlaštenika na podnošenje žalbe protiv rješenja o mjeri opreza na način da, osim stranka, obuhvaća i žrtvu kaznenog djela nasilja nad ženama, nasilja u obitelji i nasilja prema bliskim osobama.  Nadalje, propisuje se minimalna udaljenost ispod koje se okrivljenik ne smije približiti određenoj osobi, a gbavještavanje žrtve o ukidanju pritvora i istražnog zatvora dodatno se precizira, obzirom je u praksi dolazilo do dvojbi oko tumačenja tko je i u kojim slučajevima dužan izvijestiti žrtvu.

Pored navedenih izmjena u nadležnosti Odbora za obitelj, mlade i sport, predviđene izmjene i dopune obuhvaćaju pooštravanje zakonske kaznenopravne politike kažnjavanja za kazneno djelo ubijanja ili mučenja životinja, te se uvodi novo kazneno djelo – napuštanje životinja.

Dopunom Kaznenog zakona novim kaznenim djelom „Neovlaštenog otkrivanja sadržaja izvidne ili dokazne radnje“ u članku 307.a Kaznenog zakona planira se uspostaviti odnos pravne ravnoteže između probitaka kaznenog postupka s jedne strane i prava javnosti da, kroz slobodu medijskog djelovanja, o vođenju postupka dobije provjerene i objektivne informacije od javnog interesa.

U raspravi je većina članova Odbora pozdravila predložene izmjene. Istaknuto je kako su i dosadašnja zakonska rješenja u određenom opsegu pružala mogućnost veće zaštite žrtava. No kako se to u praksi nije uvijek realiziralo u najvećoj mogućoj mjeri, zakonska obveza podnošenja određenih radnji s ciljem zaštite žrtava svakako je dobar potez predlagatelja. Primjedbe GREVIO-a koje su dijelom postale smjernice za ove izmjene dobar su putokaz u kojem smjeru je potrebno ojačati žrtve rodno uvjetovanog nasilja.

Također, u raspravi je istaknuto kako je do drugog čitanja potrebno jasnije odrediti načine postupanja prilikom na primjer odricanja žrtve od prava na informiranje.

Vezano uz prijedlog uvođenja novog kaznenog djela – neovlaštenog otkrivanja sadržaja izvidne ili dokazne radnje – iznesena su različita mišljenja. Neovlašteno otkrivanje sadržaja izvidne ili dokazne radnje može se kroz utjecaj javnosti odraziti na objektivnost donositelja odluka, na iskaze svjedoka u postupku koji tek trebaju iznijeti svoja svjedočenja a svakako negativno mogu utjecati i na presumpciju nevinosti, što je svakom građaninu zajamčeno pravo iz članka 28. Ustava Republike Hrvatske.

Nakon provedene rasprave, članovi Odbora su većinom glasova sa šest (6) glasova ZA, dva (2) glasa SUZDRŽAN i jednim (1) PROTIV podržali donošenje sljedećeg Zaključka:

Odbor za obitelj, mlade i sport Hrvatskoga sabora predlaže Hrvatskome saboru da prihvati Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Kaznenog zakona.
Svi prijedlozi, primjedbe i mišljenja dostavit će se predlagatelju radi pripreme Konačnog prijedloga zakona.

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora Odbor je odredio doc. dr. sc. Vesnu Vučemilovoć, predsjednicu Odbora.

PREDSJEDNICA ODBORA
doc. dr. sc. Vesna Vučemilović

Odbor za obitelj, mlade i sport Hrvatskoga sabora na 61. sjednici održanoj 17. siječnja 2024. godine razmotrio je Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o kaznenom postupku, P.Z.E. br. 616, koji je Hrvatskom saboru dostavila Vlada Republike Hrvatske, aktom od 11. siječnja 2024. godine.

Sukladno članku 247, stavku 3 Poslovnika Hrvatskoga sabora provedena je objedinjena rasprava s raspravom o Prijedlogu zakona o izmjenama i dopunama Zakona o zaštiti od nasilja u obitelji, P.Z. br. 617 i Prijedlogu zakona o izmjenama i dopunama Kaznenog zakona, P.Z.E. br. 615.

Odbor je predmetni Prijedlog zakona raspravio kao zainteresirano radno tijelo, sukladno odredbi članka 179. Poslovnika Hrvatskoga sabora.

U uvodnom izlaganju predstavnica predlagatelja pojasnila je razloge predlaganja izmjena i dopuna predmetnih zakona. Smatra da se radi o poboljšanju propisa kojima se unaprjeđuje borba protiv nasilja, osobito nasilja u obitelji i rodno utemeljenog nasilja, povećava zaštitu žrtava nasilja, te izbjegava dodatna viktimizacija. Izmjene i dopune predviđaju strožu penalizaciju počinitelja rodno uvjetovanog nasilja. Kako bi to bilo moguće, naglasila je potrebu za nužnom edukacijom u provedbi Pravosudne akademije, a koja se planira provesti 2024. godine kako bi se sudce educiralo o prepoznavanju rodno utemeljenog nasilja i njegovim oblicima, a i definicija rodno utemeljenog nasilja uvrštena je u obrazloženje pojmova u kaznenom zakonu, što će omogućiti određivanje otegotnih okolnosti prilikom odmjeravanja kazni počiniteljima.

U Kazneni zakon uvrštava se pojam femicida za koju se predviša ista kazna kao i za teško ubojstvo, precizira zakonski opis kaznenog djela nasilja u obitelji iz članka 179.a Kaznenog zakona, radi daljnjeg razgraničenja od prekršaja propisanih Zakonom o zaštiti od nasilja u obitelji.

Također, predlažu se izmjene kaznenog djela spolnog uznemiravanja radi uklanjanja pretpostavke ponovljenog postupanja kao uvjeta za utvrđivanje kaznene odgovornosti. Povezano s brisanjem spolnog uznemiravanja kao pojavnog oblika nasilja u obitelji, spolno uznemiravanje bliske osobe predlaže se izričito uključiti u inkriminaciju iz Kaznenog zakona.

Na ovaj se način otklanja mogućnost prekršajne odgovornosti za slučaj spolnog uznemiravanja između osoba na koje se primjenjuje Zakon o zaštite od nasilja u obitelji, a koje ulaze u krug bliskih osoba, sukladno odredbama Kaznenog zakona, kroz osiguranje kaznene odgovornosti za sve slučajeve spolnog uznemiravanja počinjenog prema bliskoj osobi, čime će se stupanj zaštite od ovakvog oblika protupravnog postupanja podići na višu razinu.

Izmjene i dopune Zakona o kaznenom postupku predviđaju proširenje pravo žrtve na način da ista odmah nakon počinjenja kaznenog djela i onoliko dugo koliko je potrebno ima pravo na lako dostupan, povjerljiv i besplatan pristup službama za potporu žrtvama kaznenih djela. Izričito se propisuje da žrtva pravo na pratnju osobe od povjerenja, po vlastitom izboru, ima od prijave kaznenog djela do pravomoćnog okončanja kaznenog postupka. Propisuje se novo opće pravo žrtve na tajnost podataka čijim bi se otkrivanjem mogla ugroziti njezina sigurnost ili sigurnost žrtvi bliskih osoba. Prava žrtve na obavijesti iz dosadašnjih točaka 10. i 11. članka 43.ZKP/08, a koja su dosad bila propisana kao prava koja je žrtva ostvarivala ,,na zahtjev“, predlaže se propisati na način da se pretpostavlja da žrtva želi primiti propisane obavijesti, osim u slučaju odricanja žrtve od navedenog prava. U posebne kataloge prava žrtava kaznenih djela protiv spolne slobode, žrtava kaznenog djela trgovanja ljudima i žrtava u odnosu na koje su utvrđene posebne potrebe zaštite uvodi se pravo da budu ispitane putem audio-video uređaja, osim ako sama žrtva traži da bude nazočna u sudnici tijekom davanja iskaza.

Ova zakonska rješenja propisuju obvezu sudu i državnom odvjetniku, prilikom odlučivanja o primjeni mjere opreza, uzeti u obzir i rezultate pojedinačne procjene potreba žrtve, a ako se radi o kaznenom djelu nasilja nad ženama, nasilja u obitelji i nasilja prema bliskim osobama, predlaže se propisati obvezu suda i državnog odvjetnika, da prije donošenja odluke o primjeni mjere opreza, sasluša žrtvu na okolnost postojanja opasnosti za njenu osobnu sigurnost ili sigurnost članova njezine obitelji i bliskih osoba te uzme u obzir očitovanje o prijedlogu za primjenu mjere opreza i rezultate pojedinačne procjene potreba žrtve. Također se određuje nadležno tijelo za odlučivanje o zamjeni mjera opreza istražnim zatvorom u slučaju nepridržavanja izrečene mjere te se širi krug ovlaštenika na podnošenje žalbe protiv rješenja o mjeri opreza na način da, osim stranka, obuhvaća i žrtvu kaznenog djela nasilja nad ženama, nasilja u obitelji i nasilja prema bliskim osobama.  Nadalje, propisuje se minimalna udaljenost ispod koje se okrivljenik ne smije približiti određenoj osobi, a gbavještavanje žrtve o ukidanju pritvora i istražnog zatvora dodatno se precizira, obzirom je u praksi dolazilo do dvojbi oko tumačenja tko je i u kojim slučajevima dužan izvijestiti žrtvu.

Pored navedenih izmjena u nadležnosti Odbora za obitelj, mlade i sport, predviđene izmjene i dopune obuhvaćaju pooštravanje zakonske kaznenopravne politike kažnjavanja za kazneno djelo ubijanja ili mučenja životinja, te se uvodi novo kazneno djelo – napuštanje životinja.

Dopunom Kaznenog zakona novim kaznenim djelom „Neovlaštenog otkrivanja sadržaja izvidne ili dokazne radnje“ u članku 307.a Kaznenog zakona planira se uspostaviti odnos pravne ravnoteže između probitaka kaznenog postupka s jedne strane i prava javnosti da, kroz slobodu medijskog djelovanja, o vođenju postupka dobije provjerene i objektivne informacije od javnog interesa.

U raspravi je većina članova Odbora pozdravila predložene izmjene. Istaknuto je kako su i dosadašnja zakonska rješenja u određenom opsegu pružala mogućnost veće zaštite žrtava. No kako se to u praksi nije uvijek realiziralo u najvećoj mogućoj mjeri, zakonska obveza podnošenja određenih radnji s ciljem zaštite žrtava svakako je dobar potez predlagatelja. Primjedbe GREVIO-a koje su dijelom postale smjernice za ove izmjene dobar su putokaz u kojem smjeru je potrebno ojačati žrtve rodno uvjetovanog nasilja.

Također, u raspravi je istaknuto kako je do drugog čitanja potrebno jasnije odrediti načine postupanja prilikom na primjer odricanja žrtve od prava na informiranje.

Vezano uz prijedlog uvođenja novog kaznenog djela – neovlaštenog otkrivanja sadržaja izvidne ili dokazne radnje – iznesena su različita mišljenja. Neovlašteno otkrivanje sadržaja izvidne ili dokazne radnje može se kroz utjecaj javnosti odraziti na objektivnost donositelja odluka, na iskaze svjedoka u postupku koji tek trebaju iznijeti svoja svjedočenja a svakako negativno mogu utjecati i na presumpciju nevinosti, što je svakom građaninu zajamčeno pravo iz članka 28. Ustava Republike Hrvatske.

Nakon provedene rasprave, članovi Odbora su većinom glasova sa šest (6) glasova ZA, dva (2) glasa SUZDRŽAN i jednim (1) PROTIV podržali donošenje sljedećeg Zaključka:

Odbor za obitelj, mlade i sport Hrvatskoga sabora predlaže Hrvatskome saboru da prihvati Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o kaznenom postupku.
Svi prijedlozi, primjedbe i mišljenja dostavit će se predlagatelju radi pripreme Konačnog prijedloga zakona.

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora Odbor je odredio doc. dr. sc. Vesnu Vučemilovoć, predsjednicu Odbora.

PREDSJEDNICA ODBORA
doc. dr. sc. Vesna Vučemilović

Odbor za obitelj, mlade i sport Hrvatskoga sabora na 61. sjednici održanoj 17. siječnja 2024. godine razmotrio je Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o zaštiti od nasilja u obitelji, P.Z. br. 617, koji je Hrvatskom saboru dostavila Vlada Republike Hrvatske, aktom od 11. siječnja 2024. godine.

Sukladno članku 247, stavku 3 Poslovnika Hrvatskoga sabora provedena je objedinjena rasprava s raspravom o Prijedlogu zakona o izmjenama i dopunama Kaznenog zakona, P.Z.E. br. 615 i Prijedlogu zakona o izmjenama i dopunama Zakona o kaznenom postupku, P.Z.E. br. 616.

Odbor je predmetni Prijedlog zakona raspravio kao matično radno tijelo, sukladno odredbi članka 87. Poslovnika Hrvatskoga sabora.

Odboru se obratila Pučka pravobraniteljica koja je dostavila svoje mišljenje o ovom Prijedlogu zakona. 

U uvodnom izlaganju predstavnica predlagatelja pojasnila je razloge predlaganja izmjena i dopuna predmetnih zakona. Smatra da se radi o poboljšanju propisa kojima se unaprjeđuje borba protiv nasilja, osobito nasilja u obitelji i rodno utemeljenog nasilja, povećava zaštitu žrtava nasilja, te izbjegava dodatna viktimizacija. Izmjene i dopune predviđaju strožu penalizaciju počinitelja rodno uvjetovanog nasilja. Kako bi to bilo moguće, naglasila je potrebu za nužnom edukacijom u provedbi Pravosudne akademije, a koja se planira provesti 2024. godine kako bi se sudce educiralo o prepoznavanju rodno utemeljenog nasilja i njegovim oblicima, a i definicija rodno utemeljenog nasilja uvrštena je u obrazloženje pojmova u kaznenom zakonu, što će omogućiti određivanje otegotnih okolnosti prilikom odmjeravanja kazni počiniteljima.

U Kazneni zakon uvrštava se pojam femicida za koju se predviša ista kazna kao i za teško ubojstvo, precizira zakonski opis kaznenog djela nasilja u obitelji iz članka 179.a Kaznenog zakona, radi daljnjeg razgraničenja od prekršaja propisanih Zakonom o zaštiti od nasilja u obitelji.

Također, predlažu se izmjene kaznenog djela spolnog uznemiravanja radi uklanjanja pretpostavke ponovljenog postupanja kao uvjeta za utvrđivanje kaznene odgovornosti. Povezano s brisanjem spolnog uznemiravanja kao pojavnog oblika nasilja u obitelji, spolno uznemiravanje bliske osobe predlaže se izričito uključiti u inkriminaciju iz Kaznenog zakona.

Na ovaj se način otklanja mogućnost prekršajne odgovornosti za slučaj spolnog uznemiravanja između osoba na koje se primjenjuje Zakon o zaštite od nasilja u obitelji, a koje ulaze u krug bliskih osoba, sukladno odredbama Kaznenog zakona, kroz osiguranje kaznene odgovornosti za sve slučajeve spolnog uznemiravanja počinjenog prema bliskoj osobi, čime će se stupanj zaštite od ovakvog oblika protupravnog postupanja podići na višu razinu.

Izmjene i dopune Zakona o kaznenom postupku predviđaju proširenje pravo žrtve na način da ista odmah nakon počinjenja kaznenog djela i onoliko dugo koliko je potrebno ima pravo na lako dostupan, povjerljiv i besplatan pristup službama za potporu žrtvama kaznenih djela. Izričito se propisuje da žrtva pravo na pratnju osobe od povjerenja, po vlastitom izboru, ima od prijave kaznenog djela do pravomoćnog okončanja kaznenog postupka. Propisuje se novo opće pravo žrtve na tajnost podataka čijim bi se otkrivanjem mogla ugroziti njezina sigurnost ili sigurnost žrtvi bliskih osoba. Prava žrtve na obavijesti iz dosadašnjih točaka 10. i 11. članka 43.ZKP/08, a koja su dosad bila propisana kao prava koja je žrtva ostvarivala ,,na zahtjev“, predlaže se propisati na način da se pretpostavlja da žrtva želi primiti propisane obavijesti, osim u slučaju odricanja žrtve od navedenog prava. U posebne kataloge prava žrtava kaznenih djela protiv spolne slobode, žrtava kaznenog djela trgovanja ljudima i žrtava u odnosu na koje su utvrđene posebne potrebe zaštite uvodi se pravo da budu ispitane putem audio-video uređaja, osim ako sama žrtva traži da bude nazočna u sudnici tijekom davanja iskaza.

Ova zakonska rješenja propisuju obvezu sudu i državnom odvjetniku, prilikom odlučivanja o primjeni mjere opreza, uzeti u obzir i rezultate pojedinačne procjene potreba žrtve, a ako se radi o kaznenom djelu nasilja nad ženama, nasilja u obitelji i nasilja prema bliskim osobama, predlaže se propisati obvezu suda i državnog odvjetnika, da prije donošenja odluke o primjeni mjere opreza, sasluša žrtvu na okolnost postojanja opasnosti za njenu osobnu sigurnost ili sigurnost članova njezine obitelji i bliskih osoba te uzme u obzir očitovanje o prijedlogu za primjenu mjere opreza i rezultate pojedinačne procjene potreba žrtve. Također se određuje nadležno tijelo za odlučivanje o zamjeni mjera opreza istražnim zatvorom u slučaju nepridržavanja izrečene mjere te se širi krug ovlaštenika na podnošenje žalbe protiv rješenja o mjeri opreza na način da, osim stranka, obuhvaća i žrtvu kaznenog djela nasilja nad ženama, nasilja u obitelji i nasilja prema bliskim osobama.  Nadalje, propisuje se minimalna udaljenost ispod koje se okrivljenik ne smije približiti određenoj osobi, a gbavještavanje žrtve o ukidanju pritvora i istražnog zatvora dodatno se precizira, obzirom je u praksi dolazilo do dvojbi oko tumačenja tko je i u kojim slučajevima dužan izvijestiti žrtvu.

Pored navedenih izmjena u nadležnosti Odbora za obitelj, mlade i sport, predviđene izmjene i dopune obuhvaćaju pooštravanje zakonske kaznenopravne politike kažnjavanja za kazneno djelo ubijanja ili mučenja životinja, te se uvodi novo kazneno djelo – napuštanje životinja.

Dopunom Kaznenog zakona novim kaznenim djelom „Neovlaštenog otkrivanja sadržaja izvidne ili dokazne radnje“ u članku 307.a Kaznenog zakona planira se uspostaviti odnos pravne ravnoteže između probitaka kaznenog postupka s jedne strane i prava javnosti da, kroz slobodu medijskog djelovanja, o vođenju postupka dobije provjerene i objektivne informacije od javnog interesa.

U raspravi je većina članova Odbora pozdravila predložene izmjene. Istaknuto je kako su i dosadašnja zakonska rješenja u određenom opsegu pružala mogućnost veće zaštite žrtava. No kako se to u praksi nije uvijek realiziralo u najvećoj mogućoj mjeri, zakonska obveza podnošenja određenih radnji s ciljem zaštite žrtava svakako je dobar potez predlagatelja. Primjedbe GREVIO-a koje su dijelom postale smjernice za ove izmjene dobar su putokaz u kojem smjeru je potrebno ojačati žrtve rodno uvjetovanog nasilja.

Također, u raspravi je istaknuto kako je do drugog čitanja potrebno jasnije odrediti načine postupanja prilikom na primjer odricanja žrtve od prava na informiranje.

Vezano uz prijedlog uvođenja novog kaznenog djela – neovlaštenog otkrivanja sadržaja izvidne ili dokazne radnje – iznesena su različita mišljenja. Neovlašteno otkrivanje sadržaja izvidne ili dokazne radnje može se kroz utjecaj javnosti odraziti na objektivnost donositelja odluka, na iskaze svjedoka u postupku koji tek trebaju iznijeti svoja svjedočenja a svakako negativno mogu utjecati i na presumpciju nevinosti, što je svakom građaninu zajamčeno pravo iz članka 28. Ustava Republike Hrvatske.

Nakon provedene rasprave, članovi Odbora su većinom glasova sa sedam (7) glasova ZA, jednim (1) glasom SUZDRŽAN i jednim (1) glasom PROTIV podržali donošenje sljedećeg Zaključka:

Odbor za obitelj, mlade i sport Hrvatskoga sabora predlaže Hrvatskome saboru da prihvati Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o zaštiti od nasilja u obitelji.

Svi prijedlozi, primjedbe i mišljenja dostavit će se predlagatelju radi pripreme Konačnog prijedloga zakona.

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora Odbor je odredio doc. dr. sc. Vesnu Vučemilovoć, predsjednicu Odbora.

PREDSJEDNICA ODBORA
doc. dr. sc. Vesna Vučemilović

Odbor za obitelj, mlade i sport Hrvatskoga sabora na 61. sjednici održanoj 17. siječnja 2024. godine razmotrio je Prijedlog plana usklađivanja zakonodavstva Republike Hrvatske s pravnom stečevinom Europske unije za 2024. godinu, koji je Hrvatskom saboru dostavila Vlada Republike Hrvatske, aktom od 11. siječnja 2024. godine.

Odbor je predmetni Prijedlog raspravio kao zainteresirano radno tijelo, sukladno odredbi članka 179. Poslovnika Hrvatskoga sabora.

U uvodnom izlaganju predstavnica predlagatelja obrazložila je Prijedlog, osobito ističući četiri zakona u ingerenciji Odbora, čije donošenje se planira u prvom kvartalu 2024. godine.

Bez rasprave, članovi Odbora su jednoglasno s devet (9) glasova ZA podržali donošenje sljedećeg Zaključka:

Predlaže se Hrvatskome saboru da donese Plan usklađivanja zakonodavstva Republike Hrvatske s pravnom stečevinom Europske unije za 2024. godinu.

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora Odbor je odredio doc. dr. sc. Vesnu Vučemilovoć, predsjednicu Odbora.

PREDSJEDNICA ODBORA
doc. dr. sc. Vesna Vučemilović

Odbor za obitelj, mlade i sport Hrvatskoga sabora na 60. sjednici održanoj 12. prosinca 2023. godine razmotrio je Konačni prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o doplatku za djecu, P.Z. br. 594, koji je Hrvatskom saboru dostavila Vlada Republike Hrvatske, aktom od 7. prosinca 2023. godine.

Odbor je predmetni Prijedlog zakona raspravio kao matično radno tijelo, sukladno odredbi članka 87. Poslovnika Hrvatskoga sabora 

U odnosu na Prijedlog zakona o kojemu je Odbor raspravljao na 57. sjednici, Konačni prijedlog zakona nomotehnički je dorađen, pojasnila je predstavnica predlagatelja. Također, dodana je prijelazna odredba (članak 20. stavak 5.) kojom se propisuje da će se korisnicima prava na doplatak za djecu za dijete s težim ili teškim invaliditetom, kojima se svota doplatka određivala neovisno o dohodovnom cenzusu omogućiti podnošenje zahtjeva za ostvarivanje prava na doplatak za djecu u skladu s odredbama ovoga Zakona, odnosno prema predloženom dohodovnom cenzusu. Ova korisnička skupina će isplatu svote koju su ostvarivali neovisno o dohodovnom cenzusu ostvarivati u skladu s propisom kojim se uređuje inkluzivni dodatak.

Bez rasprave, članovi Odbora jednoglasno su, sa 7  glasova ZA podržali donošenje sljedećeg Zaključka:

"Odbor za obitelj, mlade i sport Hrvatskoga sabora predlaže Hrvatskome saboru da donese Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o doplatku za djecu.“

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora Odbor je odredio doc. dr. sc. Vesnu Vučemilovoć, predsjednicu Odbora i g. Veljka Kajtazija, potpredsjednika Odbora.

POTPREDSJEDNIK ODBORA

Veljko Kajtazi
 

Odbor za obitelj, mlade i sport Hrvatskoga sabora na 59. sjednici održanoj 6. prosinca 2023. godine razmotrio je Konačni prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Obiteljskog zakona, P.Z. br. 578, koji je Hrvatskom saboru dostavila Vlada Republike Hrvatske, aktom od 30. studenoga 2023. godine.
Odbor je predmetni Prijedlog zakona raspravio kao matično radno tijelo, sukladno odredbi članka 87. Poslovnika Hrvatskoga sabora 

Uvodno je predstavnica predlagatelja pojasnila kako je Konačni prijedlog zakona, u odnosu na Prijedlog zakona nomotehnički usklađen, te je dorađena odredba članka 3. (ranije članka 4.) Prijedloga zakona, kojom se dodaje članak 58.d (ranije 58.c), na način da se u članku 58.d stavku 4. propisuje da će ministar nadležan za poslove socijalne skrbi pravilnikom propisati sadržaj, oblik i način utvrđivanja prethodnog mišljenja za priznanje majčinstva, a koje prethodno mišljenje sukladno predloženom zakonu daje Hrvatski zavod za socijalni rad.

Također, izvršeno je usklađivanje odredbi na način da se propisuje i upis podataka u evidenciju o državljanstvu u vezi s posvojenjem djeteta, s obzirom na to da je pored dosadašnjeg upisa u maticu rođenih, potrebno promjenu izvršiti i u odnosu na evidenciju o državljanstvu, u svrhu zaštite osobnih podataka posvojenoga djeteta u odnosu na pravne učinke posvojenja, te su slijedom toga dodane odredbe i isto uređeno člancima 21., 22. i 23. Konačnog prijedloga zakona.

Bez rasprave, članovi Odbora su većinom glasova (7 glasova za, i 1 glas suzdržan)  odlučili Hrvatskome saboru predložiti sljedeći Zaključak:

"Odbor za obitelj, mlade i sport Hrvatskoga sabora predlaže Hrvatskome saboru da donese Zakon o izmjenama i dopunama Obiteljskog zakona.“

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora Odbor je odredio doc. dr. sc. Vesnu Vučemilovoć, predsjednicu Odbora.

PREDSJEDNICA ODBORA

doc. dr. sc. Vesna Vučemilović

Odbor za obitelj, mlade i sport Hrvatskoga sabora na 57. sjednici održanoj 29. studenoga 2023. godine razmotrio je Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o doplatku za djecu, P.Z. br. 594, koji je Hrvatskom saboru dostavila Vlada Republike Hrvatske, aktom od 23. studenoga 2023. godine.

Odbor je predmetni Prijedlog zakona raspravio kao matično radno tijelo, sukladno odredbi članka 87. Poslovnika Hrvatskoga sabora.

Uvodno je predstavnica predlagatelja pojasnila kako bi predložene izmjene idopune Zakona o doplatu za djecu trebale stupiti na snagu 1. ožujka 2024. godine, a predlažu se s ciljem stvaranja povoljnijih financijskih uvjeta za obitelji, odnosno jačanja potpore obiteljima za uzdržavanje i odgoj djece. S obzirom na povezanost sustava obiteljskih potpora s ukupnim pronatalitetnim kretanjima, predložene izmjene i dopune usmjerene su i poticanju demografske obnove i demografskog razvoja Republike Hrvatske. Predlaže se mijenjanje dohodovnog cenzusa kao uvjeta za ostvarvanje prava na doplatak za djecu s trenutnih 70% na 140% proračunske osnovice, što će rezultirati povežanjem broja korisnika prava, kao i broja djece za koju se ostvaruje pravo na doplatak za djecu. Procjenjuje se da bi prosječan broj korisnika koji ispunjavaju uvjete za ostvarivanje prava na doplatak za djecu iznosio oko 271 tisući korinika, i to za približno 512 tisuća djece. Također, mijenjaju se i dohodovni cenzusi temeljem kojih se utvrđuju pojedinačni iznosi doplatka za djecu, definiranjem većeg broja dohodovnih razreda, odnosno povećava se broj cenzusnih grupa s 3 na 5, s ciljem pravednije raspodjele doplatka za djecu. Posljedično povećanje broja korisnika prava doplatka za djecu iziskuje dodatna izdvajanja iz Državnog proračuna, i to od 120,7 milijuna eura u 2024. godini, 159,1 milijun eura u 2025. godini, te 150,4 milijuna eura u 2026. godini.

Članovi Odbora u raspravi su pozdravili povećanje opsega korisnika doplatka za djecu, kao i povećanje dohodovnog cenzusa. Istaknuto je kako se radi prvenstveno o demografskoj, a ne socijalnoj mjeri, te smatraju predložena rješenja prvim korakom prema univerzalnom doplatku za svu djecu u Republici Hrvatskoj.

Nakon rasprave, članovi Odbora jednoglasno su, sa 9 glasova ZA podržali donošenje sljedećeg Zaključka:

"Odbor za obitelj, mlade i sport Hrvatskoga sabora predlaže Hrvatskome saboru da prihvati Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o doplatku za djecu.

Svi prijedlozi, primjedbe i mišljenja dostavit će se predlagatelju radi pripreme Konačnog prijedloga zakona.“

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora Odbor je odredio doc. dr. sc. Vesnu Vučemilovoć, predsjednicu Odbora.

PREDSJEDNICA ODBORA

doc. dr. sc. Vesna Vučemilović

Odbor za obitelj, mlade i sport Hrvatskoga sabora na 56. sjednici održanoj 15. studenoga 2023. godine razmotrio je Prijedlog Državnog proračuna Republike Hrvatske za 2024. godinu  i projekcija za 2025. i 2026. godinu, koji je Hrvatskom saboru dostavila Vlada Republike Hrvatske, aktom od 9. studenoga 2023. godine.

Odbor je navedeni prijedlog raspravio kao zainteresirano radno tijelo, sukladno odredbi članka 179. Poslovnika Hrvatskoga sabora, u objedinjenoj raspravi s raspravom o Konačnom prijedlogu zakona o izvršavanju državnog proračuna Republike Hrvatske za 2024. godinu, P.Z. br. 581.

Uvodno su se predstavnici Vlade Republike Hrvatske osvrnuli na razdjele Državnog proračuna za 2023. godinu koji su u djelokrugu rada ovoga Odbora.

Iz Ministarstva financija predstavljen je makroekonomski okvir u kojemu se donosi Državni proračun za 2024. godinu. Prihodi se planiraju u iznosu od 28,5 milijardi eura, a rashodi u iznosu od 32,6 milijardi eura. Realni rast BDP-a planiran je na 2,8%, očekuje se stopa inflacije 3,1%, te se planira rast poreznih prihoda od 4,2%. Rashodi odražavaju politiku Vlade Republike Hrvatske, a osobito je istaknuto povećanje plaća u javnim službama, rast mirovina, izdvajanja za investicijksi ciklus, te ostvarivanje socijalnih prava građana.

Ministarstvo rada, mirovinskog sustava, obitelji i socijalne politike, Ministarstvo turizma i sporta, Središnji državni ured za demografiju i mlade, te Ured pravobranitelja za djecu, i nadalje iz godine u godinu bilježe porast svojih razdjela, pa je i u Državnom proračunu za 2024. godinu na ovim razdjelima vidljivo povećanje financijskog plana.

Povećanje razdjela Ministarstva rada, mirovinskog sustava, obitelji i socijalne politike iznosi 1,4 milijarde eura. Povećava se stavka Skrb za socijalno osjetljive osobe  sa 104,5 milijuna eura u 2023. godini, na 244,8 milijuna eura u 2024. godini. Skrb za djecu, mladež i odrasle osobe (drugi osnivači) bilježi povećanje za 23 milijuna eura. Usluga osobne asistencije – stavka raste s 1,9 milijuna eura na 118,6 milijuna eura. Zbog ovolikog povećanja ove stavke, procjenjuje se smanjenje potrebnih sredstava na stavkama poput Odobravanje financijske potpore za programe i projekte usmjerene djeci s teškoćama i odraslim osobama s invaliditetom.

Doplatak za djecu – stavka predviđa stupanje na snagu novog Zakona o doplatku za djecu koji je u izradi. Predviđena sredstva u 2024. iznose 262,5 milijuna eura, dok su u 2023. iznosila 148 milijuna eura. Za poboljšanje infrastrukture u sustavu socijalne skrbi (održavanje i nabava opreme domova socijalne skrbi) planira se 2,6 milijuna kuna više, s tendencijom istog povećanja u iduće dvije godine.

Rashodi planirani za sport, kroz razdjel Ministarstva turizma i sporta, također bilježe rast. Stavka Poticanje lokalnog sporta i sportskih natjecanja povećava se za 1,1 milijuna eura. Također, povećavaju se sredstva za Nacionalni imformacijski sustav u sportu za 130.000 eura, kao i za Velike sportske manifestacije, za sufinanciranje međunarodnih sportskih natjecanja, i to za 3,2 milijuna eura. Poticanje programa razvoja sporta županijskih sportskih zajednica također se planira u iznosu višem za 700.000 eura u odnosu na 2023. godinu.

Sufinanciranje izgradnje i građevinskih zahvata na sportskoj infrastrukturi za 2024. godinu planira se u iznosu od 9,9 milijuna eura, što je znatno povećanje u odnosu na 2023. (za ovu godinu plan je bio 4 milijuna kuna). Pored toga, otvara se i novi razdjel – Sportske građevine od nacionalnog interesa, za koji je plan 13,7 milijuna eura.

