Odbor za zdravstvo i socijalnu politiku na svojoj 23. sjednici, održanoj 15. listopada 2025. raspravljao je o Prijedlogu izmjena i dopuna Državnog proračuna Republike Hrvatske za 2025. godinu i projekcija za 2026. i 2027. godinu, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavila Vlada Republike Hrvatske, aktom od 3. listopada 2025.
Odbor je o Prijedlogu izmjena i dopuna Državnog proračuna Republike Hrvatske za 2025. godinu i projekcija za 2026. i 2027. godinu raspravljao kao zainteresirano radno tijelo, sukladno s člankom 179. Poslovnika Hrvatskoga sabora. Rasprava o Prijedlogu izmjena i dopuna Državnog proračuna Republike Hrvatske za 2025. godinu i projekcija za 2026. i 2027. godinu provedena je objedinjeno s Konačnim prijedlogom zakona o izmjeni i dopuni Zakona o izvršavanju Državnog proračuna Republike Hrvatske za 2025. godinu.
Predstavnica Ministarstva financija uvodno je predstavila Prijedlog izmjena i dopuna Državnog proračuna za 2025. godinu i projekcija za 2026. i 2027. godinu, kojim su prihodi povećani za 30 milijuna eura (na 33 milijarde eura), a rashodi smanjeni za 223 milijuna eura (na 36,8 milijardi eura) s 37,0 na 36,8 milijardi eura. Planirani iznos zaduživanja na inozemnom i domaćem tržištu povećava se za 305,5 milijuna eura i može se provesti do ukupnog iznosa od 8,9 milijardi eura, dok se planirani iznos tekućih otplata glavnica državnoga duga smanjuje za 146,8 milijuna eura i može se provesti do ukupnog iznosa od 6,3 milijarde eura. Što se tiče izvanproračunskih korisnika, planirani iznos zaduživanja povećava se za 16,1 milijun eura i iznosi ukupno 423 milijuna eura, dok se planirani iznos tekućih otplata glavnica državnoga duga povećava za 9,4 milijuna eura i iznosi ukupno 241 milijun eura.
U svom izlaganju predstavnik Ministarstva zdravstva istaknuo je da se Prijedlogom izmjena i dopuna Državnog proračuna RH za 2025. godinu ukupni financijski plan Ministarstva zdravstva povećava za 3.2% odnosno za 154.307.570 eura. Tako se tekući plan razdjela 096, koji iznosi 4.834.482.562 eura povećava na iznos 4.988.790.132 eura. Kako je istaknuo, najznačajniji elementi povećavanja odnose se na osiguranje dodatnih sredstava za pokriće obveza prema dobavljačima lijekova, potrošnog i ugradbenog materijala, osiguranje dodatnih sredstava za povećanje materijalnih prava zaposlenih u zdravstvenim ustanovama kojima je osnivač Republika Hrvatska i osiguranje dodatnih sredstava za namjensku pomoć vezanu za izravnanja decentraliziranih funkcija u sustavu zdravstva.
Predstavnik Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje (u daljnjem tekstu: HZZO) istaknuo je da su Prijedlogom izmjena i dopuna financijskog plana Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje za 2025.g. planirani ukupni prihodi na razini 6.646.050.964 eura, dok se ukupni rashodi planiraju na razini 6.618.193.712 eura. Ukupno povećanje financijskog plana HZZO-a iznosi 1.8%, odnosno 119.195.625 eura i rezultat je povećanja prihoda od doprinosa koje se sada planiraju na godišnjoj razini od 5.5 milijardi eura. Predloženo povećanje prihoda prati i povećanje rashoda i to: rashodi obveznog zdravstvenog osiguranja zbog porasta plaća povećavaju se za 1.6% ili 98 milijuna eura, na način da ukupni plan iznosi 6.33 milijardi eura, a rashodi dobrovoljnog zdravstvenog osiguranja povećavaju se za 7% ili 20 milijuna eura, na način da ukupni plan dobrovoljnog zdravstvenog osiguranja iznosi 0.3 milijardi eura.
Predstavnica Ministarstva rada, mirovinskoga sustava, obitelji i socijalne politike u svom izlaganju istaknula je da će po usvajanju predloženog, novi plan Razdjela 086 Ministarstvo rada, mirovinskoga sustava, obitelji i socijalne politike iznositi 11.863.724.725 eura, od čega se iznos od 11.379.118.172 eura odnosi na proračunska sredstva, a iznos od 484.606.553 eura na ostale izvore financiranja. Ukupno povećanje u odnosu na tekući plan iznosi 598.605.939 eura. Kako je predstavnica Ministarstva istaknula, ključna obilježja rebalansa su više od milijardu eura za građane i umirovljenike u vidu povećanja mirovina, izdvajanja za plaće zaposlenih u državnim i javnim službama te socijalne i porodiljne naknade.
