Odbor za ljudska prava i prava nacionalnih manjina

Izvješće Odbora za ljudska prava i prava nacionalnih manjina o Konačnom prijedlogu zakona o izvršavanju Državnog proračuna Republike Hrvatske za 2027. godinu

17.11.2026.

Odbor za ljudska prava i prava nacionalnih manjina Hrvatskoga sabora na 32. sjednici, održanoj 17. studenoga 2026., raspravljao je o Konačnom prijedlogu zakona o izvršavanju Državnog proračuna Republike Hrvatske za 2027. godinu, P.Z. br. 370, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora podnijela Vlada Republike Hrvatske, aktom od 14. studenoga 2026. 

Odbor je navedeni prijedlog zakona raspravio kao zainteresirano radno tijelo, sukladno članku 179. Poslovnika Hrvatskoga sabora, u objedinjenoj raspravi s raspravom o Prijedlogu državnog proračuna Republike Hrvatske za 2027. godinu i projekcijama za 2028. i 2029. godinu.

Glavna državna rizničarka u uvodnom je izlaganju istaknula kako je Prijedlog državnog proračuna za 2027. godinu utemeljen na makroekonomskim pokazateljima koji, unatoč geopolitičkim napetostima u svijetu, pokazuju nastavak gospodarske stabilnosti i društvenog razvoja, a proračun je usmjeren na jačanje socioekonomskog statusa građana, demografske mjere i priuštivo stanovanje te na provedbu razvojnih projekata. Proračun se temelji na očekivanom realnom rastu BDP-a od 2,1 posto, prosječnoj inflaciji od 2,7 posto i rastu zaposlenosti od 0,8 posto, dok se udio javnog duga u BDP-u smanjuje na 55,3 posto. Ukupni prihodi državnog proračuna za 2027. godinu planirani su u iznosu od 37,29 milijardi eura, a ukupni rashodi u iznosu od 41,47 milijardi eura, čime se planira manjak od 4,18 milijardi eura, odnosno 3,9 posto BDP-a. U strukturi prihoda najveći dio čine porezni prihodi od 20,59 milijardi eura, doprinosi od 6,94 milijarde eura te pomoći iz inozemstva i od subjekata unutar općeg proračuna od 3,79 milijardi eura, dok su na rashodnoj strani najveće stavke naknade građanima i kućanstvima od 14,48 milijardi eura, pomoći od 8,54 milijarde eura te rashodi za zaposlene od 6,91 milijarde eura. Istaknula je kako se financiranje na temelju Nacionalnog plana oporavka i otpornosti nalazi u završnoj fazi te se istodobno otvara novo programsko razdoblje kroz novi Višegodišnji financijski okvir.

Za nacionalne manjine i ljudska prava predviđena su sredstva za Ured za ljudska prava i prava nacionalnih manjina u iznosu od 83.395.976 eura, što je povećanje od 16,8 posto u odnosu na 2026. godinu i čiji je najveći dio koncentriran u programu „Programi za nacionalne manjine“, za Stručnu službu Savjeta za nacionalne manjine u iznosu od 15.477.064 eura, što je povećanje od 13,9 posto, te za Ured za ravnopravnost spolova u iznosu od 429.746 eura. Financiranje obrazovanja nacionalnih manjina zadržava se na razini iz 2026. godine, pa je tako planirano 400.000 eura za potpore obrazovanja nacionalnih manjina, 751.000 eura za posebne programe obrazovanja za provođenje programa nacionalnih manjina te 347.689 eura za odgoj i obrazovanje djece pripadnika nacionalnih manjina. Uz to, za Rome su zadržana sredstva od 960.000 eura za srednjoškolske stipendije učenicima Romima, 2.802.000 eura za provedbu programa za uključivanje Roma i 216.000 eura za potpore romskim studijima i studentima Romima, dok se u području stanovanja i infrastrukture zadržava 500.000 eura za poboljšanje uvjeta življenja romske nacionalne manjine te 4.000.000 eura za infrastrukturne programe za nacionalne manjine, a romski infrastrukturni program raste na 1.350.000 eura. 