Za Ured Pravobranitelja za djecu također je predviđen porast razdjela, a sredstva se planiraju za redoviti rad Ureda i područnih ureda, zapošljavanje jednog savjetnika, te organizaciju Godišnje konferencije Europske mreže mladih savjetnika.

U raspravi koja je uslijedila članovi Odbora pozdravili su predloženi Državni proračun za 2024. godinu i projekcije za 2025. i 2026. godinu, budući se sve stavke za koje je Odbor matično radno tijelo bilježe porast predviđenih sredstava. Osobito su bili zainteresirani za poticanje programa razvoja sporta županijskih sportskih zajednica, kao i za sufinanciranje izgradnje i građevinskih zahvata na sportskoj infrastrukturi. Pozdravljeno je povećanje na ovim stavkama, međutim skrenuta je pozornost na činjenicu da je u velikom broju gradova i općina sportska infrastruktura nepostojeća i neadekvatna. Sportski klubovi financijski su opterećeni iznajmljivanjem školskih sportskih dvorana, kao i nemogućnošću pronalaska sponzora i donatora, pa se većina sportskih aktivnosti odvija uz punu participaciju roditelja djece sportaša. Premda je s razine države dostatna i vidljiva pomoć koja se pruža preko županijskih sportskih saveza, izostaje reakcija lokalne razine. Kako je pojašnjeno, sredstava na računima jedinica lokalne samouprave ima, no na njihovim čelnicima je da prepoznaju sportske aktivnosti djece kao jedan od prioriteta, i shodno tome usmjere financijsku podršku radu sportskih klubova.

Članovi Odbora osvrnuli su se i na povećanje stavki Usluge sobne asistencije, i otvaranje nove stavke Inkluzivni dodatak, naglašavajući kako se na ovim stavkama prepoznaje stav Vlade Republike Hrvatske da Državni proračun bude socijalan i usmjeren krajnjim korisnicima. Također, pozdravili su i stavku Doplatak za djecu, koja je povećanjem predvidjela stupanje na snagu novog Zakona o doplatku za djecu koji će se uskoro naći u zakonodavnoj proceduri, uz komentar da su s obzirom na demografske pokazatelje, sva sredstva namijenjena djeci i roditeljima dobrodošla.

Nakon provedene rasprave, članovi Odbora su većinom glasova (6 glasova za i 1 glas suzdržan) prihvatili sljedeći Zaključak:

Odbor za obitelj, mlade i sport predlaže Hrvatskome saboru da donese Državni proračun Republike Hrvatske za 2024. godinu i projekcije za 2025. i 2026. godinu.

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora Odbor je odredio doc. dr. sc. Vesnu Vučemilovoć, predsjednicu Odbora.

PREDSJEDNICA ODBORA
doc. dr. sc. Vesna Vučemilović

Odbor za obitelj, mlade i sport Hrvatskoga sabora na 56. sjednici održanoj 15. studenoga 2023. godine razmotrio je Konačni prijedlog zakona o izvršavanju Državnog proračuna Republike Hrvatske za 2024. godinu, P.Z. br. 581, koji je Hrvatskom saboru dostavila Vlada Republike Hrvatske, aktom od 9. studenoga 2023. godine.

Odbor je navedeni prijedlog raspravio kao zainteresirano radno tijelo, sukladno odredbi članka 179. Poslovnika Hrvatskoga sabora, u objedinjenoj raspravi s raspravom o Prijedlogu Državnog proračuna Republike Hrvatske za 2024. godinu  i projekcija za 2025. i 2026. godinu.

Uvodno je predstavnica Ministarstva financija predstavila makroekonomski okvir ukojemu se Državni proračun Republike Hrvatske za 2024. godinu donosi. Zakon o izvršavanju Državnog proračuna za 2024. godinu propisuje temeljna prava i obveze proračunskih korisnika koje nastaju u postupku planiranja, izrade, donošenja i izvršavanja državnoga proračuna, opseg zaduživanja i jamstava Republike Hrvatske, upravljanje dugom općeg proračuna i drugo. 

Konačni prijedlog zakona predviđa povećanje iznosa za koji se jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave mogu zadužiti, i to s 3% ukupnih prihoda do 5% ukupno ostvarenih prihoda, pri čemu anuitet i nadalje može biti najviše 20% prihoda. Također, predviđena je odgoda vraćanja preostalog dijela beskamatnog zajma isplaćenog tijekom covid krize do kraja 2027. godine, kao i beskamatnog zajma isplaćenog radi potresa do 2029. godine.

Osnovica za obračun naknada i drugih primanja na temelju posebnih propisa iznosi 441,44 eura.

Nakon provedene rasprave, članovi Odbora su većinom glasova (6 glasova za, 1 glas suzdržan) prihvatili sljedeći Zaključak:

Odbor za obitelj, mlade i sport predlaže Hrvatskome saboru da donese Zakon o izvršavanju Državnog proračuna Republike Hrvatske za 2024. godinu.

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora Odbor je odredio doc. dr. sc. Vesnu Vučemilovoć, predsjednicu Odbora.

PREDSJEDNICA ODBORA
doc. dr. sc. Vesna Vučemilović

Odbor za obitelj, mlade i sport Hrvatskoga sabora na 56. sjednici održanoj 15. studenoga 2023. godine razmotrio je Prijedlog odluke o razrješenju zamjenice pravobraniteljice za djecu, koji je Hrvatskom saboru dostavila Pravobraniteljica za djecu, aktom od 8. studenoga 2023. godine.

Odbor je navedeni prijedlog raspravio kao matično radno tijelo, sukladno odredbi članka 87. Poslovnika Hrvatskoga sabora.

Uvodno je Pravobraniteljica za djecu pojasnila razlog podnošenja Prijedloga odluke, odnosno da se zamjenica pravobraniteljice razrješuje na osobni zahtjev, temeljem članka 26. Zakona o pravobranitelju za djecu („Narodne novine“ broj 73/17).

Bez rasprave, članovi Odbora su jednoglasno (7 glasova za) prihvatili sljedeći Zaključak:

Odbor za obitelj, mlade i sport predlaže Hrvatskome saboru da donese Odluku o razrješenju zamjenice pravobraniteljice za djecu.

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora Odbor je odredio doc. dr. sc. Vesnu Vučemilovoć, predsjednicu Odbora.

PREDSJEDNICA ODBORA
doc. dr. sc. Vesna Vučemilović

Odbor za obitelj, mlade i sport Hrvatskoga sabora na 55. sjednici održanoj 8. studenoga 2023. godine razmotrio je Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Obiteljskog zakona, P.Z. br. 578, koji je Hrvatskom saboru dostavila Vlada Republike Hrvatske, aktom od 2. studenoga 2023. godine.

Odbor je predmetni Prijedlog zakona raspravio kao matično radno tijelo, sukladno odredbi članka 87. Poslovnika Hrvatskoga sabora.

Uvodno je predstavnica predlagatelja pojasnila razloge podnošenja ovog Prijedloga zakona. Osnovni razlog 18 odredbi i dijelova odredbi koje je Ustavni sud Republike Hrvatske odlukom i rješenjem ukinuo 18. travnja 2023. godine, te koje prestaju važiti 31. prosinca 2023. godine. Do tada moraju izmijenjene odredbe stupiti na snagu. Pored Odluke Ustavnog suda,  u izmjene i dopune uključeno je usuglašavanje s konvencijom Vijeća Europe o sprječavanju i borbi protiv nasilja nad ženama i nasilja u obitelji, Zakonom o parničnom postupku, Zakonom o izvanparničnom postupku, Zakonom o uvđenju eura kao službene valute u Republici Hrvatskoj, te Zakonom o socijalnoj skrbi.

U raspravi su članovi Odbora istaknuli kako su očekivali sveobuhvatnije izmjene i dopune Obiteljskog zakona, pa čak i novi Obiteljski zakon u cijelosti. Također, iskazano je i nezadovoljstvo tijekom javne rasprave nije prihvaćena većina primjedbi koje su iznosile pravobraniteljice. 

Pozdravljene su i izmjene koje se odnose na mjeru ostvarivanja osobnih odnosa djeteta s roditeljem s kojim ne živi pod nadzorom stručne osobe, koja je do sad mogla biti izrečena na razdoblje od najduže 6 mjeseci, a koja će se prema novom prijedlogu moći produžiti do dodatnih 6 mjeseci ako je to od osobite važnosti za zaštitu prava i interes djeteta. 

Također, prijedlog izmjena i dopuna Obiteljskog zakona izričito propisuje da će se u postupku obveznog savjetovanja u slučaju saznanja o postojanju obiteljskog nasilja zakazati i provesti odvojeni razgovori sa strankama, a u drugim slučajevima ostavljena je mogućnost Hrvatskom zavodu za socijalni rad da procijeni svrhovitost zajedničkog sastanka kao i mogućnost stranaka da iz opravdanog razloga zahtijevaju odvojene razgovore u postupku obveznog savjetovanja.

Nakon rasprave članovi Odbora glasovali su o sljedećem Zaključku:

"Odbor za obitelj, mlade i sport Hrvatskoga sabora predlaže Hrvatskome saboru da prihvati Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Obiteljskog zakona. Svi prijedlozi, primjedbe i mišljenja dostavit će se predlagatelju radi pripreme Konačnog prijedloga zakona.“

Ovaj zaključak podržalo je 5 članova Odbora, 1 član je bio protiv, dok su 4 člana bila suzdržana.

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora Odbor je odredio doc. dr. sc. Vesnu Vučemilovoć, predsjednicu Odbora.

PREDSJEDNICA ODBORA
doc. dr. sc. Vesna Vučemilović

Odbor za obitelj, mlade i sport Hrvatskoga sabora na 54. sjednici Odbora, održanoj 17. listopada 2023. godine, razmotrio je Izvješće o radu pravobraniteljice za djecu za 2022. godinu, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavila Pravobraniteljica za djecu, aktom od 31. ožujka 2023. godine.

Odbor je Izvješće razmatrao kao matično radno tijelo, sukladno članku 87. Poslovnika Hrvatskoga sabora.

U uvodnom izlaganju, Pravobraniteljica za djecu navela je kako je Ured u 2022. godini postupao po 1932 novozaprimljene prijave o povredama pojedinačnih prava djece, pored postupanja u 637 predmeta prenesenih iz ranijih godina, te je Ured radio na 1230 različitih predmeta koji se odnose na opće inicijative, preporuke, izvješća, suradnju s državnim i međunarodnim institucijama, projekte, obilaske ustanova koje skrbe za djecu, te ostale redovite poslove Ureda. 
S ciljem podrške i unaprjeđivanja sustava zaštite prava djeteta, Ured pravobraniteljice za djecu sudjelovao je u postupku donošenja ili izmjena 37 propisa i 5 strateških dokumenata, te predložio ukupno 179 konkretnih promjena u cilju bolje zaštite djece, najviše u obrazovanju, zaštiti ranjivih skupina djece, zaštiti od nasilja, zaštiti sigurnosti i drugo.

U svom osvrtu na predmetno Izvješće, Pravobraniteljica je naglasila kako su vidljivi pomaci, ali i ključni problemi u ostvarivanju prava djece, a to si siromaštvo, nasilje nad djecom, diskriminacija, ostvarivanje prava djece s teškoćama u razvoju, nedostatna podrška za mentalno zdravlje djece, te neodgovarajuća zaštita djece bez odgovarajuće roditeljske skrbi.
Kao kritične točke ostvarivanja prava djece Ured Pravobraniteljice detektirao je (izostanak) medijske i digitalne pismenosti, te preporučio razmatranje edukacije i kvalitetne podrške roditeljima i djeci u stjecanju digitalnih i medijskih kompetencija. 

Pravobraniteljica je ukazala i na sve veće probleme u odnosu odgojno-obrazovnih djelatnika i roditelja, kao ključnih odraslih osoba u odgoju i zaštiti djece, te je preporučila razmatranje uvođenja stručnog usavršavanja i edukacije komunikacijskih kompetencija za odgojno-obrazovne djelatnike, obzirom da je zaključeno kako do problema dolazi uglavnom iz razloga nekvalitetne komunikacije.
Na koncu, Pravobraniteljica ukazuje na kadrovski problem koji onemogućava cjelovito i funkcionalno ostvarivanje svih planova i obveza Ureda pravobranitelja za djecu, obzirom da je jedna od zamjenica Pravobraniteljice duže vrijeme odsutna iz obiteljskih razloga.

Predstavnica Vlade Republike Hrvatske pored osnovnih značajki Izvješća naglašava kako je Vlada orijentirana na zaštitu prava djece, spremna na suradnju i teži boljoj suradnji svih dionika procesa zaštite prava djece.

U raspravi koja je uslijedila, članovi Odbora podržali su Izvješće Pravobraniteljice za djecu za 2022. godinu. U svojim raspravama osvrnuli su se na probleme zaštite prava djece pripradnika manjina, osobito romske manjine.  Istaknuta je potreba postupne edukacije djece o različitostima u društvu, s ciljem postizanja tolerancije.
Velik dio rasprave odnosio se na alternativnu skrb za djecu bez odgovarajuće roditeljske skrbi, smještajne kapacitete i probleme s kojima se sustav socijalne skrbi nosi u procesu deinstitucionalizacije, o čemu će se, na inicijativu Pravobraniteljice za djecu, u dogledno vrijeme održati i tematska rasprava na sjednici Odbora.

Nakon provedene rasprave, članovi Odbora jednoglasno su (s 9 glasova ZA) odlučili predložiti Hrvatskom saboru donošenje sljedećeg

ZAKLJUČKA

Prihvaća se Izvješće o radu pravobraniteljice za djecu za 2022. godinu

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora, Odbor je odredio doc dr. sc. Vesnu Vučemilović, predsjednicu Odbora.

PREDSJEDNICA ODBORA

doc. dr. sc. Vesna Vučemilović

Na temelju rasprave provedene na 52. tematskoj sjednici Odbora za obitelj, mlade i sport, održanoj 28. rujna 2023. godine, Odbor za obitelj, mlade i sport na svojoj 53. sjednici Odbora donosi sljedeće

ZAKLJUČKE:

1.    Sport je važan za svako društvo, benefiti koje donosi građanima nemjerljivi su, no u njemu djeluje i natjecateljski duh i borba za rezultate, a to pogoduje nasilničkom ponašanju u širem kontekstu. Važno je detektirati probleme i  utjecati na njihovo rješavanje, no istovremeno osigurati da nasilje u sportu ne bude veća tema od sporta samoga.
2.    Potrebno je naglasiti da se nasilje u sportu pojavljuje u svim pojavnim oblicima kao i u društvu, a ne samo u onim oblicima koji su najatraktivniji medijima, te pojačati oblike prevencije i borbu protiv nasilja u svim njegovim pojavnim oblicima
3.    S obzirom na vrlo visoku stopu pojavnosti različitih oblika nasilja u sportu, a koji su prezentirani na 52. tematskoj sjednici Odbora, nužno je poduzimati preventivne mjere, propisati protokole postupanja u slučaju nasilja, provoditi daljnja istraživanja, te edukaciju svih dionika sportskih aktivnosti (sportaši, treneri, roditelji) i podići svijest javnosti kako bi se zaštitilo sve dionike sportskih procesa.
4.    Odbor podržava preventivne edukacijske programe i projekte koje provodi resorno Ministarstvo turizma i sporta, no predlažemo njihovo intenziviranje i veću prepoznatljivost i dostupnost na svim razinama bavljenja sportom, osobito djeci koja se bave sportom i njihovim roditeljima.
5.    U zakonskim propisima smo se opredijelili za to da sport bude sigurno okruženje, kao i za prevenciju i zaštitu djece od bilo kojeg oblika nasilja, stoga je važno detaljnije definirati što je to neprihvatljivo ponašanje u sportu i kako pomoći žrtvama nasilničkog ponašanja.
6.    Navijačko nasilje, kao zaseban fenomen, zahtijeva sustavno promišljanje o načinu postizanja povjerenja između navijačkih skupina i ostatka društva s ciljem postizanja suradnje. Svaki navijački incident sa sobom nosi posljedce s kojima se moraju nositi počinitelji, ali i s sportski klubovi i sami sportaši (na primjer, financijske kazne ili nastupi bez gledatelja), stoga svi dionici u sportu moraju učiniti dodatni napor da se ovakvi incidenti svedu na minimum.
7.    Pripadnicima navijačke skupine BBB uhićenima u Grčkoj nakon navijačkih nereda u Ateni  u kolovozu 2023. godine potrebno je pružiti očekivanu konzularnu pomoć države, a s ciljem prevencije sličnih nereda potrebno je osmisliti i provoditi aktivnosti u koje se mogu uključiti članovi njihovih obitelji kao edukatori koji će na temelju vlastitih negativnih iskustava utjecati na prevenciju i sprječavanje sličnih događanja.

PREDSJEDNICA
doc. dr. sc. Vesna Vučemilović
 

Odbor za obitelj, mlade i sport Hrvatskoga sabora na 51. sjednici održanoj 7. srpnja 2023. godine razmotrio je Konačni prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o savjetima mladih,  P.Z. br. 511, koji je Hrvatskom saboru dostavila Vlada Republike Hrvatske, aktom od 6. srpnja 2023. godine.
Odbor je predmetni Prijedlog zakona raspravio kao matično radno tijelo, sukladno odredbi članka 87. Poslovnika Hrvatskoga sabora 

Uvodno je predstavnica Vlade Republike Hrvatske ukratko pojasnila najvažnije izmjene u odnosu na važeći Zakon o savjetima mladih, kao i izmjene nastale nakon rasprave o Prijedlogu zakona u prvom čitanju. Naglasila je kako se ukida institut zamjenika člana savjeta mladih, osniva se Savjet mladih Republike Hrvatske, sjednice savjeta mladih mogće će biti održavati i elektronskim putem, uvodi se naknada članvima savjeta mladih za njihov rad do maksimalnog iznosa od 27 eura mjesečno. Ovim izmjenama očekuje se povećanje participacije i angažmana mladih u donošenju odluka koje se na njih odnose.
U raspravi je postavljeno pitanje poštivanja procedure donošenja, s obzirom na pitanja postavljena u prvom čitanju, a odnose se na izmjene u Izvješću o provedenoj javnoj raspravi. Kako je predlagateljica pojasnila, nakon završetka rada radne skupine za pripremu zakona, tekst je usklađivan s nadležnim institucijama, te je u tom dijelu pripreme akta za proceduru bilo izmjena u sadržajnom dijelu. Osnivanje Savjeta mladih Republike Hrvatske, što je predmet izmjene, detaljno je propisano člankom 25.a predloženih izmjena i dopuna, i način na koji će ovo tijelo biti formirano ovisi o predloženim predstavnicima konstituiranih savjeta mladih jedinica područne (regionalne) samouprave, čime je otklonjena primjedba da će ono biti formirano sukladno političkim preferencijama tijela državne uprave koje donosi odluku o formiranju.
Nadalje, uz potporu donošenju ovoga Zakona, za eventualne izmjene u budućnosti izrečen je komentar kako bi se izbor članova savjeta mladih mogao razmatrati u korelaciji s izborima za članove vijeća nacionalnih manjina, na isti način. Također, istaknuto je kako je važno da se i glas mladih pripadnika nacionalnih manjina čuje, te je potrebno razmotriti njihov način uključivanja i animiranja za većom participacijom. Oni, pored problema s kojima se svi mladi nose, imaju i svoje specifične probleme i njihov doprinos i iskustva sasvim sigurno bi unaprijedila rad savjeta mladih.
Također, članovi Odbora smatraju da je važno poticati mlade na uključivanje, slušati ih i razumjeti njihove ideje. U velikoj mjeri aktivnosti savjeta mladih ovise o afinitetu i podršci čelnika jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave, pa je i tu prostor za poboljšanje otvoren. Kandidirati za članove savjeta mladih mogu udruge koje rade s mladima i za mlade, učenička vijeća, studentski zborovi, podmladci političkih stranaka, sindikalne ili strukovne organizacije i neformalne skupine mladih. U interesu je čelnika lokalne i područne (regionalne) samouprave da na svom području potiču rad udruga mladih i udruga za mlade kako bi osigurali veću participaciju i kvalitetniji rad lokalnih savjeta.
Na pitanje čemu osnivanje Savjeta mladih Republike Hrvatske, kad već postoji Savjet za mlade Vlade Republike Hrvatske, pojašnjeno je kako potonji postoji kao koordinativno tijelo sastavljeno od predstavnika tijela državne uprave i manjeg dijela mladih, koje razmatra politike za mlade, a ne nužno od mladih. Savjet mladih Republike Hrvatske, s druge strane, predviđen je kao tijelo koje se osniva isključivo od predstavnika mladih, a članove predlažu savjeti mladih jedinica područne (regionalne) samouprave.
U prilog ovim izmjenama i dopunama Zakona, prema mišljenju članova Odbora, ide svakako i to da  članovi savjeta mogu primati nakandu za svoj rad u savjetu, u najvišem iznosu od 27 eura mjesečno, čime će funkcioniranje savjeta sigurno biti olakšano.

Nakon rasprave, članovi Odbora su glasovali o sljedećem Zaključku:

Odbor za obitelj, mlade i sport predlaže Hrvatskome saboru da donese Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o savjetima mladih.

Ovaj Zaključak podržala su 4 člana Odbora, 2 člana su bila protiv i 2 člana suzdržana.

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora Odbor je odredio Veljka Kajtazija, potpredsjednika Odbora.

POTPREDSJEDNIK ODBORA

Veljko Kajtazi

Na temelju rasprave provedene na 50. tematskoj sjednici Odbora za obitelj, mlade i sport, održanoj 21. rujna 2023. godine, Odbor za obitelj, mlade i sport na svojoj 53. sjednici Odbora donosi sljedeće

ZAKLJUČKE:

1.    Odbor za obitelj, mlade i sport snažno podupire aktivnosti nadležnih tijela državne uprave u prevenciji i suzbijanju nasilja u odgojno-obrazovnim ustanovama i poziva sve uključene na maksimalnu suradnju, razmjenu informacija i pravovremeno detektiranje mogućih nasilničkih ponašanja i njihovo sprječavanje.

2.    Predlažemo intenzivirati edukacije namijenjene osobama uključenima u odgoj i obrazovanje djece, s primjerima dobre prakse i modelima prihvatljivih reakcija na prijave zlostavljanja.

3.    Predlažemo organizaciju radionica namijenjenih djeci, s ciljem prepoznavanja nasilja, nasilničkih ponašanja, osobito u virtualnom svijetu u kojemu bilježimo sve višu stopu različitih oblika vršnjačkog zlostavljanja.

PREDSJEDNICA

doc. dr. sc. Vesna Vučemilović

Odbor za obitelj, mlade i sport Hrvatskoga sabora na 49. sjednici održanoj 15. lipnja 2023. godine razmotrio je Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o savjetima mladih,  P.Z. br. 511, koji je Hrvatskom saboru dostavila Vlada Republike Hrvatske, aktom od 7. lipnja 2023. godine.

Odbor je predmetni Prijedlog zakona raspravio kao matično radno tijelo, sukladno odredbi članka 87. Poslovnika Hrvatskoga sabora.

Uvodno je predstavnica Vlade Republike Hrvatske pojasnila je da se ovim prijedlogom zakona predlaže  uklanjanje instituta zamjenika člana savjeta mladih, te se, uz uvođenje fleksibilnosti u određivanju ukupnog broja članova savjeta mladih, smanjuje najmanji broj članova potrebnih za osnivanje savjeta mladih. Ujedno se smanjuje i broj mladih koji čine neformalnu skupinu koja može biti predlagatelj kandidature za člana savjeta mladih. Također, propisuje se da predstavničko tijelo jedinice lokalne, odnosno područne (regionalne) samouprave odluku o osnivanju savjeta mladih donosi na prvoj sljedećoj sjednici nakon konstituirajuće sjednice predstavničkog tijela. Nadalje, istovremeno obnašanje dužnosti člana savjeta mladih i člana (ili zamjenika člana) predstavničkog tijela jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave koja ga je u savjet mladih izabrala određuje se kao nespojiva dužnost. Mandat članova savjeta mladih usklađuje se s trajanjem mandata predstavničkog tijela jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave.

Radi olakšavanja rada savjeta mladih, uslijed krize izazvane epidemijom bolesti COVID-19, ali i načina života mladih ljudi, omogućava se održavanje sjednica savjeta mladih elektroničkim putem. Prijedlogom zakona predlaže se uz prostorne uvjete obvezati jedinice lokalne i podrućne samouprave na osiguranje tehničkih i administrativnih uvjeta.

Djelokrug savjeta mladih proširen je na način da se savjetima mladih omogućuju aktivnosti usmjerene na poticanje mladih na aktivnu participaciju u lokalnoj, odnosno područnoj (regionalnoj) samoupravi te uključivanje mladih u rad savjeta mladih, te se predlaže mogućnost uvođenje naknada za rad članovima savjeta mladih, kao i naknada troškova smještaja neposredno vezanih uz rad savjeta mladih.

Bez rasprave, članovi Odbora s 5 glasova za, 1 glasom protiv i 1 glasom suzdržan odlučili su Hrvatskome saboru predložiti sljedeći Zaključak:

Odbor za obitelj, mlade i sport predlaže  Hrvatskome saboru da prihvati Prijedlog Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o savjetima mladih.

Sve primjedbe, prijedlozi i mišljenja dostavit će se predlagatelju radi pripreme Končnog prijedloga Zakona.

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora Odbor je odredio doc. dr. sc. Vesnu Vučemilovoć, predsjednicu Odbora.

PREDSJEDNICA ODBORA

doc. dr. sc. Vesna Vučemilović

Odbor za obitelj, mlade i sport Hrvatskoga sabora na 49. sjednici održanoj 15. lipnja 2023. godine razmotrio je Prijedlog zakona o dopuni Zakona o rodiljnim i roditeljskim potporama, P.Z. br. 471, koji je Hrvatskom saboru podnijela Marija Selak Raspudić, zastupnica, aktom od 30. ožujka 2023. godine.
Odbor je raspolagao Mišljenjem Vlade Republike Hrvatske od 7. lipnja 2023. godine.
Odbor je predmetni Prijedlog zakona raspravio kao matično radno tijelo, sukladno odredbi članka 87. Poslovnika Hrvatskoga sabora 

Raspravi nije prisustvovala predlagateljica.
Predstavnica Vlade Republike Hrvatske ukratko je obrazložila Mišljenje Vlade, te je napomenula kako je svrha rodiljnih i roditeljskih potpora omogućavanje njege i brie o djetetu, podizanje djeteta, zsaštita materinsktva i usklađivanje obiteljskog i poslovnog života, te se i priznavanje ptava na vremenske i novčane potpore zasnova na zaovoljavanju njihovih potreba kao roditelja i potreba djeteta za stalnom i adekvatnom njegom i brigom. Prijedlog uvođenja mogućnosti korrištenja prava iz sustava rodiljnih i roditeljskih potpora od strane srodnika samo za jednu kategoriju korisnika kao iznimke koja odstuša od bitnih elemenata važećih propisa Vlada Republike Hrvatske ne smatra opravdanim. Ta.kođer, iz Prijedloga zakona nije razvodno koji bi se predložene mjere pozitivno odrazile na brigu i skrb o djeci, što je primarno uloga roditelja.
U raspravi je istaknuto kako je doplatak za djecu u Republici Hrvatskoj doista financijski nizak, a način na koji se ostvaruje nije primjeren niti demografskoj situaciji, niti gospodarskim okolnostima. Ovaj Prijedlog zakona ocijenjen je kao pokušaj da se ostvarivanje ovih prava uredi, i trebalo bi ga i prihvatiti kao poruku Vladi Republike Hrvatske da u osmišljavanju rješanja mora biti proaktivnija.
Predstavnica Vlade Republike Hrvatske pojasnila je kako se za nove eventualne prijedloge kojima bi se uvodile nove mogućnosti korštenja prava trebaju preispitati potrebni uvjeti, načini i kriteriji ostvarivanja istih, što je zahtjevan proces obzirom na davno osmišljen sustav koji je teško parcijalno modernizirati.
Također, ukazano je i na Ocjenu i izvore  potrebnih sredstava za provođenje Zakona u kojoj stoji kako za njegovu primjenu nije potrebno osigurati dodatna sredstva, a u stvarnosti primjena nmože imati financijske učinke jer bi dovela do proširenja kruga korisnikaprava na rad s polovicom punog radnog vremena radi njege djeteta s teškoćama u razvoju.

Nakon provedene rasprave, članovi Odbora su većinom glasova (5 glasova za, 3 glasa protiv)  odlučili Hrvatskome saboru predložiti sljedeći 
Zaključak:

Odbor za obitelj, mlade i sport predlaže  Hrvatskome saboru da odbije Prijedlog  Zakona o dopuni Zakona o rodiljnim i roditeljskim potporama.
Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora Odbor je odredio doc. dr. sc. Vesnu Vučemilovoć, predsjednicu Odbora.

PREDSJEDNICA ODBORA
doc. dr. sc. Vesna Vučemilović

Odbor za obitelj, mlade i sport Hrvatskoga sabora na 49. sjednici održanoj 15. lipnja 2023. godine razmotrio je Prijedlog zakona o izmjenama Zakona o doplatku za djecu, P.Z. br. 467, koji je Hrvatskom saboru dostavio Klub zastupnika Mosta, aktom od 28. ožujka 2023. godine.
Odbor je raspolagao Mišljenjem Vlade Republike Hrvatske od 7. lipnja 2023. godine.
Odbor je predmetni Prijedlog zakona raspravio kao matično radno tijelo, sukladno odredbi članka 87. Poslovnika Hrvatskoga sabora 

Raspravi nije prisustvovao predstavnik predlagatelja.
Predstavnica Vlade Republike Hrvatske ukratko je obrazložila Mišljenje Vlade, te je napomenula kako je stvaranje povoljnijih ekonomslih uvjeta za obitelji prioritet Vlade Republike Hrvatske 2020-2024., te da je Središnji državni ured za demografiju i mlade pristupio izradi zakonskih rješenja s ciljem unaprjeđenja važećeg Zakona o doplatku za djecu, koji se predviđa uputiti u proceduru u skladu s Planom zakonodavnih aktivnosti za ovu godinu.

Bez rasprave, članovi Odbora su većinom glasova (4 glasa za, 3 glasa protiv i 1 glasom suzdržan) odlučili Hrvatskome saboru predložiti sljedeći Zaključak:

Odbor za obitelj, mlade i sport predlaže  Hrvatskome saboru da odbije Prijedlog  Zakona o izmjenama Zakona o doplatku za djecu.

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora Odbor je odredio doc. dr. sc. Vesnu Vučemilovoć, predsjednicu Odbora.

PREDSJEDNICA ODBORA
doc. dr. sc. Vesna Vučemilović

Odbor za obitelj, mlade i sport Hrvatskoga sabora na 49. sjednici održanoj 15. lipnja 2023. godine razmotrio je Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o socijelnoj skrbi, s Konačnim prijedlogom zakona, P.Z. br. 508, koji je Hrvatskom saboru dostavila Vlada Republike Hrvatske, aktom od 7. lipnja 2023. godine.
Odbor je predmetni Prijedlog zakona raspravio kao zainteresirano radno tijelo, sukladno odredbi članka 179. Poslovnika Hrvatskoga sabora 

Uvodno je predstavnica Vlade Republike Hrvatske predstavila promjene koje se ovim Prijedlogom zakona uvode u sustav socijalne skrbi: proširuju se razlozi za priznavanje prava na status roditelja njegovatelja i njegovatelja u odnosu na osobu koja se njeguje u slučaju kada se radi o osobi koja ima poremećaj autističnog spektra četvrtog stupnja, kao i obuhvat korisnika prava na status njegovatelja koji se ovim može priznati bračnom i izvanbračnom drugu te životnom ili neformalnom životnom partneru roditelja djeteta s teškoćama u razvoju ili osobe s invaliditetom bez obzira ima li dijete s teškoćama u razvoju ili osoba s invaliditetom drugog roditelja, žive li roditelji s njim i jesu li zbog svog psihofizičkog stanja u mogućnosti pružiti potrebnu njegu. Također, poboljšava se status i povećavaju prava roditelja njegovatelja ili njegovatelja kroz povećanje naknade i omogućavanjem ostvarivanja primitaka po osnovi 
drugog dohotka, ako obavljanje poslova kojima se stječe drugi dohodak nije u suprotnosti sa svrhom priznatoga prava na status roditelja njegovatelja ili njegovatelja, kroz produženo trajanje statusa roditelja njegovatelja i njegovatelja nakon smrti djeteta s teškoćama u razvoju o kojoj je brinuo roditelj njegovatelj ili njegovatelj te nakon smrti osobe s invaliditetom o kojoj je brinuo roditelj njegovatelj.
Nadalje, omogućava se se pravo na naknadu za troškove prijevoza učenika radi školovanja kako bi se djetetu s teškoćama u razvoju ili osobi s invaliditetom za koju ne postoji potreba smještaja ili organiziranog stanovanja u okviru sustava socijalne skrbi, učeniku polazniku srednje škole koje je u udomiteljskoj obitelji ili je član kućanstva korisnika zajamčene minimalne naknade olakšala dostupnost prijevoza zbog školovanja.