Rebalansom za 2025. godinu na razdjelu 086 Ministarstvo rada, mirovinskoga sustava, obitelji i socijalne politike najveće povećanje proračunskih sredstava u okviru glave 08620 Hrvatski zavod za mirovinsko osiguranje- iznosi 506.789.080 eura, a odnosi se na: godišnji dodatak korisnicima mirovine i usklađivanje mirovina, te u okviru glave 08665 Hrvatski zavod za socijalni rad- u iznosu od 177.107.764 eura, koje se odnosi na plaće za zaposlene i socijalne naknade (inkluzivni dodatak, roditelje njegovatelje i naknadu za ugroženog kupca energenata).
Najveće smanjenje proračunskih sredstava u okviru glave 08605 Ministarstvo rada, mirovinskoga sustava, obitelji i socijalne politike predviđeno je u iznosu od 42.243.963 eura, od čega se najveći dio smanjenja odnosi na troškove osobne asistencije zbog izmjene izvora financiranja, izgradnju centara za starije, decentralizirane funkcije, troškove stanovanja i troškove administracije te smanjenje proračunskih sredstva u okviru glave 08660 Proračunski korisnici u socijalnoj skrbi u iznosu od 23.445.300 eura, a odnosi se na rashode za zaposlene, materijalne rashode i kapitalne investicije za ustanove socijalne skrbi.
U raspravi članovi Odbora posebno su se osvrnuli na razdjele Ministarstva zdravstva, Ministarstva rada, mirovinskoga sustava, obitelji i socijalne politike te Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje. Tako su postavljena pitanja u vezi samog financijskog plana unutar ministarstava te preraspodjela unutar pojedinih pozicija na kojima su postignute određene uštede. S tim u vezi, izražena je također bojazan za obustavljanje pojedinih projekata sufinanciranih od strane Europske unije. Predstavnici ministarstva zdravstva pojasnili su kako niti jedan projekt neće biti obustavljen, već će se svi programi predviđeni prema NPOO-u ispoštovati. Izražena je i bojazan za smanjenje proračunskih sredstava u okviru glave 08605 Ministarstva rada, mirovinskoga sustava, obitelji i socijalne politike u iznosu od 42.243.963 eura, od čega se najveći dio smanjenja odnosi na troškove osobne asistencije, izgradnju centara za starije, decentralizirane funkcije, troškove stanovanja i troškove administracije. Predstavnica ministarstva s tim u vezi pojasnila je da je smanjenje zbog izmjene izvora financiranja te da se kontinuirano ulaže u sve te institucije i da su gotovo sva prava rasla, tako se npr. i osobna asistencija financira iz EU izvora, što se može vidjeti na stavci učinkoviti ljudski potencijali. Postavljena su i pitanja u vezi inkluzivnog dodatka za isplate kojeg su osigurana sredstva do kraja godine.
Nakon provedene rasprave članovi Odbora većinom su glasova (6 „za“, 4 „protiv“ i 1 „suzdržan“) odlučili predložiti Hrvatskom saboru donošenje
IZMJENA I DOPUNA DRŽAVNOG PRORAČUNA REPUBLIKE HRVATSKE ZA 2025. GODINU I PROJEKCIJA ZA 2026. I 2027. GODINU
te odluka o davanju suglasnosti na izmjene i dopune Financijskih planova izvanproračunskih korisnika za 2025. godinu i projekcija planova za 2026. i 2027. godinu za:
- Hrvatske vode
- Hrvatske ceste d.o.o.
- Fond za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost
- Hrvatsku agenciju za osiguranje depozita
- Hrvatski zavod za zdravstveno osiguranje
- Centar za restrukturiranje i prodaju
- Hrvatske autoceste d.o.o.
- HŽ Putnički prijevoz d.o.o.
- HŽ Infrastrukturu d.o.o.
Za izvjestiteljicu na sjednici Hrvatskoga sabora Odbor je odredio dr. sc. Ivanu Kekin, predsjednicu Odbora, a u slučaju njezine spriječenosti potpredsjednika Odbora dr. sc. Mislava Hermana, dr. med.
PREDSJEDNICA ODBORA
dr.sc. Ivana Kekin