Odbor za zdravstvo i socijalnu politiku na svojoj 40. sjednici, održanoj 20. listopada 2026. raspravljao je o Prijedlogu izmjena i dopuna Državnog proračuna Republike Hrvatske za 2026. godinu i projekcija za 2027. i 2028. godinu, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavila Vlada Republike Hrvatske, aktom od 9. listopada 2026.
Odbor je o Prijedlogu izmjena i dopuna Državnog proračuna Republike Hrvatske za 2026. godinu i projekcija za 2027. i 2028. godinu raspravljao kao zainteresirano radno tijelo, sukladno s člankom 179. Poslovnika Hrvatskoga sabora. Rasprava o Prijedlogu izmjena i dopuna Državnog proračuna Republike Hrvatske za 2026. godinu i projekcija za 2027. i 2028. godinu provedena je objedinjeno s Konačnim prijedlogom zakona o izmjenama i dopunama Zakona o izvršavanju Državnog proračuna Republike Hrvatske za 2026. godinu.
Glavna državna rizničarka u Ministarstvu financija uvodno je predstavila Prijedlog izmjena i dopuna Državnog proračuna za 2026. godinu i projekcija za 2027. i 2028. godinu, istaknuvši kako će se ovim izmjenama i dopunama ukupni prihodi povećati sa 35,7 milijardi eura na 36,6 milijardi eura, dok će proračunski rashodi narasti s planiranih 39,8 na 40,6 milijardi eura, čime će se manjak državnog proračuna smanjiti s 4,1 na 4 %. Ukupni manjak proračuna na kraju godine smanjit će se s 4,123 milijarde eura na 4,016 milijardi eura. Ukupni prihodi proračuna, povećani su za 853 milijuna eura, a ukupni rashodi za 745 milijuna, pri čemu je manjak državnog proračuna smanjen za 108 milijuna eura. Kako je navela, Ministarstvo rada, mirovinskoga sustava, obitelji i socijalne politike (u daljnjem tekstu: MROSP) nosi najveći iznos financiranja nakon rebalansa, ukupno 13,3 milijarde eura, a potom slijede Ministarstvo zdravstva s 5,3 milijarde i Ministarstvo znanosti, obrazovanja i mladih s 5 milijardi. Obilježja rebalansa su povećanje prihoda i rashoda, uz dodatna izdvajanja za mirovine, socijalne naknade, zdravstvo, obrazovanje i zaštitu standarda građana.
U svom izlaganju predstavnica Ministarstva zdravstva istaknula je da Prijedlogom izmjena i dopuna Državnog proračuna Republike Hrvatske za 2026. godinu ukupni financijski plan Ministarstva zdravstva za 2026. po svim izvorima financiranja iznosi 5.181.304.283 eura te se isti rebalansom proračuna povećava za 223.151.690 eura i isti iznosi 5.404.455.973,00 eura. Limitirani izvori financiranja u 2026. iznose 1.385.705.384 eura te se isti rebalansom povećavaju za 32.599.805 eura i novi plan limitiranih izvora iznosi 1.418.305.189 eura. Ukupni proračun nakon rebalansa iznositi će 1.4 milijarde eura, sa slijedećom strukturom: 48 posto je transfer Hrvatskom zavodu za zdravstveno osiguranje (u daljnjem tekstu: HZZO) u iznosu od 675 mil. eura, 17 posto se odnosi na sanacije u iznosu od 230 mli. eura, 22 posto na kapitalne projekte u bolnicama u iznosu od 300 mil. eura, a ostalih 13 posto u iznosu od 213 mil. eura odnosi se na plaće Ministarstva zdravstva, EU- sredstva, bolnicu u Mostaru, informatizaciju, osiguranje bolnicama i ostale aktivnosti.
Predstavnik HZZO-a istaknuo je kako se ukupni prihodi planirani za 2026. godinu u iznosu od 7.068.500.588 eura u prijedlogu izmjena i dopuna financijskog plana HZZO-a povećavaju 2,9 % odnosno 202.310.408 eura i iznose 7.270.810.996 eura, dok se ukupni rashodi planirani u iznosu od 7.040.743.336 eura povećavaju 2,9 % odnosno 202.310.407 eura i iznose 7.243.053.743 eura. U svom izlaganju naglasio je značajnije rashode i razloge njihovog povećanja. Tako je u okviru rashoda za zdravstvenu zaštitu; primarna zdravstvena zaštita povećana za 20.000.000 eura, specijalističko-konzilijarna zdravstvena zaštita za 15.000.000 eura, a rashodi za posebno skupe lijekove za 45.000.000 eura. Zdravstvena zaštita dobrovoljnog zdravstvenog osiguranja povećana je za 36.000.000 eura zbog većih rashoda odnosno rasta cijena usluga zdravstvene zaštite te naknade plaća za vrijeme privremene nesposobnosti odnosno spriječenosti za rad za 64.207.229 eura (povećane najniža i najviša naknada). Isto tako, povećane su i naknade plaća za rodiljni dopust za 40.000.000 eura zbog većeg izvršenja od planiranog u prvih sedam mjeseci.