Bez rasprave, članovi Odbora su jednoglasno, sa 7 glasova za odlučili Hrvatskome saboru predložiti sljedeći Zaključak:

Odbor za obitelj, mlade i sport predlaže  Hrvatskome saboru da donese Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o socijalnoj skrbi.

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora Odbor je odredio doc. dr. sc. Vesnu Vučemilovoć, predsjednicu Odbora.

PREDSJEDNICA ODBORA
doc. dr. sc. Vesna Vučemilović

Na temelju rasprave provedene na 47. tematskoj sjednici Odbora za obitelj, mlade i sport, održanoj 1. lipnja 2023. godine, Odbor za obitelj, mlade i sport na svojoj 49. sjednici, održanoj 15. lipnja 2023. godine donio sljedeće zaključke:

1. Potrebno je ustanoviti registar sportskih objekata s prikazom aktualnog stanja sportske infrastrukture, kako bi se pripremila kvalitetna podloga za aktivno praćenje ulaganja u istu. 
2. Na temelju utvrđenog stanja predlažemo aktivno praćenje ulaganja u obnovu sportske infrastrukture, s prikazom učinjenih radova, uloženih sredstava, i planom daljnjeg ulaganja u obnovu sportskih objekata.
3. Predlažemo da se radno tijelo Hrvatskoga sabora zaduženo za sport svake dvije godine izvještava o promjenama u navedenom registru.
4. S ciljem privlačenja mlađih dobnih skupina sportu, smatramo potrebnim osmisliti programe i projekte koji će omogućiti besplatan pristup sportskoj infrastrukturi djece starosti do 16 godina.

Ovi zaključci prihvaćeni su jednoglasno, s 8 glasova ZA, te će biti upućeni resornom Ministarstvu turizma i sporta.

PREDSJEDNICA ODBORA
doc. dr. sc. Vesna Vučemilović

Odbor za obitelj, mlade i sport Hrvatskoga sabora na 46. sjednici održanoj 24. svibnja 2023. godine razmotrio je Prijedlog izmjena i dopuna Državnog proračuna Republike Hrvatske za 2023. godinu  i projekcija za 2024. i 2025. godinu, koji je Hrvatskom saboru dostavila Vlada Republike Hrvatske, aktom od 19. svibnja 2023. godine.

Odbor je navedeni prijedlog raspravio kao zainteresirano radno tijelo, sukladno odredbi članka 179. Poslovnika Hrvatskoga sabora, u objedinjenoj raspravi s raspravom o Konačnom prijedlogu zakona o izmjenama idopunama Zakona o izvršavanju državnog proračuna Republike Hrvatske za 2023. godinu, P.Z. br. 497.

Uvodno su se predstavnici Ministarstva financija, Ministarstva rada, mirovinskog sustava, obitelji i socijalne politike, Ministarstva turizma i sporta, Središnjeg državnog ureda za demografiju i mlade, te Ureda pravobranitelja za djecu osvrnuli na svoje razdjele unutar Državnog proračuna. 

Ured pravobranitelja za djecu u okviru svog razdjela je, u skladu s aktualnim izmjenama u aktivnostima Ureda, napravio izmjene na određenim pozicijama, a ukupan razdjel ostao je na istoj financijskoj razini.

Ministarstvo turizma i sporta rebalanskom dobiva 4.135.083 eura (novi plan je 171.407.203 eura). Povećanje se bilježi  na stavkama prihoda od igara na sreću (2.796.291 eura) i učešćima za pomoći (1.485.000.eura). Pola milijuna eura planirano je za  za program pomoći turizmu i sportu  zbog pandemije. Povećava se, u dijelu sporta, poticanje lokalnog sporta i sportskih natjecanja, program Hrvatska pliva i program Razvoj sporta županijskih sportskih zajednica. Smanjuje se stavka velikih sportskih manifestacija (za oko 132 tisuće eura).

Razdjel Ministarstva rada, mirovinskog sustava, obitelji i socijalne politike rebalansom raste za 579.659.780 eura. U dijelu socijalne skrbi, povećavaju se stavke Udruge u socijalnoj skrbi ( za oko 25,5 milijuna eura), Skrb za djecu i mladež / drugi osnivači za 14 milijuna, osobna asistencija za 11.415.800 eura, za 11 milijuna programi i potpore usmjerene djeci s teškoćama u razvoju i odraslim osobama s invaliditetom. Smanjuje se doplatak za djecu za 2.750.000 eura.

Središnji državni ured za demografiju i mlade dobiva 1.570 eura više u razdjelu, a ta sredstva i idu na programe unaprjeđenja roditeljstva i podršku mladima.

Svi nazočni predstavnici tijela državne uprave istaknuli su zadovoljstvo predloženim rebalansom, koji uvažava aktualnosti u njihovim sustavima i primjereno odgovara na iste.

U raspravi koja je uslijedila članove Odbora zanimalo je je li u razdjelu Ministarstva rada, mirovinskog sustava, obitelji i socjalne politike već u ovom rebalansu vidljivo povećanje na poziciji za isplatu novčane pomoći roditeljima odgajateljima nakon smrti djeteta, obzirom da je novi Zakon kojim  će to pravo biti regulirano u pripremi i trebao bi stupiti na snagu u srpnju ove godine. Kako je pojašnjeno, povećanje sredstava u tu svrhu ne bilježi se u ovom rebalansu, no za tu će namjenu sredstva biti osigurana.

Također, postavljeno je pitanje vezano uz smanjenje sredstava na stavci Zavoda  za vještačenje, profesionalnu rehabilitaciju i zapošljavanje osoba s invaliditetom, na što je pojašnjeno kako u Zavodu ppostoji potreba za zapošljavanjem liječnika-vještaka. Međutim, u nedostatku liječnika koji bi primarno bili zaposlenici Zavoda, prisiljeni su na smanjenje stavke za zaposlene, ali sve aktivnosti Zavoda operativno se provode bez teškoća, obzirom da se angažiraju liječnici kao vanjski suradnici.

Uz povećanje razdjela aktivnog zapošljavanja, pojašnjeno je kako se radi o dobroj mjeri koja je aktivirala više korisnika, stoga je bilo potrebno povećati i primarno predviđena sredstva.

Nakon provedene rasprave, članovi Odbora su većinom glasova (6 glasova za i 4 glasa protiv) prihvatili sljedeći Zaključak:

Odbor za obitelj, mlade i sport predlaže Hrvatskome saboru da donese Izmjene idopune Državnog proračuna Republike Hrvatske za 2023. godinu i projekcije za 2024. i 2025. godinu.

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora Odbor je odredio doc. dr. sc. Vesnu Vučemilovoć, predsjednicu Odbora.

PREDSJEDNICA ODBORA
doc. dr. sc. Vesna Vučemilović

Odbor za obitelj, mlade i sport Hrvatskoga sabora na 46. sjednici održanoj 24. svibnja 2023. godine razmotrio je Konačni prijedlog zakona o izmjenama idopunama Zakona o izvršavanju Državnog proračuna Republike Hrvatske za 2023. godinu, P.Z. br. 497, koji je Hrvatskom saboru dostavila Vlada Republike Hrvatske, aktom od 19. svibnja 2023. godine.

Odbor je navedeni prijedlog raspravio kao zainteresirano radno tijelo, sukladno odredbi članka 179. Poslovnika Hrvatskoga sabora, u objedinjenoj raspravi s raspravom o Prijedlogu izmjena i dopuna Državnog proračuna Republike Hrvatske za 2023. godinu  i projekcija za 2024. i 2025. godinu.

Nakon provedene rasprave, članovi Odbora su većinom glasova (6 glasova za, 4 glasa protiv) prihvatili sljedeći Zaključak:

Odbor za obitelj, mlade i sport predlaže Hrvatskome saboru da donese Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o o izvršavanju Državnog proračuna Republike Hrvatske za 2023. godinu.

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora Odbor je odredio doc. dr. sc. Vesnu Vučemilovoć, predsjednicu Odbora.

PREDSJEDNICA ODBORA
doc. dr. sc. Vesna Vučemilović

Odbor za obitelj, mlade i sport Hrvatskoga sabora na 44. sjednici održanoj 4. svibnja 2023. godine razmotrio je Prijedlog odluke o imenovanju predsjednice i članova Nacionalnog vijeća za sport, koji je Hrvatskom saboru dostavila Vlada Republike Hrvatske, aktom od 20. travnja 2023. godine.

Odbor je navedeni prijedlog raspravio kao matično radno tijelo, sukladno odredbi članka 87. Poslovnika Hrvatskoga sabora.

Uvodno je predstavnik Vlade Republike Hrvatske predstavio Prijedlog odluke o imenovanjui predsjednice i članova Nacionalnog vijeća za sport. Istaknuo je kako je Zakonom o sportu propisano da Nacionalno vijeće za sport ima predsjednika i dvanaest članova koje imenuje Hrvatski sabor na mandat od četiri godine, vodeći računa o zastupljenosti predstavnika s područja cijele Republike Hrvatske i ravnopravnoj spolnoj zastupljenosti.

Predsjednika i šest članova Nacionalnog vijeća za sport Vladi Republike Hrvatske predlaže Ministarstvo turizma i sporta sukladno provedenom javnom pozivu. Preostale članove Nacionalnog vijeća za sport predlažu Hrvatski olimpijski odbor, Hrvatski paraolimpijski odbor, Hrvatski sportski savez gluhih, Hrvatski akademski sportski savez, Hrvatski školski sportski savez i kineziološki fakulteti. Temeljem pristiglih prijedloga ovlaštenih predlagatelja, Vlada Republike Hrvatske podnosi zbirni Prijedlog odluke.

U raspravi je postavljeno pitanje ravnopravne spolne zastupljenosti, budući su među predloženim kandidatima samo dvije osobe ženskog spola. Pojašnjeno je kako se na ovlaštene predlagatelje ne može utjecati, odnosno oni autonomno iznose svoje prijedloge, što je u konačnici rezultiralo ovako niskom zastupljenosti ženskog spola predloženih kandidata.

Nakon provedene rasprave, članovi Odbora većinom su glasova (6 glasova za i 1 glas suzdržan) prihvatili sljedeći Zaključak:

"Predlaže se Hrvatskome saboru da donese Odluku o imenovanju predsjednice i članova Nacionalnog vijeća za sport.“

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora, Odbor je odredio doc. dr. sc. Vesnu Vučemilović, predsjednicu Odbora.

PREDSJEDNICA ODBORA

doc. dr. sc. Vesna Vučemilović
 

Na temelju rasprave provedene na 38. (tematskoj) sjednici Odbora za obitelj, mlade i sport, Odbor je na svojoj redovnoj 39. sjednici održanoj elektronskim putem 2. i 3. veljače 2023. godine raspravio zaključke proizašle iz rasprave.

S ciljem zaštite prava djeteta, osobito one djece koja se posvajaju iz trećih država (država koje nisu potpisnice Haške konvencije), članovi Odbora za obitelj, mlade i sport ukazuju na detektirane probleme i kao prijedlog njihova rješavanja i prevencije predlažu:
-Žurno zabraniti posvajanja iz zemalja koje nisu potpisnice Haške konvencije
-Usvojiti protokol o postupanju različitih državnih tijela uključenih u postupke međunarodnih posvajanja
-Sudovi moraju tražiti od podnositelja zahtjeva za priznavanje stranih sudskih odluka o posvajanju dokaze o vjerodostojnosti dokumenata
-Prilikom priznavanja stranih sudskih odluka o posvajanju djece obavezno primjenjivati odredbe Obiteljskog zakona Republike Hrvatske
-Potrebno je ispitati sva zasnovana posvajanja djece stranaca i utvrditi jesu li posvojena djeca u Republici Hrvatskoj, te jesu li posvajanja bila zakonita po našim i domicilnim propisima zemlje iz koje je dijete posvojeno
-Obzirom da se pojavila pravna i emocionalna nesigurnost djece i posvojiteljskih obitelji djece iz trećih država, sve mjere potrebno je provesti žurno, vodeći računa o najboljem interesu djeteta, a kako bi se što prije njihova pravna, a slijedom toga i emocionalna nesigurnost uklonila
-Ministarstvo zaduženo za poslove socijalne skrbi treba utvrditi jesu li svi posvojitelji djece iz DR Konga prethodno zadovoljavali uvjete iz Obiteljskog zakona, odnosno jesu li bili u registru potencijalnih posvojitelja
-Ministarstvo zaduženo za poslove socijalne skrbi treba voditi evidenciju svih zasnovanih međudržavnih posvojenja, te predvidjeti praćenje i specijaliziranu podršku djeci i posvojiteljima nakon posvojenja

Zaključci su prihvaćeni sa 7 glasova za i 2 glasa suzdržan.

Prihvaćeni zaključci uputit će se mjerodavnim tijelima Republike Hrvatske: 
-Ministarstvu rada, mirovinskog sustava, obitelji i socijalne politike
-Ministarstvu pravosuđa i uprave
-Ministarstvu unutarnjih poslova
-Ministarstvu vanjskih i europskih poslova
-Pravobranitelju za djecu

PREDSJEDNICA
doc. dr. sc. Vesna Vučemilović

Odbor za obitelj, mlade i sport Hrvatskoga sabora na 36. sjednici održanoj 18. siječnja 2023. godine razmotrio je Prijedlog Nacionalne strategije djelovanja na području ovisnosti za razdoblje do 2030. godine, koji je Hrvatskom saboru dostavila Vlada Republike Hrvatske, aktom od 29. prosinca 2022. godine.

Odbor je navedeni prijedlog raspravio kao matično radno tijelo, sukladno odredbi članka 87. Poslovnika Hrvatskoga sabora.

Uvodno je predstavnica Vlade Republike Hrvatske predstavila Prijedlog Nacionalne strategije, naglašavajući kako će uslijediti dva Akcijska plana, od kojih će prvi, za raddoblje do 2026. godine, biti donešen u roku od 30 dana od dana stupanja na snagu Nacionalne strategije. Sredstva za provedbu bit će osigurana u Državnom proračunu, a cilj svih aktivnosti je smanjenje dostupnosti i sprječavanje štetnih posljedica ovisnosti. Novost je što Nacionalna strategija po prvi put širi praćenje i drugih oblika ovisničkih ponašanja, pa osim ovisnosti o drogama, prepoznaje i druge oblike ovisnosti kao što su konzumacija alkohola, ovisnost o igrama na sreću, digitalna ovisnost i slično.

U raspravi  koja je uslijedila, svi članovi Odbora podržali su donošenje Nacionalne strategije i pratećih dokumenata koji će uslijediti u provedbi. Pozdravljeno je širenje praćenja ovisnosti na sve oblike ovisničkih ponašanja, no ujedno je iznesen je prijedlog da bi Nacionalna strategija trebala uzeti u obzir i konzumaciju energetskih napitaka. Naime, problem konzumacije energetskih napitaka već u ranoj predpubertetskoj dobi sve je učestaliji, i sve češće se ta pića ne konzumiraju sama, nego u kombinaciji s alkoholnim pićima. Stav predlagatelja je kako problem konzumacije energetskih pića postoji, i trebalo bi ih zabraniti u prodaji za maloljetnike. Međutim ovisnost kao problem ima zdravstvene (metaboličku i mentalnu) i socijalne reperkusije ne samo na ovisnika nego i na njegovu obitelj, a konzumacija energetskih napitaka sama po sebi ne izaziva tu vrstu ovisnosti, stoga u ovom trenutku nije uvrštena u Nacionalnu strategiju. 

U raspravi je također naglašeno je kako bi se mogao steći dojam, obzirom da se širi pojam ovisnosti i na druge oblike ovisničko ponašanja, da je problem konzumaocje narkotika riješen. Nažalost, taj problem ne samo da nije riješen, nego se bilježi i njegov rast, stoga je potaknuto Ministarstvo zdravstva i Hrvatski zavod za javno zdravstvo na aktivnosti ukazivanja na štetnost konzumacija droga i nadalje.
Nakon provedene rasprave, članovi Odbora su jednoglasno glasova (8 glasova za) prihvatili sljedeći Zaključak:

"Odbor za obitelj, mlade i sport Hrvatskoga sabora predlaže Hrvatskome saboru da donese Nacionalnu strategiju djelovanja na području ovisnosti za razdoblje do 2030. godine.

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora, Odbor je odredio doc. dr. sc. Vesnu Vučemilović, predsjednicu Odbora.“

PREDSJEDNICA ODBORA

doc. dr. sc. Vesna Vučemilović

Odbor za obitelj, mlade i sport Hrvatskoga sabora na 36. sjednici održanoj 18. siječnja 2023. godine razmotrio je Prijedlog Plana usklađivanja zakonodavstva Republike Hrvatske s pravnom stečevinom Europske unije za 2023. godinu, koji je Hrvatskom saboru dostavila Vlada Republike Hrvatske, aktom od 29. prosinca 2022. godine.

Odbor je navedeni prijedlog raspravio kao zainteresirano radno tijelo, sukladno odredbi članka 179. Poslovnika Hrvatskoga sabora.

Uvodno je predstavnica Vlade Republike Hrvatske predstavila zakonodavne mjere koje su obuhvaćene Planom za 2023. godinu, pri čemu je istaknula Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o ograničavanju uporabe duhanskih i srodnih proizvoda iz djelokruga Ministarstva zdravstva, a za koji je matično radno tijelo Hrvatskoga sabora Odbor za obitelj, mlade i sport.

Nakon provedene rasprave, članovi Odbora su jednoglasno glasova (8 glasova za) prihvatili sljedeći Zaključak:

"Predlaže se Hrvatskome saboru da donese Plan usklađivanja zakonodavstva Republike Hrvatske s pravnom stečevinom Europske unije za 2023. godinu.

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora, Odbor je odredio doc. dr. sc. Vesnu Vučemilović, predsjednicu Odbora."

PREDSJEDNICA ODBORA

doc. dr. sc. Vesna Vučemilović

Odbor za obitelj, mlade i sport Hrvatskoga sabora na 35. sjednici održanoj 12. prosinca 2022. godine razmotrio je Prijedlog zakona o rodiljnim i roditeljskim potporama, s Konačnim prijedlogom zakona,  P.Z.E. br. 430, koji je Hrvatskom saboru dostavila Vlada Republike Hrvatske, aktom od 9. prosinca 2022. godine, uz prijedlog da se sukladno članku 206. Poslovnika Hrvatskoga sabora predloženi Zakon donese po hitnom postupku.
Odbor je navedeni prijedlog raspravio kao matično radno tijelo, sukladno odredbi članka 87. Poslovnika Hrvatskoga sabora.

Uvodno je predstavnica Vlade Republike Hrvatske predstavila izmjene koje predlažu donijeti ovim Zakonom.  Predlaže se povećanje materijalnih prava pojedinim skupinama zaposlenih i samozaposlenih roditelja sa 70 % proračunske osnovice mjesečno (2.328,20 kuna) na 125 % proračunske osnovice (4.157,50 kuna). Povećanje osnovice odnosi se na roditelje djeteta s težim smetnjama u razvoju za vrijeme korištenja prava na dopust za njegu djeteta do navršene 8. godine djetetova života, na roditelje koji koriste pravo na rad s polovicom punog radnog vremena radi pojačane njege djeteta, te roditelje koji koriste dopust u trajanju od 30 mjeseci za rođene blizance, treće i svako sljedeće dijete. 
Usklađuje se visina naknade plaće u slučajevima u kojima zaposleni ili samozaposleni roditelj ne ispunjava zakonom propisani uvjet staža osiguranja (prethodno osiguranje) te se predlaže povećanje sa 70 % proračunske osnovice mjesečno (2.328,20 kuna) na 125 % proračunske osnovice (4.157,50 kuna). Istovremeno, u cilju stvaranja povoljnijih uvjeta zaposlenih i samozaposlenih korisnika prava, mijenja se uvjet trajanja prethodnog staža osiguranja vezano uz ostvarivanje prava na novčanu naknadu za vrijeme korištenja prava prema ovom zakonu.
Uvodi se novo pravo na dopust drugog posvojitelja, koje drugi posvojitelj koristi neovisno o radnopravnom statusu posvojitelja s kojim ima zajednički posvojeno dijete, u neprekidnom trajanju (10 radnih dana za slučaj posvojenja jednog djeteta, odnosno 15 radnih dana za slučaj posvojenja blizanaca ili istodobnog posvojenja dvoje ili više djece ili djeteta koje posvojenjem postaje treće ili svako sljedeće dijete u obitelji zaposlenog ili samozaposlenog posvojitelja ili djeteta s teškoćama u razvoju), a koje posvojitelj može koristiti do isteka 6 mjeseci od pravomoćnosti rješenja o posvojenju djeteta, za koje pravo se propisuje pravo na naknadu plaće na istovjetan način kao i za očinski dopust.
Dodatna financijska sredstva potrebna za provedbu ovoga zakona, čija primjena se očekuje od 1. siječnja 2023., u odnosu na važeći Zakon, ukupno iznose 144.597.941,41 kunu (19.191.444,87 eura) u 2023. te 157.744.805,29 kuna (20.936.333,57 eura) godišnje u 2024. i 2025.

U raspravi su članovi Odbora pozdravili novosti koje ovaj Zakon donosi, osobito u kontekstu povećanja naknade roditeljima djece s teškoćama u razvoju, što je bilo i nastojanje Odbora za obitelj, mlade i sport nakon održane tematske sjednice Odbora na temu problema roditelja djece  s teškoćama u razvoju. Postavljeno je također i pitanje mogućnosti povećanja broja dana očinskog dopusta, o čemu je pojašnjeno kako je mjera nova, i trenutno se prati broj korisnika (koji raste iz mjeseca u mjesec). Prostora za vremensko povećanje dakako ima, no rezultirat će kao mjera ukoliko konkretni pokazatelji budu na tu potrebu upućivali. 
Kao odlična i bazična demografska mjera pozdravljeno je povećanje naknada roditeljima koji koriste dopust u trajanju od 30 mjeseci, za rođenje blizanaca, trećeg i svakog sljedećeg djeteta.

Nakon provedene rasprave, članovi Odbora su većinom glasova (8 glasova za i 1 glas suzdržan) prihvatili sljedeći Zaključak:

Odbor za obitelj, mlade i sport predlaže Hrvatskome saboru da donese Zakon o rodiljnim i roditeljskim potporama.

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora Odbor je odredio doc. dr. sc. Vesnu Vučemilovoć, predsjednicu Odbora.

PREDSJEDNICA ODBORA
doc. dr. sc. Vesna Vučemilović

Odbor za obitelj, mlade i sport Hrvatskoga sabora na 34. sjednici održanoj 22. studenoga 2022. godine razmotrio je Prijedlog Državnog proračuna Republike Hrvatske za 2023. godinu  i projekcija za 2024. i 2025. godinu, koji je Hrvatskom saboru dostavila Vlada Republike Hrvatske, aktom od 14. studenoga 2022. godine.

Odbor je navedeni prijedlog raspravio kao zainteresirano radno tijelo, sukladno odredbi članka 179. Poslovnika Hrvatskoga sabora, u objedinjenoj raspravi s raspravom o Konačnom prijedlogu zakona o izvršavanju državnog proračuna Republike Hrvatske za 2023. godinu.

Uvodno su se predstavnici Vlade Republike Hrvatske osvrnuli na razdjele Državnog proračuna za 2023. godinu koji su u djelokrugu rada ovoga Odbora.
Iz Ministarstva financija predstavljen je makroekonomski okvir u kojemu se donosi Državni proračun za 2023. godinu. Prihodi se planiraju u iznosu od 24,9 milijarde eura, a rashodi u iznosu od 26,7 milijardi eura. Realni rast BDP-a planiran je na 0,7%, očekuje se smanjenje inflacije na 5,7%, te se planira rast poreznih prihoda. Povećanje rashoda odražava politiku Vlade Republike Hrvatske, a planiran je na rashodima za zaposlene (povećanje osnovice plaća i druga materijalna prava), rashodima za provedbu jesenskog paketa mjera uslijed energetske krize, sufinanciranje prehrane svih učenika u osnovnim školama, povećanje troškova smještaja raseljenih osoba iz Ukrajine i drugo. Prema uvjerenju predlagatelja, ovaj Proračun sadrži protukrizne elemente, on je održiv (osiguravanje kontinuiranog smanjenja udjela javnog duga u BDPu uz održavanje razine deficita unutar Maastrichtskih granica), otporan (pridonosi jačanju konkurentnosti i zaposlenosti), te osigurava preduvjete za poticajnije okruženje i demografsku obnovu zemlje.
Ministarstvo rada, mirovinskog sustava, obitelji i socijalne politike, Ministarstvo turizma i sporta, Središnji državni ured za demografiju i mlade, te Ured pravobranitelja za djecu, i nadalje iz godine u godinu bilježe porast svojih razdjela, pa je i u Državnom proračunu za 2023. godinu na ovim razdjelima vidljivo povećanje financijskog plana.
Povećanje na stavci Ministarstva rada, mirovinskog sustava, obitelji i socijalne politike dijelom je rezultat novog Zakona o socijalnoj skrbi, kao i Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o mirovinskom osiguranju. Iznos za gotovo 280 milijuna viši no u 2022. godini usmjeren je za  socijalnu skrb i održivost mirovinskog sustava.
Rashodi planirani za sport, kroz razdjel Ministarstva turizma i sporta, također bilježe porast u iznosu od 6,6 milijuna eura. Povećanja su planirana na pozicijana državna priznanja – trajne novčane naknade osvajačima medalja na Olimpijskim igrama i Paraolimpijskim igrama za sportaše i trenere, razvoj Nacionalnog informacijskog sustava u sportu, sufinanciranje izgradnje i građevisnkih zahvata na sportskoj infrastrukturi, te organizaciju velikih sportskih manifestacija.

Središnji državni ured za demografiju i mlade blježi porast od 37,6 milijuna eura koji će se utrošiti na unaprjeđenje doplatka za djecu, mjere demografkse politike, prevenciju nasilja i politiku za mlade.
Za Ured Pravobranitelja za djecu predviđen je porast razdjela za gotovo 9%. od ukupnog iznosa predviđenog za Ured, 73% srestava planirano j e utrošiti na materijalna prava za zaposlene u Uredu, dok će se preostalih 27% sredstava utrošiti na aktivnosti za ostvarivanje prava djeteta, provođenje istraživanja o stanju prava djeteta kako bi se mogla napraviti komparacija s rezultatima istraživanja iz 2009. godine, obilazak ustanova u kojima borave djece, te aktivnosti u sklopu obilježavanja dvadesete obljetnice rada Ureda.

U raspravi koja je uslijedila postavljeno je pitanje ulaganja u sportsku infrastrukturu. Pojašnjeno je kako su za 2023. godinu na toj stavci planirana samo inicijalna sredstva, budući se treba donijeti pravilnik koji će propisati kriterije mogućnosti ulaganja u nedostatnu ili postojeću nekvalitetnu sportsku infrastrukturu. Plan je da se definiraju objekti od nacionalnog interesa za koje će se sufinancirati projektna dokumentacija. U 2024. i 2025. godini projekcije na toj stavci iznose 13,7 milijuna eura, a odluku će donositi Vlada Republike Hrvatske na prijedlog krovnih sportskih udruženja i nacionalnih sportskih saveza, pri čemu će se u obzir uzimati  mišljenje Nacionalnog vijeća za sport.
Vezano uz plan osnivanja multifunkcionalnih centara za mlade pojašnjeno je kako se za programe potpore jedinicam alokalne i regionalne samouprave kroz osnivanje multifunkcionalnih centara za mlade planiraju sredstva od oko 133 tisuće eura godišnje za sve tri godine, a cilj je omogućiti mladima prostor i aktivnosti koje su održive i njima privlačne, koje će omogućiti veću uključenost mladih.

Nakon provedene rasprave, članovi Odbora su većinom glasova (5 glasova za i 2 glasa suzdržan) prihvatili sljedeći Zaključak:

Odbor za obitelj, mlade i sport predlaže Hrvatskome saboru da donese Državni proračun Republike Hrvatske za 2023. godinu i projekcije za 2024. i 2025. godinu.

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora Odbor je odredio doc. dr. sc. Vesnu Vučemilovoć, predsjednicu Odbora.

PREDSJEDNICA ODBORA

doc. dr. sc. Vesna Vučemilović

Odbor za obitelj, mlade i sport Hrvatskoga sabora na 34. sjednici održanoj 22. studenoga 2022. godine razmotrio je Konačni prijedlog zakona o izvršavanju Državnog proračuna Republike Hrvatske za 2023. godinu, P.Z. br. 413, koji je Hrvatskom saboru dostavila Vlada Republike Hrvatske, aktom od 14. studenoga 2022. godine.

Odbor je navedeni prijedlog raspravio kao zainteresirano radno tijelo, sukladno odredbi članka 179. Poslovnika Hrvatskoga sabora, u objedinjenoj raspravi s raspravom o Prijedlogu Državnog proračuna Republike Hrvatske za 2023. godinu  i projekcija za 2024. i 2025. godinu.

Uvodno je predstavnica Ministarstva financija predstavila makroekonomski okvir ukojemu se Državni proračun Republike Hrvatske za 2023. godinu donosi. Zakon o izvršavanju Državnog proračuna za 2023. godinu propisuje temeljna prava i obveze proračunskih korisnika koje nastaju u postupku planiranja, izrade, donošenja i izvršavanja državnoga proračuna, opseg zaduživanja i jamstava Republike Hrvatske, upravljanje dugom općg proračuna i drugo. 

U raspravi je postavljno pitanje vezano uz članak 55. Konačnog prijedloga Zakona, koji propisuje da Vlada Republike Hrvatske može, na prijedlog Ministrstva financija, odobriti jamstva vezana za zajmove i financijsku pomoć iz proračuna Europske unije koje Europska komisija odobrava Ukrajini. Izrečen je stav kako na taj način, a bez sudjelovanja Hrvatskoga sabora u donošenju te odluke, dio fiskalnog suvereniteta prebacujemo na Europsku komisiju, pod nejasnim i netransparentnim okolnostima, budući da sada ne znamo ni o kolikim se iznosima može raditi, ni pod kojim uvjetima bi se takva jamstva izdavala.

Nakon provedene rasprave, članovi Odbora su većinom glasova (5 glasova za, 2 glasa protiv) prihvatili sljedeći Zaključak:

Odbor za obitelj, mlade i sport predlaže Hrvatskome saboru da donese Zakon o izvršavanju Državnog proračuna Republike Hrvatske za 2023. godinu.

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora Odbor je odredio doc. dr. sc. Vesnu Vučemilovoć, predsjednicu Odbora.

PREDSJEDNICA ODBORA

doc. dr. sc. Vesna Vučemilović
 

Odbor za obitelj, mlade i sport Hrvatskoga sabora na 34. sjednici održanoj 22. studenoga 2022. godine razmotrio je Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o udrugama, s Konačnim prijedlogom zakona, P.Z. br. 415, koji je Hrvatskom saboru dostavila Vlada Republike Hrvatske, aktom od 17. studenoga 2022. godine, uz prijedlog da se sukladno članku 204. Poslovnika Hrvatskoga sabora predloženi Zakon donese po hitnom postupku.

Odbor je navedeni prijedlog raspravio kao zainteresirano radno tijelo, sukladno odredbi članka 179. Poslovnika Hrvatskoga sabora.

Uvodno je predstavnik predlagatelja objasnio razloge predlaganja ovog Zakona, kao i osnovne izmjene koje se planiraju. Izmjenama i dopunama Zakona o udrugama primarno se osigurava ispunjavanje preporučene mjere MONEYVAL-a, odnosno usklađenje zakonodavnog okvira s navedenim preporukama, a što će doprinijeti jačanju učinkovitosti hrvatskog sustava sprječavanja pranja novca i financiranja terorizma, odnosno sprječavanju zlouporabe ovih pravnih osoba u nezakonite svrhe.
Uz navedeno, izmjenama i dopunama Zakona o udrugama osigurava se jačanje učinkovitosti hrvatskog pravnog sustava zaštite prava djece.

U raspravi koja je uslijedila postavljeno je pitanje širih izmjena Zakona o udrugama, za što sigurno postoji potreba u dijelu koji definira funkcioniranja sportskih udruga koje su najbrojnije. Pojašnjeno je da će se u 2023. godini definirati šira radna skupina koja će se baviti otvorenim pitanjima i mogućnosti rješavanja problema o kojima su govorili i članovi Odbora za obitelj, mlade i sport i na tematskim sjednicama o funkcioniranju sportskih udruga, ali i u raspravi o drugim zakonskim rješenjima.

Nakon provedene rasprave, članovi Odbora su jednoglasno (7 glasova za) prihvatili sljedeći Zaključak:

Odbor za obitelj, mlade i sport predlaže Hrvatskome saboru da donese Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o udrugama.

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora Odbor je odredio doc. dr. sc. Vesnu Vučemilovoć, predsjednicu Odbora.

