9. saziv Hrvatskoga sabora (14.10.2016. - 22.7.2020.)

Nakon uvodnih izlaganja Bože Ljubića, predsjednika Odbora za Hrvate izvan RH Hrvatskog sabora, državnog tajnika Zvonka Milasa (Središnji državni ured za Hrvate izvan Republike Hrvatske) i Ivana Gugana, potpredsjednika Savjeta Vlade za Hrvate izvan RH te predstavnika hrvatske manjine na sjednici je zaključeno kako institucije Republike Hrvatske, u suradnji s predstavnicima hrvatskih manjinskih zajednica, trebaju nastaviti i dodatno intenzivirati različite kontinuirane aktivnosti na stvaranju što boljih uvjeta za očuvanje i razvijanje nacionalnoga, jezičnoga, kulturnoga i vjerskoga identiteta pripadnika hrvatskih manjinskih zajednica u svih 12 europskih država. 

Pri tome se ističu sljedeće aktivnosti: 

•    poduzimanje sustavnih i koordiniranih aktivnosti s ciljem definiranja statusa u onim državama u kojima Hrvati nisu priznati kao nacionalna manjina: ponajprije u Republici Sloveniji, potom u Republici Bugarskoj te u Republici Sjevernoj Makedoniji gdje nisu formalno priznati, iako postoji bilateralni sporazum između dviju država o obostranoj zaštiti nacionalnih manjina;

•    aktivan rad na poboljšanju statusa i položaja te povećanju ostvarenosti manjinskih prava u onim državama u kojima su Hrvati priznati kao nacionalna manjina (odnosno, nacionalna manjina, narodnost, jezična manjina ili narodna grupa, sukladno zakonodavstvu pojedine države ili na temelju međudržavnih/međunarodnih ugovora);

•    podupiranje strateških projekata, osnaživanje ljudskih potencijala te stručnih i znanstvenih kapaciteta pripadnika hrvatske nacionalne manjine, posebice u Republici Srbiji;

•    intenzivan rad u okviru međuvladinih mješovitih odbora za zaštitu nacionalnih manjina, koji su se pokazali kao vrlo učinkovit mehanizam za unaprjeđenje manjinskih prava, pri čemu se ističe MMO s Mađarskom kao pozitivan primjer, te raditi na sklapanju novih bilateralnih sporazuma koji će omogućavati uspostavu ovakvoga oblika međunarodne suradnje, poput pokrenute inicijative prema Češkoj Republici;

•    kvalitetna provedba postojećih i osmišljavanje novih projekata usmjerenih na očuvanje jedinstvene kulturne baštine i razvijanje nacionalnog identiteta, ali i na stvaranje što boljih životnih uvjeta koji će poticati ostanak autohtonih hrvatskih zajednica u svih 12  europskih država, s posebnom pozornošću na Republiku Kosovo, gdje Hrvatima prijeti biološki nestanak;

•    podržavanje i razvijanje različitih modela učenja hrvatskoga jezika i kulture u manjinskim zajednicama, poticanje razmjene učenika i studenata, njihovih posjeta domovini i razvijanje programa za djecu i mlade; važno je, također i nadalje osiguravati i dodatno promovirati posebne upisne kvote za različite studijske programe na sveučilištima u Republici Hrvatskoj za pripadnike hrvatske nacionalne manjine;

•    poticanje svih vidova suradnje pograničnih županija s pripadnicima hrvatske nacionalne manjine, s naglaskom na iskorištavanje mogućnosti financiranja iz EU fondova;

•    intenziviranje komunikacije i suradnje pripadnika hrvatske nacionalne manjine s Odborom za Hrvate izvan Republike Hrvatske Hrvatskoga sabora, Središnjim državnim uredom za Hrvate izvan Republike Hrvatske, Hrvatskom maticom iseljenika i drugim nadležnim tijelima i institucijama Republike Hrvatske

•    jačanje međusobne povezanosti pripadnika hrvatske nacionalne manjine unutar jedne države, kao i unutar različitih država i s Republikom Hrvatskom te s Hrvatima u Bosni i Hercegovini i s hrvatskim iseljeništvom, čime se aktivno doprinosi razvoju suvremenog hrvatskog zajedništva na globalnoj razini.

Odbor za Hrvate izvan Republike Hrvatske je na svojoj 30. sjednici održanoj dana 6. veljače 2020. godine proveo objedinjenu raspravu o Izvješću o poslovanju Hrvatske radiotelevizije za 2016. godinu, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavio glavni ravnatelj Hrvatske radiotelevizije, aktom od 2. siječnja 2018. godine; o Izvješću o poslovanju Hrvatske radiotelevizije za 2017. godinu, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavio glavni ravnatelj Hrvatske radiotelevizije, aktom od 4. listopada 2018. godine; o Izvješću o poslovanju Hrvatske radiotelevizije za 2018. godinu, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavio glavni ravnatelj Hrvatske radiotelevizije, aktom od 17. rujna 2019. godine; o Godišnjem izvješću o radu Nadzornog odbora HRT-a te provedbi nadzora zakonitosti rada i poslovanja HRT-a za razdoblje od 1. siječnja 2018. do 31. prosinca 2018, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavio Nadzorni odbor Hrvatske radiotelevizije, aktom od 12. prosinca 2019. godine.

Odbor za Hrvate izvan Republike Hrvatske na temelju članka 179. Poslovnika Hrvatskog sabora proveo je objedinjenu raspravu o navedenim Izvješćima u svojstvu zainteresiranog radnog tijela.

Predstavnici predlagatelja predstavili su predmetna Izvješća. U dijelu financijskog izvješća HRT-a, predstavnici predlagatelja su istaknuli pozitivan poslovni rezultat u skladu sa zahtjevima Vlade RH, u visini od 81,3 milijuna kuna. Utvrdili su poboljšanje likvidnosti, smanjenje zaduženosti prema bankama kao i snižene troškove financiranja. Poslovne aktivnosti su financirane iz vlastitih sredstava, a sve obveze su podmirivane u ugovorenim rokovima, uz smanjenje troškova vanjske suradnje i povećanje efikasnosti rada radnika. Predstavnici predlagatelja kada su govorili o dotiranim financijskim sredstvima Vlade RH, složili su se kako iznos od 10,8 milijuna kuna koje Vlada RH putem Središnjeg državnog ureda za Hrvate izvan RH financira programe za iseljeništvo ipak nije dovoljno novca. Razlog takvog razmišljanja leži u činjenici da samo satelitsko emitiranje programa za iseljenike iznosi oko 6 milijuna kuna, zatim je tu i financiranje dopisništava u Sarajevu i Mostaru, te napokon preostali novac usmjeren je za izradu samog sadržaja emisija za iseljeništvo.

Odbor je izrazio nezadovoljstvo što se o predmetnim Izvješćima raspravlja danas u 2020. godini, te su izrazili želju za skorim raspravljanjem o Izvješćima HRT-a za 2019. godinu.  
Odbor za Hrvate izvan Republike Hrvatske jednoglasno je odlučio (8 glasova „ZA“) predložiti slijedeći

Z A K LJ U Č A K

Odbor je primio na znanje Izvješće o poslovanju Hrvatske radiotelevizije za 2016. godinu; Izvješće o poslovanju Hrvatske radiotelevizije za 2017. godinu; Izvješće o poslovanju Hrvatske radiotelevizije za 2018. godinu; Godišnje izvješće o radu Nadzornog odbora HRT-a te provedbi nadzora zakonitosti rada i poslovanja HRT-a za razdoblje od 1. siječnja 2018. do 31. prosinca 2018. godine.

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora određen je prof.dr.sc. Božo Ljubić, predsjednik Odbora za Hrvate izvan Republike Hrvatske.

Predsjednik Odbora
Prof.dr.sc. Božo Ljubić

Odbor za Hrvate izvan Republike Hrvatske na svojoj 30. sjednici održanoj dana 6. veljače 2020. godine proveo je raspravu o Izvješću o radu Programskog vijeća HRT-a i provedbi programskih načela i obveza HRT-a utvrđenih Zakonom o HRT-u i Ugovorom između Hrvatske radiotelevizije i Vlade Republike Hrvatske za razdoblje od 1. siječnja 2018. do 31. prosinca 2018. godine, koje je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavilo Programsko vijeće Hrvatske radiotelevizije, aktom od 23. prosinca 2019. godine.
 
Odbor za Hrvate izvan Republike Hrvatske na temelju članka 179. Poslovnika Hrvatskog sabora proveo je raspravu o navedenom Izvješću u svojstvu zainteresiranog radnog tijela bez mišljenja Vlade RH.
Predsjednik Programskog vijeća HRT-a izrazio je nezadovoljstvo pozicijom Programskog vijeća koje ono ima Zakonom o HRT-u iz 2012. godine. Njime Programsko vijeće ne raspravlja o financijama potrebnim za realiziranje programa, ne raspravlja o planiranju programa koji se tek trebaju realizirati, nego raspravlja o emisijama koje su već prikazane što, po njemu, nema nikakvu važnost, niti ikoga obvezuje na bilo što. Zbog svega navedenoga predložena je potreba izmjena Zakona o HRT-u u dijelu djelokruga rada i ovlasti Programskog vijeća HRT-a. Predsjednik Programskog vijeća istaknuo je i činjenicu da do sada niti za jednu godinu Programsko vijeće nije utvrdilo ispunjavanje uvjeta iz Ugovora HRT-a i Vlade RH. 
Odbor je izrazio zadovoljstvo jer su u zadnje tri godine učinjeni određeni pozitivni iskoraci  na informiranju Hrvata izvan Republike Hrvatske, te da su ponovno otvorena dopisništva u Sarajevu i u Mostaru. Skrenuta je pozornost na nedostatnu informativnu pokrivenost Bosanske Posavine i Banja Luke. Izraženo je nezadovoljstvo što se od ukupnog državnog proračuna izdvaja samo 10.800.00,00 kn, za informiranje Hrvata izvan RH od čega se više od polovice izdvaja na satelitsko emitiranje programa za iseljenike, a tek druga polovica sredstava je namijenjena za proizvodnju novih programskih sadržaja. Odbor je također izrazio nezadovoljstvo zbog getoizacije programa i sadržaja za Hrvate izvan RH odnosno jednostranog informiranja Hrvata u RH. Stoga članovi Odbora smatraju da je potrebno u informativne i tematske emisije  HRT-a u RH, posebice na prvom programu HRT-a, uključiti sadržaje i teme koje govore o Hrvatima izvan RH.
Na kraju sjednice Odbor je donio sljedeće zaključke:

1.    Potrebno je stvoriti zakonske preduvjete  izmjenama Zakona o HRT-u kako bi Programsko vijeća HRT-a moglo snažnije preuzeti odgovornost za programsku politiku HRT-a kao i nadzor nad realizacijom programske politike koja se odnosi na Hrvate izvan RH. 
2.    HRT emitira četvrtkom na programu HRT 4 posebnu emisiju "Pogled preko granice - Hrvati u BiH" u 23,35 sati u vrlo neprikladnom terminu. Također se njezina repriza na HRT4 i HRT5 emitira u neprikladnom terminu. Emisija traje pola sata i emitira se samo u jesenskoj programskoj shemi. Iako se emisija reemitira nakon tjedan dana naglašavamo kako dio sadržaja emisije tjedan dana kasnije nije više aktualan. Odbor preporuča uvrštavanje više informacija o Hrvatima izvan RH u informativnim emisijama (Tema dana, Otvoreno, itd...), posebice iz razloga što Hrvati u BiH nemaju javni  RTV servis na hrvatskom jeziku.
3.    Odbor pozdravlja ponovno otvaranje dopisništava HRT-a u Mostaru i Sarajevu. Međutim, zbog tehničkih i kadrovskih ograničenja u postojećim okolnostima ova dopisništva nisu u mogućnosti ostvariti svrhu zbog koje su otvorena.  
4.    Preporučamo razmatranje mogućnosti otvaranja dopisništava HRT-a u Banja Luci i Bosanskoj Posavini sa Tuzlanskom županijom.
5.    Izvještavanje HRT-a iz Hrvatskog sabora o temama koje se tiču Hrvata izvan RH ne zadovoljava interes javnosti u Hrvatskoj, a posebice izvan Hrvatske. Na primjer, nije bilo kvalitetnog izvještavanja o provedenim raspravama o Izvješćima o radu Središnjeg državnog ureda za Hrvate izvan RH, raspravama u Hrvatskom saboru o Deklaraciji o položaju Hrvata u BiH, itd.
6.    Predlažemo uspostavu suradnje kao i razmjenu produkcijskih sadržaja te izravnu pomoć, HRT-a Radioteleviziji Herceg Bosne koju su uspostavile općine s hrvatskom većinom kao nadomjestak za nepostojanje javnog RTV servisa na hrvatskom jeziku u sklopu sustava javnog RTV servisa u BiH. 
7.    Obveza je institucija RH, uključujući HRT sukladno Strategiji o odnosima RH s Hrvatima izvan RH, Zakonu o odnosima RH s Hrvatima izvan RH i sukladno Ugovoru HRT-a i Vlade RH, posvetiti veću odgovornost u ostvarivanju kvalitetnog informiranja Hrvata izvan RH, Hrvata u BiH kao konstitutivnog naroda te hrvatskih manjina u europskim zemljama. 
O navedenim zaključcima Odbor za Hrvate izvan RH obavijestit će Vladu RH, Hrvatski sabor i njegove druge mjerodavne odbore, HRT i Središnji državni ured za Hrvate izvan RH.
Nakon provedene rasprave, Odbor za Hrvate izvan Republike Hrvatske odlučio je jednoglasno ( 8 glasova „ZA“) Hrvatskome saboru predložiti slijedeći 
Z A K LJ U Č A K 
prihvaća se Izvješće o radu Programskog vijeća HRT-a i provedbi programskih načela i obveza HRT-a utvrđenih Zakonom o HRT-u i Ugovorom između Hrvatske radiotelevizije i Vlade Republike Hrvatske za razdoblje od 1. siječnja 2018. do 31. prosinca 2018. godine. 
Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora određen je prof.dr.sc. Božo Ljubić, predsjednik Odbora.
                            

PREDSJEDNIK  ODBORA     
                                                   
                                                                        Prof.dr.sc. Božo Ljubić
 

Odbor za Hrvate izvan Republike Hrvatske na 29. sjednici održanoj 6. studenoga 2019. godine raspravljao je o Prijedlogu državnog proračuna Republike Hrvatske za 2020. godinu i projekciju za 2021. i 2022. godinu, koji je Predsjedniku Hrvatskog sabora dostavila Vlada Republike Hrvatske aktom od 31. listopada 2019. godine.

Odbor za Hrvate izvan Republike Hrvatske na temelju članka 179. Poslovnika Hrvatskog sabora raspravio je navedeni Prijedlog kao zainteresirano radno tijelo.

Uvodno je predstavnica ministarstva financija pojasnila osnovne značajke proračuna za 2020. godinu. Pri tome je govorila, o ukupnim prihodima državnog proračuna u 2020. godini koji su projicirani u iznosu od 145,1 milijardu kuna, što predstavlja rast od 6,7 posto u odnosu na plan 2019. (odnosno 5,4 posto u odnosu na novi plan 2019.). Ukupni rashodi proračuna u 2020. godini planirani su u iznosu od 147,3 milijarde kuna, što je za 5 posto ili 7 milijardi kuna više u odnosu na državni proračun za 2019. godinu (povećanje od 8,3 milijarde kuna u odnosu na novi plan). Planiran je manjak proračuna od 2,15 milijardi kuna, ili 0,5 posto BDP-a, zbog kretanja kod izvanproračunskih korisnika i lokalnu državu te konsolidaciju i potrebne prilagodbe za sljedeću godinu planira se suficit konsolidirane opće države od 0,2 posto BDP-a odnosno od 629 milijuna kuna. 

Od najizdašnijeg proračunskog prihoda, PDV-a u idućoj godini očekuje se prihod od 55,9 mlrd.kn, što je rast za 7,9% u odnosu na prvotni odnosno 3,5% u odnosu na rebalans proračuna za ovu godinu. Prihod od pomoći bi u 2020. trebao iznositi 18,8 mlrd.kn, što je za 7,5% više u odnosu na originalni a 23,2% u odnosu na rebalans proračuna, a što se temelji na ubrzanju apsorpcije sredstava iz EU fondova. Ostali prihodi, kao što su prihodi od imovine, vlastiti i nenamjenski prihodi proračunskih korisnika i sl., u idućoj se godini planiraju u iznosu od 16,3 mlrd.kn, što je rast za 6,7 odnosno 2,6%. Prihodi od prodaje nefinancijske imovine, planirani u iznosu od milijardu kuna, rastu za 29,3 u odnosu na originalni proračun za ovu godinu odnosno za 3,2 u odnosu na rebalans proračuna.
 
Ukupni rashodi proračuna u idućoj godini planirani su u iznosu od 147,3 mlrd.kn, što je za 5% ili 7 mlrd.kn više u odnosu na originalni proračun za ovu godinu, a u odnosu na rebalans porast za 8,3 mlrd.kn. Rashodi za zaposlene iznose 22,8 mlrd.kn, što je za 6,3 mlrd.kn, ili za 21,7%, više, ali u tome nisu sredstva za plaće zaposlenih u osnovnim i srednjim školama. Masa plaća za osnovne i srednje škole u iznosu od 8,4 mlrd.kn prebacuje se na rashode za pomoći, čime ukupni rashodi za zaposlene rastu za 1,7 mlrd.kn u odnosu na originalni odnosno za 1,2 mlrd.kn u odnosu na rebalans proračuna. 

Pomoći su planirane u iznosu od 29,8 milijardi kuna, što je povećanje od 12,8 milijardi kuna u odnosu na originalni odnosno 13,9 milijardi kuna u odnosu na rebalans proračuna.  U tom iznosu je i 507 milijuna kuna kao kompenzacija jedinicama lokalne samouprave s obzirom na povećanje osnovnog osobnog odbitka s 3.800 kn na 4.000 kuna, što je predviđeno četvrtim krugom porezne reforme.

Materijalni rashodi u idućoj su godini planirani u iznosu od 15,4 milijarde kuna, što je za 161,3 milijuna kuna više nego u originalnom odnosno za 790,2 milijuna kuna više nego u rebalansu proračuna. Financijski su rashodi nastavljaju se smanjivati i oni su za 2020. godinu planirani u iznosu od 8,1 milijarde kuna, što je smanjenje za 17% u odnosu na ovu godinu. Subvencije će iznositi 6,6 milijardi kuna, što je smanjenje za 270,8 milijuna kuna odnosno za 525,2 milijuna kuna u odnosu na rebalans. 

Do kraja ove godine, udjel javnog duga u BDP-u iznosit će 71,3 posto, a s prijedlogom proračuna za iduću godinu, unutar 70 posto. Opisani smjer fiskalnih kretanja kako na prihodnoj tako i na rashodnoj strani proračuna rezultirat će viškom općeg proračuna prema metodologiji ESA 2010 u iznosu od 0,2% BDP-a u 2020. godini. U 2021. ponovno se predviđa višak od 0,4% BDP-a, dok će pozitivan fiskalni saldo u 2022. Iznositi 0,8% BDP-a. Planira se i daljnje smanjenje udjela javnog duga u BDP-u i to za dodatnih 13,2 postotna boda do 2022. godine odnosno s 74,8% BDP-a u 2018. Na 61,6% BDP-a u 2022. godini. K tome, fiskalne projekcije predstavljene u ovom dokumentu ukazuju da RH ispunjava srednjoročni proračunski cilj od -1% BDP-a u čitavom projekcijskom razdoblju.

Predstavnik Središnjeg državnog ureda za Hrvate izvan Republike Hrvatske je pojasnio prijedlog proračuna za 2020., za stavke koje su u njihovoj nadležnosti. Financijski plan cijelog razdjela uključujući prenesene prihode od igara na sreću, vlastite prihode i ostalo iznosi 86.954.051 kn. Financijski plan Središnjeg državnog ureda za Hrvate izvan RH uključujući prenesene prihode od igara na sreću, vlastite prihode i ostalo iznosi 78.022.051 kn dok financijski plan samog Središnjeg ureda iznosi 67.167.491 kn. Naglašeno je kako je plan za 2020. godinu veći za 2.204.437 kn u odnosu na 2019. godinu što iznosi za 3,39% povećanje, uz naglasak da se 2.000.000 kn odnosi na novu aktivnost za strateške projekte za hrvatsku nacionalnu manjinu odnosno za izgradnju Hrvatske kuće u Subotici. Od igara na sreću u 2020. godini planiraju se prihodi u iznosu od 8.596.310 kn, od uplata polaznika Ljetne škole Domovina još 337.250 kn, a od aktivnosti Bilateralni projekti još 740.000 kn.

Financijski plan Hrvatske Matice iseljenika uključujući planirane i prenesene vlastite prihode i prihode iz ostalih izvora iznose 8.932.000 kn, a financijski plan samo za Hrvatsku matice iznosi 7.500.000 kn. 

Predstavnik Središnjeg ureda je izdvojio i naglasio koliko će se Prijedlogom proračuna za 2020. osigurati sredstava za kako slijedi: 
-    javni natječaj za financiranje kulturnih, obrazovnih, znanstvenih, zdravstvenih i ostalih programa i projekata od interesa za hrvatski narod u Bosni i Hercegovini za 2020. godinu – 26.000.000 kn
-    javni natječaj za prijavu programima/projekata organizacija hrvatske nacionalne manjine u svrhu ostvarenja financijske potpore za 2020. godinu – 5.000.000 kn
-    javni natječaj za dodjelu stipendija studentima – pripadnicima hrvatskog naroda izvan RH za akademsku godinu 2019./2020. u iznosu od 3.500.000 kn, uz napomenu za 2021. i 2020. godini je povećanje za još 100 stipendija
-    strateški programi hrvatske nacionalne manjine – za 2020. i 2021. iznosi 2.000.000 kn
-    HNK i Sveučilište u Mostaru – iznosi 6.000.000 kn
-    HRT – 10.800.000 kn
-    Hrvatske svjetske igre 2020. – 700.000 kn
-    Ljetna škola Domovina i Korijeni cca 630.000 kn.

Nakon provedene rasprave, Odbor za Hrvate izvan Republike Hrvatske odlučio je većinom glasova (9 glasova „ZA“ i 1 glas „SUZDRŽAN“) Hrvatskome saboru predložiti donošenje

Državnog proračuna Republike Hrvatske za 2020. godinu i projekcija za 2021. i 2022. godinu.

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora određen je prof.dr.sc. Božo Ljubić, predsjednik Odbora za Hrvate izvan Republike Hrvatske.

PREDSJEDNIK ODBORA
Prof.dr.sc. Božo Ljubić

Odbor za Hrvate izvan Republike Hrvatske na 29. sjednici održanoj 6. studenoga 2019. godine raspravljao je o Konačnom prijedlogu zakona o izvršavanju Državnog proračuna Republike Hrvatske za 2020. godinu, koji je Predsjedniku Hrvatskog sabora dostavila Vlada Republike Hrvatske aktom od 31. listopada 2019. godine.

Odbor za Hrvate izvan Republike Hrvatske na temelju članka 179. Poslovnika Hrvatskog sabora raspravio je navedeni Konačni prijedlog zakona kao zainteresirano radno tijelo.