Predstavnica MROSP-a iznijela je podatke o tekućem planu razdjela 086 Ministarstva koji iznosi sveukupno 12.937.852.080 eura. Ukupno povećanje u odnosu na tekući plan iznosi 453.445.462 eura, a po usvajanju predloženih izmjena i dopuna financijskog plana, novi plan Razdjela iznosit će 13.391.297.542 eura. Kako je istaknula, najvažnija povećanja odnose se na povećanje proračunskih sredstava u okviru glave 08620 Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje u iznosu od 110.049.518 eura, koje se najvećim dijelom odnosi na mirovine, zatim povećanje proračunskih sredstava u okviru glave 08625 Hrvatskog zavoda za zapošljavanje u iznosu od 57.511.720 eura, a odnosi se najvećim dijelom na naknade za nezaposlene u iznosu od 33 mil. eura i ESF+ potpore za zapošljavanje. Povećanje proračunskih sredstava u okviru glave 08650 Agencije za osiguranje radničkih tražbina u iznosu od 1.503.195 eura odnosi se na pravo na privremeno uzdržavanje djece (700 tisuća eura), rashode za zaposlene, materijalne rashode, te povećanje rashoda potrebnih za osiguranje sredstava u slučaju stečaja poslodavca (300 tisuća eura), a povećanje proračunskih sredstava u okviru glave 08665 Hrvatskog zavoda za socijalni rad u iznosu je od 233.605.204 eura i odnosi se na rashode za zaposlene (9 mil. eura) i socijalne naknade (inkluzivni dodatak - 185 mil. eura, ZMN - 5,5 mil. eura, NUKE - 15,2 mil. eura, roditelj njegovatelj/njegovatelj 13,4 mil. eura, naknada izgubljenih sati za OA – 7,6 mil eura).
U raspravi pojedini članovi Odbora osvrnuli su se na razdjele Ministarstva zdravstva i MROSP-a. Postavili su pitanje vezano uz smanjenje stavke A788017 Dodatna sredstva izravnanja za decentralizirane funkcije, sa koje se financiraju županijski domovi za starije osobe. Također je postavljeno pitanje vezano uz financiranje osobne asistencije te rasta plaća u sustavu socijalne skrbi, s obzirom na odljev stručnih radnika i poteškoće sa osiguravanjem dovoljnog broja zaposlenih. Predstavnica Ministarstva pojasnila je da je na stavci za dodatna sredstva izravnanja došlo do smanjenja zbog povećanja prihoda od poreza na dohodak, jer je isplata sa ove stavke izravno vezana uz taj prihod; što su sredstva od poreza na dohodak viša to je izdvajanje iz proračuna niže jer je iznos minimalnog financijskog standarda za ovu funkciju unaprijed definiran za sve županije koje imaju decentralizirane domove za starije. Također je naglasila da se usluge osobne asistencije plaćaju iz EU sredstva, tj. sa stavke Programa Učinkoviti ljudski potencijali 2021.-2027. (190 milijuna eura) te je stoga iznos na aktivnosti koja se zove Osobna asistencija mali. Vezano uz povećanje plaća u sustavu socijalne skrbi, naglašeno je da su te plaće dio sveobuhvatne politike plaća u javnom sektoru te će se eventualna povećanja razmatrati u zajedničkom paketu, ovisno o fiskalnim mogućnostima Državnog proračuna.
Na području zdravstva postavilo se pitanja rashoda, odnosno pokazatelja troškova u zdravstvu te koliko po glavi stanovnika trošimo na zdravstveni sustav u odnosu na druge države članice i prosjek EU. Predstavnice ministarstava ( financija i zdravstva ) objasnile su kako u ovom trenutku ne mogu iznijeti točne podatke i usporedive parametre, međutim istaknule su kako se poduzimaju sve efikasne i racionalne mjere i mehanizmi kontrole u okvirima prihodovne strane, u svrhu osiguranja kvalitetne i dostupne zdravstvene zaštite i usluge.
Nakon rasprave članovi Odbora većinom su glasova (8 „za“, 1 „protiv“,1 „suzdržan“) odlučili predložiti Hrvatskom saboru donošenje
IZMJENA I DOPUNA DRŽAVNOG PRORAČUNA REPUBLIKE HRVATSKE ZA 2026. GODINU I PROJEKCIJA ZA 2027. I 2028. GODINU
te odluka o davanju suglasnosti na izmjene i dopune Financijskih planova izvanproračunskih korisnika za 2026. godinu i projekcija planova za 2027. i 2028. godinu za:
- Hrvatske vode
- Hrvatske ceste d.o.o.
- Fond za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost
- Hrvatsku agenciju za osiguranje depozita
- Hrvatski zavod za zdravstveno osiguranje
- Centar za restrukturiranje i prodaju
- Hrvatske autoceste d.o.o.
- HŽ Putnički prijevoz d.o.o.
- HŽ Infrastrukturu d.o.o.
Za izvjestiteljicu na sjednici Hrvatskoga sabora Odbor je odredio dr. sc. Ivanu Kekin, predsjednicu Odbora, a u slučaju njezine spriječenosti potpredsjednika Odbora dr. sc. Mislava Hermana, dr. med.
PREDSJEDNICA ODBORA
dr. sc. Ivana Kekin