PREDSJEDNICA ODBORA

doc. dr. sc. Vesna Vučemilović
 

Odbor za obitelj, mlade i sport Hrvatskoga sabora na 34. sjednici održanoj 22. studenoga 2022. godine razmotrio je Konačni prijedlog Zakona o sportu, P.Z. br. 398, koji je Hrvatskom saboru dostavila Vlada Republike Hrvatske, aktom od 10. studenoga 2022. godine.

Odbor je navedeni prijedlog raspravio kao matično radno tijelo, sukladno odredbi članka 87. Poslovnika Hrvatskoga sabora.

Uvodno je predstavnik Vlade Republike Hrvatske predstavio izmjene koje su uvrštene u Konačni prijedlog zakona u odnosu na Prijedlog zakona koji je Hrvatski sabor raspravljao u listopadu 2022. godine. Pored nomotehničkih izmjena, precizirana je odredba članka 5. predloženog zakona na način da je propisano da kategorizacija sportova rezultira donošenjem odluke o rangiranju sportova i razvrstavanju u kategorije, a postupak kategorizacije provode Hrvatski olimpijski odbor, Hrvatski paraolimpijski odbor i Hrvatski sportski savez gluhih. Također, precizirana je odredba članka 14. stavka 4. predloženog zakona na način da se propisuje da će popis sportskih rezultata, poredaka, odnosno plasman, rang-listu ili normu ostvarenu na nacionalnom i međunarodnom natjecanju te sudjelovanju u nacionalnoj ekipi na međunarodnom natjecanju Hrvatski olimpijski odbor, Hrvatski paraolimpijski odbor i Hrvatski sportski savez gluhih objaviti na svojim mrežnim stranicama. Prihvaćen je prijedlog Odbora za obitelj, mlade i sport Hrvatskoga sabora, a koji se odnosi na obvezu trenera iz članka 19. stavka 8. Prijedloga zakona, da sprječava svaki oblik nasilja prema svim sudionicima u sportu, a ne samo prema maloljetnim sportašima. U članku 73. dodani su stavci 3. i 4. kojima je propisano da prijedlog za financiranje izgradnje ili obnove sportske građevine od nacionalnog interesa uz obrazloženje sportske, društvene i ekonomske opravdanosti tijelu državne uprave nadležnom za sport može podnijeti Hrvatski olimpijski odbor, Hrvatski paraolimpijski odbor ili Hrvatski sportski savez gluhih te nacionalni sportski savez te je za te građevine koje je Vlada Republike Hrvatske proglasila građevinama od nacionalnog interesa propisana iznimka od uvjeta za financiranje i sufinanciranje sukladno programu javnih potreba u sportu na državnoj razini. Slijedom toga, dopunjen je i članak 100. predloženog zakona na način da je propisano da Nacionalno vijeće za sport, daje mišljenje na proglašenje sportske građevine, građevinom od nacionalnog interesa. U vezi s trajnom novčanom nagradom, u članku 79. Konačnog prijedloga zakona, dodan je stavak 12. kojim je precizirano da Hrvatski olimpijski odbor, Hrvatski paraolimpijski odbor ili Hrvatski sportski savez gluhih vode službene evidencije o treneru ili izborniku koji je obavljao stručne poslove vođenja na sportskom natjecanju sportaša ili ekipe koja je osvojila medalju te o tome izdaju uvjerenja. Dodatno je precizirano da će do donošenja pravilnika o zdravstvenim pregledima sportaša u sportskom natjecanju moći sudjelovati osoba za koju je u razdoblju od šest mjeseci prije sportskog natjecanja utvrđena opća zdravstvena sposobnost

U raspravi je postavljeno pitanje zašto nije prihvaćen prijedlog o uvođenju vaučera koji bi se koristio za pristup sportskim aktivnostima sve djece. Pojašnjeno je da vaučeri nisu prihvaćeni jer se predviđa financiranje putem projekata i programa te naglašeno kako je Republika Hrvatska jedna od vodećih zemalja po broju prijavljenih i prihvaćenih projekata ERASMUS + Sport programa.
Prema istraživanjima, svako četvrto dijete u dobi od 7 godina bavi se nekom sportskom aktivnošću i uključeno je u rad sportskih klubova. Po istim istraživanjima, na kraju osnovnoškolskog obrazovanja svega 20% djece sportski je aktivno, te je posebno važno obratiti pozornost na populaciju djece u osnovnim školama koja tijekom obrazovanja odustanu od sportskih aktivnosti. U tom smislu potrebno je uložiti dodatne napore kako bi se ovaj trend odustajanja smanjio.

Nakon provedene rasprave, članovi Odbora su većinom glasova (6 glasova za i 1 glas suzdržan) prihvatili sljedeći Zaključak:

Odbor za obitelj, mlade i sport predlaže Hrvatskome saboru da donese Zakon o sportu

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora Odbor je odredio doc. dr. sc. Vesnu Vučemilovoć, predsjednicu Odbora.

PREDSJEDNICA ODBORA

doc. dr. sc. Vesna Vučemilović
 

Odbor za obitelj, mlade i sport Hrvatskoga sabora na 33. sjednici Odbora, održanoj 28. listopada 2022. godine, razmotrio je Izvješće o radu pravobraniteljice za djecu za 2021. godinu, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavila Pravobraniteljica za djecu, aktom od 31. ožujka 2022. godine.

Odbor je Izvješće razmatrao kao matično radno tijelo, sukladno članku 87. Poslovnika Hrvatskoga sabora.

U uvodnom izlaganju, Pravobraniteljica za djecu navela je kako je Ured u 2021. godini postupao po 2.004 novozaprimljene prijave o povredama pojedinačnih prava djece. Mnoge od prijava odnosile su se na primjenu mjera za suzbijanje koronavirusa. Pored postupanja u 694 predmeta prenesenih iz ranijih godina, Ured je radio na 1926 različitih predmeta koji se odnose na opće inicijative, preporuke, izvješća, suradnju s državnim i međunarodnim institucijama, projekte, obilaske ustanova koje skrbe za djecu, te ostale redovite poslove Ureda. Rad Ureda odvija se u otežanim fizičkim uvjetima u potresom oštećenim radnim prostorima.
Najviše zaprimljenih prijava odnosilo se na nemogućnost ostvarivanja obrazovnih prava (478), ostvarivanje roditeljske skrbi (426), nasilje nad djecom i zanemarivanje djece (269), zdravstvena prava (172), pravosudna prava (141), te prava na sigurnost i zaštitu (121), zaštitu privatnosti (83) i ekonomska prava (77).

S ciljem podrške i unaprjeđivanja sustava zaštite prava djeteta, Ured pravobraniteljice za djecu sudjelovao je u postupku donošenja ili izmjena 38 propisa i 4 strateška dokumenta, te predložio ukupno 129 konkretnih promjena u cilju bolje zaštite djece. Usprkos velikom broju prihvaćenih preproruka Pravobraniteljice, na žalost se u provedbi ne vide pomaci koji bi u bitnoj mjeri utjecali na povećanje prava djeteta. 
U svom osvrtu na predmetno Izvješće, Pravobraniteljica je osobito naglasila probleme za koje se pokušava iznaći kvalitetno rješenje: blage kazne počiniteljima seksualnog zlostavljanja na štetu djece, vršnjačko nasilje koje bilježi značajan porast, te zaštitu mentalnog zdravlja djece koje po rezultatima nekoliko istraživanja zahtijeva bolju, pouzdanu i kontinuiranu podršku. Iako Pravobraniteljica zaziva osnivanje obiteljskih sudova, pozdravlja osnivanje obiteljskih odjela na sudovima kao pomak u zaštiti djece od sustavnog zlostavljanja djece koja sudjeluju u pravosudnim postupcima. Pravobraniteljica nadalje ukazuje na činjenicu da je 20% djece u riziku od siromaštva, te pozdravlja usvajanje Jamstva za djecu, no ukazuje i na problem nepostojanja jedinstvenih kriterija za prepoznavanje djece u riziku od siromaštva.
U 2021. godini imenovan je novi saziv Mreže mladih savjetnika pravobraniteljice za djecu, a uz njega je ustrojeno još jedno savjetodavno tijelo, Forum mladih 16 plus, u koji su uključena djeca starija od 16 godina.
Na koncu, Pravobraniteljica ukazuje na kadrovski problem koji onemogućava cjelovito i funkcionalno ostvarivanje svih planova i obveza Ureda pravobranitelja za djecu, obzirom da je jedna od zamjenica Pravobraniteljice duže vrijeme odsutna iz obiteljskih razloga.

Predstavnica Vlade Republike Hrvatske pored osnovnih značajki Izvješća naglašava kako je Vlada orijentirana na zaštitu prava djece, spremna na suradnju i teži boljoj suradnji svih dionika procesa zaštite prava djece.

U raspravi koja je uslijedila, većina članova Odbora podržala je Izvješće Pravobraniteljice za djecu za 2021. godinu. U svojim raspravama osvrnuli su se na probleme zaštite prava djece pripradnika manjina, osobito romske i srpske manjine, na probleme vršnjačkog nasilja u kojem ističu potrebu cjelovitog pristupa koji bi uključivo stručnjake odgojno-obrazovnih struka ali i obitelj kao ishodišnu zajednicu. Vezano uz zaštitu mentalnog zdravlja djece, istaknuto je kako je i Odbor za obitelj, mlade i sport prepoznao ovaj gorući problem, te su održane dvije tematske sjednice koje su urodile i konkretnom mjerom Ministarstva znanosti i obrazovanja koje je odobrilo prijem u radni odnos za 300 novih psihologa u školama. 
Ukazano je i na potrebu izmjene Pravilnika o načinu raspolaganja sredstvima državnog proračuna i mjerilima sufinanciranja programa predškolskog odgoja, koji datira iz 1997. godine i predviđa sufinanciranje od strane Ministarstva znanosti i obrazovanja na način da osigurava mjesečno sredstva po djetetu pripadniku nacionalne manjine u odgojnoj skupini za 5satni primarni program u iznosu od svega 25,00 kn.

Nakon provedene rasprave, članovi Odbora su većinom glasova (9 glasova ZA i 1 glas SUZDRŽAN) odlučili predložiti Hrvatskom saboru donošenje sljedećeg

ZAKLJUČKA

Prihvaća se Izvješće o radu pravobraniteljice djecu za 2021. godinu

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora, Odbor je odredio doc dr. sc. Vesnu Vučemilović, predsjednicu Odbora.

PREDSJEDNICA ODBORA

doc. dr. sc. Vesna Vučemilović
 

Odbor za obitelj, mlade i sport Hrvatskoga sabora na 33. sjednici Odbora, održanoj 28. listopada 2022. godine, razmotrio je Izvješće o radu policije u 2021. godinui koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavila Vlada Republike Hrvatske, aktom od 21. lipnja 2022. godine.

Odbor je Izvješće razmatrao kao zainteresirano radno tijelo, sukladno članku 179. Poslovnika Hrvatskoga sabora.

U uvodnom izlaganju, predstavnik Vlade Republike Hrvatske ukratko je iznio osnovne značajke Izvješćao radu policije u 2021. godini. Kazneno pravna zaštita djece i obitelji obuhvaća specifičan dio kriminaliteta koji je počinjen na štetu djece i maloljetnika. Prati se i obiteljsko nasilje, vršnjačko nasilje 
te nasilje vezano uz rodne odnose. Njihovim otkrivanjem i prijavljivanjem ne ostvaruje se samo značajan doprinos kaznenopravnoj zaštiti djece i mladeži, već se ostvaruje i strateško usmjerenje kriminalističke policije u provedbi prevencije i suzbijanja ukupnog delinkventnog ponašanja djece i maloljetnika. 
Kaznenopravna zaštita djece ima za cilj zaštitu djece kao posebno ranjive skupine od različitih oblika viktimizacije, a zbog specifične povezanosti koja također utječe na ranjivost žrtava prati se i kriminalitet na štetu obitelji/bliskih osoba. 

Tijekom 2021. godine u Republici Hrvatskoj je otkriveno i prijavljeno ukupno 9.045 kaznenih djela iz područja kaznenopravne zaštite djece i obitelji, što je u odnosu na prethodnu 2020. godinu, kada je evidentirano 7.895 kaznenih djela, povećanje za 14,6 %, čime se nastavlja višegodišnji trend porasta ove vrste kriminaliteta. Posljedice pandemije COVID-19 uključuju i pojavu novih oblika kriminaliteta, ali i pojačane rizike za specifične vrste kaznenih djela upravo u području kaznenopravne zaštite djece i 
obitelji stoga je fokus postupanja linije rada usmjeren upravo na prikupljanje saznanja o izloženosti djece fizičkom nasilju, seksualnom zlostavljanju ili drugom ugrožavajućem ponašanju i adekvatnoj zaštiti žrtava.

Očekivano, najznačajniji udio čine kaznena djela iz Glave XVIII. kaznena djela protiv braka, obitelji i djece s udjelom od 54,3 % u ukupnom kriminalitetu kaznenopravne zaštite djece i obitelji. Tijekom 2021. godine u grupaciji kaznenih djela protiv braka, obitelji i djece, ukupno je evidentirano 4.910 kaznenih djela što je 9,8 % više u odnosu na 2020. godinu kada je ukupno evidentirano 4.470 kaznenih djela iz ovog područja kriminaliteta. Kao i ranijih godina najzastupljenije je kazneno djelo 
povreda djetetovih prava, evidentirano je 2.424 kaznenih djela što je za 9,8 % više u 
odnosu na 2020. godinu kada je evidentirano 2.208 kazneno djelo.

U grupi kaznenih djela protiv spolne slobode zajedno s kaznenim djelima spolnog zlostavljanja i iskorištavanja djeteta tijekom 2021. godine je ukupno evidentirano 891 kazneno djelo što je povećanje za 47,3 % u odnosu na 2020. godinu kada je ukupno evidentirano 605 kaznenih djela. Kaznena djela spolnog zlostavljanja i iskorištavanja djeteta ista su u 2021. godini u porastu za 47 %, pri čemu bilježimo značajan porast kaznenog djela spolna zlouporaba djeteta mlađeg od 15 godina kojih je evidentirano 411, što je 74,9 % povećanje u odnosu na 2020. godinu kada je zabilježeno 235 kaznenih djela.
U 2021. godini u kaznenopravnoj zaštiti djece evidentirana su 102 kaznena djela iskorištavanje djece za pornografiju (članak 163. stavak 1. i 3) što je povećanje od 20 % u odnosu na 2020. godinu kada je evidentirano 85 kaznenih djela.
U 2021. godini ukupno je zabilježeno 1.720 kaznenih djela kazneno neodgovorne djece i maloljetnih počinitelja bilježi se blago povećanje ukupnog maloljetničkog kriminaliteta i to za 2,4 % (41 kazneno djelo). Ukupan broj djece i maloljetnika počinitelja je u porastu za 15,3 %, odnosno evidentirana su 132 počinitelja više u odnosu na 2020. godinu što ukazuje na veću policijsku aktivnost tijekom 2021. godine
u otkrivanju, identificiranju i procesuiranju počinitelja kaznenih djela u ovoj dobnoj skupini, ali i na potrebu pozornog praćenja kretanja maloljetničkog kriminaliteta u cilju redukcije i prevencije maloljetničke delinkvencije u budućnosti. Ako razdvojeno analiziramo kriminalitet djece i kriminalitet maloljetnika uočavamo da su kazneno neodgovorna djeca, starosti do 14 godina u 2021. godini počinila 228 kaznenih djela, što je za 14,6 % više u odnosu na 2020. godinu, kada je evidentirano 199 kaznenih djela. Također bilježimo povećanje od 9,9 % u broju djece - kazneno neodgovornih počinitelja kojih je u 2020. godini evidentirano 152, dok je u 2021. godini evidentirano 167 djece. Maloljetni počinitelji (starosti od 14 do 18 godine) u 2021. godini počinili su 1.492 kaznena djela što je na razini 2020. godine.

U raspravi koja je uslijedila postavljeno je i pitanje postupanja policije s obzirom na Zakon o sprječavanju nereda na sportskim natjecanjima. Prema Zakonu o sprječavanju nereda na športskim natjecanjima tijekom 2021. godine evidentirano je 600 prekršaja. Od 600 prijavljenih osoba 10 su bile žene, a bilo je i 59 maloljetnika te 81 povratnik (recidivist). U odnosu na 2021. godinu to je povećanje za 81,8 %. Tijekom 2021. godine evidentirano je ukupno 77 osoba kojima su izrečene mjere zabrane prisustvovanja sportskim natjecanjima, uglavnom na područjima Policijskih uprava zagrebačke, splitsko - dalmatinske, osječko - baranjske i drugih. Najveći broj zabrana uglavnom se odnosio na zabranu prisustvovanju navijača natjecanju sportskih klubova GNK Dinamo i HNK Hajduk.

Nakon provedene rasprave, članovi Odbora su jednoglasno (10 glasova ZA) odlučili predložiti Hrvatskom saboru donošenje sljedećeg

ZAKLJUČKA

Prihvaća se Izvješće o radu policije u 2021. godini

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora, Odbor je odredio doc dr. sc. Vesnu Vučemilović, predsjednicu Odbora.

PREDSJEDNICA ODBORA

doc. dr. sc. Vesna Vučemilović
 

Odbor za obitelj, mlade i sport Hrvatskoga sabora na 32. sjednici održanoj 12. listopada 2022. godine razmotrio je Prijedlog zakona o sportu, koji je Hrvatskom saboru dostavila Vlada Republike Hrvatske, aktom od 29. rujna 2022. godine.

Odbor je navedeni prijedlog raspravio kao matično radno tijelo, sukladno odredbi članka 87. Poslovnika Hrvatskoga sabora.

Uvodno je predstavnik Vlade Republike Hrvatske obrazložio je da je važeći Zakon o sportu donesen 2006. godine, te je u međuvremenu deset puta mijenjan i nadopunjavan. Novim Zakonom o sportu želi se riješiti niz  izazova u funkcioniranju sustava sporta, te implementirati mjere Nacionalnog programa sporta koji je Hrvatski sabor usvojio u lipnju 2019. godine.

Prijedlogom ovog Zakona realiziraju se i mjere iz Programa Vlade Republike Hrvatske koji je predvidio uspostavu jasnih i transparentnih kriterija u vrednovanju Programa javnih potreba u sportu, uspostavu kategorizacije sportova, kao i osiguravanje veće potpore poboljšanju zdravstvenog statusa građana, uključujući i daljnji razvoj sporta u okviru odgojno-obrazovnog sustava. Na jasan se način definira sustav sporta kako bi se unaprijedio status sportaša, i kvaliteta obavljanja sportskih djelatnosti, te potaknulo što više djece i mladih na bavljenje sportom. Osim toga, jasnije se definira i sustav financiranja sporta, kao i nadzor nad trošenjem sredstava. Jedan od najvažnijih noviteta odnosi se na donošenje kategorizacije sportova, koja će postati i temelj za dodjelu financijskih sredstava. Kategorizaciju će provoditi krovna sportska udruženja, Hrvatski olimpijski odbor, Hrvatski paraolimpijski odbor i Hrvatski sportski savez gluhih, svaki za sportove iz svoje nadležnosti. Osnovni kriteriji kategorizacije propisani su ovim Prijedlogom zakona: masovnost sporta u Republici Hrvatskoj, zastupljenost u Europi i svijetu, uspješnost u ostvarenju sportskih rezultata, te udio djece i mladih u ukupnom broju sportaša pojedinog sporta. Drugi važan novitet odnosi se na plaćanje doprinosa, odnosno mirovinskog i zdravstvenog osiguranja vrhunskim sportašima I. kategorije, s uspostavljenim imovinskim cenzusom. Također, uvodi se nacionalna stipendija za vrhunske sportaše I., II. i III. kategorije. Uvode se trajne naknade za trenere osvajača olimpijskih, paraolimpijskih i olimpijskim medalja gluhih, jer su to do sada imali sportaši, a nesporna je uloga trenera u njihovim uspjesima. 

Nadalje, novitet je i izravno izdvajanje iz Državnog proračuna za županijske sportske zajednice, kako bi se osiguralo financiranje troškova stručnog rada i poboljšanje materijalnih uvjeta za provedbu programa za djecu i mlade do 18 godina. Tim će se sredstvima klubovima u najslabije razvijenim sredinama i onima koji imaju malu mogućnost izdvajanja za sport omogućiti financiranje trenera, opreme i svih rekvizita za djecu, kako bi se ona mogla u najvećem mogućem broju baviti sportom. 

Prijedlogom zakona jasnije su definirana i ulaganja u sportsku infrastrukturu, odnosno predviđeno je donošenje mreže sportskih građevina temeljem koje će biti moguće nastaviti ciljano ulagati u sportsku infrastrukturu kako bi ravnomjerno na području cijele Republike Hrvatske sport učinili dostupnim svima, od rekreativaca do vrhunskih sportaša. 

Predsjednica Nacionalnog vijeća za sport ističe važnim da je Ministarstvo turizma i sporta u izradu zakona uključilo sve dionike u sportu. Postoji volja da se saslušaju svi problemi da se ispravi sve što je detektirano problemom u praksi. Prijedlog u velikoj mjeri rješava sve uočene probleme u dosadašnjoj provedbi Zakona o sportu. Sve mjere koje se odnose na poboljšanje statusa sportaša i trenera su dobrodošle i usmjerene su neposredno na ciljane skupine. Definiranje registra nacionalnog sustava u sportu uvelike će pomoći u realizaciji sporta jer daju uvid i kvalitetnu analizu postojećeg stanja kao preduvjeta za daljnja poboljšanja i planiranje u sustavu sporta. Nacionalno vijeće za sport dalo je dodatne prijedloge i sugestije, od kojih je većina prihvaćena. Sport je heterogeno područje, no tri su segmenta važna: sportska infrastruktura, stručni kadrovi i financiranje. Govooreći o sportskoj infrastrukturi i stručnim kadrovima, novim Prijedlogom učinjeni su veliki pomaci. Što se tiče financiranja, usprkos povećanju izdavanja za sport svake godine, nužno je napraviti daljnje kvalitetne iskorake, i tu će biti velik doprinos postojanja registra nacionalnog sustava u sportu. Svi zakonski akti predviđeni ovim Prijedlogom zakona moraju biti doneseni u rokovima koji su planirani, kako bi Zakon mogao zaživjeti.

U raspravi koja je uslijedila istaknuto je kako je donošenje ovog Zakona u svakom slučaju korak unaprijed. Svi članovi Odbora koji su sudjelovali u raspravi pozdravili su ulazak u proceduru ovaj dugo očekivani Prijedlog zakona, te naglasili niz dobrih novina kojima će bitno utjecati na status sportaša i stručnih kadrova. Također, izrazili nadu da će utjecati na povećanje broja djece i mladih koji će se baviti sportom.
Ipak, postavljena u i pitanja o dodatnim mogućnostima koja bi kao poboljšanja eventualno mogla biti uvrštena u Konačni prijedlog zakona.
Pozdravljeno je uvođenje nacionalnih stipendija, kao i izdvajanje za I. kategoriju sportaša, no postavljeno je pitanje bi li se to u možda manjem opsegu uvesti i za sportaše II. i III. kategorije.
Postavljeno je i pitanje vezano uz financiranje sporta – kako će se raspodijeliti sredstva prema kategoriziranim i nekategoriziranim sportovima, kao i mogućnost ukidanja PDV-a na nabavu sportske opreme. Neki članovi Odbora smatraju da je u članku 6. Prijedloga zakona važno uzeti u obzir kao ključni pokazatelj uspješnosti i rezultate juniorskih reprezentacija.
Također, iznesena je i primjedba kako nacionalni sportski savezi trebaju u roku od godinu dana pripremiti propisnike o registriranju i licenciranju trenera, te kako bi takva odredba morala biti sastavnim dijelom Zakona.
Vezano uz članak 74. Prijedloga zakona, članovi Odbora mišljenja su kako je potrebno jasnije definirati što se financira iz javnih potreba, te da se u sufinanciranje od strane tijela državne uprave nadležnog za sport  uključe završnice prvenstava i pokrivanje međunarodne edukacije za stručne kadrove u sportu.
Stav svih članova Odbora je da treba djecu uključiti u sportske aktivnosti od najranije dobi. S obzirom na želju svih da se što više djece i mladih uključi u sportske aktivnosti, postavljeno je pitanje uvođenja vaučera da se omogući veća dostupnost sporta svima.

Kako je pojašnjeno od strane predlagatelja, razmišljalo se o uvođenju vaučera, no to ovisi o financijskim mogućnostima. Zakon je planiran u realnim i provedivim okvirima, a to znači da u ovom obliku iziskuje dodatna sredstva iz državnog proračuna za sport u iznosu od oko 40 milijuna kuna.

Istaknuto je kako se iz sredstava Ministarstva znanosti i obrazovanja financira školski sport i da treba iskoristiti već postojeću školsku infrastrukturu kako bi se privuklo djecu i mlade, od kojih se prema pokazateljima svega 20% bavi sportom.

Provođenje nastave tjelesnog odgoja u nižim razredima osnovne škole povjereno je učiteljima, a pokazuje se potreba za povećanjem fonda sati nastave tjelesnog odgoja, i to u izvođenju od strane stručnih kineziologa.
Hrvatski školski sportski savez je novitet, osnovan tek 2016. godine. Djelatnici su zaposleni u sustavu obrazovanja, te provode vježbaonice na kojima sudjeluju učenici koji inače nisu uključeni niti u jedan natjecateljski sport.
Vezano uz članak 19. stavak 8. Prijedloga zakona, postavljeno je pitanje zašto je obveza trenera da sprječava svaki oblik nasilja samo prema maloljetnim sportašima. Sport je djelatnost koja promiče i mora promicati vrednote navedene u ovom stavku prema svim sudionicima u sportu.

Članak 35. st.avak . Prijedloga zakona propisuje osnivanje samo jednog saveza za svaki pojedini sport na nacionalnoj, ili na razini jedinica lokalne samouprave. No, u nekim sportovima postoje određeni odbori koji obuhvaćaju više županija – osnovani od nacionalnih sportskih saveza na razini četiriju županija kao pravno tijelo i predstavljaju svojevrsnu i nepotrebnu tampon zonu između nacionalnog i županijskog saveza.
Do ovakvih problema je dolazilo, ali dolazit će i dalje, obzirom da je generator za njih u Zakonu o udrugama, a ne u Zakonu o sportu, što ukazuje na potrebu dodatnog uređenja Zakona o udrugama koji bi trebao prepoznat specifičnost sportskih udruga naspram svih ostalih.

Jedna od iznesenih primjedbi odnosila se na obvezu jednica lokalne i područne samouprave da donese kriterije za raspodjelu sredstava kao općeg akta, pri čemu o njima raspravljaju i donose ga vijećnici koji o sportu ne moraju imati  nikakvih saznanja. Nije razrađeno što se događa ukoliko na gradskom vijeću ne prođu kriteriji, niti kako će se onda dijeliti sredstva za javne potrebe u sportu.

Zaključno, većina članova Odbora smatra kako je Prijedlog Zakona dobar, predlagatelj si je dao truda predstaviti ga svima zainteresiranima, no puno posla nas čeka u provedbi.

Nakon provedene rasprave, članovi Odbora su većinom glasova (7 glasova za i 1 glas sudržan) prihvatili sljedeći Zaključak:

Odbor za obitelj, mlade i sport predlaže Hrvatskome saboru da prihvati Prijedlog zakona o sportu.

Sve primjedbe, prijedlozi i mišljenja dostavit će se predlagatelju radi pripreme Konačnog prijedloga zakona.

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora, Odbor je odredio doc. dr. sc. Vesnu Vučemilović, predsjednicu Odbora.

PREDSJEDNICA ODBORA
doc. dr. sc. Vesna Vučemilović

Odbor za obitelj, mlade i sport Hrvatskoga sabora na 32. sjednici održanoj 12. listopada 2022. godine razmotrio je Izvješće o radu Nacionalnog vijeća za sport za razdoblje od 1. siječnja do 31. prosinca 2021. godine, koji je Hrvatskom saboru dostavilo Nacionalno vijeće za sport, aktom od 8. travnja 2022. godine.
Odbor je navedeni prijedlog raspravio kao matično radno tijelo, sukladno odredbi članka 87. Poslovnika Hrvatskoga sabora.

Uvodno je predsjednica Nacionalnog vijeća za sport ukratko iznijela osnovne značajke Izvješća. U izvještajnom razdoblju, Nacionalno vijeće za sport održalo je 11 sjednica, od kojih je većina, u skladu s pandemijskom godinom, održano virtualnim putem, samo manji broj sjednica održao se neposredno na sastancima članova vijeća. Istaknula je zadovoljstvo što se sve manje bavimo temama kako što bezbolnije provući sport kroz pandemijske uvjete, a u fokus nam ulaze teme kako povećati broj djece i mladih u sportu, i slične teme koje dugoročno razmatraju sport i načine poboljšanja uvjeta sportaša.
Nacionalno vijeće za sport dalo je Mišljenje na Izvješće o provedbi Nacionalnog programa športa 2019-2026., koje je bilo jako važno jer se radi o Izvješću o provedbi i tijeku prve godine prvog Nacionalnog programa športa ikada donesenog u Republici Hrvatskoj. Predsjednica Nacionalnog vijeća za sport naglašava kako je važno dugoročno i strateško promišljanje razvoja sporta kako bi se postiglo cjelovito funkcioniranje u svom segmentima, a ne parcijalno rješavanje koje onda otvara i nove probleme.
Vezano uz Mišljenje Nacionalnog vijeća za sport na navedeno Izvješće stavljen je naglasak na prikupljanje i dostavu podataka, kao preduvjeta za kvalitetan uvid u trentno stanje infrastrukture, broju sudionika u sportu i slično, kako bi se mogla napraviti kvalitetna podloga za planiranje razvoja sporta.
S obzirom na pandemijske uvjete i mjere koje su imale utjecaj na sport, članovi Nacionalnog vijeća sudjelovali su u sastancima resornog Ministarstva turizma i sporta i Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo, te drugim nadležnim institucijama kako bi se negativan utjecaj pandemije na sustav sporta smanjio na minimum.
Kao važan projekt, Nacionalno vijeće za sport prepoznalo je projekt „Biološka, kronološka i relativna dob u funkciji uspostave Hrvatskog nacionalnog sustava detekcije i praćenja razvoja sportskih talenata“. Činjenica da se mali broj djece uključuje u sportske aktivnosti (prema nekim pokazateljima, svega 20% djece bavi se nekim sportom) ukazuje na potrebu povećanog praćenja i detekcije talenata, ali i načine uključivanja čim većeg broja djece u sportske aktivnosti.
U 2021. godini, Nacionalno vijeće za sport dalo je pozitivno mišljenje o postojanju interesa za prijem u hrvatsko sržavljanstvo za ukupno 11 sportaša.

Predstavnik Vlade Republike Hrvatske istaknuo je kako Vlada Republike Hrvatske u svom Mišljenju od 19. rujna 2022. godine predlaže Hrvatskome saboru da se Izvješće o radu Nacionalnog vijeća za sport za razdoblje od 1. siječnja do 31. prosinca 2021. godine prihvati.

Nakon provedene rasprave, članovi Odbora su jednogasno (s 8 glasova za) prihvatili sljedeći Zaključak:

Odbor za obitelj, mlade i sport predlaže Hrvatskome saboru da prihvati Izvješće o radu Nacionalnog vijeća za sport za razdoblje od 1. siječnja do 31. prosinca 2021. godine.

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora, Odbor je odredio doc. dr. sc. Vesnu Vučemilović, predsjednicu Odbora.

PREDSJEDNICA ODBORA

doc. dr. sc. Vesna Vučemilović

Odbor za obitelj, mlade i sport Hrvatskoga sabora na 31. sjednici održanoj 16. rujna 2022. godine razmotrio je Prijedlog zakona o izmjenama Zakona o sprječavanju nereda na športskim natjecanjima, s Konačnim prijedlogom zakona, P.Z. br. 335, koji je Hrvatskom saboru dostavila Vlada Republike Hrvatske, aktom od 24. kolovoza 2022. godine, uz prijedlog da se sukladno članku 204. Poslovnika Hrvatskoga sabora predloženi Zakon donese po hitnom postupku.
Odbor je navedeni prijedlog raspravio kao matično radno tijelo, sukladno odredbi članka 87. Poslovnika Hrvatskoga sabora, u objedinjenoj raspravi zajedno s Prijedlogom zakona o izmjeni Zakona o zaštiti od nasilja u obitelji, s Konačnim prijedlogom zakona, P.Z. br. 364.

Uvodno su predstavnici Vlade Republike Hrvatske obrazložili kako se oba Prijedloga zakona donose s obzirom na Nacionalni plan zamjene hrvatske kune eurom i Zaključkom o provedbi zakonodavnih aktivnosti povezanih s uvođenjem eura kao službene valute u Republici Hrvatskoj

Nakon provedene rasprave, članovi Odbora su većinom glasova (8 glasova za i 2 glasa suzdržan) prihvatili sljedeći Zaključak:

Odbor za obitelj, mlade i sport predlaže Hrvatskome saboru da donese Zakon o izmjenama zakona o sprječavanju nereda na športskim natjecanjima

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora Odbor je odredio doc. dr. sc. Vesnu Vučemilovoć, predsjednicu Odbora.