Predstavnica Konačnog prijedloga zakona je istaknula kako se ovim zakonom uređuje struktura prihoda i primitaka te rashoda i izdataka proračuna i njegovo izvršavanje, opseg zaduživanja i jamstava države, odnosno jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave, upravljanje javnim dugom te financijskim i nefinancijskom imovinom, prava i obveze korisnika proračunskih sredstava, pojedine ovlasti Vlade RH i predsjednika Vlade, Ministarstva financija i ministra financija u izvršavanju proračuna za pojedinu godinu, kazne za neispunjavanje obveza te druga pitanja u izvršavanju proračuna.

Nakon rasprave, Odbor za Hrvate izvan RH je jednoglasno (10 glasova „ZA“) odlučio predložiti Hrvatskome saboru donošenje 

Zakona o izvršavanju Državnog proračuna Republike Hrvatske za 2020. godinu.

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora određen je prof.dr.sc. Božo Ljubić, predsjednik Odbora za Hrvate izvan Republike Hrvatske.

PREDSJEDNIK ODBORA
Prof.dr.sc. Božo Ljubić

Odbor za Hrvate izvan Republike Hrvatske na 28. sjednici održanoj dana 26. rujna 2019. godine raspravljao je o Godišnjem izvješću o provedbi strategije i zakonima o odnosima Republike Hrvatske s Hrvatima izvan Republike Hrvatske za 2018. godinu, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora u skladu s čl. 15. Zakona o odnosima Republike Hrvatske s Hrvatima izvan Republike Hrvatske (NN 124/11 i 16/12) podnio Središnji državni ured za Hrvate izvan Republike Hrvatske, aktom od 23. svibnja 2019. godine.

Odbor za Hrvate izvan Republike Hrvatske, na temelju članka 89. Poslovnika Hrvatskog sabora raspravio je navedeno Godišnje izvješće kao matično radno tijelo.

Predstavnik podnositelja Izvješća je predstavio djelokrug rada Središnjeg državnog ureda koji ujedno obuhvaća nadzor i koordinaciju aktivnosti između nadležnih ministarstava, drugih tijela državne uprave i ostalih nositelja suradnje RH s Hrvatima izvan RH. Govoreći o financijskim sredstvima Središnjeg državnog ureda, podnositelj je istaknuo kako je u odnosu na 2017. godinu povećan proračun te je 2018. iznosio 73.671.930,37 kn. Informirao je Odbor o iznosima sredstava za projekte i programe Hrvata u BiH koji se financiraju putem Javnog natječaja za financiranje kulturnih, obrazovnih, znanstvenih i ostalih programa i projekata od interesa Hrvata u BiH, odnosno naglasio je njihovo kontinuirano povećanje koje je u 2018. iznosilo 24.000.000,00 kn što je povećanje za 20%  u odnosu na 2016. godinu. Vezano za hrvatsku manjinu u 12 europskih država, predstavnik je također izrazio zadovoljstvo jer su se u odnosu na 2016. godinu te aktivnosti povećale u 2018. g. za 50%, kao i financijska sredstva za provođenje programa i projekata. 

Odbor je u detaljnoj raspravi pozitivno ocijenio i podržao dosadašnji rad Središnjeg državnog ureda za Hrvate izvan RH kao i sve projekte i programe koji se provode. 

Nakon provedene rasprave, Odbor za Hrvate izvan Republike Hrvatske je jednoglasno (9 glasova „ZA“) odlučio predložiti Hrvatskome saboru sljedeće zaključke:

1. da Hrvatski sabor raspravi Godišnje izvješće o provedbi strategije i zakonima o odnosima Republike Hrvatske s Hrvatima izvan Republike Hrvatske za 2018. godinu;
2. prihvaća se Godišnje izvješće o provedbi strategije i zakonima o odnosima Republike Hrvatske s Hrvatima izvan Republike Hrvatske za 2018. godinu.

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskog sabora Odbor je odredio prof.dr.sc. Božu Ljubića predsjednika Odbora za Hrvate izvan Republike Hrvatske.

PREDSJEDNIK ODBORA
Prof.dr.sc. Božo Ljubić

Odbor za Hrvate izvan Republike Hrvatske na 28. sjednici održanoj 26. rujna 2019. godine raspravljao je o Izvješću o provedbi službene razvojne pomoći Republike Hrvatske inozemstvu za 2017 i 2018. godinu, koji je Predsjedniku Hrvatskog sabora dostavila Vlada Republike Hrvatske aktom od 5. rujna 2019. godine.

Odbor za Hrvate izvan Republike Hrvatske na temelju članka 179. Poslovnika Hrvatskog sabora raspravio je navedeno Izvješće kao zainteresirano radno tijelo.

Predstavnica Vlade RH je podsjetila da je u cilju uspostavljanja institucionalnog okvira za pružanje službene razvojne pomoći usvojen Zakon o razvojnoj suradnji i humanitarnoj pomoći inozemstvu i Nacionalna strategija  razvojne suradnje od 2017.do 2021. godine koja doprinosi oblikovanju politike međunarodne razvojne suradnje i humanitarne pomoći inozemstvu. Također je istaknula činjenicu da je provedba službene razvojne pomoći Republike Hrvatske decentralizirana, a resorna tijela provode svoje razvojne i humanitarne projekte prateći prioritete utvrđene Nacionalnom strategijom razvojne suradnje 2017.-2021. Republika Hrvatska trenutno izdvaja 0,1 % BNP-a, dok je cilj novih država članica EU 0,33 % BNP-a. Službena razvojna pomoć je u 2017. godini iznosila 355,26 milijuna kuna, a u 2018. godini 452,63 milijuna kuna, a u ukupnom razdjelu službene razvojne pomoći u dvogodišnjem razdoblju multilateralna pomoć iznosila je 72%, bilateralna pomoć 23%, dok je 5% bilo namijenjeno pružanju humanitarne pomoći.

Odbor za Hrvate izvan RH je jednoglasno, bez rasprave, (9 glasova „ZA“) odlučio predložiti Hrvatskome saboru sljedeći zaključak: 

Prihvaća se Izvješće o provedbi službene razvojne pomoći Republike Hrvatske inozemstvu za 2017. i 2018. godinu.

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora Odbor je odredio prof.dr.sc. Božu Ljubića, predsjednika Odbora za Hrvate izvan Republike Hrvatske.

PREDSJEDNIK ODBORA
Prof.dr.sc. Božo Ljubić

Temeljem članka 196. Poslovnika Hrvatskoga sabora Odbor za Hrvate izvan Republike Hrvatske podnosi slijedeće amandmane na Konačni prijedlog o izmjenama i dopunama Zakona o hrvatskom državljanstvu, drugo čitanje, P. Z. br. 554, koji glase:

A M A N D M A N  I.

U članku 2. kojim se mijenja članak 5. dodaje se novi stavak 2. koji glasi: 

“Podrijetlom stječe hrvatsko državljanstvo osoba rođena u inozemstvu čiji je jedan od roditelja u trenutku njezina rođenja hrvatski državljanin ako u roku od pet godina od stupanja na snagu ovog Zakona podnese zahtjev za stjecanje hrvatskog državljanstva“. 

Dosadašnji stavak 2. postaje stavak 3.

Obrazloženje

Predloženim amandmanom znatno bi se proširio krug osoba koje bi stjecale hrvatsko državljanstvo ostavljanjem dodatnog roka od 5 godina u okviru koga bi se zainteresirani informirali o mogućnosti stjecanja hrvatskog državljanstva po ovoj osnovi.

A M A N D M A N  II.

U članku 5. kojim se mijenja članak 11. iza stavka 3. dodaje se novi stavak 4. koji glasi:

„Iseljenik iz stavka 1. ovog članka je i osoba pripadnik hrvatskog naroda koji se iselio sa hrvatskih etničkih prostora u sastavu država u kojima se nekada nalazilo i područje današnje Republike Hrvatske.“  

Dosadašnji stavak 4. postaje stavak 5.

Obrazloženje

Predloženim amandmanom izbjegava se neprihvatljivo razbijanje hrvatskog iseljeništva na one koji su se iselili iz područja današnje RH i one koji su se iselili iz drugih hrvatskih etničkih područja u okviru država u čijem je sastavu nekada bilo i područje današnje RH.

PREDSJEDNIK ODBORA     
Prof.dr.sc. Božo Ljubić

Na svojoj 27. sjednici, održanoj 27. lipnja 2019. godine Odbor za Hrvate izvan Republike Hrvatske razmotrio je Konačni prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o hrvatskom državljanstvu, drugo čitanje, P.Z. br. 554, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora podnijela Vlada Republike Hrvatske, aktom od 13. lipnja 2019. godine.

Odbor je Konačni prijedlog zakona raspravio temeljem članka 89. Poslovnika Hrvatskog sabora u svojstvu matičnog radnog tijela.

Predstavnik predlagatelja obrazložio je razloge donošenja ovoga Zakona istaknuvši strateške ciljeve Vlade Republike Hrvatske: afirmacija hrvatskog iseljeništva i poticanje na povratak u Republiku Hrvatsku. Konačnim prijedlogom zakona o izmjenama i dopunama Zakona o hrvatskom državljanstvu olakšani su uvjeti potrebni za stjecanje hrvatskog državljanstva za pripadnike hrvatskoga naroda koji žive izvan Republike Hrvatske. 

Nakon rasprave, Odbor za Hrvate izvan Republike Hrvatske jednoglasno (7 glasova „ZA“) je odlučio predložiti Hrvatskome saboru  d o n o š e nj e 

ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O HRVATSKOM DRŽAVLJANSTVU 

Odbor je također prijedloge Amandmana dobivene od strane Hrvatskog pravnog centra i Ureda pučke pravobraniteljice proslijedio prema predlagatelju Zakona da se o njima očituje. 

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskog sabora Odbor je odredio predsjednika Odbora prof.dr.sc. Božu Ljubića.

PREDSJEDNIK ODBORA     
Prof.dr.sc. Božo Ljubić

Odbor za Hrvate izvan Republike Hrvatske je na svojoj 26. sjednici, održanoj 30. siječnja 2019. godine razmotrio Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o Hrvatskom državljanstvu, koje je predsjedniku Hrvatskoga sabora podnijela Vlada Republike Hrvatske, aktom od 13. prosinca 2018. godine. 

Prema članku 179. Poslovnika Hrvatskoga sabora, Odbor je navedeni prijedlog zakona raspravio u svojstvu zainteresiranog radnog tijela. 

Predstavnik predlagatelja uvodno je obrazložio razloge donošenja izmjena i dopuna Zakona o hrvatskom državljanstvu. Istaknuo je kako je povodom inicijative predsjednika Vlade Republike Hrvatske te na poticaj Savjeta Vlade Republike Hrvatske za Hrvate izvan Republike Hrvatske i drugih državnih tijela donesena Odluka o osnivanju Radne skupine za izradu Nacrta prijedloga zakona o izmjenama i dopunama Zakona o hrvatskom državljanstvu, kako bi se moglo pristupiti potrebnim izmjenama zakona radi olakšanja prijema u hrvatsko državljanstvo posebice hrvatskih iseljenika. 