Za pravobraniteljske institucije predviđeno je 3.714.499 eura za Ured pučkog pravobranitelja, 1.524.034 eura za Pravobranitelja za djecu, 776.283 eura za Pravobraniteljicu za ravnopravnost spolova te 1.061.071 euro za Pravobranitelja za osobe s invaliditetom.

Glavna državna rizničarka istaknula je kako je Konačnim prijedlogom zakona o izvršavanju državnog proračuna za 2027. godinu predviđeno zaduživanje državnog proračuna do 9,74 milijarde eura te tekuće otplate glavnice državnog duga od 5,82 milijarde eura, kojima se u izvršavanju proračuna daje prednost pred svim ostalim rashodima i izdacima. Zaduživanje izvanproračunskih korisnika predviđeno je do 442 milijuna eura, uz tekuće otplate glavnice njihova duga od 240 milijuna eura, dok je godišnja vrijednost novih jamstava Vlade ograničena na 440 milijuna eura, od čega se 285 milijuna odnosi na izvanproračunske korisnike. Radi upravljanja likvidnošću proračunski korisnici dužni su Ministarstvu financija dostavljati mjesečne planove plaćanja prema datumima dospijeća, a ukupno zaduživanje jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave ograničeno je na 5 posto ostvarenih prihoda poslovanja svih tih jedinica u 2026. godini, uz propisana izuzeća.

U raspravi su postavljena pitanja o razlozima smanjenja sredstava za Pravobraniteljicu za ravnopravnost spolova, čiji je proračun za 2027. godinu planiran u iznosu od 776.283 eura, što je smanjenje od 37 posto u odnosu na 2026. godinu, kao i o razlozima smanjenja sredstava za stambeno zbrinjavanje povratnika i prognanika na poziciji 4014, koja su za 2027. godinu planirana u iznosu od 93.998.498 eura, što je smanjenje od 25 posto u odnosu na 2026. godinu. Pitanja su postavljena i u vezi s padom sredstava u Ministarstvu zdravstva za 5 posto te povećanjem sredstava u HZZO-u. 

Na postavljena pitanja glavna državna rizničarka odgovorila je kako se kod Pravobraniteljice za ravnopravnost spolova navedeno smanjenje ne odnosi na redovito funkcioniranje i rad Ureda, nego isključivo na financiranje projekata, s obzirom na to da se sredstva iz EU programa („Program Unije“) smanjuju sa 528.991 eura na 72.644 eura, dok redovita djelatnost Ureda (aktivnost A735000) čak blago raste. Istaknula je kako su višegodišnje financiranje projekata i aktivnosti iz Nacionalnog plana oporavka i otpornosti najvećim dijelom završeni te kako je najviše sredstava iskorišteno upravo u 2026. godini, čime se objašnjava smanjenje pojedinih pozicija u 2027. godini, a pri čemu se to odnosi i na pad sredstava u Ministarstvu zdravstva. Istaknula je i kako se u ovom trenutku ugovaraju novi projekti iz višegodišnjeg financijskog okvira, odnosno novog programskog razdoblja Europske unije, zbog čega se sredstva na pojedinim pozicijama u 2027. godini planiraju na nižoj razini, uz očekivani rast u sljedećim godinama projekcija.

Nakon provedene rasprave Odbor za ljudska prava i prava nacionalnih manjina većinom je glasova (6 glasova „ZA“ i 2 glasa „PROTIV“) odlučio predložiti Hrvatskom saboru d o n o š e n j e 

ZAKONA O IZVRŠAVANJU DRŽAVNOG PRORAČUNA REPUBLIKE HRVATSKE ZA 2027. GODINU

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora Odbor je odredio prof. dr. sc. Milorada Pupovca, predsjednika Odbora, a u slučaju njegove spriječenosti Marko Krička, potpredsjednika Odbora.


PREDSJEDNIK ODBORA
prof. dr. sc. Milorad Pupovac