PREDSJEDNICA ODBORA

doc. dr. sc. Vesna Vučemilović
 

Odbor za obitelj, mlade i sport Hrvatskoga sabora na 31. sjednici održanoj 16. rujna 2022. godine razmotrio je Prijedlog zakona o izmjenama Zakona o zaštiti od nasilja u obitelji, s Konačnim prijedlogom zakona, P.Z. br. 364, koji je Hrvatskom saboru dostavila Vlada Republike Hrvatske, aktom od 24. kolovoza 2022. godine, uz prijedlog da se sukladno članku 204. Poslovnika Hrvatskoga sabora predloženi Zakon donese po hitnom postupku.
Odbor je navedeni prijedlog raspravio kao matično radno tijelo, sukladno odredbi članka 87. Poslovnika Hrvatskoga sabora, u objedinjenoj raspravi zajedno s Prijedlogom zakona o izmjenama zakona o sprječavanju nereda na športskim natjecanjima, s Konačnim prijedlogom zakona, P.Z. br. 335.

Uvodno su predstavnici Vlade Republike Hrvatske obrazložili kako se oba Prijedloga zakona donose s obzirom na Nacionalni plan zamjene hrvatske kune eurom i Zaključkom o provedbi zakonodavnih aktivnosti povezanih s uvođenjem eura kao službene valute u Republici Hrvatskoj

Nakon provedene rasprave, članovi Odbora su većinom glasova (8 glasova za, 1 glas protiv i 1 glas suzdržan) prihvatili sljedeći Zaključak:

Odbor za obitelj, mlade i sport predlaže Hrvatskome saboru da donese Zakon o izmjenama Zakona o zaštiti od nasilja u obitelji.

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora Odbor je odredio doc. dr. sc. Vesnu Vučemilovoć, predsjednicu Odbora.

PREDSJEDNICA ODBORA

doc. dr. sc. Vesna Vučemilović

Odbor za obitelj, mlade i sport Hrvatskoga sabora na 31. sjednici Odbora, održanoj 16. rujna 2022. godine raspravio je Programsko i financijsko izvješće Hrvatskog olimpijskog odbora za 2021. godinu koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavio Hrvatski olimpijski odbor, aktom od 29. travnja 2022. godine

Odbor je Izviješće raspravio kao matično radno tijelo, sukladno članku 87. Poslovnika Hrvatskoga sabora.

Odbor je raspolagao Mišljenjem Vlade Republike Hrvatske (Klasa: 022-03/22-12/42, Urbroj: 20301-04/25-22-5) od 7. srpnja 2022. godine.

Predstavnici Hrvatskog olimpijskog odbora u uvodnom izlaganju ukratko su obrazložili pojedine stavke Izvješća za 2021. godinu, s naglaskom na uvjete pandemije uslijed kojih su se aktivnosti Hrvatskog olimpijskog odbora usklađivale s preporukama Stožera civilne zaštite, s naglaskom na nastojanja da se sportašima u najvećoj mogućoj mjeri zadrži kontinuitet trenažnih procesa. 
Usuglašeni programski ciljevi HOO-a, na najvišoj razini suradnje s Upravom za sport Ministarstva turizma i sporta bili su, osim priprema sportaša i organizacijskih priprema za OI Tokio, nastavak provedbe projekta Zimskih olimpijskih igara Peking 2022., kontinuitet razvojnih programa sportaša i trenera u definiranim kategorijama, koji je omogućio ostvarenje vrhunskih dosega hrvatskih sportaša, nastavak organizacije stručnih edukacija i ulaganja u trenere koji su u velikoj mjeri pridonijeli visokim sportskim dosezima hrvatskih sportaša. Nadalje, programski ciljevi HOO-a za 2021. godinu uključivali su i kontinuitet programa poticanja razvoja sporta i olimpizma na lokalnoj razini, razvoj projekata obrazovanja sportaša i olimpijskog obrazovanja hrvatskog društva, korištenje programa Olimpijske solidarnosti i fondova Europske unije te jačanje javne komunikacije članstva sa širom sportskom javnošću i osobito rad na promociji sporta putem medija, s naglaskom na društvene mreže. Budući da je i ova godina obilježena pandemijom i da je dio natjecanja otkazan, programi i ciljevi prilagođeni su situaciji u kojoj je cilj pomoći očuvanju sustava sporta u Republici Hrvatskoj.

Na Olimpijskim igrama se natjecalo ukupno 60 sportaša (40 sportaša i 20 sportašica) u 16 sportova, te su osvojena 3 zlata, 3 srebra i 2 bronce.
Hrvatski su sportaši na svjetskim i europskim prvenstvima i svjetskim i europskim kupovima osvojili 212 medalja i 252 plasmana između 4. i 8. mjesta. U 2021. sredstvima redovnih programa NSS-i su financirali troškove nastupa na 94 svjetska i 148 europskih prvenstava te na 80 svjetskih i europskih kupova. Tijekom 2021. godine NSS-ima su pokriveni troškovi nastupa na još 192 međunarodna natjecanja. Sredstvima redovnih programa NSS-a sufinancirano je i 90 prvenstava Hrvatske.

Ostvareni prihodi Hrvartskog olimpijskog odbora iznose 193.789.623 kn i u ukupnom iznosu gotovo su jednaki planiranim prihodima (99,70%), no postoje odstupanja u ostvarenju unutar strukture prihoda. Prihodi od države ostvareni po posebnim propisima iznose 175.842.634 kn (100% plana), te čine najznačajniji prihod HOO-a odnosno 90,74% ukupno ostvarenih prihoda. Odnose se na financiranje provođenja Programa javnih potreba sporta državne razine u 2021. koje temeljem Zakona o sportu provode HOO i savezi. Svi ostali prihodi u ostvarenju čine oko 10% ukupnih prihoda i iznose 17.946.989 kn, te su ostvareni od međunarodnih institucija (potpore sportu i sportašima), EU fondova, sponzorskih usluga, državnog proračuna za povrat pretporeza iz prošlih godina. Uslijed okolnosti izazvanih Covidom 19 nastala su odstupanja u odnosu na planske veličine Ukupno realizirani rashodi za 2021. godinu iznose 193.705.796 kuna ili 98,09% u odnosu na plan. U odnosu na 2020. uvećani su za 38,30%. Od toga na izvor Državni proračun odnosi se 175.343.682 kuna, a na ostale izvore 18.362.114 kuna.

U raspravi koja je uslijedila ukazano je na činjenicu kako je puno djece izgubilo je interes za bavljenje sportom, bave se onim aktivnostima od kojih ih želimo sportom maknuti. Potrebno je uložiti dodatne napore kako bi se djecu vratilo sportu. Brojni su programi namijenjeni djeci koje provodi Hrvatski olimpijski odbor, povećan je broj trenera koji rade s mlađim dobnim skupinama, no postavljeno je pitanje bili se mogao povećati opseg financiranja kroz Program potpore sportašima i sportašicama mlađih dobnih skupina.

Nakon provedene rasprave, članovi Odbora su većinom glasova (6 glasova za i 4 glasa suzdržan) odlučili predložiti Hrvatskom saboru da donese sljedeći zaključak:

PRIHVAĆA SE PROGRAMSKO I FINANCIJSKO IZVJEŠĆE HRVATSKOG OLIMPIJSKOG ODBORA ZA 2021. GODINU

PREDSJEDNICA ODBORA

doc. dr. sc. Vesna Vučemilović

Odbor za obitelj, mlade i sport Hrvatskoga sabora na 29. (elektronskoj) sjednici održanoj 1-4. srpnja 2022. godine razmotrio je Konačni prijedlog zakona o provedbi Uredbe Vijeća (EU) 2019/1111 od 25. lipnja 2019. o nadležnosti, priznavanju i izvršenju odluka u bračnim sporovima i u stvarima povezanima s roditeljskom odgovornošću te o međunarodnoj otmici djece, drugo čitanje, P.Z.E. br. 278, koji je Hrvatskom saboru podnijela Vlada Republike Hrvatske, aktom od 30. lipnja 2022. godine.

Odbor je navedeni prijedlog raspravio kao matično radno tijelo, sukladno odredbi članka 87. Poslovnika Hrvatskoga sabora.

Članovi Odbora jednoglasno su (8 glasova za) prihvatili sljedeći Zaključak:

„Odbor za obitelj, mlade i sport predlaže Hrvatskome saboru da donese Zakon o provedbi Uredbe Vijeća (EU) 2019/1111 od 25. lipnja 2019. o nadležnosti, priznavanju i izvršenju odluka u bračnim sporovima i u stvarima povezanima s roditeljskom odgovornošću te o međunarodnoj otmici djece.“

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskog sabora određena je doc. dr. sc. Vesna Vučemilović, predsjednica Odbora.

PREDSJEDNICA ODBORA
doc. dr. sc. Vesna Vučemilović

Odbor za obitelj, mlade i sport Hrvatskoga sabora na 26. sjednici održanoj 10. lipnja 2022. godine razmotrio je Konačni prijedlog zakona o izmjenama Zakona o Zakladi ,,Hrvatska za djecu“, P.Z. br. 200, koji je Hrvatskom saboru dostavila Vlada Republike Hrvatske, aktom od 3. lipnja 2022. godine.
Odbor je navedeni prijedlog raspravio kao matično radno tijelo, sukladno odredbi članka 87. Poslovnika Hrvatskoga sabora.

Uvodno je predstavnica predlagatelja pojasnila kako se ovim izmjenama usklađuje aktualni Zakon s odredbama Zakona o zakladama. Naime, Zakon o zakladama stupio je na snagu 1. ožujka 2019. godine, te je zamijenio do tada važeći Zakon o zakladama i fundacijama. Analizom normativnog okvira utvrđena je potreba usklađivanja Zakona o Zakladi „Hrvtaska za djecu“ s novom zakonskom regulativom. U odnosu na Prijedlog zakona, u Konačnom prijedlogu zakona mijenjan je članak 4, koji mijenja članak 10 važećeg Zakona. Na taj način sklapanje govora o radu osobe imenovane za Upravitelja Zakladena neodređeno vrijeme zamijenjeno je određenim vremenom, budući da se radi o radnom mjestu vezanom za mandat.

Nakon provedene rasprave, članovi Odbora su jednoglasno (7 glasova za) prihvatili sljedeći Zaključak:

Odbor za obitelj, mlade i sport Hrvatskoga sabora predlaže Hrvatskome saboru da donese Zakon o izmjenama Zakona o Zakladi ,,Hrvatska za djecu“.
Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskog sabora određena je doc. dr. sc. Vesna Vučemilović, predsjednica Odbora.

PREDSJEDNICA ODBORA

doc. dr. sc. Vesna Vučemilović

Odbor za obitelj, mlade i sport Hrvatskoga sabora na 26. sjednici održanoj 10. lipnja 2022. godine razmotrio je Prijedlog zakona o iskorištavanju punog potencijala konoplje, P.Z. br. 258, koji je Hrvatskom saboru podnio Klub zastupnika Socijaldemokrati, aktom od 2. ožujka 2022. godine.
Odbor je navedeni prijedlog raspravio kao matično radno tijelo, sukladno odredbi članka 87. Poslovnika Hrvatskoga sabora.

Uvodno je predstavnica predlagatelja iznijela razloge koje su ih ponukale na ovaj prijedlog Zakona, a koji su navedeni u Ocjeni stanja.

Predstavnica Vlade Republike Hrvatske pojasnila je Mišljenje Vlade Republike Hrvatske, zaprimljen o 3. lipnja 2022. godine.

Članovi Odbora u raspravi su se, s obzirom na djelokrug rada Odbora za obitelj, mlade i sport, bavili zaštititom djece i mladih od svih oblika ovisnosti. Istaknuto je kako je vrlo lako moguće da predložena rješenja prouzroče veću dostupnost narkotika na tržištu, te da sustav inspekcijskog nadzora, osobito u dijelu koji regulira uzgoj biljaka konoplje za vlastite rekreacijske potrebe neće biti dovoljno učinkovit da bi se moglo računati na nemogućnost zlouporabe.

Nakon provedene rasprave članovi Odbora su većinom glasova (5 glasova za, 2 glasa protiv, te 1 glas suzdržan) prihvatili sljedeći Zaključak:

Odbor za obitelj, mlade i sport Hrvatskoga sabora predlaže Hrvatskome saboru da ne prihvati  Prijedlog zakona o iskorištavanju punog potencijala konoplje
.
Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskog sabora određena je doc. dr. sc. Vesna Vučemilović, predsjednica Odbora.

PREDSJEDNICA ODBORA

doc. dr. sc. Vesna Vučemilović

Odbor za obitelj, mlade i sport Hrvatskoga sabora na 26. sjednici održanoj 8. srpnja 2022. godine razmotrio je Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o rodiljnim i roditeljskim potporama, s Konačnim prijedlogom zakona, hitni postupak, prvo i drugo čitanje, P.Z.E. br. 304, koji je Hrvatskom saboru dostavila Vlada Republike Hrvatske, aktom od 7. srpnja 2022. godine, uz prijedlog da se predloženi Zakon donese po hitnom postupku.

Odbor je navedeni prijedlog raspravio kao matično radno tijelo, sukladno odredbi članka 87. Poslovnika Hrvatskoga sabora.

Uvodno je predstavnica predlagatelja pojasnila kako se ovim izmjenama usklađuje nacionalno zakonodavstvo radi prenošenja Direktive (EU) 2019/1158 Europskog parlamenta i Vijeća od 20. lipnja 2019. o ravnoteži između poslovnog i privatnog života roditelja i pružatelja skrbi i o stavljanju izvan snage Direktive Vijeća 2010/18/EU. Jedna od važnijih smjernica predloženog zakona je uvođenje novog prava, (plaćenog) očinskog dopusta u trajanju od deset dana za zaposlene i samozaposlene roditelje. Nadalje, svrha očinskog dopusta, novog instituta koji se uvodi u pravni sustav je omogućiti veću uključenost očeva u skrb o djeci i sudjelovanje u ranoj dobi djeteta. Nadalje, u skladu s Programom Vlade Republike Hrvatske 2020. - 2024., nastavlja se s provedbom mjera u cilju daljnjeg povećanja visine naknade plaće za vrijeme korištenja prava na roditeljski dopust, odnosno predlaže se povećanje maksimalnog iznosa naknade plaće koja se isplaćuje za vrijeme korištenja roditeljskog dopusta za zaposlene i samozaposlene roditelje sa sadašnjih 5.654,20 kuna (170 % proračunske osnovice) na 7.500,13 kuna (225,5 % proračunske osnovice). Na istovjetan način obuhvaća se i korištenje prava na roditeljski dopust za slučaj smrti djeteta zaposlene ili samozaposlene majke te se predlaže povećanje maksimalnog iznosa naknade plaće sa sadašnjih 5.654,20 kuna (170 % proračunske osnovice) na 7.500,13 kuna (225,5 % proračunske osnovice), te se usklađuje visina naknade plaće za vrijeme korištenja prava na roditeljski dopust zaposlenog ili samozaposlenog roditelja kao prava na rad s polovicom punog radnog vremena te se predviđa povećanje naknade plaće sa sadašnjih 2.328,20 kuna (70 % proračunske osnovice) na 3.658,60 kuna (110 % proračunske osnovice).

Financijska sredstva potrebna za provedbu ovoga zakona iznose 90.882.066 kuna za 2022., a za naredne godine 272.646.200 kuna na godišnjoj razini.

U raspravi koja je uslijedila, članovi Odbora podržali su donošenje ovih izmjena i dopuna Zakona, osobito u kontekstu povećanja iznosa naknade za korištenje roditeljskog dopusta. U odnosu na predloženo trajanje očinskog dopusta (10 dana za rođeno dijete, odnosno15 dana u slučaju rođenja blizanaca, trojki ili istovremenog rođenja više djece) iznesene su primjedbe kako bi bilo potrebno pronaći načina da očinski dopust traje dulje.
U odnosu na ranije rasprave na sjednicama Odbora, pa i na tematskoj sjednici o pravima djece s teškoćama u razvoju i njihovaih roditelja, te najavljenog povećanja naknade za roditeljski dopust do osme godine djetetova života, a što nije obuhvaćeno ovim Prijedlogom zakona, pojašnjeno je kako se u ovom trenu u hrvatsko zakonodavstvo uvodi gore navedena Direktiva, a očekuje se do konca godine cjelovita promjena zakona kojoj je intencija biti jasnija (s obzirom na brojne izmjene koje je izvorni Zakon doživio) i povoljnija za korisnike-

Nakon provedene rasprave, članovi Odbora su jednoglasno (9 glasova za) prihvatili sljedeći Zaključak:

Odbor za obitelj, mlade i sport Hrvatskoga sabora predlaže Hrvatskome saboru da donese Zakon o izmjenama dopunama Zakona o rodiljnim i roditeljskim potporama.

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskog sabora određena je doc. dr. sc. Vesna Vučemilović, predsjednica Odbora.

PREDSJEDNICA ODBORA

doc. dr. sc. Vesna Vučemilović
 

Odbor za obitelj, mlade i sport Hrvatskoga sabora na 24. sjednici održanoj 19. svibnja 2022. godine razmotrio je Prijedlog zakona o provedbi Uredbe Vijeća (EU) 2019/1111 od 25. lipnja 2019. o nadležnosti, priznavanju i izvršenju odluka u bračnim sporovima i u stvarima povezanima s roditeljskom odgovornošću te o međunarodnoj otmici djece, P.Z.E. br. 278, koji je Hrvatskom saboru dostavila Vlada Republike Hrvatske, aktom od 12. svibnja 2022. godine.

Odbor je navedeni prijedlog raspravio kao matično radno tijelo, sukladno odredbi članka 87. Poslovnika Hrvatskoga sabora.

U uvodnom izlaganju predstavnica predlagatelja ukratko je obrazložila kako se Uredbom koja se ovim Prijedlogom zakona uvodi u hrvatski zakonodavni okvir uspostavljaju jedinstvena pravila o nadležnosti za razvod, zakonsku rastavu i poništaj braka te za sporove o roditeljskoj odgovornosti s međunarodnim elementom, jača se pravna sigurnost i povećava fleksibilnost, kao i osigurava bolji pristup sudskim postupcima te veća učinkovitost takvih postupaka. 

Članovi Odbora su jednoglasno (s 10 glasova za) prihvatili sljedeći Zaključak:

Odbor za obitelj, mlade i sport Hrvatskoga sabora predlaže Hrvatskome saboru da prihvati Prijedlog zakona o provedbi Uredbe Vijeća (EU) 2019/1111 od 25. lipnja 2019. o nadležnosti, priznavanju i izvršenju odluka u bračnim sporovima i u stvarima povezanima s roditeljskom odgovornošću te o međunarodnoj otmici djece

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskog sabora određena je dr. sc. Vesna Vučemilović, predsjednicu Odbora

PREDSJEDNICA ODBORA
dr. sc. Vesna Vučemilović

Na zajedničkoj sjednici, i to 23. Odbora obitelj, mlade i sport,  19. Odbora za rad, mirovinski sustav i socijalno partnerstvo, te 60. Odbora za zdravstvo i socijalnu politiku, održanoj 28. travnja 2022. godine raspravljen je Prijedlog za iskazivanje povjerenja Marinu Piletiću za obavljanje dužnosti ministra rada, mirovinskog sustava, obitelji i socijalne politike, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavio predsjednik Vlade Republike Hrvatske, aktom od 27. travnja 2022. godine.

Odbori su navedeni Prijedlog razmotrili u svojstvu matičnih radnih tijela, sukladno člancima 83., 85., 87., 93. i stavcima 6. i 7. članka 119. Poslovnika Hrvatskoga sabora. 

Sjednici Odbora nazočili su predsjednik Vlade Republike Hrvatske Andrej Plenković i Marin Piletić, predloženi kandidat za ministra rada, mirovinskog sustava, obitelji i socijalne politike.

Nakon što je predsjednik Vlade Republike Hrvatske obrazložio prijedlog  za iskazivanje povjerenja predloženom kandidatu, članovi Odbora su iskoristili mogućnost postavljanja pitanja predloženom kandidatu za ministra rada, mirovinskog sustava, obitelji i socijalne politike, sukladno članku 119. stavku 9. Poslovnika Hrvatskoga sabora, a na koja je on odgovorio te iznio svoje prioritete rada i vođenja Ministarstva.

Nakon provedene rasprave Odbor za obitelj, mlade i sport odlučio je sa 7 (sedam) glasova „ZA“ i  3 (tri)  glasa „PROTIV“  poduprijeti iskazivanje povjerenja Marinu Piletiću za obavljanje dužnosti ministra rada, mirovinskog sustava, obitelji i socijalne politike.

Za svog izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora Odbor je odredio dr. sc. Vesnu Vučemilović, predsjednicu Odbora.

PREDSJEDNICA ODBORA

dr. sc. Vesna Vučemilović

Odbor za obitelj, mlade i sport Hrvatskoga sabora na 22. sjednici održanoj 17. veljače 2022. godine razmotrio je Prijedlog zakona o izmjeni Zakona o rodiljnim i roditeljskim potporama, P.Z. br. 215, koji je Hrvatskom saboru dostavio Klub zastupnika Socijaldemokrata, aktom od 11. studenoga 2021. godine.

Odbor je navedeni prijedlog raspravio kao matično radno tijelo, sukladno odredbi članka 87. Poslovnika Hrvatskoga sabora.

U uvodnom izlaganju predstavnik predlagatelja naglasio je razloge podnošenja ovog Prijedloga zakona, u dijelu koji se odnosi na obračun roditeljske naknade za roditelja koji koristi dopust radi njege djeteta s težim smetnjama u razvoji. Naime, za tu kategoriju korisnika, predlaže se povećanje osnovice za obračun naknade sa sadašnjih 70% (što je nominalno 2.328,20 kn) na 100%.

Predstavnica Vlade Republike Hrvatske pojasnila je kako je u pripremi novi prijedlog Zakona o rodiljnim i roditeljskim naknadama, te u ovom trenu nije moguće podržati ovakav prijedlog. Naime, radna skupina oformljena s ciljem pripreme novog Zakona razmatra mogužnosti za sve kategorije korisnika i naknade na koje ostvaruju pravo. 

Prema iznesenim podacima, pravo na dopust radi njege djeteta s težim smetnjama u razvoju trenutno koristi 5.094 korisnika, dok ih još oko 6.000 koristi mogućnost rada sa skraćenim radnim vremenom.

Nadalje, prijedlog da se sredstva izdvajaju iz razdjela Ministarstva zdravstva (Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje) nije održiv obzirom da je Hrvatski zavod za zdravstveno osiguranje vanproračunski korisnik, od osnutka Središnjeg ureda za demografiju i mlade, pa se sredstva za rodiljne i roditeljske naknade prikazuju na ovom razdjelu Državog proračuna.

Nakon provedene rasprave, članovi Odbora su većinom glasova (5 glasova za, 3 glasa protiv) prihvatili sljedeći Zaključak:

Odbor za obitelj, mlade i sport Hrvatskoga sabora predlaže Hrvatskome saboru da ne prihvati Prijedlog zakona o izmjeni Zakona o rodiljnim i roditeljskim potporama.

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskog sabora određena je dr. sc. Vesna Vučemilović, predsjednica Odbora.

PREDSJEDNICA ODBORA
dr. sc. Vesna Vučemilović

Odbor za obitelj, mlade i sport Hrvatskoga sabora na 22. sjednici održanoj 17. veljače 2022. godine razmotrio je Prijedlog zaključka o obavezi osiguravanja psihološke pomoći za sve učenike osnovnih i srednjih škola u Republici Hrvatskoj, koji je Hrvatskom saboru podnijela Anka Mrak-Taritaš, zastupnica, aktom od 1. listopada 2021. godine.

Odbor je navedeni prijedlog raspravio kao matično radno tijelo, sukladno odredbi članka 87. Poslovnika Hrvatskoga sabora.

U uvodnom izlaganju zastupnica Anka Mrak-Taritaš pojasnila je razloge zbog kojih je odlučila predložiti donošenje ovog Zaključka. Naime, prema dostupnim službenim podacima, psihologa zapošljava svega 47% osnovnih i 55% srednjih škola. Premda svake godine u škole ulazi određeni broj psihologa pripravnika, nakon odrađenog staža najčešće odlaze jer škole ne raspisuju natječaj za radno mjesto psihologa. Istraživanja pokazuju kako je pandemija COVID-19 negativno ili izrazito negativno utjecala na život većine učenika, njihovu motivaciju i mentalno zdravlje. 

Predstavnik Vlade Republike Hrvatske pojasnio je kako Vlada Republike Hrvatske ne poduire donošenje ovog zaključka. Naime, u osnovnim i srednjim školama zapošljavaju se stručni suradnici kao odgojno-obrazovni radnici, a psiholozi su jedan od profila stručnih suradnika. Podršku u smislu osnaživanja učenika za nošenje s negativnim okolnostim koje navodi predlagateljica  pružaju učenicima i drugi stručni suradnici. Pored navedenoga, kod svih potreba iz područja mentalnog zdravlja učenicima na raspolaganju stoje školski liječnici koji će utvrditi kakav je oblik potpore nužan, te mogu uputiti učenike na daljnju obradu. Također, učenici se mogu se obratiti službi za mentalno zdravlje pri zavodima za javno zdravstvo, kao i u obiteljske centre koji također pružaju usluge psihosocijalne podrske. Nadalje, postoji i tim za psihološke krizne intervencije pri Ministarstvu znanosti i obrazovanja koji u slučajevima kriznog događaja pokriva potrebe u svim predškolskim, školskim i visokoškolskim ustanovama, kao i u učeničkim domovima.

U raspravi koja je uslijedila ukazano je na specifičnosti negativnog pandemijskog učinka, koji se u područjima pogođenim potresom dodatno komplicira. Pozdravljena je intencija predlagateljice, no ukazano je i to da institucije reagiraju u skladu s resursima, sredstvima i mogućnostima kojima sustav raspolaže.

Nakon provedene rasprave, članovi Odbora su većinom glasova (6 glasova za, 3 glasa protiv) prihvatili sljedeći Zaključak:

Odbor za obitelj, mlade i sport Hrvatskoga sabora predlaže Hrvatskome saboru da ne prihvati Prijedlog zaključka o obvezi osiguravanja psihološke pomoći za sve učenike osnovnih škola u Republici Hrvatskoj.

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskog sabora određena je dr. sc. Vesna Vučemilović, predsjednica Odbora.

PREDSJEDNICA ODBORA
dr. sc. Vesna Vučemilović

Odbor za obitelj, mlade i sport Hrvatskoga sabora na 20. sjednici održanoj 19. siječnja 2022. godine razmotrio je konačni prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o udomiteljstvu, P.Z. br. 219, koji je Hrvatskom saboru dostavila Vlada Republike Hrvatske, aktom od 13. siječnja 2022. godine.

Odbor je navedeni prijedlog raspravio kao matično radno tijelo, sukladno odredbi članka 87. Poslovnika Hrvatskoga sabora.

U uvodnom izlaganju predstavnca predlagatelja pojasnila je kako je u Konačni prijedlog Zakona dodan novi članak (16.) koji propisuje da udomitelji koji obavljaju specijalizirano udomiteljstvo temeljem zakona iz 2011. i 2012. godine, a imaju osnovnoškolsko obrazovanje, ne moraju ispunjavati uvjet srednješkolskog obrazovanja u postupku donošenja rješenja o dozvoli za obavljanje udomiteljstva. Pored ove izmjene, izražajno je dorađen i članak 5.

U raspravi koja je uslijedila rečeno je kako je potrebna ovakva intervencija u Zakon, uz napomenu da se mora osigurati kvalitetna i pravovremena pomoć udomiteljima. Problem manjka udomitelja nažalost nije samo problem u Republici Hrvatskoj, na razini Europske Unije detektiran je isti problem. U interesu je svih omogućiti kvalitetan smještaj i pozitivno obiteljsko okruženje, a kapaciteta za smještaj djece i odraslih u udomiteljsku obitelj, osobito osoba s psihičkim poteškoćama, nema dovoljno.

Nakon provedene rasprave, članovi Odbora su većinom glasova (5 glasova za, 1 glas suzdržan i 3 glasa protiv) prihvatili sljedeći Zaključak:

Odbor za obitelj, mlade i sport Hrvatskoga sabora predlaže Hrvatskome saboru da donese Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o udomiteljstvu.

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskog sabora određena je dr. sc. Vesna Vučemilović, predsjednica Odbora.

PREDSJEDNICA ODBORA
dr. sc. Vesna Vučemilović

Odbor za obitelj, mlade i sport Hrvatskoga sabora na 20. sjednici održanoj 19. siječnja 2022. godine razmotrio je konačni prijedlog zakona o socijalnoj skrbi, P.Z.E. br. 218, koji je Hrvatskom saboru dostavila Vlada Republike Hrvatske, aktom od 13. siječnja 2022. godine.
Odbor je navedeni prijedlog raspravio kao matično radno tijelo, sukladno odredbi članka 87. Poslovnika Hrvatskoga sabora.

Uvodno je predstavnica predlagatelja obrazložila osnovne značajke Konačnog prijedloga Zakona o socijalnoj skrbi, te pojasnila razlike u odnosu na Prijedlog zakona. U odnosu na Prijedlog zakona, tekst je nomotehnički dorađen, a prihvaćene su i neke primjedbe iznesene u raspravi o Prijedlogu zakona. 

U raspravi koja je uslijedila opetovano je izražena bojazan da će nakon restrukturiranja centara za socijalnu skrb biti uručenih otkaza, što je otklonjeno kao mogućnost. Pozdravljeno je povećanje osnovice za izračun zajamčene minimalne naknade, uz opasku kako bi ono trebalo biti još veće jer predviđena sredstva s obzirom na rast cijena životnih potreba nije dovoljno za podmirenje osnovnih potreba korisnika, međutim u okviru raspoloživih financijskih sredstava to ovaj put nije moguće ostvariti. Naime, na godišnjoj razini za provedbu zakonskih novina potrebno je 1,1 milijarda kuna.
Od strane svih sudionika rasprave pozdravljeno je micanje imovinskog i prihodovnog cenzusa vezano uz ostvarivanje prava na osobnu invalidninu, što korisnici traže još od 1998. godine, kao i povećanje iznosa osobne invalidnine.

Zaključno, iako postoji velik konsenzus struke, korisnika i javnosti o potrebi reforne sustava socijalne skrbi, kao i o ciljevima te reforme, istaknuto je kako u stručnim krugovima postoje otpori nekim rješenjima (primarno osnivanju Zavoda za socijalnu skrb i gubitka pravne osobnosti dosadašnjih centara za socijalnu skrb), te je izraženo uvjerenje kako ti otpori neće rezultirati izostankom primjene reformskih mjera.

Nakon provedene rasprave, članovi Odbora su većinom glasova (5 glasova za, 1 glasom suzdržan i 3 glasova protiv) prihvatili sljedeći Zaključak:

Odbor za obitelj, mlade i sport Hrvatskoga sabora predlaže Hrvatskome saboru da donese Zakon o socijalnoj skrbi.

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskog sabora određena je dr. sc. Vesna Vučemilović, predsjednica Odbora.

PREDSJEDNICA ODBORA
dr. sc. Vesna Vučemilović

Odbor za obitelj, mlade i sport Hrvatskoga sabora na 20. sjednici održanoj 19. siječnja 2022. godine, raspravljao je o Prijedlogu plana usklađivanja zakonodavstva Republike Hrvatske s pravnom stečevinom Europske unije za 2022. godinu, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora podnijela Vlada Republike Hrvatske, aktom od 30. prosinca 2021. godine.

Odbor je navedeni Prijedlog raspravio kao zainteresirano radno tijelo, sukladno odredbama članaka 87. i 179. Poslovnika Hrvatskoga sabora.

U uvodnom izlaganju predstavnica predlagatelja obrazložila je da se usklađivanje hrvatskog zakonodavstva s pravnom stečevinom Europske unije odvija u skladu s obvezama koje Republika Hrvatska ima kao punopravna članica Europske unije, a isto je definirano člankom 145. Ustava, koji je stupio na snagu s danom pristupanja Republike Hrvatske u Uniju. Plan usklađivanja za 2022. godinu predviđa donošenje, izmjene ili dopune ukupno 46 zakona kojima se u hrvatsku legislativu preuzima nova pravna stečevina Unije, čime Republika Hrvatska mijenja svoje zakonodavstvo paralelno s drugim zemljama članicama.

Bez rasprave, Odbor je jednoglasno, s 9 glasova "ZA" odlučio predložiti Hrvatskome saboru da donese

Plan usklađivanja zakonodavstva Republike Hrvatske s pravnom stečevinom Europske unije za 2022. godinu

Za izvjestitelje na sjednici Hrvatskog sabora Odbor je odredio predsjednicu i potpredsjedenika Odbora.

PREDSJEDNICA ODBORA
dr. sc. Vesna Vučemilović

Odbor za obitelj, mlade i sport Hrvatskoga sabora na 18. sjednici održanoj 24. studenoga 2021. godine razmotrio je Prijedlog zakona o izmjenama Zakona o Zakladi "Hrvatska za djecu", P.Z. br. 200, koji je Hrvatskom saboru dostavila Vlada Republike Hrvatske, aktom od 21. listopada 2021. godine.