Najvažnije izmjene i dopune Zakona vezane su uz olakšanje postupka dobivanja državljanstva za pripadnike hrvatskog naroda u inozemstvu te hrvatskih iseljenika, pregledniji postupak za stjecanje hrvatskog državljanstva na temelju podrijetla za djecu rođenu u Republici Hrvatskoj, povećanje dobne granice za prijavu u evidenciju hrvatskih državljana do 21. godine života za djecu rođenu u inozemstvu čiji je jedan roditelj u trenutku njegova rođenja hrvatski državljanin, izostavljanje generacijskog ograničenja za potomke iseljenika u ravnoj liniji i njihove bračne drugove te oslobođenje obveze udovoljavanja poznavanja hrvatskog jezika i latiničnog pisma, hrvatske kulture i društvenog uređenja za stjecanje hrvatskog državljanstva, dodatno se precizira pojam iseljenika iz Republike Hrvatske, stjecanje hrvatskog državljanstva od interesa za Republiku Hrvatsku, stjecanje hrvatskog državljanstva prirođenjem za maloljetnu djecu čiji je jedan od roditelja stekao hrvatsko državljanstvo kao iseljenik, potomak iseljenika iz Republike Hrvatske ili kao pripadnik hrvatskog naroda, pojednostavljuje se izvođenje dokaza za stjecanje državljanstva, precizira se prestanak hrvatskog državljanstva otpustom kao i prestanak hrvatskog državljanstva odricanjem, normira se nadležnost za podnošenje zahtjeva za stjecanje hrvatskog državljanstva, predlaže se davanje svečane prisege od strane osobe koja hrvatsko državljanstvo stječe naturalizacijom po uzoru na druge zemlje, predlaže se mogućnost ukidanja rješenja o stjecanju hrvatskog državljanstva bez vremenskog ograničenja ako je stečeno temeljem braka sklopljenog iz koristi sukladno odredbama Zakona o strancima, lažnim predstavljanjem ili prijevarom u upravnom postupku stjecanja državljanstva te su također precizirani i razlozi poništenja rješenja o primitku u hrvatsko državljanstvo zbog osude osobe, u kaznenom postupku za kaznena djela protiv Republike Hrvatske i kaznena djela protiv čovječnosti i ljudskog dostojanstva i dr. 

U raspravi Odbora, izražena je podrška za donošenje izmjena i dopuna Zakona o hrvatskom državljanstvu osobito pozitivne promjene vezane uz pojednostavljenje i ubrzavanje postupka za stjecanje hrvatskog državljanstva za pripadnike hrvatskoga naroda koji živi u inozemstvu i hrvatske iseljenike te je iznesen niz prijedloga posebice koji se odnose na pojam definicije hrvatskog iseljenika i ograničenje dobne granice na 21. godinu za aplikanta kojeg roditelji nisu upisali u hrvatsko državljanstvo prije punoljetnosti.

Nakon provedene rasprave, Odbor je jednoglasno (7 glasova “ZA”) odlučio predložiti Hrvatskom saboru donošenje sljedećeg 

Z A K LJ U Č K A

1.    Prihvaća se Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o Hrvatskom državljanstvu.

2.    Sve primjedbe, prijedlozi i mišljenja iznijeti u raspravi uputit će se predlagatelju radi izrade Konačnog prijedloga zakona. 

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora Odbor je odredio prof.dr.sc. Božu Ljubića, predsjednika Odbora. 

PREDSJEDNIK ODBORA     
Prof.dr.sc. Božo Ljubić

Odbor za Hrvate izvan Republike Hrvatske na svojoj 22. sjednici održanoj 20.studenog 2018. godine raspravio je o Izvješću Konačnog prijedloga zakona o izmjenama i dopunama Zakona o izvršavanju Državnog proračuna Republike Hrvatske za 2019. godinu P.Z.498. koji je predsjedniku Hrvatskog sabora podnijela Vlada Republike Hrvatske, aktom od 9. studenoga 2018.godine.

Odbor za Hrvate izvan Republike Hrvatske, na temelju svoje nadležnosti čl.179. Poslovnika Hrvatskog sabora raspravio je o navedenom kao zainteresirano radno tijelo.

Zakon o proračunu čl.14. (NN 87/08, 135/12, 15/15) propisuje da se uz Državni proračun, svake godine donosi Zakon o izvršavanju državnog proračuna, kojim se određuje prihod i rashod proračuna, izvršavanje istog, zaduživanje, jamstva države, upravljanje javnim dugom, poticajne mjere u gospodarstvu, korištenje namjenskih prihoda i primitka, itd.
Predložena rješenja u skladu su s makroekonomskom politikom i financijskim mogućnostima Državnog proračuna Republike Hrvatske u 2019. godini, koje omogućuje redovito izvršavanje prava i obveza proračunskih korisnika.

Nakon provedene rasprave, Odbor je odlučio jednoglasno (8 glasova ZA) predložiti Hrvatskom saboru donošenje

Zakona o izvršavanju Državnog proračuna Republike Hrvatske za 2019. godinu.

PREDSJEDNIK ODBORA
Prof.dr.sc. Božo Ljubić

Odbor za Hrvate izvan Republike Hrvatske na svojoj 22. sjednici održanoj 20. studenog 2018. godine raspravio je o Prijedlogu državnog proračuna Republike Hrvatske za 2019.godinu i projekcije za 2020. i 2021. godinu, koji je predsjedniku Hrvatskog sabora podnijela Vlada Republike Hrvatske, aktom od 9. studenoga 2018.godine.

Odbor za Hrvate izvan Republike Hrvatske, na temelju svoje nadležnosti čl.179. Poslovnika Hrvatskog sabora, raspravljao je o navedenom kao zainteresirano radno tijelo.
 
U uvodnom obrazloženju predstavnici Vlade Republike Hrvatske istakli su sljedeće: makroekonomski okvir stope rasta za 2019.godinu  za Hrvatsku je  2,9 % kako se i predviđa realni rast bruto domaćeg proizvoda. 
Gospodarski rast će se kroz čitavo projekcijsko razdoblje temeljiti na pozitivnom doprinosu domaće proizvodnje, dok će doprinos neto inozemne potražnje biti blago negativan.    
Promatrajući pojedinačne sastavnice s rashodne strane BDP-a najveći doprinos rasta gospodarske aktivnosti dolazit će od izvoza roba i usluga, nakon čega slijedi osobna potrošnja.                             
U čitavom projekcijskom razdoblju očekuje se niska i stabilna inflacija te dalje smanjivanje stope nezaposlenosti.  
Ukupni prihodi Državnog proračuna za 2019. godinu projicirani su u iznosu od 136,1 milijardi kuna što predstavlja rast od 5,5% u odnosu na plan od 2018.godine (odnosno 5,3% u odnosu na novi plan 2018.)    
U 2020. godini projicirani su u iznosu od 138,5 milijardi kuna, a u 2021.godini u iznosu od 140,7 milijardi kuna.
Ukupni prihodi u 2019. godini određeni su očekivanim rastom gospodarske aktivnosti,uzimajući u obzir fiskalne učinke trećeg kruga poreznog rasterećenja.
Porezni prihodi bilježe rast od 4,3% u odnosu na Plan za 2018. godinu.                                         
PDV-51,8 milijardi kuna-rast od 4,4%.   
Rashodi državnog proračuna u 2019. godini za zaposlene iznose 29,1 milijardi kuna  s povećanjem od 1,1 milijarde kuna u odnosu na proračun 2018. godine (povećanje od 838,1 milijarde kuna, u odnosu na novi plan), zbog predsjedavanja RH Vijećem Europe, jer će određeni broj djelatnika tijekom 2019. godine biti raspoređeni u Bruxellesu.
Materijalni rashodi iznose 14,4 milijarde kuna, povećanje je od 1,2 milijarde u odnosu na proračun 2018. godine. Materijalni rashodi koji se financiraju iz EU i ostalih izvora financiranja povećavaju se za 742,5 milijardi kuna.
Porez na dobit iznosi 8,8 milijardi kuna, rast 6,2%,odnosno 4,8%., to je procjena rezultata poslovnih subjekata prethodne godine.
Ukupni rashodi državnog proračuna u 2019. planirani su u iznosu od 140,3 milijarde kuna, što je 6,9 milijardi kuna više u odnosu na proračun 2018. godine. (povećanje 8,5 milijardi kuna u odnosu na novi plan).
Doprinos RH proračunu EU iznosi 142,2 milijuna kuna, a u Fond za sufinanciranje EU projekata iznosi 200 milijuna kuna, dijelom zbog nadoknada sredstava koja su se do sada izdvajala iz udjela u porezu na dohodak.
Za predsjedavanje RH Europskom unijom predviđena su sredstva u iznosu od 160,3 milijuna kuna.
Predstavnice Državnog ureda za Hrvate izvan Republike Hrvatske podržale su Državni proračun za 2019. godinu i potom izložile proračun za Državni ured, koji je planom za 2018. godinu povećan za 3.081.527 kuna što iznosi u tekućoj godini 78.173.823 kuna. Prijedlog proračuna za 2019. godinu iznosi 81.037.952,00 kuna (Ind.107,9%). Projekcije proračuna za 2020. godinu (Ind.101,3%) odnosno 82.111.840, a za 2021. godinu (Ind.100,8%) odnosno, 82.725.069,00 kuna. Prihodi od igara na sreću u 2018. godine Planom iznose 7.491.789,00 kuna, prijedlog Plana za 2019.godine od igara na sreću povećani su na 103,7%, 2020. godine na 103,00%, a 2021. godine na 102,9%.
Hrvatska matica iseljenika planom za 2019.godinu ima znatno povećanje Ind.145,3% odnosno 8.868.800 kuna, od čega su vlastiti prihodi 1.217.300,00 kuna. Za 2020.godinu i 2021.godinu sredstva su Prijedlogom plana uglavnom ostaju ista.

Nakon provedene rasprave Odbor je odlučio jednoglasno (8 glasova ZA) predložiti Hrvatskom saboru da donese:                                                                                                     

Državni proračun Republike Hrvatske za 2019. godinu i projekcije za 2020. i 2021. godinu

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskog sabora Odbor je predložio predsjednika Odbora prof.dr.sc.Božu Ljubića.

PREDSJEDNIK ODBORA
Prof.dr.sc. Božo Ljubić

Na svojoj 21. sjednici, održanoj 10. listopada 2018. godine Odbor za Hrvate izvan Republike Hrvatske razmotrio je Konačni prijedlog zakona o Hrvatskoj matici iseljenika, drugo čitanje, P.Z. br. 330, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora podnijela Vlada Republike Hrvatske, aktom od 20. rujna 2018. godine.

Odbor je Konačni prijedlog zakona raspravio temeljem članka 89. Poslovnika Hrvatskog sabora u svojstvu matičnog radnog tijela.

Predstavnica predlagatelja obrazložila je razloge donošenja ovoga Zakona istaknuvši potrebu usklađenja zakonskog položaja, rada i ustrojstva Hrvatske matice iseljenika s novim zakonima koje je Hrvatski sabor donio nakon usvajanja Zakona o Hrvatskoj matici iseljenika 28. prosinca 1990. godine (Narodne novine, broj 59/90) prvenstveno sa Zakonom o ustanovama (Narodne novine, broj 76/93, 29/97, 47/99, 35/08) i Zakonom o odnosima Republike Hrvatske s Hrvatima izvan Republike Hrvatske (Narodne novine, broj 124/11, 16/12). Zakonom se uređuju osnivačka prava, ustrojstvo, djelatnost, upravljanje i nadzor nad radom Hrvatske matice iseljenika te naziv i sjedište ustanove sukladno Zakonu o odnosima Republike Hrvatske s Hrvatima izvan Republike Hrvatske i Zakonu o ustanovama.

Nakon rasprave, Odbor za Hrvate izvan Republike Hrvatske jednoglasno (7 glasova „ZA“) je odlučio predložiti Hrvatskome saboru  d o n o š e nj e

ZAKONA O HRVATSKOJ MATICI ISELJENIKA

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskog sabora Odbor je odredio predsjednika Odbora prof.dr.sc. Božu Ljubića.

PREDSJEDNIK ODBORA 
                                                  
Prof.dr.sc. Božo Ljubić

Odbor za Hrvate izvan Republike Hrvatske je na svojoj 15. sjednici, održanoj 3. svibnja 2018. godine razmotrio Godišnje Izvješće o provedbi Strategije i Zakona o odnosima Republike Hrvatske s Hrvatima izvan Republike Hrvatske za 2017. godinu, koje je predsjedniku  Hrvatskoga  sabora, sukladno odredbi članka 15. Zakona o odnosima Republike Hrvatske s Hrvatima izvan Republike Hrvatske ("Narodne novine", broj 124/11 i 16/12), dostavio Središnji državni ured za Hrvate izvan Republike Hrvatske, na temelju članka 122. stavka 2. Poslovnika Hrvatskog sabora, aktom od 13. travnja 2018. godine.

