Odbor za obitelj, mlade i sport Hrvatskoga sabora na 18. sjednici održanoj 24. studenoga 2021. godine razmotrio je Prijedlog zakona o socijalnoj skrbi, P.Z.E. br. 218, koji je Hrvatskom saboru dostavila Vlada Republike Hrvatske, aktom od 17. studenoga 2021. godine.
Odbor je navedeni prijedlog raspravio kao matično radno tijelo, sukladno odredbi članka 87. Poslovnika Hrvatskoga sabora.
Uvodno je predstavnica predlagatelja obrazložila razloge donošenja novog Zakona o socijalnoj skrbi. Sustav socijalne skrbi brine o najranjivijim korisnicima osiguravajući socijalne naknade i usluge. U sustavu se provode postupci obiteljsko-pravne zaštite i drugi postupci zaštite socijalno osjetljivih skupina koji provode 82 centra za socijalnu skrb sa 56 podružnica, Centar za posebno skrbništvo, 68 domova i centara za pružanje usluga u zajednici sa 18 podružnica i 9 dislociranih jedinica kojima je osnivač Republika Hrvatska, 45 decentraliziranih domova za starije i teško bolesne osobe, 1261 pružatelj usluga drugih osnivača od kojih 406 pružatelja usluga ima sklopljen ugovor o pružanju socijalnih usluga s resornim ministarstvom i 2.890 udomiteljskih obitelji, odnosno sveukupno 4.346 fizičkih i pravnih osoba. Česte izmjene Zakona kojima su mijenjani prioriteti dovele su do jasno detektiranih problema, kao što je fragmentiranost sustava, (pre)velik broj javnih ovlasti centara za socijalnu skrb, neujednačeno postupanje, nedostatak stručnog kadra i stručne podrške, neadekvatnosti naknada u sustavu i visokog rizika od siromaštva, osobito djece, starijih osoba i osoba s invaliditetom. Svi detektirani problemi nastoje se riješiti donošenjem novog Zakona. Ključne promjene koje se uvode novim Zakonom su: poboljšanje organizacije i koordinacije sustava socijalne skrbi osnivanjem Hrvatskog zavoda za socijalni rad, Akademije socijalne skrbi i Obiteljskog centra; organizacijske i strukturne promjene centara za socijalnu skrb i odvajanje obiteljskog centra kao samostalne ustanove radi provođenja aktivnosti i programa usmjerenih na preventivne, tretmanske i razvojne aktivnosti za djecu, mlade i obitelj; kontinuirano cjeloživotno obrazovanje stručnjaka sa ciljem ujednačavanja postupanja i smanjenja rizika od profesionalnih pogrešaka; smanjenje javnih ovlasti centara za socijalnu skrb; povećanje obuhvata, adekvatnosti i korištenja prava u svrhu smanjenja rizika od siromaštva i socijalne isključenosti; poboljšanje ciljanosti i utjecaja na kvalitetu života osoba s invaliditetom naknada usmjerenih osobama s invaliditetom; poboljšanje kvalitete, dostupnosti i usklađenosti socijalnih usluga sa potrebama korisnika u pojedinim područjima Republike Hrvatske, te kvalitetnija zaštita prava korisnika kroz građanski nadzor/Povjerenstvo za odlučivanje o osnovanosti pritužbi. Za provedbu Zakona o socijalnoj skrbi u 2022. godini predviđena su sredstva u iznosu od 362 milijuna kuna, a u 2023. godini iznos od 670 milijuna kuna, što su dodatna sredstva namijenjena povećanju osnovice zajamčene minimalne naknade, povećanju korisnika zajamčene minimalne naknade i korisnika naknada osoba s invaliditetom, za ugovaranje usluga po novoj metodologiji, širenje broja ugovornih pružatelja usluga i osnivanje novih ustanova.
U raspravi koja je uslijedila postavljana su pitanja gubitka pravne osobnosti centara za socijalnu skrb, uloge jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave koje imaju obvezu po članku 135. Ustava Republike Hrvatske obavljati poslove kojima se neposredno ostvaruju potrebe građana koji se odnose na socijalnu skrb, izražena je bojazan da će nakon restrukturiranja biti uručenih otkaza, pozdravljeno je povećanje osnovice za izračun zajamčene minimalne naknade, uz opasku kako bi ono trebalo biti još veće jer predviđena sredstva s obzirom na rast cijena životnih potreba nije dovoljno za podmirenje osnovnih potreba korisnika. Osnivanje Povjerenstva za odlučivanje o osnovanosti, smatra dio članova Odbora, posljedica je pritiska javnosti, uz pitanje je li doista potrebno da u sustavu koji je samo u 2021. godini sam zaprimio i rješavao po 13.000 pritužbi, osnivamo laičko peteročlano povjerenstvo koje bi kao skupina nestručnjaka neovisno odlučivala o stručnim postupanjima.
Dodatno je pojašnjeno da se Zavod za socijalnu skrb osniva kako bi se centre za socijalnu skrb rasteretilo organizacijskih i administrativnih poslova, odnosno centraliziraju se organizacijski procesi, a ne stručni poslovi. Ukratko, osnivanjem zavoda ne bi se trebalo ništa promijeniti krajnjim korisnicima, osim što se očekuje da bi djelatnici dosadašnjih centara za socijalnu skrb mogli imati više prostora za kvalitetniji stručni rad. Nadalje, osnivanjem Obiteljskog centra s podružnicama u svakoj županiji dodatno bi se odvojili preventivni i savjetodavni poslovi od poslova pružanja socijalne skrbi, od čega, očekuju predlagatelji, korisnici mogu imati samo dobrobit.
Očekivano rasterećenje djelatnika centara izostat će, smatraju neki zastupnici, jer dio ovlasti koji su im stavljeni u nadležnost i nadalje će ih opterećivati, na primjer postupci vezani uz ostvarivanje prava na osobnu invalidninu, pomoć i njegu u kući, te novčana i druga materijalna prava. Primjedba je osnovana, međutim u ovom trenutku ne postoji niti jedna institucija u Republici Hrvatskoj koja bi mogla preuzeti navedene poslove, stoga takvo rasterećenje trenutno nije moguće.
Zaključno, istaknuto je kako postoji velik konsenzus struke, korisnika i javnosti o potrebi reforme sustava socijalne skrbi, kao i o ciljevima te reforme, te je ukazano na potrebu postizanja najvećeg mogućeg konsenzusa i oko načina postizanja tih ciljeva kako bi reforma doista i urodila plodom.
Nakon provedene rasprave, članovi Odbora su većinom glasova (6 glasova za i 5 glasova protiv) prihvatili sljedeći Zaključak:
Odbor za obitelj, mlade i sport Hrvatskoga sabora predlaže Hrvatskome saboru da prihvati Prijedlog Zakona o socijalnoj skrbi.
Sve primjedbe, prijedlozi i mišljenja dostavit će se predlagatelju radi pripreme Konačnog prijedloga zakona
Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskog sabora određena je dr. sc. Vesna Vučemilović, predsjednica Odbora.
PREDSJEDNICA ODBORA
dr. sc. Vesna Vučemilović