Odbor je navedeni prijedlog raspravio kao matično radno tijelo, sukladno odredbi članka 87. Poslovnika Hrvatskoga sabora.

Uvodno je predstavnica predlagatelja pojasnila kako se ovim izmjenama usklađuje aktualni Zakon s odredbama Zakona o zakladama. Naime, Zakon o zakladama stupio je na snagu 1. ožujka 2019. godine, te je zamijenio do tada važeći Zakon o zakladama i fundacijama. Analizom normativnog okvira utvrđena je potreba usklađivanja Zakona o Zakladi „Hrvtaska za djecu“ s novom zakonskom regulativom.

Nakon provedene rasprave, članovi Odbora su većinom glasova (6 glasova za, 4 glasa suzdržan i 1 glas protiv) prihvatili sljedeći Zaključak:

Odbor za obitelj, mlade i sport Hrvatskoga sabora predlaže Hrvatskome saboru da prihvati Prijedlog zakona o izmjenama Zakona o Zakladi "Hrvatska za djecu".
Sve primjedbe, prijedlozi i mišljenja dostavit će se predlagatelju radi pripreme Konačnog prijedloga zakona

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskog sabora određena je dr. sc. Vesna Vučemilović, predsjednica Odbora.

PREDSJEDNICA ODBORA

dr. sc. Vesna Vučemilović

Odbor za obitelj, mlade i sport Hrvatskoga sabora na 18. sjednici održanoj 24. studenoga 2021. godine razmotrio je Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o udomiteljstvu, P.Z. br. 219, koji je Hrvatskom saboru dostavila Vlada Republike Hrvatske, aktom od 17. studenoga 2021. godine.
Odbor je navedeni prijedlog raspravio kao matično radno tijelo, sukladno odredbi članka 87. Poslovnika Hrvatskoga sabora.

U uvodnom izlaganju predstavnica predlagatelja pojasnila je kako je postojeći Zakon na snazi od 1. siječnja 2019. godine, te mu je cilj bio poboljšati kvalitetu usluge skrbi kod udomitelja neovisno o vrsti korisnika, povećati broj udomitelja s višim stupnjem obrazovanja, osigurati regionalnu ravnomjernost pristupačnosti udomiteljstva, uvesti institut udomiteljstva kao zanimanja za nezaposlene udomitelje, te ojačati kapacitete i osigurati bolje uvjete za obavljanje specijaliziranog udomiteljstva za djecu.
Ti ciljevi nisu ostvareni, stoga se predlagatelj odlučio za doradu Zakona ovim izmjenama i dopunama kojima se proširuje se krug zanimanja osoba koje su do sada mogle obavljati specijalizirano udomiteljstvo za djecu, omogućava se obavljanje specijaliziranog udomiteljstva za djecu dosadašnjim udomiteljima srednjoškolskog, višeg i visokog obrazovanja neovisno o vrsti zanimanja, koji tri godine pružaju uslugu smještaja djetetu ili mlađoj punoljetnoj osobi i koji imaju posebna znanja i vještine u skladu s individualnim potrebama korisnika kojem se pruža usluga, s obzirom na dosadašnja iskustva u skrbi za djecu i mlađe punoljetne osobe u području udomiteljstva, posebno u pogledu djece s teškoćama u razvoju i kronično bolesne djece. Nadalje, propisuju se posebne osnovice za izračun naknade za rad udomitelja i izračun opskrbnine koje Vlada Republike Hrvatske utvrđuje jednom godišnje, a iznosi visine opskrbnine i naknade za rad udomitelja utvrđuju se odlukom ministra radi ujednačavanja reguliranja istih, kao i efikasnijeg i ciljanijeg reguliranja i usklađivanja. Sukladno navedenom, planirano je povećanje iznosa naknada za rad udomitelja i opskrbnina.  
Također, praćenjem udomiteljstva na području Republike Hrvatske uočena je potreba jasnijeg definiranja prava udomitelja koji udomiteljstvo obavljaju kao zanimanje za vrijeme korištenja prava na rodiljne i roditeljske potpore za vlastito dijete tako da je propisano da isti imaju pravo na naknadu za rad udomitelja, ali je omogućeno i ostvarivanje prava iz mirovinskog i obveznog zdravstvenog osiguranja tijekom razdoblja korištenja predmetnog prava. Svrha udomiteljstva je osigurati skrb i potporu korisniku u poticajnom i pozitivnom obiteljskom okruženju u skladu s njegovim individualnim planom promjene.
Za provedbu ovih izmjena i dopuna Zakona na godišnjoj razini uložit će se dodatnih 86,3 milijuna kuna za povećanje naknada za udomitelje i opskrbnine za djecu koje nisu značajnije podizane od 2007. godine.

U raspravi koja je uslijedila rečeno je kako je potrebna ovakva intervencija u Zakon, uz napomenu da se mora osigurati kvalitetna i pravovremena pomoć udomiteljima. Problem manjka udomitelja nažalost nije samo problem u Republici Hrvatskoj, na razini Europske Unije detektiran je isti problem. U interesu je svih omogućiti kvalitetan smještaj i pozitivno obiteljsko okruženje, a kapaciteta za smještaj djece i odraslih u udomiteljsku obitelj, osobito osoba s psihičkim poteškoćama, nema dovoljno. Izrečena je primjedba kako bi ovaj Prijedlog zakona morao biti ambiciozniji s ciljem ostvarenja dostatnih kapaciteta.

Nakon provedene rasprave, članovi Odbora su većinom glasova (6 glasova za, 2 glasa suzdržan i 3 glasa protiv) prihvatili sljedeći Zaključak:

Odbor za obitelj, mlade i sport Hrvatskoga sabora predlaže Hrvatskome saboru da prihvati Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o udomiteljstvu.

Sve primjedbe, prijedlozi i mišljenja dostavit će se predlagatelju radi pripreme Konačnog prijedloga zakona
Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskog sabora određena je dr. sc. Vesna Vučemilović, predsjednica Odbora.

PREDSJEDNICA ODBORA

dr. sc. Vesna Vučemilović
 

Odbor za obitelj, mlade i sport Hrvatskoga sabora na 18. sjednici održanoj 24. studenoga 2021. godine razmotrio je Prijedlog zakona o socijalnoj skrbi, P.Z.E. br. 218, koji je Hrvatskom saboru dostavila Vlada Republike Hrvatske, aktom od 17. studenoga 2021. godine.
Odbor je navedeni prijedlog raspravio kao matično radno tijelo, sukladno odredbi članka 87. Poslovnika Hrvatskoga sabora.

Uvodno je predstavnica predlagatelja obrazložila razloge donošenja novog Zakona o socijalnoj skrbi. Sustav socijalne skrbi brine o najranjivijim korisnicima osiguravajući socijalne naknade i usluge. U sustavu se provode postupci obiteljsko-pravne zaštite i drugi postupci zaštite  socijalno osjetljivih skupina koji provode 82 centra za socijalnu skrb sa 56 podružnica, Centar za posebno skrbništvo, 68  domova i centara za pružanje usluga u zajednici sa 18 podružnica i 9 dislociranih jedinica kojima je osnivač Republika Hrvatska, 45 decentraliziranih domova za starije i teško bolesne osobe, 1261 pružatelj usluga drugih osnivača od kojih 406 pružatelja usluga ima sklopljen ugovor o pružanju socijalnih usluga s resornim ministarstvom i 2.890 udomiteljskih obitelji, odnosno sveukupno 4.346 fizičkih i pravnih osoba. Česte izmjene Zakona kojima su mijenjani prioriteti dovele su do jasno detektiranih problema, kao što je fragmentiranost sustava, (pre)velik broj javnih ovlasti centara za socijalnu skrb, neujednačeno postupanje, nedostatak stručnog kadra i stručne podrške, neadekvatnosti naknada u sustavu i visokog rizika od siromaštva, osobito djece, starijih osoba i osoba s invaliditetom. Svi detektirani problemi nastoje se riješiti donošenjem novog Zakona. Ključne promjene koje se uvode novim Zakonom su: poboljšanje organizacije i koordinacije sustava socijalne skrbi osnivanjem Hrvatskog zavoda za socijalni rad, Akademije socijalne skrbi i Obiteljskog centra; organizacijske i strukturne promjene centara za socijalnu skrb i odvajanje obiteljskog centra kao samostalne ustanove radi provođenja aktivnosti i programa usmjerenih na preventivne, tretmanske i razvojne aktivnosti za djecu, mlade i obitelj; kontinuirano cjeloživotno obrazovanje  stručnjaka sa ciljem ujednačavanja postupanja i smanjenja rizika od profesionalnih pogrešaka; smanjenje javnih ovlasti centara za socijalnu skrb; povećanje obuhvata, adekvatnosti i korištenja prava u svrhu smanjenja rizika od siromaštva i socijalne isključenosti; poboljšanje ciljanosti i utjecaja na kvalitetu života osoba s invaliditetom naknada usmjerenih osobama s invaliditetom; poboljšanje kvalitete, dostupnosti i usklađenosti socijalnih usluga sa potrebama korisnika u pojedinim područjima Republike Hrvatske, te kvalitetnija zaštita prava korisnika kroz građanski nadzor/Povjerenstvo za odlučivanje o osnovanosti pritužbi. Za provedbu Zakona o socijalnoj skrbi u 2022. godini predviđena su sredstva u iznosu od 362 milijuna kuna, a u 2023. godini iznos od 670 milijuna kuna, što su dodatna sredstva namijenjena povećanju osnovice zajamčene minimalne naknade, povećanju korisnika zajamčene minimalne naknade i korisnika naknada osoba s invaliditetom, za ugovaranje usluga po novoj metodologiji, širenje broja ugovornih pružatelja usluga i osnivanje novih ustanova.

U raspravi koja je uslijedila postavljana su pitanja gubitka pravne osobnosti centara za socijalnu skrb, uloge jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave koje imaju obvezu po članku 135. Ustava Republike Hrvatske obavljati poslove kojima se neposredno ostvaruju potrebe građana koji se odnose na socijalnu skrb, izražena je bojazan da će nakon restrukturiranja biti uručenih otkaza, pozdravljeno je povećanje osnovice za izračun zajamčene minimalne naknade, uz opasku kako bi ono trebalo biti još veće jer predviđena sredstva s obzirom na rast cijena životnih potreba nije dovoljno za podmirenje osnovnih potreba korisnika. Osnivanje Povjerenstva za odlučivanje o osnovanosti, smatra dio članova Odbora, posljedica je pritiska javnosti, uz pitanje je li doista potrebno da u sustavu koji je samo u 2021. godini sam zaprimio i rješavao po 13.000 pritužbi, osnivamo laičko peteročlano povjerenstvo koje bi kao skupina nestručnjaka neovisno odlučivala o stručnim postupanjima.

Dodatno je pojašnjeno da se Zavod za socijalnu skrb osniva kako bi se centre za socijalnu skrb rasteretilo organizacijskih i administrativnih poslova, odnosno centraliziraju se organizacijski procesi, a ne stručni poslovi. Ukratko, osnivanjem zavoda ne bi se trebalo ništa promijeniti krajnjim korisnicima, osim što se očekuje da bi djelatnici dosadašnjih centara za socijalnu skrb mogli imati više prostora za kvalitetniji stručni rad. Nadalje, osnivanjem Obiteljskog centra s podružnicama u svakoj županiji dodatno bi se odvojili preventivni i savjetodavni poslovi od poslova pružanja socijalne skrbi, od čega, očekuju predlagatelji, korisnici mogu imati samo dobrobit.
Očekivano rasterećenje djelatnika centara izostat će, smatraju neki zastupnici, jer dio ovlasti koji su im stavljeni u nadležnost i nadalje će ih opterećivati, na primjer postupci vezani uz ostvarivanje prava na osobnu invalidninu, pomoć i njegu u kući, te novčana i druga materijalna prava. Primjedba je osnovana, međutim u ovom trenutku ne postoji niti jedna institucija u Republici Hrvatskoj koja bi mogla preuzeti navedene poslove, stoga takvo rasterećenje trenutno nije moguće.
Zaključno, istaknuto je kako postoji velik konsenzus struke, korisnika i javnosti o potrebi reforme sustava socijalne skrbi, kao i o ciljevima te reforme, te je ukazano na potrebu postizanja najvećeg mogućeg konsenzusa i oko načina postizanja tih ciljeva kako bi reforma doista i urodila plodom.

Nakon provedene rasprave, članovi Odbora su većinom glasova (6 glasova za i 5 glasova protiv) prihvatili sljedeći Zaključak:

Odbor za obitelj, mlade i sport Hrvatskoga sabora predlaže Hrvatskome saboru da prihvati Prijedlog Zakona o socijalnoj skrbi.

Sve primjedbe, prijedlozi i mišljenja dostavit će se predlagatelju radi pripreme Konačnog prijedloga zakona
Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskog sabora određena je dr. sc. Vesna Vučemilović, predsjednica Odbora.

PREDSJEDNICA ODBORA

dr. sc. Vesna Vučemilović
 

Odbor za obitelj, mlade i sport Hrvatskoga sabora na 17. sjednici održanoj 11. studenoga 2021. godine razmotrio je Konačni prijedlog zakona o izvršavanju Državnog proračuna Republike Hrvatske za 2022. godinu, P.Z. br. 203, koji je Hrvatskom saboru dostavila Vlada Republike Hrvatske, aktom od 28. listopada 2021. godine.

Odbor je navedeni prijedlog raspravio kao zainteresirano radno tijelo, sukladno odredbi članka 179. Poslovnika Hrvatskoga sabora. O Prijedlogu Državnog proračuna i o Konačnom prijedlogu zakona o izvršavanju Državnog proračuna Republike Hrvatske za 2022. godinu, P.Z. br. 203 na sjednici ovog Odbora provedena je objedinjena rasprava.

Uvodno je predstavnik predlagatelja ukratko objasnnio razloge donošenja, i osnovne odrednice Konačnog prijedloga zakona.
U Proračunu su planirana sredstva proračunske zalihe u iznosu od 100.000.000,00 kuna.
Osnovica za obračun naknada i drugih primanja u 2022. godini ostaje na istoj razini i iznosi 3.326,00 kuna.
Jamstvena zaliha za jamstva u Proračunu iznosi 300.000.000,00 kuna.

Nakon provedene rasprave, članovi Odbora su većinom glasova (5 glasova za i 3 glasa suzdržan) prihvatili sljedeći Zaključak:

"Predlaže se Hrvatskome saboru da donese Zakon o izvršavanju Državnog proračuna Republike Hrvatske za 2022. godinu."

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskog sabora određena je dr. sc. Vesna Vučemilović, predsjednica Odbora.

PREDSJEDNICA ODBORA

dr. sc. Vesna Vučemilović

Odbor za obitelj, mlade i sport Hrvatskoga sabora na 17. sjednici održanoj 11. studenoga 2021. godine razmotrio je Prijedlog Državnog proračuna Republike Hrvatske za 2022. godinu i projekcija za 2023. i 2024. godinu, koji je Hrvatskom saboru dostavila Vlada Republike Hrvatske, aktom od 28. listopada 2021. godine.

Odbor je navedeni prijedlog raspravio kao zainteresirano radno tijelo, sukladno odredbi članka 179. Poslovnika Hrvatskoga sabora. O Prijedlogu Državnog proračuna i o Konačnom prijedlogu zakona o izvršavanju Državnog proračuna Republike Hrvatske za 2022. godinu, P.Z. br. 203 na sjednici ovog Odbora provedena je objedinjena rasprava.

U uvodnom dijelu predstavnici predlagatelja ukratko su iznijeli osnovne značajke Prijedloga Državnog proračuna. Ukupni prihodi državnog proračuna u 2022. godini planirani su u iznosu od 164,5 milijardi kuna, dok su za 2023. projicirani u iznosu od 167,7 milijardi kuna, te na sličnoj razini ostaju i 2024. godine. Ukupni rashodi državnog proračuna u 2022. godini planirani su u iznosu od 173,8 milijardi kuna, što je 3,9% ili 6,5 milijardi kuna više u odnosu na Državni proračun Republike Hrvatske za 2021. godinu. U 2023. godini ukupni rashodi planirani su razini od 169,8 milijardi kuna, a u 2024. projiciraju se na razini od 166,5 milijardi kuna. 

Slijedom ukupno planiranih prihoda u iznosu od 164,5 milijardi kuna te ukupno planiranih rashoda u iznosu od 173,8 milijardi kuna, planirani manjak državnog proračuna za 2022. godinu iznosi 9,3 milijardi kuna ili 2,1% bruto domaćeg proizvoda. U 2023. godini manjak državnog proračuna projiciran je u iznosu od 2,1 milijardi kuna ili 0,4% BDP-a dok se u 2024. očekuje višak od 1,2 milijarde kuna ili 0,2% BDP-a.
S obzirom na djelokrug rada Odbora, o svojim razdjelima u Državnom proračunu očitovali su se predstavnici Ministarstva rada, mirovinskog sustava, obitelji i socijalne politike, Ministarstva turizma i sporta, Središnjeg državnog ureda za demografiju i mlade, te Ureda pravobranitelja za djecu.

Razdjel Ureda pravobranitelja za djecu u 2022. godini povećava se za 500 tisuća kuna u odnosu na 2021. godinu. Planira se, pored obavljanja redovnih poslova Ureda, dio sredstava utrošiti na obnovu prostora Ureda u Zagrebu koji je oštećen u potresu, uređenje prostorija izmještenih ureda u Rijeci i Osijeku, te nabavku automobila za ured u Splitu. Dio sredstava planirano je utrošiti radi povećanja broja članova Mreže mladih savjetnika Pravobraniteljice sa sadašnjih 20 na planiranih 25, kako bi se povećala participacija mladih i omogućilo im se sudjelovanje u raspravama koje se na njih odnose.

Razdjel Ministarstva rada, mirovinskog sustava, obitelji i socijalne politike, iako nominalno manji u 2021. godini no će biti u 2022. godini, u dijelu koji se odnosi na programe socijalne skrbi povećava se za 160 milijuna kuna. Naime, u Prijedlogu Državnog proračuna osigurana su dodatna sredstva za povećanje socijalnih naknada uslijed primjene novog Zakona o socijalnoj skrbi i Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o udomiteljstvu.

Razdjel Središnjeg državnog ureda za demografiju i mlade također se povećava u odnosu na 2021. godinu, i to za oko 150 milijuna kuna. Razlog je, između ostaloga, i taj što su u njemu planirana sredstva za provedbu izmjena Zakona o rodiljnim i roditeljskim potporama kojima će se osigurati povećana naknada za vrijeme trajanja roditeljskog dopusta. Vezano uz mjere demografske politike, istaknuto je kako je proračun u tom dijelu horizontalan, te se sve stavke ne vide u razdjelu Središnjeg državnog ureda, nego su iskazane na stavkama državnih tijela koja su nadležna za njihovu provedbu. U raspravi su članovi Odbora podržali demografske mjere koje je predstavila Državna tajnica, osobito povećanje limita roditeljskih naknada (za drugih šest mjeseci djetetova života) na 7.500 kuna, te mjere usmjerene poboljšanju kvalitete života mladih obitelji, poput izgradnje dječjih vrtića u sredinama u kojima ih nije bilo.

Razdjel Ministarstva turizma i sporta također je manji no u 2021. godini, u dijelu koji se odnosi na sport za oko 50 milijuna kuna. Kako je obrazloženo, ovakvo smanjenje je uobičajeno za godine u kojima se ne događaju Olimpijske igre, zbog izostanka troškova koji se planiraju uz održavanje Olimpijskih igara. Sredstva namijenjena za sport bit će dostatna za planirane programe javnih potreba u sportu na državnoj razini u okviru važećeg Zakona o sportu. Istaknuto je kako se planira donijeti novi Zakon o sportu, prvotno planiran za četvrti kvartal 2021. godine, a po najavama trebao bi u zakonodavnoj proceduri Hrvatskoga sabora biti u drugom kvartalu 2022. godine. Bude li novi zakon donesen, na nekim stavkama neće biti dovoljno sredstava, no unutarnjim rebalansom iznaći će se dovoljno sredstava za sve potrebne troškove.

U raspravi je izražena zabrinutost zbog rasta nominalnog duga, s obzirom da je rečeno kako su rashodi pod kontrolom, te je postavljeno pitanje koji su sektori kreatori rasta duga. Pojašnjeno je kako je nominalni dug vezan uz deficit proračuna, dok imamo deficit, rast će i nominalni dug, no to ne bi trebalo biti zabrinjavajuće dok bilježimo gospodarsi rast.
Nakon provedene rasprave, članovi Odbora su većinom glasova (5 glasova za i 3 glasa suzdržan) prihvatili sljedeći Zaključak:
"Predlaže se Hrvatskome saboru da donese Državni proračun Republike Hrvatske za 2022. godinu i projekcija za 2023. i 2024. godinu."

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskog sabora određena je dr. sc. Vesna Vučemilović, predsjednica Odbora.

PREDSJEDNICA ODBORA

dr. sc. Vesna Vučemilović

Odbor za obitelj, mlade i sport Hrvatskoga sabora na 15. sjednici Odbora, održanoj 14. listopada 2021. godine raspravio je Programsko i financijsko izvješće Hrvatskog olimpijskog odbora za 2020. godinu koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavio Hrvatski olimpijski odbor, aktom od 28. travnja 2021. godine
Odbor je Izviješća raspravio kao matično radno tijelo, sukladno članku 87. Poslovnika Hrvatskoga sabora.

Predstavnik Hrvatskog olimpijskog odbora u uvodnom izlaganju ukratko je obrazložio pojedine stavke Izvješća za 2020. godinu, s naglaskom na uvjete pandemije uslijed kojih su se aktivnosti Hrvatskog olimpijskog odbora usklađivale s preporukama Stožera civilne zaštite, s naglaskom na nastojanja da se sportašima u najvećoj mogućoj mjeri zadrži kontinuitet trenažnih procesa. Programski ciljevi bili su izmijenjeni u odnosu na prvotno planirane (usmjereni na održavanje Olimpijskih igara koje su kasnije bile odgođene). Primarni ciljevi u pandemijskim okolnostima postali su razvoj i unapređenje programa vrhunskog sporta i pripreme za nastup na svjetskim i europskim prvenstvima i kupovima te međunarodnim turnirima A kategorije, produženje projekta priprema sportaša za nastupe na Olimpijskim igrama Tokio 2020. za još jednu godinu, nastavak provedbe projekta Zimske olimpijske igre Peking 2022., održati kontinuitet razvojnih programa sportaša i trenera u definiranim kategorijama sa stalnom brigom o zdravlju sportaša, mjerama antidopinške edukacije i stručnom radu kao i organizacija stručnih edukacija za trenere, zadržati kontinuitet programa poticanja razvoja sporta i olimpizma na lokalnoj razini, razvijati projekata obrazovanja sportaša i olimpijskog obrazovanja hrvatskog društva, promicanje projekata utjecaja i suradnje hrvatskog sporta i sportske rekreacije u međunarodnom sportskom okruženju i korištenju programa fondova EU-a, te jačanje javne komunikacije članstva sa širom sportskom javnošću i osobito rad na promociji sporta putem medija.
U 2020. godini Hrvatski olimpijski odbor ostvario je prihode u iznosu od 148,3 milijun kuna, što je 99,86% ostvarenog plana prihoda, pri čemu se bilježi porast prihoda od međunarodnih organizacija i EU fondova, te značajan pad prihoda od sponzorstava i donacija.
Ukupno realizirani rashodi iznose oko 140 milijuna kuna, što je 94,42% u odnosu na plan rashoda u 2020. godini. Najveće povećanje rashoda iskazano je na onim programskim skupinama koje su vezane uz sport i sportaše, uz poboljšanje uvjeta za postizanje vrhunskih sportskih rezultata sportaša na međunarodnim natjecanjima.
S obzirom na ograničenja uzrokovana pandemijom, hrvatski sportaši ostvarili su manje medalja no u prethodnim godinama, te su osvojili ukupno 92 medalje i 63 plasmana od 4.-8. mjesta. S obzirom na izostanak natjecanja, izašlo se u susret sportašima na način da se produžila kategorizacija kako bi oni i dalje mogli imati stečena prava, a nisu ih mogli steći na natjecanjima jer se ona nisu održavala. 
U uvjetima pandemije kada se život zaustavio u gotovo svim segmentima, izazovno je bilo pronaći načine kako promovirati sport i zdrav život. Hrvatski olimpijski odbor sudjelovao je u izgradnji vanjskih vježbališta, kako bi se sportaši, koji nisu mogli trenirati u dvoranama, mogli nastaviti baviti sportom i održavati kondiciju kroz kontinuirane trenažne procese. 

U raspravi koja je uslijedila ukazano je na moguće netransparentno trošenje novaca od strane sportskih saveza, pa iako nije do Hrvatskog olimpijskog odbora da se miješa u rad sportskih saveza, zatraženo je uključivanje Hrvatskog olimpijskog odbora na način da pomogne savezima kako bi se ta sredstva namjenski trošila na dobrobit sportaša i trenera.
Ukazano je na činjenicu da je pandemijska 2020. godina dodatno intenzivirala probleme s prostorima u kojima se provode trenažni postupci. Naime, članovi klubova koji nemaju svoje vlastite dvorane, nego koriste na primjer školske sportske dvorane za treninge, gotovo cijelu godinu nisu mogli trenirati, te su bili diskriminirani u odnosu na sportaše čiji klubovi imaju svoje prostore. Nemogućnost treniranja će se sigurno negativno odraziti i na aktualne sportaše, ali i na one koji bi se uključili u treninge kad bi se oni održavali. Puno djece izgubilo je interes za bavljenje sportom, bave se svim aktivnostima od kojih ih želimo sportom maknuti. Potrebno je uložiti dodatne napore kako bi se djecu vratilo sportu. Brojni su programi namijenjeni djeci koje provodi Hrvatski olimpijski odbor, no neki su bili provođeni u smanjenom opsegu, stoga treba uložiti dodatne napore u postizanje ovih ciljeva.
Posebna pažnja usmjeravana je da bi što manje sportaša 2020. godinu doživjelo kao izgubljenu priliku. 

Nakon provedene rasprave, članovi Odbora su većinom glasova (6 glasova za i 2 glasa suzdržan) odlučili predložiti Hrvatskom saboru da donese sljedeći zaključak:

PRIHVAĆA SE PROGRAMSKO I FINANCIJSKO IZVJEŠĆE HRVATSKOG OLIMPIJSKOG ODBORA ZA 2020. GODINU

PREDSJEDNICA ODBORA

dr. sc. Vesna Vučemilović
 

Odbor za obitelj, mlade i sport Hrvatskoga sabora na 15. sjednici Odbora, održanoj 14. listopada 2021. godine raspravio je Izvješću o radu Nacionalnog vijeća za sport za razdoblje od 15. veljače 2019. do 31. prosinca 2020. godine koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavilo Nacionalno vijeće za sport, aktom od 31. ožujka 2021. godine
Odbor je Izviješće raspravio kao matično radno tijelo, sukladno članku 87. Poslovnika Hrvatskoga sabora.

Uvodno, predsjednica Nacionalnog vijeća za sport istaknula je kako je u izvještajnom razdoblju održane 23 sjednice Nacionalnog vijeća za sport, na kojima se raspravljali o mišljenjima i preporukama koje je Vijeće davalo državnim institucijama. Kao važne teme kojima se Vijeće bavilo istaknula je sportsku infrastrukturu, dual karijere sportaša i stjecanje kvalifikacija za rad u sportu, kriterijsko financiranje programa nacionalnih sportskih saveza i sportova od nacionalnog interesa, financijsku pomoć programima lokalnog sporta, nacionalni informacijski sustav u sportu, skrb o stručnim kadrovima, povećanje financijskih izdvajanja za sport i druge.

Vezano uz ublažavanje posljedica uzrokovanih pandemijom, Nacionalno viježe za sport podržalo je mjere u djelovanju sportskog sektora koje je sačinio Središnji državni ured za šport, te je isticalo da je važno osigurati nastavak odvijanja trenažnih procesa i sportskih natjecanja i u izvanrednim okolnostima. Inzistiralo se na selektivnom pristupu prilikom određivanja mjera kako bi se pronašle mjere primjerene riziku i trenutnoj situaciji.
Jedna od temeljnih pretpostavki razvoja sporta je financiranje sporta. U tom smislu Nacionalno vijeće za sport obraćalo se prvenstveno Ministarstvu financija s konkretnim prijedlozima, osobito vezanima uz smanjenje troška rada stručnih kadrova u sportu, jer 79% trenera radi ili honorarno, ili volontira. Manje od 30% ih ima stalni radni odnos. To ukazuje kako je radno-pravni status trenera nesiguran, demotivirajući da ostanu u sportu, i često se događa da treneri koji su nakon određenog vremena rada, ulaganja i postizanja kvalitete na kraju odlaze iz sporta jer ne mogu zadovoljiti osnovne životne potrebe i sigurnost. 
Smanjenje stope PDV-a na ulaznice za sportske priredbe takđer je jedna od tema kojom se Nacionalno vijeće za sport bavilo, i još se bavi. Naime, ta mogućnost postoji sukladno Dodatku III Direktive Vijeća iz 2006. godine, gdje je to omogućeno za područje kulture (smanjena je stopa PDV-a na kino ulaznice), a nije za sportske manifestacije. Također, predlažu podizanje neoporezivog dijela stipendija na 2000 kuna, što bi povećalo konkurentnost primarno sportašica koje usdjeluju u najvišim razinama natjecanja.
Iako su se u protekla četiri godine financijska sredstva u sportu gotovo udvostručila, što je pozitivno, i dalje su potrebe velike, te se Vijeće nada da će se taj trend i nadalje nastaviti.
Nedostatak tjelesne aktivnosti prepozat je u svijetu, još i prije pandemije, kao jedan od vodećih faktora rizika globalne smrtnosti, te je Svjetska zdravstvena organizacija prepoznala sport i tjelesne aktivnosti kao jedne od tri stupa učinkovite zaštite od raznih bolesti. Sve to  pokazuje koliko je važno ulagati u sport i nije čudno da su Ujedinjeni narodi prihvatili Olimpijski odbor kao člana svoje Skupštine, jer su svjesni svih tih činjenica počeli koristiti sport kao alat za postizanje svjih milenijskih ciljeva – stvaranje mirnijeg, boljeg, zdravijeg društva.

U raspravi koja je uslijedila, članovi Odbora izrazili su zadvoljstvo sažetim, ali jasnim i konkretnim Izvješćem. Istaknuto je kako je dobro detektirano kako je sportska infrastruktura i kvaliteta stručnih kadrova jedan od preduvjeta razvoja sporta.Važno je donijeti mrežu sportskih objekata, pri čemu bi, kako predlaže Vijeće, mreže trebale donositi jedinice lokalne samopurave,  a suglasnost na nju davalo bi resorno ministarstvo. 

Nakon provedene rasprave, članovi Odbora su većinom glasova (6 glasova za i 2 glasa suzdržan) odlučili predložiti Hrvatskom saboru da donese sljedeći zaključak:

PRIHVAĆA SE IZVJEŠĆE O RADU NACIONALNOG VIJEĆA ZA SPORT
ZA RAZDOBLJE OD 15. VELJAČE 2019. DO 31. PROSINCA 2020. GODINE

PREDSJEDNICA ODBORA

dr. sc. Vesna Vučemilović

Odbor za obitelj, mlade i sport Hrvatskoga sabora na 13. sjednici Odbora, održanoj 9. srpnja 2021. godine, raspravio je Konačni prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o volonterstvu, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora podnijela Vlada Republike Hrvatske, aktom od 1. srpnja 2021. godine.

Odbor je o Prijedlogu raspravio kao matično radno tijelo, sukladno članku 87. Poslovnika Hrvatskoga sabora.

U uvodnom izlaganju predstavnica predlagatelja ukratko je iznijela izmjene u tekstu Konačnog prijedloga Zakona u odnosu na Prijedlog zakona, a odnose se na izmjene odredbi koje propisuju sastav Nacionalnog odbora za razvoj volonterstva. Naime, prihvaćena je primjedba iznesena na sjednici Hrvatskoga sabora kako većinu članova Nacionalnog odbora trebaju činiti predstavnici organizacija civilnog društva.

U raspravi je izraženo žaljenje što nije prihvaćen prijedlog Odbora koji se odnosi na vrednovanje volonterskog rada, primjerice: da iskustvo stečeno volontiranjem donosi dodatne bodove prilikom upisa na fakultet, ili da se iskustvo i znanja stečena volontiranjem dodatno vrednuju pirikom zapošljavanja. Predstavnica predlagatelja opetovano je pojasnila kako je prijedlog prihvatljiv, no nije ga moguće provesti ovim Zakonom, nego je nužna međuresorna suradnja kako bi se napravile izmjene posebnih propisa. Također, napomenula je kako će Ministarstvo rada, mirovinskog sustava, obitelji i socijalne politike potaknuti međuresornu suradnju s ciljem ostvarenja ovog prijedloga.