Odbor je također održao 20. sjednicu dana 28. rujna 2018. s prijedlogom uključenja Godišnjeg Izvješća o provedbi Strategije i Zakona o odnosima Republike Hrvatske s Hrvatima izvan Republike Hrvatske za 2017. godinu u raspravu plenarne sjednice Hrvatskoga sabora.

Članovi Odbora jednoglasno su podržali prijedlog predsjednika Odbora (10 glasova „ZA“) da se Godišnje Izvješće o provedbi Strategije i Zakona o odnosima Republike Hrvatske s Hrvatima izvan Republike Hrvatske za 2017. godinu raspravi na plenarnoj sjednici Hrvatskoga sabora.

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskog sabora Odbor je odredio predsjednika Odbora prof.dr.sc. Božu Ljubića.

PREDSJEDNIK  ODBORA 

Prof.dr.sc. Božo Ljubić

Odbor za Hrvate izvan Republike Hrvatske je 10. svibnja 2018. održao tematsku otvorenu sjednicu na temu „Bosna i Hercegovina, položaj Hrvata u Bosni i Hercegovini i europski put BIH“. Pored članova Odbora na sjednici su sudjelovali, predsjednik i potpredsjednik Odbora za vanjsku politiku i Odbora za europske poslove, saborski zastupnici, predstavnici institucija Republike Hrvatske (Ured Predsjednice RH, Ured Predsjednika Vlade, Ministarstva vanjskih poslova, Središnjeg državnog ureda za Hrvate izvan Hrvatske, Matice iseljenika RH, Ravnateljstvo dušobrižništva za Hrvate u inozemstvu pri Biskupskoj konferenciji RH i BIH, predstavnici znanstvenih Instituta ...), predstavnici Hrvata u institucijama Bosne i Hercegovine (izaslanik hrvatskog član Predsjedništva BIH, zamjenik ministra vanjskih poslova Josip Brkić, predsjednik Federacije BIH Marinko Čavara, potpredsjednik Republike Srpske iz reda hrvatskog naroda Josip Jerković,  zamjenik ministra sigurnosti BIH Mijo Krešić, predstavnici znanstvenih i kulturnih institucija Hrvata u BIH ...)

Nakon uvodnih izlaganja, predsjednika Odbora Prof. dr. Bože Ljubića, predsjednika Odbora za vanjsku politiku dr. Mire Kovača i zastupnika u Saboru Željka Raguža,  obraćanja predstavnika institucija RH i BIH, odvijala se vrlo otvorena rasprava.

Nakon rasprave Odbor je usvojio sljedeće zaključke:

Zaključci:

1. Stabilna, prosperitetna, europska Bosna i Hercegovina, država tri jednakopravna naroda i svih njenih građana je strateški interes Republike Hrvatske.

2. Odbor podržava stajalište legitimnih predstavnika Hrvata u BIH da se strateški nacionalni interesi Hrvata u BIH najučinkovitije mogu realizirati u okviru cjelovite i suverene BIH. Odbor podržava javno deklarirano stajalište Hrvata iz BIH da je njihov strateški nacionalni interes ulazak BIH u EU i NATO. Odbor smatra da je strateški državni interes Republike Hrvatske članstvo BIH u EU i NATO, o čemu sukladno Ustavu BIH moraju donijeti suverenu odluku legitimni predstavnici njezinih naroda i građana, te da je sudbina i prosperitet BIH usko povezana sa sudbinom i prosperitetom svih njezinih jednakopravnih konstitutivnih naroda i građana.

3. Budući da je najveći dio političkih problema i paralize procesa odlučivanja u BIH nastao institucionalnom zlouporabom i kršenjem prava konstitutivnih naroda, posebno hrvatskog naroda kojemu je političkom majorizacijom više puta bilo onemogućeno da na entitetskoj i državnoj razini vlasti potvrdi svoju većinsku političku volju, iskazanu u demokratskom procesu izbora, smatramo da tri ravnopravna konstitutivna naroda i svi građani BiH trebaju dobiti mogućnost da sami, kroz demokratski izabrane legitimne predstavnike, konsenzusom neporecive većine tih predstavnika odluče u kakvoj vrsti države žele živjeti, s kakvim unutarnjim ustrojem i u kakvim međusobnim odnosima; da jedino suverena odluka i ravnopravan dogovor konstitutivnih naroda i građana koji žive u BIH mogu jamčiti dugoročno održivo političko rješenje.

4. Opstanak i funkcionalnost suverene države BIH i zahtjevne strukturne reforme zahtijevaju da njeni narodi i građani moraju u nju imati povjerenje i moraju vjerovati u njenu budućnost. Samo jasna struktura federalne države, kakva je BIH, u načelu, i po važećem Ustavu, s mehanizmima zaštite kolektivnih i individualnih prava na cijelom državnom teritoriju, sukladno najvišim europskim standardima, te mehanizmima zaštite legitimnih interesa konstitutivnih naroda također u cijeloj BIH, pomoći će daljnjoj demokratizaciji političke scene, kako unutar konstitutivnih naroda tako i u BIH općenito.

5. Republika Hrvatska čvrsto vjeruje da Europska unija i Sjedinjene Američke Države imaju  interes i obvezu učiniti izvanredne napore da pomognu BIH, kako u stvaranju sigurnih uvjeta za unutarnji dogovor koji treba rezultirati konsenzusom oko nužnih izmjena Izbornog zakona i Ustava, tako i u stvaranju predvidljive perspektive za euroatlantsku budućnost.

6. Republika Hrvatska snažno pozdravlja dogovor o uspostavi participativnog mehanizma koordinacije u pregovorima s Europskom unijom, zasnovanog na europskom načelu supsidijarnosti, što je bio nužan preduvjet za intenziviranje pristupnog procesa BIH, u uvjerenju da će taj mehanizam dati nemjerljiv doprinos obnovi institucionalnog povjerenja i osjećaja vlasništva svih građana BIH nad procesima integracije u EU.

7. Odbor izražava žaljenje zbog činjenice da proces izmjena Izbornog zakona BIH nije uspješno okončan do trenutka raspisivanja Općih izbora te izražava nadu da će spomenuti proces nužnih izmjena Izbornog zakona BIH, Ustava BIH i entiteta biti blagovremeno okončan korištenjem i uvažavanjem odluka Ustavnog suda BiH („Slučaj Ljubić“) i presude Europskog suda za ljudska prava u slučaju Sejdić-Finci kroz usvajanje modaliteta izbora članova Predsjedništva BiH i Doma naroda Parlamenta F BIH, kako bi se eliminirale sve ranije nabrojane posljedice nametnutih izmjena Ustava F BIH i Izbornog zakona.

8. Odbor traži od institucija Republike Hrvatske da, s ciljem održivog razvoja i ostanka Hrvata u BIH;
• da se u sheme financijske pomoći iz Hrvatske uključe i ostale institucije od strateškog značaja za Hrvate u BIH, iz društvene, kulturne i medijske sfere,
• da Republika Hrvatska pristupi realizaciji obveza iz Zakona o Odnosima Republike Hrvatske s Hrvatima izvan RH, posebice iz članaka Zakona 53. i 54., što podrazumijeva mikro kreditiranje te ustanovljenje jamstvenog fonda za kreditiranje obiteljskih gospodarstava i malog i srednjeg poduzetništva Hrvata u BIH;
• da se potaknu na suradnju sve lokalne, županijske i državne subjekte i predstavnike Republike Hrvatske koji imaju iskustva u korištenju sredstava iz europskih i drugih programa u koncipiranju budućih projekata i prekogranične suradnje koja bi odgovorila na realne potrebe svih sredina u BIH, posebice onih nastanjenih Hrvatima.

9. Članovi Odbora su upoznati s nacrtom „Rezolucije o Bosni i Hercegovini, položaju Hrvata u BIH i europskom putu BIH“. Odbor je zaključio da će članovi Odbora obaviti dalje konzultacije u okviru svojih Klubova i dostaviti eventualne prijedloge za dopunu ili izmjenu, prije usvajanja Rezolucije. Odbor će također razmotriti i uzeti u obzir eventualna mišljenja i sugestije predstavnika Vlade RH, kako bi na jednoj od sljedećih sjednica mogli nastaviti proceduru usvajanja.

10. Odbor predlaže Predsjedništvu Hrvatskog sabora da se tema „Položaj Hrvata u Bosni i Hercegovini i europski put Bosne i Hercegovine“ stavi na dnevni red sjednice Sabora.

U Zagrebu 10. lipnja 2018.

Predsjednik odbora: Prof. dr. sc. Božo Ljubić

Odbor za Hrvate izvan Republike Hrvatske je na svojoj 15. sjednici, održanoj 3. svibnja 2018. godine razmotrio Prijedlog zakona o Hrvatskoj matici iseljenika, prvo čitanje, P.Z. br. 330, koji je predsjedniku  Hrvatskoga  sabora podnijela Vlada Republike Hrvatske, aktom od 19. travnja 2018. godine.

Odbor je Prijedlog zakona raspravio temeljem članka 89. Poslovnika Hrvatskog sabora u svojstvu matičnog radnog tijela.

Predstavnica Središnjeg državnog ureda za Hrvate izvan Republike Hrvatske obrazložila je razloge za podnošenje Prijedloga zakona o Hrvatskoj matici iseljenika. Istaknula je kako se ovaj Prijedlog zakona podnosi radi potrebe usklađivanja zakonskog položaja, rada i ustrojstva Hrvatske matice iseljenika sa postojećim novim zakonima koje je Hrvatski sabor donio nakon usvajanja Zakona o Hrvatskoj matici iseljenika (Narodne novine, broj 59/90), 28. prosinca 1990. godine. Danom stupanja na snagu Zakona o ustanovama (Narodne novine, br. 76/93, 29/97, 47/99 i 35/08), 24. kolovoza 1993. godine, Hrvatska matica iseljenika trebala je postati javna ustanova (članak 78. stavak 1. Zakona o ustanovama). Također, temeljem članka 10. Ustava Republike Hrvatske, donijet je Zakon o odnosima Republike Hrvatske s Hrvatima izvan Republike Hrvatske (Narodne novine, br. 124/11 i 16/12). Odredbama članka 32. navedenog Zakona uređuju se najznačajnija pitanja vezana uz Hrvatsku maticu iseljenika te prema njima osnivatelj Hrvatske matice iseljenika je Republika Hrvatska, a osnivateljska prava u ime Republike Hrvatske obavlja Središnje tijelo državne uprave nadležno za područje odnosa Republike Hrvatske s Hrvatima izvan Republike Hrvatske. 

Prijedlogom zakona usklađuje se organizacijski oblik Hrvatske matice iseljenika, njen rad, djelovanje i ustrojstvo sa postojećim Zakonom o ustanovama, te Hrvatska matica iseljenika postaje javna ustanova, koja ima svojstvo pravne osobe, upisuje se u sudski registar i pridonosi uspostavi još boljih odnosa između Republike Hrvatske i hrvatskih zajednica u svijetu.

Nakon provedene rasprave, Odbor  je jednoglasno (8 glasova „ZA“)  podupro donošenje  

                              
               Zakona o Hrvatskoj matici iseljenika

Sve primjedbe, prijedlozi i mišljenja iznijeta u raspravi upućuju se predlagatelju radi izrade     Konačnog prijedloga zakona.     

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskog sabora Odbor je odredio predsjednika Odbora prof.dr.sc. Božu Ljubića.

PREDSJEDNIK  ODBORA 
Prof.dr.sc. Božo Ljubić

Odbor za Hrvate izvan Republike Hrvatske je na svojoj 15. sjednici, održanoj 3. svibnja 2018. godine razmotrio Godišnje Izvješće o provedbi Strategije i Zakona o odnosima Republike Hrvatske s Hrvatima izvan Republike Hrvatske za 2017. godinu, koje je predsjedniku  Hrvatskoga  sabora, sukladno odredbi članka 15. Zakona o odnosima Republike Hrvatske s Hrvatima izvan Republike Hrvatske ("Narodne novine", broj 124/11 i 16/12), dostavio Središnji državni ured za Hrvate izvan Republike Hrvatske, na temelju članka 122. stavka 2. Poslovnika Hrvatskog sabora, aktom od 13. travnja 2018. godine.

Odbor je o navedenom Izvješću raspravljao temeljem članka 89. Poslovnika Hrvatskog sabora u svojstvu matičnog radnog tijela.

Predstavnica Središnjeg državnog ureda za Hrvate izvan Republike Hrvatske, podnijela je opsežno Godišnje izvješće o provedbi Strategije i Zakona o odnosima Republike Hrvatske s Hrvatima izvan Republike Hrvatske za 2017. godinu.

Nakon provedene rasprave u kojoj su sudjelovali svi nazočni zastupnici kao i vanjski članovi Odbora, većinom glasova (8 glasova "ZA") Odbor je odlučio predložiti Hrvatskome saboru da prihvati

Godišnje izvješće o provedbi Strategije i Zakona o odnosima Republike Hrvatske s Hrvatima izvan Republike Hrvatske za 2017. godinu.

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskog sabora Odbor je odredio predsjednika Odbora prof.dr.sc. Božu Ljubića.

PREDSJEDNIK  ODBORA 
Prof.dr.sc. Božo Ljubić

Odbor za Hrvate izvan Republike Hrvatske je na svojoj 14. sjednici, održanoj 26. travnja 2018. godine razmotrio Prijedlog Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o strancima, s Konačnim prijedlogom Zakona, prvo i drugo čitanje, P.Z.E. br. 328., koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora podnijela Vlada Republike Hrvatske, aktom od 5. travnja 2018. godine uz prijedlog da se sukladno članku 206. Poslovnika Hrvatskoga sabora predloženi Zakon donese po hitnom postupku.

Odbor je navedeni Prijedlog Zakona razmotrio kao zainteresirano radno tijelo, na temelju članka 179. Poslovnika Hrvatskoga sabora.

Predstavnik predlagatelja Zakona iz Ministarstva unutarnjih poslova obrazložio je izmjene i dopune Prijedloga zakona, koje su nužne radi usklađivanja zakonodavstva Republike Hrvatske sa zakonodavstvom Europske unije. Potrebne izmjene i dopune Prijedloga zakona o strancima omogućit će se reguliranje boravka i rada istraživača, studenata, pripravnika i volontera odnosno reguliranje boravka učenika na način kako je propisano Direktivom EU 2016/801 Europskog parlamenta i Vijeća od 11. svibnja 2016. o uvjetima ulaska i boravka državljana trećih zemalja u svrhu istraživanja, studija, osposobljavanja, volonterstva, razmjene učenika ili obrazovnih projekata i obavljanja poslova au pair. Otklanjanjem nedostataka uočenih u primjeni važećeg Zakona o strancima bit će olakšano reguliranje boravka i rada stranaca u Republici Hrvatskoj.

Istaknuo je također da je rok za notifikaciju Direktive EU 2016/801 Europskog parlamenta i Vijeća od 11. svibnja 2016. o uvjetima ulaska i boravka državljana trećih zemalja u svrhu istraživanja, studija, osposobljavanja, volonterstva, razmjene učenika, ili obrazovnih projekata i obavljanja poslova au pair do 23. svibnja 2018. godine, te sa ciljem izbjegavanja mogućnosti pokretanja službenog postupka povrede prava Europske unije protiv Republike Hrvatske do 23. svibnja 2018. predlaže se donošenje ovoga Zakona po hitnom postupku.

Što se tiče prihvaćenog Amandmana kojeg je podnijela Vlada prema Predsjedniku Hrvatskoga sabora dana 29. lipnja 2017. godine na Konačni prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o strancima, te koji se nalazi i u predloženim novim izmjenama i dopunama Zakona o strancima, P.Z.E. br. 328, članak 2. stavak 2. a koji glasi: „Osobe koje imaju utvrđen status Hrvata bez hrvatskog državljanstva ne smatraju se strancima u smislu ovoga Zakona te ostvaruju status i prava sukladno posebnom propisu o odnosima Republike Hrvatske s Hrvatima izvan Republike Hrvatske“ predsjednik Odbora Ljubić rekao je kako do danas nažalost nije učinjeno ništa na operacionalizaciji Amandmana sukladno Zakonu o odnosima Republike Hrvatske s Hrvatima izvan Republike Hrvatske i Strategiji o odnosima Republike Hrvatske s Hrvatima izvan Republike Hrvatske, te se nada kako će se to ubuduće promijeniti kako bi se pripadnici hrvatskoga naroda bez hrvatskoga državljanstva mogli osjećati dobrodošlo i u svojoj zemlji, u skladu sa donesenim Zakonom i Strategijom te također dobrim primjerima takve prakse i u drugim susjednim zemljama.

Nakon provedene rasprave Odbor je većinom glasova (8 glasova "ZA") odlučio predložiti Hrvatskome saboru donošenje

ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O STRANCIMA

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskog sabora Odbor je odredio predsjednika Odbora prof.dr.sc. Božu Ljubića.

 PREDSJEDNIK  ODBORA 
  Prof.dr.sc. Božo Ljubić

Odbor za Hrvate izvan Republike Hrvatske na svojoj XII. sjednici, održanoj 14. prosinca 2017. godine razmotrio je Prijedlog zakona o potvrđivanju Ugovora između Vlade Republike Hrvatske i Vijeća ministara Bosne i Hercegovine o europskom partnerstvu s Konačnim prijedlogom zakona, P. Z. br. 235, koji je predsjedniku  Hrvatskog  sabora  podnijela  Vlada Republike Hrvatske, aktom od 23. studenoga 2017. godine.

Odbor je o Prijedlogu zakona raspravio temeljem čl. 179. Poslovnika Hrvatskog sabora kao zainteresirano radno tijelo.

U uvodnom izlaganju predstavnica predlagatelja obrazložila je Prijedlog zakona o potvrđivanju Ugovora između Vlade Republike Hrvatske i Vijeća ministara Bosne i Hercegovine o europskom partnerstvu s naglaskom na odlučnosti ugovornih strana da se navedenim Zakonom uspostavi i razvija europsko partnerstvo, kao i suradnja u procesu pristupanja Bosne i Hercegovine Europskoj uniji, pri čemu će Vlada Republike Hrvatske pružiti odgovarajuću političku i tehničku potporu Vijeću ministara Bosne i Hercegovine, a s ciljem što brže integracije Bosne i Hercegovine u Europsku uniju.

Tijekom rasprave zastupnici Odbora posebno su istakli potrebu jačanja bilateralne i regionalne suradnje, kao temelja daljnjoj stabilizaciji područja jugoistočne Europe, kroz potporu euroatlantskim procesima unutar Bosne i Hercegovine.

U raspravi je sudjelovalo više članova Odbora koji su u svojim raspravama podržali prijedlog Zakona ali su također naglasili da se prilikom provedbe Zakona treba voditi računa o implementaciji europskih standarda i preporuka europskih institucija u Bosni i Hercegovini.

Predsjednik Odbora dr. Božo Ljubić je naglasio da je u Rezoluciji Europskog parlamenta iz veljače 2017., jasno naglašeno da se od Bosne i Hercegovine traži da pristupi ustavnoj reformi koja će Bosnu i Hercegovinu konstituirati na načelima federalizma i legitimnog predstavljanja  konstitutivnih naroda i građana. Naveo je kako se u Rezoluciji također traži i provedba izmjena Izbornog zakona temeljem Odluke Ustavnog suda Bosne i Hercegovine od 01. prosinca 2016., a koja se tiče izbornog legitimiteta konstitutivnih naroda prilikom izbora za Dom naroda Federacije Bosne i Hercegovine, a posredno i Doma naroda Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine.

Hrvatska, kao potpisnica Dejtonskog mirovnog sporazuma ima i pravo i obvezu skrbiti da se rješenja kojima su definirana prava konstitutivnih naroda poštuju, posebice imajući u vidu činjenicu da je nametnutim amandmanima na ustave entiteta od strane visokog predstavnik Petritscha 2002., došlo do kršenja ustavnih prava hrvatskog naroda u Bosni i Hercegovini, koja su bila dio Dejtonskog mirovnog sporazuma odnosno aneksa IV. - Ustava Bosne i Hercegovine u Izbornom zakonu Bosne i Hercegovine, što je Ustavni sud Bosne i Hercegovine i potvrdio u svojoj Odluci od 01. prosinca 2016. Također smatra kako su ovim nametnutim amandmanima promijenjena izvorna pravila iz Daytona glede konstituiranja Vlada entiteta što je imalo daljnju posljedicu narušavanja prava hrvatskog naroda u Bosni i Hercegovini.

Odbor je jednoglasno podržao prijedlog Predsjedništvu Sabora da se točka o Zakonu o potvrđivanju Ugovora između Vlade Republike Hrvatske i Vijeća ministara Bosne i Hercegovine o europskom partnerstvu, prolongira i raspravi nakon rasprave na plenumu Hrvatskog sabora o Položaju Hrvata u Bosni i Hercegovini i europskom putu Bosne i Hercegovine. 

Nakon provedene rasprave Odbor za Hrvate izvan Republike Hrvatske jednoglasno (10 glasova "ZA") je odlučio predložiti Hrvatskom saboru donošenje

ZAKONA O POTVRĐIVANJU UGOVORA IZMEĐU VLADE REPUBLIKE HRVATSKE
I VIJEĆA MINISTARA BOSNE I HERCEGOVINE O EUROPSKOM PARTNERSTVU

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskog sabora Odbor je odredio predsjednika Odbora prof.dr.sc. Božu Ljubića.

 PREDSJEDNIK ODBORA 
   Prof.dr.sc. Božo Ljubić

Odbor za Hrvate izvan Republike Hrvatske je na svojoj XI. sjednici održanoj  21. studenog 2017. raspravio o Prijedlogu Državnog proračuna Republike Hrvatske za 2018. i projekcijama za 2019. i 2020. godinu koji je predsjedniku Hrvatskog sabora podnijela Vlada Republike Hrvatske, aktom od 2. studenog 2017. godine.

Odbor je navedeni Prijedlog zakona raspravio sukladno članku 179. Poslovnika Hrvatskog sabora kao zainteresirano radno tijelo.

Sjednicu je otvorio predsjednik Odbora prof.dr.sc. Božo Ljubić te je zamolio predstavnike Vlade da predstave proračun posebno stavke koje se odnose na Hrvate izvan Republike Hrvatske. Predstavnik Ministarstva financija Stipe Župan, pomoćnik ministra, predstavio je proračun u cjelini posebice istaknuvši činjenicu da ovogodišnji proračun ide u nastavku smanjenja proračunskog deficita što govori o pozitivnim gospodarskim i fiskalnim kretanjima u Republici Hrvatskoj te zahvaljujući reformskim mjerama Vlade RH.

Državni tajnik Središnjeg državnog ureda za Hrvate izvan RH Zvonko Milas prezentirao je stavke koje se odnose na Središnji državni ured gdje je posebno istaknuo stavke u odnosu na prošlu godinu na kojima je vidljivo povećanje proračuna.