Nakon provedene rasprave, članovi Odbora jednoglasno su (sa 7 glasova ZA) podržali sljedeći zaključak:

Odbor za obitelj, mlade i sport Hrvatskoga sabora predlaže Hrvatskome saboru da donese Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o volonterstvu.

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora, Odbor je odredio dr. sc. Vesnu Vučemilović, predsjednicu Odbora i g. Veljka Kajtazija, potpredsjednika Odbora.

PREDSJEDNICA
dr.sc. Vesna Vučemilović

Nakon rasprave na zajedničkoj tematskoj sjednici Odbora za obitelj, mlade i sport i Odbora za obrazovanje, znanost i kulturu Hrvatskoga sabora, u svrhu dostupne i sustavne skrbi o mentalnom zdravlju djece članovi Odbora za obitelj, mlade i sport na svojoj 13. sjednici održanoj 9. srpnja 2021. jednoglasno su (sa 7 glasova ZA) podržali donošenje sljedećih zaključaka:
1. Potrebno je osnažiti preventivan sustav rada svih javnih službi koje skrbe o djeci i mladima;
2. Potrebno je osigurati dostupnost pedagoško- psihološke podrške i pomoći svakom djetetu (dovoljan broj psihologa i pedagoga u odgojno-obrazovnom sustavu);
3. Potrebno je osigurati podršku i pomoć roditeljima/obiteljima, kako i  odgajateljima, učiteljima i profesorima;
4. Potrebno je osigurati odgojne ustanove iz područja socijalne skrbi za smještaj djece sa smetnjama u ponašanju kako bi se izbjegla „psihijatrizaciju” istih;
5. Nužno je ustrojavanje ambulanti i zavoda dječje i adolescentne psihijatrije ravnomjerno diljem cijelog područja Republike Hrvatske;
6. Predlaže se planirati povećanje broja specijalizacija iz dječje i adolescentne psihijatrije, pri čemu se preporuča izdvajanje dječje psihijatrije u posebni kolegij na studiju medicine i srodnim studijima;
7. Članovi Odbora smatraju kako je osiguravanje održavanja nastave u školama (umjesto nastave na daljinu), uz poštivanje epidemioloških mjera, jedan od glavnih čimbenika za očuvanje mentalnog zdravlja djece;
8. S tim u svezi, potrebno je unaprijediti programe za učenike predškolske, osnovnoškolske i srednjoškolske dobi koji će poboljšati kvalitetu zaštite mentalnog zdravlja djece;
9. Odbor nadležnim institucijama predlaže provođenje sustavne i kontinuirane izobrazbe odgojitelja, učitelja, nastavnika i stručnih suradnika u području mentalnog zdravlja djece.

Zadužuju se tijela državne vlasti za provedbu ovih zaključaka, te se isti na mjerodavno postupanje prosljeđuju:
- Ministarstvu znanosti i obrazovanje,
- Ministarstvu zdravstva,
- Ministarstvu rada, mirovinskog sustava, obitelji i socijalne politike.

ODBOR ZA OBITELJ, MLADE I SPORT                                                   ODBOR ZA OBRAZOVANJE, ZNANOST I KULTURU
PREDSJEDNICA                                                                                       PREDSJEDNICA
dr. sc. Vesna Vučemilović                                                                          izv. prof. dr. sc. Vesna Bedeković

Odbor za obitelj, mlade i sport Hrvatskoga sabora na 12. sjednici održanoj 30. lipnja 2021. godine razmotrio je Prijedlog zakona o dopuni Zakona o zaštiti od nasilja u obitelji, s Konačnim prijedlogom zakona, koji je Hrvatskom saboru dostavila Vlada Republike Hrvatske, aktom od 23. lipnja 2021. godine.

Odbor je navedeni Prijedlog raspravio kao matično radno tijelo, sukladno odredbama članaka  87. i 179. Poslovnika Hrvatskoga sabora.

U uvodnom izlaganju predstavnik predlagatelja ukratko je obrazložio kako do izmjene Zakona dolazi radi usklađivanja s izmjenom Kaznenog zakona, kako bi se omogućila njegova puna provedba. Ukratko, dopunjava se značenje izraza bliske osobe iz članka 87. stavka 9. Kaznenog zakona sadašnjim ili bivšim parterima u intimnoj vezi. Ovom dopunom krug osoba na koje će se Zakon primijeniti bit će istovjetan dopuni kruga bliskih osoba sadašnjim ili bivšim partnerima u intimnoj vezi koja se predlaže Prijedlogom zakona o izmjenama i dopunama Kaznenog zakona.

U raspravi koja je uslijedila, istaknuto je zadovoljstvo ovom dopunom, obzirom da je na sjednici Odbora za obitelj, mlade i sport prilikom izmjene Zakona 2017. godine predlagana ova dopuna, no tada nije usvojen takav prijedlog.
Nakon provedene rasprave, članovi Odbora su većinom glasova (7 glasova ZA i 2 glasa SUZDRŽAN) odlučili predložiti Hrvatskom saboru da donese

Zakon o dopuni Zakona o zaštiti od nasilja u obitelji

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora određena je dr.sc. Vesna Vučemilović, predsjednica Odbora.

PREDSJEDNICA ODBORA

dr.sc. Vesna Vučemilović
 

Odbor za obitelj, mlade i sport Hrvatskoga sabora na 11. sjednici Odbora, održanoj 18. lipnja 2021. godine, razmotrio je Izvješće o radu pravobraniteljice za djecu za 2020. godinu, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavila Pravobraniteljica za djecu, aktom od 30. ožujka 2021. godine.

Odbor je Izvješće razmatrao kao matično radno tijelo, sukladno članku 87. Poslovnika Hrvatskoga sabora.

U uvodnom izlaganju, Pravobraniteljica za djecu navela je kako je Ured u 2020. godini, pored rada na 574 predmeta iz ranijeg razdoblja, zaprimio 1923 nove prijave, pritužbe, upita i zahtjeva vezano uz povredu pojedinačnih prava djece, što na godišnjoj razini predstavlja rast od 10%. Kao i ranijih godina, najveći broj prijava povreda prava djeteta odnosilo se na povrede osobnih prava djece, a prate ih prijave na povrede prava djece u sustavu obrazovanja i zdravstva.

Također, Ured Pravobraniteljice radio je i na 1158 općih inicijativa i izvješća, te surađivao s državnim i međunarodnim institucijama, medijima, održavao stručne sastanke, projekte i obradu stručnih tema.

Upućene su 72 preporuke, upozorenja i priopćenja, od čega je oko 40% preporuka bilo vezano uz utjecaj koronavirusa i mjera za njegovo suzbijanje na različita područja ostvarivanja prava djeteta. Pravobraniteljica je izrazila zabrinutost činjenicom što je prihvaćena tek svaka druga preporuka, dok je tek svaka šesta preporuka do kraja godine bila u cijelosti i realizirana.

Pravobraniteljica se zahvalila svoj djeci što su, u cilju zaštite drugih dobnih skupina od kobnih posljedica koronavirusa, svoje djetinjstvo i mladost „stavili na čekanje“. No istaknula je kako su epidemiološke mjere nužno ostavile traga na mentalnom zdravlju djece, i upozorila sve nas kako će u narednom razdoblju biti nužno pronaći načine kako se nositi s posljedicama zatvaranja i izolacije. Također, naglasila je kako je pandemija koronavirusa ostavila negativne posljedice na svoj djeci, no neke je skupine osobito teško pogodila, pri čemu se to odnosi prvenstveno na djecu s teškoćama u razvoju, djecu u visokom riziku od obiteljskog nasilja, te djecu u riziku od siromaštva ili već u raljama siromaštva.

U raspravi koja je usljedila postavljeno je pitanje Pravobraniteljici o problemu djece na bolničkom liječenju, a koja su hospitalizirana bez mogućnosti boravka roditelja uz njih, pa čak i posjeta, kao i na pratnju na porodima što je uslijed pandemije također bilo zabranjeno. Nadalje, blizina kladionica i automat klubova u blizinama odgojno-obrazovnih skupina detektirana je kao problem, te je Pravobraniteljica, koja je već davala preporuke u tom smislu, upućena da inzistiranje u rješavanju tog problema. 

Uz pohvalu na opširnosti izvješća, skrenuta je pozornost na nedostatnost stručnjaka dječje psihijatrije, uz napomenu kako smo svi svjesni štete koju je pandemija učinila na mentalnom zdravlju djece (ali i odraslih), te je istaknuto kako je to jedan od gorućih problema koje ćemo u predstojećem razdoblju morati rješavati.

Nakon provedene rasprave, članovi Odbora su većinom glasova (7 glasova ZA i 1 glas PROTIV) odlučili predložiti Hrvatskom saboru donošenje sljedećeg

ZAKLJUČKA

Prihvaća se Izvješće o radu pravobraniteljice djecu za 2020. godinu.

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora, Odbor je odredio dr. sc. Vesnu Vučemilović, predsjednicu Odbora.

PREDSJEDNICA ODBORA
dr.sc. Vesna Vučemilović

Odbor za obitelj, mlade i sport, zajedno s Odborom za obrazovanje, znanost i kulturu, je donio, sukladno iznesenim stajalištima u provedenoj raspravi o temi: "Zaštita mentalnog zdravlja djece u okolnostima pandemije" na 13. sjednici Odbora održanoj 9. srpnja 2021. sljedeće zaključke.

Odbor za obitelj, mlade i sport Hrvatskoga sabora na 9. sjednici Odbora, održanoj 21. travnja 2021. godine, raspravio je Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o volonterstvu, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora podnijela Vlada Republike Hrvatske, aktom od 18. ožujka 2021. godine.

Odbor je o Prijedlogu raspravio kao matično radno tijelo, sukladno članku 87. Poslovnika Hrvatskoga sabora.

Predstavnica Vlade Republike Hrvatske dodatno je pojasnila razloge podnošenja ovog Prijedloga zakona,  navodeći kako je nužno mijenjati i dopuniti postojeći Zakon jer se i sustav volonterstva razvija i zakon normativno mora uvažiti napretke. Pored toga, kako bi mogao funkcionirati Nacionalni odbor za razvoj volonterstva, potrebno je predvidjeti mogućnost imenovanja zamjenika članova Odbora. Vezano uz volonterske centre, kao iznimno važne u sustavu organizacije i promocije volontiranja, u Prijedlogu se definira način financiranja i pojam programa volonterskog centra.

U raspravi koja je uslijedila, svi nazočni članovi Odbora pozdravili su ovakav Prijedlog zakona. Otvorila se rasprava vezana uz vrednovanje volonterskog rada. Istaknuto je kako volontiranje nije i ne može biti zamjena za stažiranje koje je regulirano zakonom i predviđeno za stjecanje određenih stručnih kompetencija u pojedinim strukama. Međutim, istaknuto je, volonteri moraju biti prepoznati kao osobe koje su stekle određeno radno iskustvo (premda ne i radni staž), i njihovo poklonjeno vrijeme treba biti nagrađeno. Neki od prijedloga mogućeg vrednovanja volontiranja su: da iskustvo stečeno volontiranjem donosi dodatne bodove prilikom upisa na fakultet, ili da se iskustvo i znanja stečena volontiranjem dodatno vrednuju prilikom zapošljavanja, osobito ukoliko je volontiranje obavljano u srodnoj djelatnosti, pa su i stečena znanja dobrodošla poslodavcu.

Iznesena su i razmišljanja o volontiranju u kriznim situacijama, kojemu smo svi svjedoci nakon prošlogodišnjih potresa u Zagrebu, Petrinji, Sisku i Glini. Uz ponos s obzirom na velik odaziv volontera iz svih dijelova Republike Hrvatske, ostaje za razmisliti je li se organizacijski i na koji način moglo olakšati ili poboljšati volontiranje. Svakako bi veća koordinacija organizatora i mnogobrojnih volontera koji u izvanrednim okolnostima izlaze na teren bila dobrodošla.

S obzirom da se kroz cijeli Prijedlog zakona vrši zamjena sintagme „volonterka ili volonter“ riječju „volonter“, postavljeno je pitanje je li to u neskladu sa Zakonom o ravnopravnosti spolova i čini li se na taj način korak unatrag u ravnopravnosti spolova. U tom smislu, predlagatelji su objasnili kako je do ovih izmjena došlo zbog usklađivanja s člankom 13. Jedinstvenih metodološko-nomotehničkih pravila za izradu akata koje donosi Hrvatski sabor („Narodne novine“ broj 74/2015).

Nakon provedene rasprave, članovi Odbora jednoglasno su (sa 7 glasova ZA) podržali sljedeći zaključak:

Odbor za obitelj, mlade i sport Hrvatskoga sabora predlaže Hrvatskome saboru da prihvati Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o volonterstvu.

Sve primjedbe, prijedlozi i mišljenja dostavit će se predlagatelju radi pripreme Konačnog prijedloga zakona.

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora, Odbor je odredio dr. sc. Vesnu Vučemilović, predsjednicu Odbora i g. Veljka Kajtazija, potpredsjednika Odbora.

POTPREDSJEDNIK
Veljko Kajtazi

Odbor za obitelj, mlade i sport Hrvatskoga sabora na 8. sjednici Odbora, održanoj 18. ožujka 2021. godine, raspravio je Konačni prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o sportskoj inspekciji, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora podnijela Vlada Republike Hrvatske, aktom od 11. ožujka 2021. godine.

Odbor je o Konačnom prijedlogu raspravio kao matično radno tijelo, sukladno članku 87. Poslovnika Hrvatskoga sabora.

Predstavnik Ministarstva turizma i sporta dodatno je pojasnio potrebu donošenja ovog zakona,  navodeći kako je nužno uskladiti zakon s odredbama izmijenjenih Zakona o ustrojstvu i djelokrugu tijela državne uprave, Zakona o sudovima i Zakona o područjima i sjedištima sudova. Intencija je izbjeći mogućnost donošenja različitih odluka u istim upravnim stvarima, precizirati i jasno definirati, kako bi se osiguralo ujednačeno postupanje sportskih inspektora na cijelom području Republike Hrvatske. U odnosu na tekst Prijedloga zakona, Konačni prijeldog zakona nema izmjena jer sve izrečene primjedbe nisu se odnosile na dio Zakona čija se izmjena predlaže.

U raspravi koja je uslijedila, članovi Odbora ukazali su na niz problema koji su detektirani u sportskim udrugama, a po kojima je sportska inspekcija postupala. Uočeno je kako je postupanje sportskih inspektora uglavnom pravovremeno, no problemi zbog kojih je inspekcija postupala i dalje nisu riješeni. Naime, u praksi postoji problem nejasne pravne regulative u smislu primjene Zakona o sportu, ili Zakona o udrugama, a vezano uz registraciju i obveze sportskih udruga. U tom smislu izrečena je primjedba kako bi se trebao napraviti Zakon o sportskim udrugama.

Državni tajnik najavio je kako je u Planu zakonodavnih aktivnosti za IV. kvartal 2021. godine donošenje novog Zakona o sportu, a s kojim će također trebati uskladiti i ovaj Zakon. Također, složio se s ocjneom stanja  i potvrdio postojanje u raspravi navedenih problema, za koje procjenjuje da su u velikoj mjeri rezultat osobnih animoziteta. Naglasio je kako će se prilikom izrade novih zakonskih rješenja ovim problemima posvetiti potrebna pažnja.

Članovi Odbora većinom su glasova (s 10 glasova ZA i 1 glasom PROTIV) podržali sljedeći zaključak:

Odbor za obitelj, mlade i sport Hrvatskoga sabora predlaže Hrvatskome saboru da donese Zakon o izmjenama Zakona o sportskoj inspekciji.

Za izvjestiteljicu na sjednici Hrvatskog sabora Odbor je odredio dr. sc. Vesnu Vučemilović, predsjednicu Odbora.

PREDSJEDNICA
dr. sc. Vesna Vučemilović

Odbor za obitelj, mlade i sport Hrvatskoga sabora na 8. sjednici Odbora, održanoj 18. ožujka 2021. godine, raspravio je Izvješće o radu policije u 2018. i 2019. godini, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora podnijela Vlada Republike Hrvatske, aktom od 26. studenoga 2020. godine.

Odbor je o Konačnom prijedlogu raspravio kao zainteresirano radno tijelo, sukladno članku 87. Poslovnika Hrvatskoga sabora.

U uvodnom izlaganju predstavnik Vlade Republike Hrvatske ukratko je iznio kratki rezime postupanja policije tijekom dviju izvještajnih godina. S obzirom na teme za koje su članovi Odbora bili najviše zainteresirani, osvrnuo se na postupanja u različitim oblicima obiteljsko-pravne zaštite, nasilja u obitelji, zlouporabe droga, kaznenih djela koja involviraju maloljetnike, bilo kao počiniteljie ili pak kao žrtve.

U raspravi koja je uslijedila, izrečena je primjedba na kašnjenje izvješća, jer je izvještajno razdoblje, 2018. i 2019. godina, odavno završeno vrijeme. Kako izvješće obiluje cijelim nizom brojčanih pokazatelja, naglašeno je kako brojke na godišnjoj razini mogu biti na različite načine analizirane, no daleko je važnije pratiti trend rasta ili pada krivulja kako bi se stekao uvid u  stvarno stanje stvari.

Vezano na porast broja postupanja policije u obiteljsko-pravnoj zaštiti (zlostavljanje, nasilje u obitelji i slično), podnositelji izvješća mišljenja su da je porast prijava rezultat preventivnih aktivnosti, povećanja svijesti okoline, ali i osnaživanja žrtava i svjedoka koji se sve češće odlučuju prijaviti kazneno djelo umjesto zatvoriti oči. Nizom preventivnih aktivnosti pokušava se utjecati na počinitelje da odustanu od počinjenja kaznenog djela, ali i na potencijalne žrtve kako bi se peventivno zaštitile.

Specifična postupanja policije, osobito ona vezana uz nasilje u obitelji, delinkvenciju maloljetnika i vršnjačko nasilje uvijek uključuju predstavnike drugh resora (sustava socijalne skrbi i obrazovanja) u detekciji, prevenciji ili postupanjima s ciljem sprječavanja opetovanja djela. U tom smislu pohvaljena je spremnost policije na kvalitetnu međuresornu suradnju, osobito s centrima socijalne skrbi i odgojno-obrazovnim ustanovama, kojoj su inicijatori vrlo često baš predstavnici policije. 

S obzirom na prijave vršnjačkog nasilja, istaknuto je da je sve veći broj prijava odnosi na nasilje putem društvenih mreža. Tijekom izvještajnog razdoblja primjećeno je da sve više vremena djeca i mladi provode pred ekranom, prateći društvene mreže, pa su se razvili i različiti oblici nasilja na društvenim mrežama. Nažalost, s obzirom na pandemiju koja je nastupila nakon izvještajnog razdoblja, a uslijed koje smo svi još više oslonjeni na društvene mreže i elektroničke naprave, ne očekuju se bitno bolji pokazatelji iz 2020. godine.

Kao rezutat postupanja policije trebali bi uslijediti sudski postupci i izrečene kazne. Nastavno na to, postavljeno je pitanje zadovoljstva policije postupanjem DORH-a i sudskih odluka koje uslijede nakon inicijalnog postupanja policije. Kako je utvrdeno, postoje određena zadovoljstva, ali i zbunjenost nakon što optuženik bude pušten da se brani sa slobode, a pravomoćna presuda uslijedi i više od 8 godina nakon počinjenja djela. To može biti vrlo demotivirajuće i frustrirajuće za druga slična postupanja policije.

S obzirom na česte izmjene zakona, i činjenicu da je policija ta koja prva primjenjuje i provodi odredbe u represivnom smislu, članove Odbora zanimalo je kako često i koliko kvalitetno se provodi edukacija policijskih službenika. Način na koji policija pristupa maloljetnom počinitelju kaznenog djela, ili žrtvi nasilja u obitelji, uvelike doprinosi prikupljanju kvalitetnih dokaza, ali i sprječava nepotrebnu i štetnu dodatnu viktimizaciju žrtve. Kako je pojašnjeno, na razini policijskih postaja postoje službe zadužene za edukaciju, kojoj se posvećuje velika pozornost.

Nakon provedene rasprave, članovi Odbora većinom su glasova (s 8 glasova ZA i 3 glasa SUZDRŽAN) podržali sljedeći zaključak:

Odbor za obitelj, mlade i sport Hrvatskoga sabora predlaže Hrvatskome saboru da prihvati Izvješće o radu policije u 2018. i 2019. godini.

Za izvjestiteljicu na sjednici Hrvatskog sabora Odbor je odredio dr. sc. Vesnu Vučemilović, predsjednicu Odbora.

PREDSJEDNICA
dr. sc. Vesna Vučemilović

Odbor za obitelj, mlade i sport Hrvatskoga sabora na 7. sjednici Odbora, održanoj 17. veljače 2021. godine, raspravio je Prijedlog odluke o razrješenju dijela članova Nacionalnog vijeća za sport, i Prijedlog odluke o  imenovanju dijela članova Nacionalnog vijeća za sport , koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavila Vlada Republike Hrvatske, aktom od 4. veljače 2021. godine.
Odbor je o predmetima raspravio kao matično radno tijelo, sukladno članku 87. Poslovnika Hrvatskoga sabora. 
U uvodnom izlaganju predstavnik predlagatelja je istaknuo da su se stekli zakonski uvjeti za  razrješenje dijela članova Nacionalnog vijeća za sport i uvjeti za imenovanje dijela članova Nacionalnog vijeća za sport. Prema odredbama članka 4. stavka 1. Zakona o sportu („Narodne novine“, br. 71/06.,124/10.,124/11, 86/12,94/13, 85/15, 19/16 – ispravak, 98/19, 47/20 i 77/20) utvrđeno je da Nacionalno vijeće za sport ima predsjednika i dvanaest članova koje imenuje i razrješava Hrvatski sabor, i to predsjednika i šest članova na prijedlog Vlade Republike Hrvatske, tri člana na prijedlog Hrvatskog olimpijskog odbora, jednog člana na prijedlog Hrvatskog paraolimpijskog odbora, jednog člana na prijedlog Hrvatskog športskog saveza gluhih i jednog člana na prijedlog Kineziološkog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu. Na temelju članka 4. stavka 2. navedenog Zakona, Hrvatski sabor svake dvije godine imenuje po šest članova Nacionalnog vijeća za sport, a predsjednika imenuje svake četiri godine.
Dana 15. veljače 2021. godine istekao je mandat jednom članu Nacionalnog vijeća kojega imenuje Vlada Republike Hrvatske, dvojici članova koje predlaže Hrvatski olimpijski odbor, te po jednom članu imenovanom na prijedlog Hrvatskog paraolimpijskog odbora, Hrvatskog sportskog saveza gluhih i Kineziološkog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu.
Vlada Republike Hrvatske provela je postupak po objavljenom javnom pozivu, te utvrdila Prijedlog odluke o imenovanju člana Nacionalnog vijeća za sport kojega predlaže Vlada Republike Hrvatske. Ujedno je objedinila i proslijedila prijedloge za imenovanje preostalih pet članova Nacionalnog vijeća za sport koje predlažu ovlašteni predlagatelji iz članka 4. stavka 1. Zakona o sportu. Kako bi se postigla Zakonom o sportu predviđena dinamika rotacije članova, svi predloženi kandidati za člana u Nacionalnom vijeću za sport imenuju se na mandat od četiri godine.

U raspravi je iznesena primjedba kako se očekuje imenovanje pola članova Nacionalnog vijeća za sport, a bez prethodne rasprave o njihovom radu. Predstavnik Vlade Republike Hrvatske najavio je dvogodišnje izvješće o radu Nacionalnog vijeća za sport, koje je je već spremno za raspravu na sjednici Nacionalnog vijeća za sport, te će potom biti upućeno u Hrvatski sabor.
Nakon provedene rasprave, članovi Odbora su većinom su glasova (8 glasova ZA i 1 glas PROTIV) odlučili predložiti Hrvatskom saboru da donese

Odluku o razrješenju dijela članova Nacionalnog vijeća za sport

i

Odluku o imenovanju dijela članova Nacionalnog vijeća za sport
u tekstu kako ga je predložio predlagatelj.

Za izvjestiteljicu na sjednici Hrvatskoga sabora, Odbor je odredio dr.sc. Vesnu Vučemilović  predsjednicu Odbora.

PREDSJEDNICA ODBORA

dr.sc. Vesna Vučemilović
 

Odbor za obitelj, mlade i sport Hrvatskoga sabora na 6. sjednici održanoj 3. veljače 2021. godine, raspravljao je o Prijedlogu plana usklađivanja zakonodavstva Republike Hrvatske s pravnom stečevinom Europske unije za 2021. godinu, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora podnijela Vlada Republike Hrvatske, aktom od 23. prosinca 2020. godine.
Odbor je navedeni Prijedlog raspravio kao zainteresirano radno tijelo, sukladno odredbama članaka 87. i 179. Poslovnika Hrvatskoga sabora.
U uvodnom izlaganju predstavnica predlagatelja obrazložila je da se usklađivanje hrvatskog zakonodavstva s pravnom stečevinom Europske unije odvija u skladu s obvezama koje Republika Hrvatska ima kao punopravna članica Europske unije, a isto je definirano člankom 145. Ustava, koji je stupio na snagu s danom pristupanja Republike Hrvatske u Uniju. Plan usklađivanja za 2021. godinu predviđa donošenje, izmjene ili dopune ukupno 56 zakona kojima se u hrvatsku legislativu preuzima nova pravna stečevina Unije, čime Republika Hrvatska mijenja svoje zakonodavstvo paralelno s drugim zemljama članicama.
Bez rasprave, Odbor je jednoglasno, s 9 glasova "ZA" odlučio predložiti Hrvatskome saboru 

da donese

Plan usklađivanja zakonodavstva Republike Hrvatske
s pravnom stečevinom Europske unije za 2021. godinu

Za izvjestitelje na sjednici Hrvatskog sabora Odbor je odredio predsjednicu i potpredsjedenika Odbora.

PREDSJEDNICA ODBORA

Karolina Vidović Krišto

Odbor za obitelj, mlade i sport Hrvatskoga sabora na 6. sjednici održanoj 3. veljače 2021. godine, raspravljao je o Prijedlogu zakona o izmjeni Zakona o doplatku za djecu, s Konačnim prijedlogom zakona, P.Z. br. 67, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora podnio Klub zastupnika socijaldemokratske partije, aktom od 16. studenoga 2020. godine, uz prijedlog da se sukladno članku 204. Poslovnika Hrvatskoga sabora predloženi Zakon dones epo hitmnom postupku.
Dana 23. studenoga 2020. na 4. sjednici Hrvatskoga sabora prihvaćena je primjena hitnog postupka.
Odbor je navedeni Prijedlog raspravio kao matično radno tijelo, sukladno odredbama članaka 87. i 179. Poslovnika Hrvatskoga sabora.
Predstavnica predlagatelja uvodno je dodatno obrazložila Prijedlog zakona, navodeći kako je intencija predlagatelja značajno intervenirati u sustav obiteljskih potpora. Povećanjem iznosa dječjeg doplatka žele postići veću zaštitu djece korisnika dječjeg doplatka od (rizika) siromaštva. Predlagatelji smatrarju kako je definiranjem imovinskog cenzusa izmjenom Zakona u 2018. godini postignuto povećanje broja korisnika dječjeg doplatka, te smatraju kako je sada trenutak kada bi se trebao povećati i iznos svim korisnicima. Stoga predlažu povećanje proračunske osnovice po djetetu za 50%. Po tom prijedlogu, prva skupina primala bi dječju doplatak u visini od 449,01 kn (umjesto dosadašnjih 299,34 kn), druga skupina  374,17 kn (umjesto sadašnjih 249,45 kn), a treća 299,34 kn (umjesto sadašnjih 199,56 kn). Predlagatelji smatraju kako je 860 milijuna kuna dovoljno za implementaciju ovoga Zakona.
Predstavnica Vlade Republike Hrvatske izrazila je protivljenje donošenju ovoga Zakona. Naime, potrebna sredstva nisu predviđena u Državnom proračunu Republike Hrvatske za 2021. godinu, niti u projekcijama za 2022. i 2023. godinu. Također, smatra kako je paušalno određeno povećanje osnovice od 50%, a nisu navedene ni sve kategorije korisnika doplatka za djecu koji bi na temelju Prijedloga zakona mogli ostvariti to pravo. Također, naglasila je, svrha dječjeg doplatka nije samo socijalna mjera za suzbijanje dječjeg siromaštva, u suzbijanju kojega Vlada Republike Hrvatske djeluje i nizom mjera sukladno Strategiji borbe protiv siromaštva i socijalne isključenosti u Republici Hrvatskoj.
U raspravi koja je uslijedila, članovi Odbora osvrnuli su se na zakonske akte koji su u prethodnom razdoblju donošeni sa svrhom pomoći obiteljima u prevladavanju financijskih, ali i drugih poteškoća s kojima se susreću. Istaknuti su napori Vlade Republike Hrvatske u tom smislu tijekom posljednje četiri godine - od izgradnje vrtića, povećanja rodiljnih i roditeljskih potpora, naknade roditeljima njegovateljima i slično. Naglašeno je kako je puno aktivnosti u tijeku, no sve mjere iziskuju vrijeme kako vi se mogla uočiti njihova učinkovitost.
Neki članovi Odbora naglasili je kako velik broj djece korisnika prava na dječji doplatak zapravo djeca korinsnika zajamčene minimalne naknade, odnosno djeca koja nisu u riziku od siromaštva, nego već sada žive duboko u siromaštvu. Njima, odnosno njihovim roditeljima dječji doplatak služi isključivo za rješavanje osnovnih životnih potreba i troškova kućanstva.

Nakon provedene rasprave, članovi Odbora većinom glasova su (sa 6 glasova ZA, 3 glasa PROTIV i 1 glasom SUZDRŽAN) podržali sljedeći zaključak:
Odbor za obitelj, mlade i sport Hrvatskoga sabora predlaže Hrvatskome saboru da ne donese Zakon o izmjeni Zakona o doplatku za djecu.
Za izvjestitelje na sjednici Hrvatskog sabora Odbor je odredio predsjednicu i potpredsjedenika Odbora.

PREDSJEDNICA ODBORA

Karolina Vidović Krišto
 

Odbor za obitelj, mlade i sport Hrvatskoga sabora na 5. sjednici održanoj 26. siječnja 2021. godine, raspravljao je o Prijedlogu nacionalne razvojne strategije Republike Hrvatske do 2030. godine, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora podnijela Vlada Republike Hrvatske, aktom od 14. siečnja 2021. godine.

Odbor je navedeni Prijedlog raspravio kao matično radno tijelo, sukladno odredbama članaka 87. i 179. Poslovnika Hrvatskoga sabora.

U uvodnom izlaganju predstavnik predlagatelja istaknuo je kako predstavlja krovni strateški dokument razvoja Republike Hrvatske za razdoblje do 2030. godine. Strategija definira dugoročne razvojne smjerove i strateške ciljeve Republike Hrvatske za narednih 10 godina. Istaknuo je izrazito pozitivan partnerski pristup, transparentnost i konsenzus u izradi dokumenta. Dokument definira 4 razvojna smijera (održivo gospodarstvo i društvo, jačanje otpornost na krize, zelena i digitalna tranzicija, te ravnomjeran regionalni razvoj) koji se planiraju postići ostvarivanjem ukupno 13 strateških ciljeva. Predlagatelj je naglasio kako se radi o krovnom dokumentu iz kojega će proizaći cijeli niz akata strateškog planiranja kojima će se poduprijeti provedba strateškog okvira Nacionalne razvojne strategije. Također je naglašeno kako su određeni i indikatori uz pomoć kojih će se egzaktno moći odrediti učinkovitost i izvršenost strateških ciljeva.

U raspravi koja je uslijedila, članovi Odbora osvrnuli su se na cilj Demografska revitalizacija i bolji položaj obitelji koji je definiran u razvojnom smjeru Jačanje otpornosti na krize. Istaknuta je primjedba kako se radi o poetičnom tekstu koji je sklop dobrih želja, te je u tom smislu izrečena primjedba kako je akt općenit i iz tog razloga bit će neprimjenjiv. Također, rečeno je kako neki pokazatelji trenutnog stanja nisu jasno definirani (na primjer, nije spomenuto iseljavanje mladih uslijed gospodarskih poteškoća, ali i percepcije korupcije) pa će i planirane ciljeve biti teško ostvariti. 
Članovi Odbora većinom glasova su (sa 6 glasova ZA, 3 glasa PROTIV i 1 glasom SUZDRŽAN) podržali sljedeći zaključak:

Odbor za obitelj, mlade i sport Hrvatskoga sabora predlaže Hrvatskome saboru da donese Nacionalnu razvoijnu strategiju Republike Hrvatske do 2030. godine.

Za izvjestitelje na sjednici Hrvatskog sabora Odbor je odredio predsjednicu i potpredsjedenika Odbora.

PREDSJEDNICA ODBORA

Karolina Vidović Krišto

Odbor za obitelj, mlade i sport Hrvatskoga sabora na 5. sjednici održanoj 26. siječnja 2021. godine, raspravljao je o Prijedlogu zakona o dopunama Obiteljskog zakona godine, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora podnijela Anka Mrak-Taritaš, aktom od 12. studenoga 2020. godine.