Prijedlog proračuna za 2018. godinu i projekcije za 2019. i 2020. godinu predstavili su dr. sc. Zdravka Bušić, državna tajnica u Ministarstvu vanjskih i europskih poslova, predstavnik Ministarstva znanosti, obrazovanja i športa Stipe Mamić te predstavnik Središnjeg državnog ureda za obnovu i stambeno zbrinjavanje državni tajnik Nikola Mažar.

U 2018. godini predviđa se realni rast bruto domaćeg proizvoda od 2,9 %, koji će se zatim usporiti u 2019. godini na 2,6 %, a u 2020. godini na 2,5 %. Ukupni prihodi Državnog proračuna Republike Hrvatske u 2018. godini iznose 129 milijardi kuna, što je rast od 6,1 % u odnosu na 2017. godinu. Ukupni prihodi Državnog proračuna u 2019. godini projicirani su u iznosu od 133,3 milijarde kuna, a u 2020. godini u iznosu od 137,3 milijarde kuna. Ukupni rashodi Državnog proračuna Republike Hrvatske u 2018. godini planirani su u iznosu od 133,3 milijarde kuna što je za 5 milijardi kuna više u odnosu na proračun 2017. godine. Ukupni rashodi u 2019. godini projicirani su u iznosu od 135,4 milijarde kuna, a u 2020. godini u iznosu od 135,6 milijarde kuna.

Središnji državni ured za Hrvate izvan Republike Hrvatske prema prijedlogu Državnog proračuna za 2018. godinu iznosi 74.452.296 kuna, što je u odnosu na 2017. godinu povećanje od 7.873.012 kuna. Projekcije Državnog proračuna za 2019. godinu iznose 75.022.993 kuna, a projekcije proračuna za 2020. godinu 76.152.269 kuna.

Prijedlog proračuna za 2018. godinu  kao opći prihodi i primici iznose 60.854.982. kuna, a od  igara na sreću 7.491.790 kuna. Projekcije proračuna za 2019. godinu opći prihodi i primici u iznosu od 61.046.389 kuna, a od igara na sreću 7.701.000 kuna. Projekcije proračuna za 2020. godinu opći prihodi i primici u iznosu od 61.939.150 kuna, a od igara na sreću u iznosu od 7.912.115. kuna. 
                                                                                          
Programi Hrvata izvan Republike Hrvatske u planu za 2017. godinu iznosili su  60.953.496 kuna. Planirana sredstva za 2018. godinu iznose 68.346.779  kuna, a projekcije za 2019. godinu  68.774.389 kuna, za 2020.godinu 69.851.265 kuna.

Stipendije za studente i učenike pripadnike hrvatskog naroda izvan Republike Hrvatske u prijedlogu proračuna sredstva u 2017. godini iznosila su 40.000 kuna, a za 2018. godinu predviđena su u iznosu od 3.600.000 kuna kao i u projekcijama za 2019. i 2020. godinu. Programi pomoći hrvatskoj manjini u inozemstvu jednaka su u planu za 2017. godinu, u iznosu od 2.515.000. kuna, kao i prijedlogu proračuna za 2018. godinu te u projekcijama za 2019.  i 2020. godinu.

Programi pomoći hrvatskoj manjini i inozemstvu - Međunarodna razvojna suradnja u planu za 2017.godinu prijedlogu proračuna za 2018.godinu i projekcijama za 2019. i 2020. godinu iznose 2.008.000. kuna.
Poticaj za obrazovanje, kulturu, znanost i zdravstvo u BiH - Međunarodna razvojna suradnja u planu za 2017. godinu iznosila su 21.600.000 kuna. U prijedlogu proračuna za 2018. godinu predviđena su sredstva u iznosu od 24.101.623. kuna. Projekcije proračuna za 2019. iznose 24.157.519 kuna, a za 2020. 25.213.924 kuna.
 
Za Hrvatske svjetske igre u planu za 2017. godinu doznačeno je 700.000 kuna.  Za 2018.  i 2019. godinu nisu predviđana nikakva sredstva. U projekcijama proračuna za 2020. godinu  predviđa se iznos od 1.090.000. kuna.
Organiziranje stručnih seminara i radionica za Hrvate izvan Republike Hrvatske planom i  prijedlogom proračuna kao i projekcijama ostaje isti za 2017, 2018, 2019. i 2020. godinu od 105.000.kuna.

Potpora učenju hrvatskog jezika za hrvatsko iseljeništvo i hrvatsku manjinu u inozemstvu sredstva planirana za 2017. godinu iznosila su 1.150.00 kuna. Prijedlog proračuna za 2018. godinu iznosi 2.265.190. kuna, a projekcije za 2019. godinu 2.696.332 kuna, te za 2020. godinu 2.527.758.kuna.

Programi i projekti hrvatskog iseljeništva uključuju se u prijedlog proračuna za 2018. godinu u iznosu od 2.619.009 kuna. Projekcije proračuna za 2019.godinu iznose  3.178.092. kuna, a za 2020. godinu projekcije proračuna iznose 2.937.719 kuna.

Međunarodni program Hrvatskog radija "Glas Hrvatske" za 2017. godinu planirana sredstva iznosila su 8.100.000 kuna. Ista sredstva od 8.100.000 kuna planirana su u proračunu za 2018. godinu kao i projekcijama za 2019. i 2020. godinu.

Proizvodnja TV programskih sadržaja za međunarodno emitiranje ostaje ista u iznosu od 2.700.000 kuna, kao i u projekcijama proračuna sve do 2020. godine. 

Savjet Vlade Republike Hrvatske za Hrvate izvan Republike Hrvatske u planu  za 2017. godinu iznosio je 400.000 kuna, a u prijedlogu proračuna za 2018. godinu predviđa se 490.000 kuna. Projekcije proračuna za 2019. godinu iznosi 500.000 kuna, a za 2020.godinu 444.000 kuna.

Program potpore sveučilištu i Hrvatskom narodnom kazalištu u Mostaru tek se uključuju u prijedlog proračuna za 2018.godinu u iznosu od 6.000.000 kuna, a ista suma predviđena je i projekcijama za 2019.  i 2020. godinu.

Hrvatskoj matici iseljenika u planu za 2017. godinu doznačena sredstva iznosila su 5.625.786 kuna, a prema prijedlogu proračuna za 2018. godinu iznose 6.105.524 kuna. Projekcije proračuna za 2019. iznose 6.275.604 kuna, a za 2020. godinu 6.301.004 kuna.

Pomoć BIH u sastavu Ministarstva znanosti, obrazovanja i športa (A679049) u planu za 2017. godinu doznačena su sredstva od 8.000.000 kuna kao i u prijedlogu proračuna za 2018. godinu i u projekcijama za 2019. i 2020. ostaje ista suma.

Središnji državni ured za obnovu i stambeno zbrinjavanje za potporu povratka u BiH  sredstva planom za 2017. godinu iznosila su 6.500.000 kuna, kao i u prijedlogu proračuna za 2018. godinu ostaju ista, kao i u projekcijama proračuna za 2019.  i 2020. godinu.

Nakon rasprave predsjednik Odbora prof.dr.sc. Božo Ljubić istaknuo je da je ohrabrujuće to što je u proračunu za 2018. godinu planirano povećanje sredstava, a pored toga očekuje se daljnje smanjenje proračunskog deficita što govori o pozitivnim gospodarskim kretanjima i pozitivnim rezultatima reformi koje je u proteklom periodu poduzela Vlada Republike Hrvatske.

Prof.dr.sc. Božo Ljubić također je istaknuo pozitivno to što je na pozicijama Središnjeg državnog ureda za Hrvate izvan RH planiran rast sredstava, a posebice se to odnosi na strateški projekt Hrvatskog narodnog kazališta u Mostaru i povećanje sredstava za stipendiranje učenika i studenata Hrvata izvan Republike Hrvatske, te je predložio da Odbor podrži državni proračun za 2018. godinu i projekcije za 2019. i 2020. godinu.

Odbor za Hrvate izvan Republike Hrvatske podržao je sa šest (6) glasova "za" i  jednim (1) glasom "protiv"

donošenje

DRŽAVNOG PRORAČUNA REPUBLIKE HRVATSKE ZA 2018. GODINU I PROJEKCIJE ZA 2019. I 2020. GODINU.

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskog sabora Odbor je odredio prof.dr.sc. Božu Ljubića predsjednika Odbora.

 PREDSJEDNIK  ODBORA
 prof.dr.sc. Božo Ljubić

Odbor za Hrvate izvan Republike Hrvatske na svojoj X sjednici održanoj 28. rujna 2017. raspravio je o Godišnjem izvješću o provedbi Strategije i Zakona o odnosima Republike Hrvatske s Hrvatima izvan Republike Hrvatske za godinu 2016. Podnositelj godišnjeg izvješća je Središnji državni ured za Hrvate izvan Republike Hrvatske, na temelju članka 122. stavka 2. Poslovnika Hrvatskog sabora.                

U uvodnom izlaganju predstavnica Središnjeg državnog ureda za Hrvate izvan Republike Hrvatske podnijela je godišnje izvješće za 2016. godinu što su članovi Odbora prihvatili s 10 glasova ZA i 1  suzdržanim glasom.

Z A K LJ U Č A K

Prihvaća se Godišnje izvješće o provedbi Strategije i zakona o odnosima Republike Hrvatske s Hrvatima izvan Republike Hrvatske za 2016.godinu.

PREDSJEDNIK ODBORA
Prof.dr.sc.Božo Ljubić

Odbor za Hrvate izvan Republike Hrvatske na svojoj 4. sjednici održanoj dana 14. prosinca 2016. raspravio je Prijedlog zakona o Izmjenama i dopunama Zakona o strancima, s konačnim prijedlogom zakona, hitni postupak, prvo i drugo čitanje, P.Z.E. br. 59, koje je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavila Vlada Republike Hrvatske, aktom od 8. prosinca 2016. godine uz prijedlog da se sukladno članku 206. Poslovnika Hrvatskoga sabora predloženi Zakon donese po hitnom postupku.  Ovim zakonskim prijedlogom usklađuje se zakonodavstvo Republike Hrvatske sa zakonodavstvom Europske unije. Odbor je navedeni prijedlog raspravio na temelju članka 140. Poslovnika Hrvatskoga sabora, kao zainteresirano radno tijelo. Ustavna osnova za donošenje ovog Zakona sadržana je u odredbi članka 2. stavka 4. postavka 1. Ustava Republike Hrvatske. Područje ulaska, boravka i rada stranaca u Republici Hrvatskoj uređeno je Zakonom o strancima (Narodne novine, br. 130/11 i 74/13) koji se primjenjuje od 1. siječnja 2012. godine. 

Zakon o strancima sadrži odredbe vezane uz ulazak stranaca, vize, reguliranje radno pravnog statusa, odredbe vezane uz spajanje obitelji, srednjoškolsko obrazovanje i studiranje, te znanstveno istraživanje u Republici Hrvatskoj.  Zakon o strancima usklađivan je sa pravnom stečevinom Europske unije (ukupno 22 Direktive, preporuke, odluke i rezolucije), a ovim Prijedlogom Zakona želi se ukloniti određeni nedostaci važećeg zakonskog teksta uočeni tijekom provedbe Zakona o strancima te s tim u svezi, potrebno je izvršiti određena nomotehnička poboljšanja kako ne bi bilo dvojbi u primjeni pojedinih odredbi.