Odbor je navedeni Prijedlog raspravio kao matično radno tijelo, sukladno odredbama članaka 87. i 179. Poslovnika Hrvatskoga sabora.

U skladu s člankom 247. Poslovnika Hrvatskoga sabora, o ovom aktu i o Prijedlogu zakona o dopuni Zakona o osobnom identifikacijskom broju, P.Z. br. 66, iste predlagateljice i s intencijom rješavanja iste tematike, provedena je objedinjena rasprava.

U uvodnom izlaganju predlagateljica je navela kako je u proteklim sazivima Hrvatskoga sabora već predlagala ove izmjene, no nažalost nisu usvojene. Naglasila je kako su prijedlozi o kojima se raspravlja proizašli iz vapaja posvojitelja i posvojene djece, koja zbog zadržavanja OIB-a nakon posvojenja i eventualno promjene imena/prezimena moraju potpunim strancima objašnjavati svoje životne okolnosti (da su posvojena djeca, odnosno da su posvojili dijete). Navela kako se u praksi se događalo da otpusno pismo djeteta iz bolnice, umjesto roditelja posvojitelja, dobiju biološki roditelji s kojima dijete više nije u kontaktu. 

Naglasila je kako djeca posvojena po Obiteljskom zakonu iz 2015. godine imaju mogućnost dobiti novi OIB nakon posvojenja, ako je to potrebno radi zaštite prava i interesa djece (o čemu odlučuje Centar za socijalnu skrb), dok to za djecu posvojenu sukladno odredbama Obiteljskog zakona iz 2003. godine nije moguće.
Predstavnik Ministarstva financija pojasnio je kako je ovaj Zakon opći zakon, a izmjena OIB-a uslijed posvajanja djeteta definira Obiteljski zakon kao poseban zakon. Stoga Vlada smatra da nema potrebe za dopunom Zakona o osobnom identifikacijsom broju.

Predstavnici Ministarstva rada, mirovinskog sustava, obitelji i socijalne politike obrazložili su Mišljenje Vlade Republike Hrvatske kako ne treba dopunjavati niti Obiteljski zakon. Pojasnili su kako je do problema s OIB-om posvojene djece došlo iz razloga ljudske pogreške i nepoštivanja zakonskih odredbi (najčešće u sustavu zdravstva), te da izmjena koja se predlaže ovim Prijedlogom zakona neće riješiti nastali problem. No, u svrhu rješavanja i izbjegavanja novih pogrešaka održan je niz sastanaka kako bi se spriječilo ponavljanje navedene zloporabe osobnih podataka. 

Na pitanje predlagateljice i članova Odbora, iz resornog ministarstva pojašnjeno je kako se djeci posvojenoj prema odredbama Obiteljskog zakona (2003) nije moguće izdati dodatno rješenje o posvajanju sukladno kojimu bi im se odredio novi OIB, jer je postojeće rješenje pravomoćno i prema odredbama Zakona o upravnom postupku nije ga moguće dorađivati dodatnim rješenjem.
Nakon provedene rasprave, članovi Odbora većinom glasova su (sa 6 glasova ZA, 4 glasa PROTIV) podržali sljedeći zaključak:

Odbor za obitelj, mlade i sport Hrvatskoga sabora predlaže Hrvatskome saboru da ne prihvati Prijedlog zakona o dopunama Obiteljskog zakona.

Za izvjestitelje na sjednici Hrvatskog sabora Odbor je odredio predsjednicu i potpredsjedenika Odbora.

PREDSJEDNICA ODBORA

Karolina Vidović Krišto

Odbor za obitelj, mlade i sport Hrvatskoga sabora na 5. sjednici održanoj 26. siječnja 2021. godine, raspravljao je o Prijedlogu zakona o dopunama Obiteljskog zakona godine, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora podnijela Anka Mrak-Taritaš, aktom od 12. studenoga 2020. godine.

Odbor je navedeni Prijedlog raspravio kao zainteresirano radno tijelo, sukladno odredbama članaka 87. i 179. Poslovnika Hrvatskoga sabora.

U skladu s člankom 247. Poslovnika Hrvatskoga sabora, o ovom aktu i o Prijedlogu zakona o dopunama Obiteljskog zakona, P.Z. br. 65, iste predlagateljice i s intencijom rješavanja iste tematike, provedena je objedinjena rasprava.

U uvodnom izlaganju predlagateljica je navela kako je u proteklim sazivima Hrvatskoga sabora već predlagala ove izmjene, no nažalost nisu usvojene. Naglasila je kako su prijedlozi o kojima se raspravlja proizašli iz vapaja posvojitelja i posvojene djece, koja zbog zadržavanja OIB-a nakon posvojenja i eventualno promjene imena/prezimena moraju potpunim strancima objašnjavati svoje životne okolnosti (da su posvojena djeca, odnosno da su posvojili dijete). Navela kako se u praksi se događalo da otpusno pismo djeteta iz bolnice, umjesto roditelja posvojitelja, dobiju biološki roditelji s kojima dijete više nije u kontaktu. 

Naglasila je kako djeca posvojena po Obiteljskom zakonu iz 2015. godine imaju mogućnost dobiti novi OIB nakon posvojenja, ako je to potrebno radi zaštite prava i interesa djece (o čemu odlučuje Centar za socijalnu skrb), dok to za djecu posvojenu sukladno odredbama Obiteljskog zakona iz 2003. godine nije moguće.

Predstavnik Ministarstva financija pojasnio je kako je ovaj Zakon opći zakon, a izmjena OIB-a uslijed posvajanja djeteta definira Obiteljski zakon kao poseban zakon. Stoga Vlada smatra da nema potrebe za dopunom Zakona o osobnom identifikacijsom broju.

Predstavnici Ministarstva rada, mirovinskog sustava, obitelji i socijalne politike obrazložili su Mišljenje Vlade Republike Hrvatske kako ne treba dopunjavati niti Obiteljski zakon. Pojasnili su kako je do problema s OIB-om posvojene djece došlo iz razloga ljudske pogreške i nepoštivanja zakonskih odredbi (najčešće u sustavu zdravstva), te da izmjena koja se predlaže ovim Prijedlogom zakona neće riješiti nastali problem. No, u svrhu rješavanja i izbjegavanja novih pogrešaka održan je niz sastanaka kako bi se spriječilo ponavljanje navedene zloporabe osobnih podataka. 
Na pitanje predlagateljice i članova Odbora, iz resornog ministarstva pojašnjeno je kako se djeci posvojenoj prema odredbama Obiteljskog zakona (2003) nije moguće izdati dodatno rješenje o posvajanju sukladno kojimu bi im se odredio novi OIB, jer je postojeće rješenje pravomoćno i prema odredbama Zakona o upravnom postupku nije ga moguće dorađivati dodatnim rješenjem.

Nakon provedene rasprave, članovi Odbora većinom glasova su (sa 6 glasova ZA, 4 glasa PROTIV) podržali sljedeći zaključak:

Odbor za obitelj, mlade i sport Hrvatskoga sabora predlaže Hrvatskome saboru da ne prihvati Prijedlog zakona o dopuni Zakona o osobnom identifikacijskom broju.

Za izvjestitelje na sjednici Hrvatskog sabora Odbor je odredio predsjednicu i potpredsjedenika Odbora.

PREDSJEDNICA ODBORA

Karolina Vidović Krišto

Odbor za obitelj, mlade i sport Hrvatskoga sabora na 4. sjednici održanoj 19. siječnja 2021. godine, raspravljao je o Prijedlogu zakona o izmjenama i dopunama Zakona o sportskoj inspekciji, P.Z. br. 79, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora podnijela Vlada Republike Hrvatske, aktom od 30. studenoga 2020. godine.
Odbor je navedeni Prijedlog raspravio kao matično radno tijelo, sukladno odredbama članaka 87. i 179. Poslovnika Hrvatskoga sabora.
Predstavnik Ministarstva turizma i sporta dodatno je pojasnio potrebu donošenja ovog zakona, navodeći kako je nužno uskladiti zakon s odredbama izmijenjenih Zakona o ustrojstvu i djelokrugu tijela državne uprave, Zakona o sudovima i Zakona o područjima i sjedištima sudova. Intencija je izbjeći mogućnost donošenja različitih odluka u istim upravnim stvarima, precizirati i jasno definirati, kako bi se osiguralo ujednačeno postupanje sportskih inspektora na cijelom području Republike Hrvatske.
Također, najavio je kako je u Planu zakonodavnih aktivnosti za IV. kvartal 2021. godine donošenje novog Zakona o sportu, a temeljem kojega će također trebati uskladiti i ovaj Zakon. No, ove izmjene nužne su sada kako bi se izbjegla neujednačena praksa sportskih inspektora.
Članovi Odbora jednoglasno su (s 8 glasova ZA) podržali sljedeći zaključak:
Odbor za obitelj, mlade i sport Hrvatskoga sabora predlaže Hrvatskome saboru da prihvati Zakon o izmjenama Zakona o sportskoj inspekciji.
Sve primjedbe, prijedlozi i mišljenja dostavit će se predlagatelju radi pripreme Konačnog prijedloga zakona.
Za izvjestiteljicu na sjednici Hrvatskog sabora Odbor je odredio Karolinu Vidović Krišto, predsjednicu Odbora i Antu Bačića, potpredsjedenika Odbora.

PREDSJEDNICA ODBORA

Karolina Vidović Krišto

Odbor za obitelj, mlade i sport Hrvatskoga sabora na 3. sjednici održanoj 12. studenoga 2020. godine razmotrio je Prijedlog državnog proračuna Republike Hrvatske za 2021. godinu i projekcije za 2022. i 2023. godinu, koji je Hrvatskom saboru dostavila Vlada Republike Hrvatske, aktom od 29. listopada 2020. godine.

Odbor je navedeni prijedlog raspravio kao zainteresirano radno tijelo, sukladno odredbi članka 179. Poslovnika Hrvatskoga sabora. 
Sukladno članku 247. Poslovnika Hrvatskoga sabora, o Prijedlogu državnog proračuna i Konačnom prijedlogu Zakona o izvršavanju državnog proračuna za 2021. godinu provedena je objedinjena rasprava.

Predstavnik Ministarstva financija uvodno je predstavio Prijedlog državnog proračuna za 2021. godinu i projekcije za 2022. i 2023. godinu, istaknuvši da su ukupni prihodi državnog proračuna u 2021. planirani u iznosu od 147,3 milijardi kuna, dok ukupno planirani rashodi iznose 157,9 milijardi kuna. Nakon pada BDP-a u 2020. godini od 8 posto, u 2021. se očekuje realni rast BDP-a od 5 posto, odnosno 3,4 posto u 2022. te 3,1 posto u 2023. godini.
Nakon snažnog povećanja duga i manjka proračuna opće države u 2020. godini, već u sljedećoj godini očekuje se smanjenje manjka ispod razine od 3% BDP-a te će se on postupno smanjivati do kraja projekcijskog razdoblja da bi u 2023. godini iznosio 1,6% BDP-a. Istovremeno, dug opće države bi se trebao smanjiti s razine od 87,3% BDP-a u 2020. na 81,2% BDP-a u 2023., odnosno za 6,0 postotnih bodova u trogodišnjem razdoblju, čime će već od 2021. godine pravilo duga biti ispunjeno, a ujedno se osigurava i fiskalna održivost u srednjem roku.
Predstavnik Ministarstva turizma i sporta, istaknuo je, između ostaloga, kako izdvajanja za razvoj sporta u Prijedlogu proračuna za 2021. iznose 309.692.185 kuna, a u projekcijama za 2022. 331.833.255 kuna.  Posebno se osvrnuo na opće ciljeve Nacionalnog programa sporta 2019.-2026., a to su - osiguranje preduvjeta za razvoj sporta, unaprjeđenje zdravstveno usmjerenog tjelesnog vježbanja i povećanje promocijske vrijednosti sporta, unapređenje skrbi o sportašima, uspostava sustavnog i racionalnog pristupa upravljanja održivom sportskom infrastrukturom, unapređenje skrbi o stručnim kadrovima te unapređenje sustava upravljanja u sportu. 
Predstavnica Središnjeg državnog ureda za demografiju i mlade podsjetila je kako je za novoosnovani Ured u Prijedlogu proračuna za 2021. te u projekcijama proračuna za 2022. i 2023. predviđeno izdvajanje od oko 2 milijarde kuna.  Državna tajnica osvrnula se i na ustrojstvo Središnjeg državnog ureda za demografiju i mlade te istaknula kako se SDUDM za financiranje također oslanja i na donacije od igara na sreću kao i na Europske fondove. 
 Za Ured pravobraniteljice za djecu  predviđena su financijska  sredstva  za 2021. u iznosu od oko 6 milijuna kuna, kao i u projekcijama za 2022. Razdjel Ministarstva rada, mirovinskog sustava, obitelji i socijalne politike za 2021. iznosi 55. 807.083.648  kuna.
U raspravi je upozoreno na razdjel za Središnji državni ured za demografiju i mlade i financijska sredstva koja se u većinskom iznosu odnose na rodiljine i roditeljske naknade dok su izdvajanja za mlade i projekte u koje su uključeni mladi zanemariva. Izraženo je i zadovoljstvo ukupnim Prijedlogom proračuna s obzirom na izazovne okolnosti zdravstvene krize. 
Nakon provedene rasprave, članovi Odbora su većinom glasova (7 glasova ZA i 4 PROTIV) odlučili predložiti Hrvatskom saboru sljedeći zaključak:
"Odbor za obitelj, mlade i sport Hrvatskoga sabora predlaže Hrvatskome saboru da donese Državni proračun Republike Hrvatske za 2021. godinu i projekcija za 2022. i 2023. godinu, u tekstu kako ga je predložila Vlada Republike Hrvatske, te da donese odluke o davanju suglasnosti na:
-    Financijski plan Hrvatskih voda za 2021. godinu i projekcija za 2022. i 2023. godinu
-    Financijski plan Hrvatskih cesta za 2021. godinu i projekcija za 2022. i 2023. godinu
-    Financijski plan Fonda za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost za 2021. godinu i projekcija za 2022. i 2023. godinu
-    Financijski plan Državne agencije za osiguranje štednih uloga i sanaciju banaka za 2021. godinu i projekcija za 2022. i 2023. godinu
-    Financijski plan Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje za 2021. godinu i projekcija za 2022. i 2023. godinu
-    Financijski plan Centra za restrukturiranje i prodaju za 2021. godinu i projekcija za 2022. i 2023. godinu
-    Financijski plan Hrvatskih autocesta za 2021. godinu i projekcija za 2022. i 2023. godinu
-    Financijski plan Autoceste Rijeka-Zagreb za 2021. godinu i projekcija za 2022. i 2023. godinu
-    Financijski plan HŽ Putnički prijevoz za 2021. godinu i projekcija za 2022. i 2023. godinu
-    Financijski plan HŽ Infrastrukture za 2021. godinu i projekcija za 2022. i 2023. godinu.
Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora zadužuje se Karolina Vidović Krišto, predsjednica Odbora." 

POTPREDSJEDNIK ODBORA

                                                                                                     Ante Bačić
 

Odbor za obitelj, mlade i sport Hrvatskoga sabora na 3. sjednici održanoj 12. studenoga 2020. godine razmotrio je Konačni prijedlog zakona o izvršavanju Državnog proračuna Republike Hrvatske za 2021. godinu, P. Z. br. 51, koji je Hrvatskom saboru dostavila Vlada Republike Hrvatske, aktom od 29. listopada 2020. godine.

Odbor je navedeni prijedlog raspravio kao zainteresirano radno tijelo, sukladno odredbi članka 179. Poslovnika Hrvatskoga sabora. 

Sukladno članku 247. Poslovnika Hrvatskoga sabora, o Prijedlogu državnog proračuna za 2021. godinu i projekcija za 2022. i 2023. godinu i Konačnom prijedlogu zakona o izvršavanju Državnog proračuna za 2021. godinu provedena je objedinjena rasprava.

Uvodno izlaganje podnio je predstavnik predlagatelja istaknuvši da se Zakonom uređuju prihodi, primici, rashodi i izdaci Državnoga proračuna Republike Hrvatske za 2021. godinu i njegovo izvršavanje, opseg zaduživanja i jamstava države, upravljanje javnim dugom te financijskom i nefinancijskom imovinom, poticajne mjere u gospodarstvu, korištenje vlastitih i namjenskih prihoda i primitaka proračunskih korisnika, prava i obveze korisnika proračunskih sredstava kao i druga pitanja vezana uz  izvršavanje proračuna.
Članovi Odbora su većinom glasova (7 glasova ZA i 4 PROTIV) odlučili predložiti Hrvatskom saboru sljedeći Zaključak:

"Predlaže se Hrvatskom saboru da donese Zakon o izvršavanju Državnog proračuna Republike Hrvatske za 2021. godinu "

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskog sabora određena je Karolina Vidović Krišto, predsjednica Odbora.

POTPREDSJEDNIK ODBORA

                                                                                      Ante Bačić
 

Odbor za obitelj, mlade i sport Hrvatskoga sabora na 2. sjednici Odbora, održanoj 14. listopada 2020. godine, razmotrio je Izvješće o radu pravobraniteljice za djecu za 2019. godinu, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavila Pravobraniteljica za djecu, aktom od 31. ožujka 2020. godine.

Odbor je Izvješće razmatrao kao matično radno tijelo, sukladno članku 87. Poslovnika Hrvatskoga sabora.

U uvodnom izlaganju, Pravobraniteljica za djecu navela je kako je Ured u 2019. godinu postupao po 1.741 zaprimljenoj prijavi o povredama pojedinačnih prava djece, a koje se odnose na ukupno 2.029 djece i 309 grupa djece. Radi se o porastu broja prijava za 10% u odnosu na godinu ranije. 
Najviše zaprimljenih prijava odnosilo se na nemogućnost ostvarivanja obrazovnih prava (391), ostvarivanje roditeljske skrbi (340), nasilje nad djecom i zanemarivanje djece (281), zdravstvena prava (137), te prava na sigurnost i zaštitu (130).
Kako su sva prava djeteta jednako važna, dokument je vrlo opsežan, te Pravobraniteljica smatra kako se ne radi samo o izvješću o radu Ureda Pravobraniteljice za djecu, nego se radi o izvješću o stanju prava djeteta u 2019. godini. 
Duži niz godina povećava se broj visokokonfliktnih razvoda brakova koji se negativno odražavaju na život djece, pogotovo kad ih jedan roditelj svojim manipulativnim postupcima nastoji otuđiti od drugog roditelja. Neizvjesnost uslijed dugotrajnosti sudskih postupaka u kojima se donose za djecu ključne odluke može imati za djecu nesagledive posljedice. Stoga se Pravobraniteljica zalaže za osnivanje obiteljskih sudova, što je i predviđeno u Nacionalnoj strategiji za prava djece (koja ističe u ovoj godini).
Kao poseban problem u 2019. godini  Pravobraniteljica bilježi problem nasilja nad i među djecom, osobito online nasilje koje sve češće postaje nasilje uživo. 2019. godina bila je izazovna i za pravo djeteta na obrazovanje, u svjetlu činjenice da je školska godina 2019/2020 kratko nakon početka imala dugotrajan štrajk djelatnika. U segmentu obrazovanja zabilježena je i nejednaka dostupnost dječjim vrtićima, mogućnost osiguranja toplog obroka u školama, podrške djeci s teškoćama u razvoju, što sve uvelike ovisi o mogućnostima jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave.
Dodatni napori potrebni su i zaštiti djece od siromaštva, obzirom da statistike pokazuju da je svako 5. dijete u riziku od siromaštva. Siromaštvo ne znači samo nedostatak novčanih sredstava, nego ono utječe na nemogućnost ostvarivanja svih dječjih prava, pa u konačnici dovodi do isključenosti. 
Pravobraniteljica važnim smatra i Povjerenstvo za ranu intervenciju u djetinjstvu, te se zalaže za njegovo osnaživanje, jer se jačaju kapaciteti roditelja i pravenira institucionalizacija djece s teškoćama. 
Kako bismo osigurali najveću moguću dostupnost dječjih prava, Pravobraniteljica apelira na sve sustave da pojačaju međuresornu suradnju, jer ona je nužna.

Predstavnica Vlade Republike Hrvatske pored osnovnih značajki Izvješća naglašava kako je Vlada orjentirana na zaštitu prava djece, spremna na suradnju i teži boljoj suradnji svih dionika procesa zaštite prava djece.

U raspravi koja je uslijedila, većina članova Odbora podržala je ovakvo Izvješće Pravobraniteljice za djecu za 2019. godinu. 
S obzirom da postupanja Pravobraniteljice idu u smjeru davanja prijedloga i preporuka, postavljeno je pitanje je li Pravobraniteljica zadovoljna usvajanjem njenih preporuka od strane institucija kojima ih daje, na što je odgovoreno da postoje institucije koje u velikoj mjeri usvajaju preporuke, no ima i onih koje to ne čine. Pravobraniteljica je izrazila nezadovoljstvo ukupno usvojenim i primijenjneim preporukama.
Vezano uz pitanje zaštite prava djece pripadnika nacionalnih manjina, rečeno je kako se velik dio prijava odnosi na djecu romske narodnosti, no slični problemi koji se iščitavaju iz tih prijava (na primjer izostanak mogućnosti školovanja na materinjem jeziku, literatura na materinjem jeziku) uočavaju se i kod djece pripadnika drugih nacionalnih manjina.

U kontekst dječjih prava stavljena su i djeca s poteškoćama, za čiju je inkluziju potrebna dodatna empatija, i pojačana podrška zajednice.
Pravobraniteljici je postavljeno pitanje o postupanju temeljem osobnog saznanja Pravobraniteljice za zanemarivanje, zlostavljanje, spolno zlostavljanje ili drugo kazneno djelo na štetu djeteta, a koje bi ona po saznanju morala prijaviti nadležnim tijelima, DORH-u i Centru za socijalnu skrb, te predložiti mjere za zaštitu djeteta. Naime, članica Odbora ima saznanja o predstavci upućenoj Pravobraniteljici  s elementima iz kojih se da zaključiti kako se radi o kaznenom djelu na štetu djeteta. Uvidom u pojedinačne spise nailazi se na tipski odgovor kako Ured nije nadležan postupati kada se traži konkretna pomoć. Postavljeno je pitanje zašto nisu poduzete mjere koje su u ovlasti Pravobranitelja. Pravobraniteljica je odgovorila kako je Ured zasigurno postupao, a ako je bilo pogreški u postupanju, one će biti ispravljene.

S obzirom na preporuku Pravobraniteljice Ministarstvu za obrazovanje i znanost, da se obilježavanja vjerskih sadržaja (na primjer Dani kruha) ne održavaju izvan nastave vjeronauka, postavljeno je pitanje znači li to da se  u školama ne smije obilježavati Sveti Nikola ili Božić, te na koji su način ugoržena dječja prava ukoliko se obilježavanje Dana kruha ipak organizira. Pravobraniteljica je rekla kako ima pritužbe iz kojih se vidi da pojedine škole ili odgojno-obrazovni djelatnici ne organiziraju provođenje nastave vjeronauka tako da djeca koja ga ne pohađaju budu zbrinuta nekim drugim aktivnostima, stoga je predlagala da se nastava vjeronauka održava na početku ili na kraju radnog dana učenika. Pravobraniteljica je pojasnila kako se djeci drugih konfesija ili ateistima ne smije nametati vjerski program. Molitvama i vjerskim obredima, mišljenje je Pravobraniteljice, nije mjesto na školskim priredbama, jer se na taj način sva djeca ne osjećaju ugodno i dobrodošlo. Sâmo obilježavanje Dana kruha, bez molitve i vjerskog obreda smatra prihvatljivim.

Za izradu Dječjeg proračuna, koji je u 2019. godini po prvi put napravljen, članovi Odbora iznijeli su pohvale, no utvrdili i kako je nužno pratiti njegov daljnji razvoj i mogućnost poboljšanja.

U raspravi, članovi Odbora govorili su o zaštiti dječjih prava djece u pokretu, djece na otocima, i drugih ciljanih skupina djece čija su prava u povećanom riziku kršenja, pa stoga trebaju biti promatrana s većom pozornosti.
Preporuke pravobraniteljâ su izuzetno važne, stoga članica Odbora smatra da je nužno napraviti statistiku koje preporuke nisu usvojene, odnosno koje su sustavno usvojene, i što je napravljeno da one doista budu žive. Govoreći o svijesti djece o njihovim pravima, zabrinjavajuće je, tvrdi Pravobraniteljica, koliko malo djece zna da ima pravo sudjelovati u donošenju odluka koje se odnose na njih, koliko malo odraslih zna za to pravo, a još je više zabrinjavajuće što toga nisu svjesni ni mnogi stručnjaci koji odgajaju djecu.

Članovi Odbora podržali su Pravobraniteljicu u nastojanju i prijedlogu da se obiteljski sudovi osnuju, s obzirom da je potreban multidisciolinaran pristup i dodatna edukacija djelatnika suda da prepoznaju manipulativna ponašanja, i zaštite djecu od njih.

Vezano uz nedostatak psihologa kao stručnih suradnika u školama, Pravobraniteljica je navela kako Ured dulji niz godina bavi upravo nesdostatnim zapošljavanjem u školama. U Uredu imaju veći broj molbi škola koji mole da im se pomogne u rješavanju ovog problema. Nažalost, odgovor iz Ministarstva znanosti i obrazovanja je kako se i na stručne suradnike odosi zabrana zapošljavanja. S obzirom da je primjećeno kako se učenici često ne žele obratiti nastavnom osoblju za rješavanje problema, osobito ako govorimo o vršnjačkom nasilju, nedostatak psihologa i drugih stručnih suradnika velik je problem.
U raspravi je izneseno mišljenje kako je pravo djeteta na obrazovanje bilo najugroženije u 2019. godini, čemu je uvelike doprinijelo Ministarstvo znanosti i obrazovanja koje se, po mišljenju zastupnice u Hrvatskome saboru, oglušilo na upozorenja i preporuke koje su stizale od zastupnika tijekom godine. Smatra da se kroz zajam Svjetske banke treba investirati u obrazovnu infrastrukturu kako bi se neki od problema mogli riješiti. Problem asistenta u nastavi svakom djetetu kojemo je on potreban, smatra zastupnica, postojao je prije no smo počeli crpiti sredstva Europske Unije i kada su asistenti bili nejednako dostupni i ovisili o mogućnostima lokalnih i područnih (regionalnih) jedinica samouprave. Sada imamo veću masu financijskih sredstava, ali Ministarstvo znanosti i obrazovanja svojim pravilnikom oduzima mogućnost velikom broju djece da imaju asistenta u nastavi.
Pored vršnjačkog nasilja, i nasilja nad djecom, svrnuta je pozornost na pritužbe na nezakonito, neprimjereno, neprofesionalno i neetično postupanje odgojno-obrazovnih radnika prema djeci, te na povredu dostojanstva djeteta. To su pritužbe koje se ne smije zanemariti.

Nakon provedene rasprave, članovi Odbora su većinom glasova (10 glasova ZA i 2 glasa PROTIV) odlučili predložiti Hrvatskom saboru donošenje sljedećeg

ZAKLJUČKA

Prihvaća se Izvješće o radu pravobraniteljice djecu za 2019. godinu

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora, Odbor je odredio Karolinu Vidović Krišto, predsjednicu Odbora.

PREDSJEDNICA ODBORA

Karolina Vidović Krišto

Odbor za obitelj, mlade i sport Hrvatskoga sabora na 1. sjednici Odbora, održanoj 23. rujna 2020. godine, raspravio je Odluku o imenovanju predsjednika i osam članova Odbora Državne nagrade sporta "Franjo Bučar", koju je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavila ministrica turizma i sporta aktom od 6. kolovoza 2020. godine.

Odbor je o Prijedlogu Odluke raspravio kao matično radno tijelo, sukladno članku 87. Poslovnika Hrvatskoga sabora. 

U uvodnom izlaganju državni tajnik za sport obrazložio je zakonsku osnovu za donošenje ove Odluke, te naglasio kako su svi predloženi, predsjednik i članovi Odbora Državne nagrade sporta "Franjo Bučar", redom istaknuti sportaši, stručnjaci iz područja sporta, ili istaknuti sportski javni djelatnici.

U raspravi je podržan prijedlog sastava Odbora, uz primjedbu kako je od devet predloženih osoba sedam muškaraca, i svega dvije žene, te kako bi bilo poželjno prilikom budućih imenovanja uzeti u obzir razmjerno sudjelovanje žena u sportu, te im dati više pozornosti. 

Nakon provedene rasprave, članovi Odbora su većinom glasova (10 glasova za i 1 glasom suzdržan) odlučili predložiti Hrvatskom saboru

d o n o š e n j e

Odluke o imenovanju predsjednika i osam članova Odbora Državne nagrade sporta "Franjo Bučar"

Za izvjestiteljicu na sjednici Hrvatskoga sabora, Odbor je odredio Karolinu Vidović Krišto, predsjednicu Odbora.

PREDSJEDNICA ODBORA
Karolina Vidović Krišto

Odbor za obitelj, mlade i sport Hrvatskoga sabora na 1. sjednici Odbora, održanoj 23. rujna 2020. godine raspravio je Programsko i financijsko izvješće Hrvatskog olimpijskog odbora za 2019. godinu koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavio Hrvatski olimpijski odbor, aktom od 10. ožujka 2020. godine

Odbor je Izviješća raspravio kao matično radno tijelo, sukladno članku 87. Poslovnika Hrvatskoga sabora.

Predstavnica Hrvatskog olimpijskog odbora u uvodnom izlaganju ukratko je obrazložila pojedine stavke Izvješća, s naglaskom na osnovne značajke djelovanja, rezultate provođenih razvojnih sportskih programa, kao i na utrošena financijska sredstva u 2019. godini. 

Djelatnosti HOO-a u 2019. godini su se značajnim udjelom od 91,81 % financirale sredstvima iz općih prihoda i primitaka Državnog proračuna i iz prihoda od igara na sreću. Prihodi iz Državnog proračuna ostvareni su u iznosu od 149.611.347,00 kuna. Vlastiti prihodi realizirani su u iznosu od 13.346.467,00 kuna, od čega su 9.904.762,00 kn prihodi od sponzorstva i donacija, te 4.410.888,00 kn od međunarodnih organizacija.
Ukupno realizirani rashodi za razdoblje od 1. siječnja do 31. prosinca 2019. godine iznose 162.009.607,00 kuna ili 98,84 % u odnosu na planirano. 

Konstatirano je da su djelatnosti Hrvatskog olimpijskog odbora u 2019. godini u najvećoj mjeri financirane sredstvima Državnog proračuna iz prihoda od igara na sreću (91,81%)

U raspravi koja je uslijedila postavljeno je pitanje opravdanosti postojanja (i financiranja) Sportske televizije, kojoj je cilj promocija domaćeg sporta, obzirom da je u tijeku traženje strateškog partnera za osiguranje njenog daljnjeg rada. Kako je istaknuto, Sportska televizija je 10. po gledanosti u Republici Hrvatskoj, a prati i promovira manje zastupljene sportove čije prijenosi i praćenje komenrcijalnim televizijskim kućama nisu atraktivni ili isplativi. Financiranje Sportske televizije, kako je rečeno, u cijelosti se odvija iz vlastitih sredstava Hrvatskog olimpijskog odbora (većim dijelom prihodima iz olimpijske solidarnosti koji su u 2019. godini iznosili 3.818.983,00 kn), no nužno je osigurati strateškog partnera kako bi se osigurao daljnji rad Sportske televizije. Izrečena je primjedba kako uz ovo izvješće nema financijskog izvješća o radu Sportske televizije, rečeno je kako se radi o trgovačkom društvu, o financiranju kojega još nije izrađeno izvješće za prošlu kalendarsku godinu, stoga članovi Odbora nisu mogli doznati o kolikom se iznosu na godišnjoj razini točno radi.

Vezano uz planirane i realizirane rashode za zajedničke programske zadaće u 2019. godini, postavljeno je pitanje zbog čega je stavka Ugovorne obveze oglašavanja za gotovo 43% premašila planiranu svotu (planirano je 800.000,00 kn, a utrošeno 1.142.198,00 kuna). Kako je objasnila predstavnica podnositelja Izvješća, radi se o ugovornim obvezama članova o promidžbi kojih je bilo više no što je bio prvotni plan, no nije mogla točno navesti razloge tolikog povećanja. Naglasila je, međutim, kako se radi o stavci koja se financira iz vlastitih prihoda, a ne sredstvima koji se doznačuju iz Državnog proračuna.

Nakon provedene rasprave, članovi Odbora su većinom glasova (9 glasova ZA i 2 glasa suzdržan) odlučili predložiti Hrvatskom saboru da donese sljedeći zaključak:

PRIHVAĆA SE PROGRAMSKO I FINANCIJSKO IZVJEŠĆE HRVATSKOG OLIMPIJSKOG ODBORA ZA 2019. GODINU

PREDSJEDNICA ODBORA

Karolina Vidović Krišto