U svrhu potpunog usklađivanja Zakona o strancima sa Direktivama Europske unije predloženim Zakonom potrebno je: definirati pojmove sezonskog radnika, propisati uvjete za reguliranje boravka i rada do 90 dana, propisati uvjete boravka duže od 90 dana te uvijete za izdavanje dozvole za boravak i sezonski rad te prestanka odobrenja za sezonski rad. Potrebno je definirati tko se smatra upućenim radnikom, pod kojim uvjetima može obavljati poslove u Republici Hrvatskoj, kao i osiguranje sudske zaštite i administrativne suradnje kao i informiranja. Potrebno je i propisati uvjete za reguliranje boravka i rada osoba premještenih unutar društava (rukovoditelj, stručnjak, pripravnik) i definirati poslove koje obavlja svaka kategorija navedenih. Što se tiče članova obitelji hrvatskih državljana potrebno je regulirati njihov status sukladno odredbama Zakona kojima se regulira status državljana trećih zemalja, imajući u vidu Direktivu Vijeća 2004/38/EZ od 29. 04.2004. o pravu državljana Unije i članova njihovih obitelji o slobodi kretanja i boravka na području države članice uz olakšano reguliranje statusa.

Odbor za Hrvate izvan Republike Hrvatske podupire donošenje ovog Zakona, i ne protivi se prijedlogu predlagatelja da se Zakon donese po hitnom postupku.

Temeljem članka 196. Poslovnika Hrvatskoga sabora (NN 81/13) Odbor podnosi slijedeći amandman na Konačni Prijedlog izmjena i dopuna Zakona o strancima, P.Z.E. 59, koji glasi

AMANDMAN

Na članak 2. iza točke 2. dodaje se točka 3. koja glasi: "Hrvati sa stranim državljanstvom ili bez državljanstva, ne smatraju se strancima u smislu odredbi ovog Zakona".

Točka 3. postaje točka 4.
Točka 4. postaje točka 5.
Točka 5. postaje točka 6.
Točka 6. postaje točka 7.
Točka 7. postaje točka 8.
Točka 8. postaje točka 9.
Točka 9. postaje točka 10.
Točka 10. postaje točka 11.
Točka 11. postaje točka 12.
Točka 12. postaje točka 13.
Točka 13. postaje točka 14.
Točka 14. postaje točka 15.
Točka 15. postaje točka 16.
Točka 16. postaje točka 17.
Točka 17. postaje točka 18. 
Točka 18. postaje točka 19.
Točka 19. postaje točka 20.
Točka 20. postaje točka 21.
Točka 21. postaje točka 22.
Točka 22. postaje točka 23.
Točka 23. postaje točka 24.
Točka 24. postaje točka 25.
Točka 25. postaje točka 26.
Točka 26. postaje točka 27.

Obrazloženje

U pravima na ulazak, kretanje, boravak i rad u Republici Hrvatskoj, osobe koje su hrvatske narodnosti treba izjednačavati sa hrvatskim državljanima jer je to demografski i gospodarski interes Republike Hrvatske i njena ustavna obveza.

Ta ustavna obveza pretočena je i u članku 89. Poslovnika Hrvatskoga sabora koji propisuje djelokrug rada Odbora za Hrvate izvan Republike Hrvatske na slijedeći način:

– poslovi utvrđivanja i praćenja politike, a u postupku donošenja zakona i drugih propisa Odbor ima prava i dužnosti matičnoga radnog tijela u područjima koja se odnose na:
– pravni i stvarni položaj dijelova hrvatskoga naroda te hrvatskih manjina u drugim državama i predlaganje mjera za unapređivanje svekolike suradnje radi ostvarenja i zaštite prava i očuvanja nacionalnog identiteta
– sve oblike međunarodne i druge suradnje kad je to u interesu Hrvata u susjednim državama i svijetu, kao i s tim povezano usmjeravanje financijske potpore
– poticanje programa povratka hrvatskih iseljenika te skrb o hrvatskim useljenicima na područjima od posebne državne skrbi
– inicijative i prijedloge koje podnose Hrvati iz susjednih država i svijeta
– održavanje redovitih kontakata s predstavnicima Hrvata izvan Republike Hrvatske
– zaštitu prava i interesa hrvatskih državljana koji žive ili borave u inozemstvu kao i osiguranje osobite skrbi i zaštite dijelovima hrvatskog naroda izvan Republike Hrvatske.

I u jednom od prethodnih saziva Sabora se pokušalo bivšoj Vladi ukazati na ovu nelogičnost da se pripadnici hrvatskog naroda bez državljanstva tretiraju kao stranci ali bez uspjeha. Na zastupničko pitanje Vladi Republike Hrvatske od strane zastupnika Ilije Filipovića iz 7. saziva Hrvatskoga sabora u svezi s ovom problematikom, tadašnji predsjednik Vlade gosp. Milanović je odgovorio da će Državni ured za Hrvate izvan Republike Hrvatske predlagati usklađivanje zakona sa Zakonom o Hrvatima izvan Republike Hrvatske. Te promjene do danas nisu urađene. Umjesto toga izvršena je intervencija u Zakon o hrvatskom državljanstvu. Umjesto olakšanja stjecanja hrvatskog državljanstva pripadnicima hrvatskog naroda, izmjena tog članka, otežala je pripadnicima hrvatskog naroda u iseljeništvu, ali i u nekim županijama u Bosni i Hercegovini stjecanje državljanstva jer u javnim ispravama nema rubrike o pripadnosti narodu nego samo državljanstvo.
 
Predloženi Amandman je u skladu s obvezom usklađivanja zakona u kojima su relevantne odredbe za pripadnike Hrvatskog naroda izvan Republike Hrvatske sa Zakonom o odnosima Republike Hrvatske s Hrvatima izvan Republike Hrvatske. Ova formulacija iz amandmana je i ranije bila dio zakonodavstva Republike Hrvatske pa je u primjera radi Zakonu o zapošljavanju stranaca (koji je vrijedio do usvajana postojećeg Zakona o strancima), u članku 1. stavak 3. glasio: „Hrvati sa stranim državljanstvom ili bez državljanstva ne smatraju se strancima u smislu odredbi ovoga zakona.“ Ta odredba u skladu je sa zakonima članica EU-a kojima se reguliraju statusna pitanja pripadnika matičnog naroda bez državljanstva i stranaca koji kane useliti, zatražiti prebivalište, državljanstvo  ili samo žele dozvolu rada i boravka  u zemljama primateljicama.

Nakon provedene rasprave, Odbor je jednoglasno sa 8 glasova "ZA" odlučio Hrvatskom saboru predložiti donošenje

ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O STRANCIMA

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora, Odbor je odredio prof.dr.sc. Božu Ljubiću, predsjednika Odbora.

                                                                                                                        PREDSJEDNIK ODBORA 
                                                                                                                    prof. dr. sc. Božo Ljubić

Odbor za Hrvate izvan Republike Hrvatske na svojoj 3. sjednici održanoj dana 9. prosinca 2016. raspravio je Prijedlog Državnog proračuna Republike Hrvatske za 2017. godinu i projekcije za 2018. i 2019. godinu i Konačni prijedlog Zakona o izvršavanju Državnog proračuna Republike Hrvatske za 2017. godinu, drugo čitanje, P. Z. br. 58, koje je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavila Vlada Republike Hrvatske, aktom od 8. prosinca 2016. godine.

Odbor je navedene prijedloge raspravio na temelju članka 140. Poslovnika Hrvatskoga sabora, kao zainteresirano radno tijelo. Odbor je objedinio točke dnevnog reda 1. i 2.

Predsjednik Odbora uvodno je obrazložio prijedlog Državnog proračuna za 2017. godinu i projekcije za 2018. i 2019. godinu kao i Konačni prijedlog Zakona o izvršavanju Državnog proračuna Republike Hrvatske za 2017. godinu, drugo čitanje, P. Z. br. 58.
Ukupni prihodi Državnog proračuna 2016. godini predloženi su u iznosu 121.013.261.363 kuna, a ukupni rashodi od 128.389.539.569 kuna.
Razlika je u iznosu - 6.815.883.204 kuna.

Za Državni ured za Hrvate izvan Republike Hrvatske, plan za 2016. iznosio je 54.653.474, Ind. 98,2., a Prijedlog Državnog proračuna za 2017. godinu iznosi 66.579.284., Ind. 121,8. Prihodi od igara na sreću u planu za 2016. godinu iznosili su 6.169.992., Ind. 83,7., a za 2017. godinu predviđeni su u iznosu od 7.183.618., Ind. 116,4.

Nakon provedene rasprave, Odbor je jednoglasno sa 8 glasova "ZA" odlučio Hrvatskom saboru predložiti donošenje

1) DRŽAVNOG PRORAČUNA REPUBLIKE HRVATSKE ZA 2017. GODINU I PROJEKCIJE ZA 2018. I 2019. GODINU
2) ZAKONA O IZVRŠAVANJU DRŽAVNOG PRORAČUNA REPUBLIKE HRVATSKE ZA 2017. GODINU

 Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora određen je prof.dr.sc. Božo Ljubić, predsjednik Odbora.

PREDSJEDNIK ODBORA
prof.dr.sc. Božo Ljubić

Odbor za Hrvate izvan Republike Hrvatske dana 8. prosinca 2016. održao je svoju 2. sjednicu, na kojoj su se razmatrali prijedlozi članova Odbora o programu rada Odbora u 9. sazivu Hrvatskoga sabora.
 
U raspravi tijekom 1. sjednice Odbora koja je održana 10. studenoga 2016. godine, članovima Odbora predloženo je da dostave svoje prijedloge vezane uz program rada Odbora. Predsjednik Odbora je na temelju održane rasprave koja je vođena na 1. sjednici Odbora i na osnovu pisanog prijedloga od strane člana Odbora Milijana Brkića, izradio Nacrt programa rada Odbora, koji je umnožen i proslijeđen svim članovima Odbora na uvid. Nakon prezentiranja Nacrta programa rada Odbora na sjednici na prijedlog predsjednika Odbora otvorena je rasprava.

Tijekom rasprave, nazočni članovi Odbora podržali su jednoglasno Prijedlog programa rada Odbora za 9. saziv Hrvatskoga sabora.

Program rada Odbora za Hrvate izvan Republike Hrvatske za 9. saziv Hrvatskoga sabora može se dobiti na uvid u prostorijama Odbora.

PREDSJEDNIK ODBORA
prof.dr.sc. Božo Ljubić

Odbor za Hrvate izvan Republike Hrvatske dana 10. studenoga 2016. održao je svoju 1. sjednicu, na kojoj su uz predsjednika Odbora, prof. dr. sc. Božu Ljubića, nazočili sjednici i svi izabrani članovi i članice Odbora. Na poziv predsjednika Odbora, na sjednici su prisustvovali predstavnica Državnog ureda za Hrvate izvan Republike Hrvatske i vršitelj dužnosti glavnog urednika Glasa Hrvatske na Hrvatskoj radio televiziji.

Zbog izvanredne političke situacije vezane uz uhićenje pripadnika Hrvatskog vijeća obrane, predsjednik Odbora predložio je da se rasprava o prvoj i trećoj točci dnevnog reda sjednice objedine. Predsjednik i članovi Odbora podržali su objedinjavanje prve i treće točke dnevnog reda sjednice te su tijekom rasprave izrazili svoja mišljenja i nezadovoljstvo vezano uz spomenuti događaj.

Odbor se složio da je pitanje zaštite Hrvata izvan Republike Hrvatske, a posebice prava Hrvata u Bosni i Hercegovini, prioritetno pitanje i pitanje od nacionalne važnosti, te smatra da se u rješavanju navedenog problema treba povećati zajednička suradnja i omogućiti koordinirana komunikacija između državnih institucija Republike Hrvatske vezanih uz zaštitu prava Hrvata izvan Republike Hrvatske.

S tim u svezi, Odbor je jednoglasno odlučio da se klubovima zastupnika u Hrvatskom saboru predloži održavanje tematske sjednice Sabora glede Hrvata izvan Republike Hrvatske, s posebnim naglaskom na položaj Hrvata u Bosni i Hercegovini.

Na sjednici se također razgovaralo o prijedlozima o programu rada Odbora te je usuglašeno kako će Odbor i dalje nastaviti princip sazivanja tematskih sjednica,  na kojima će se potaknuti rasprava vezana uz teme koje se tiču hrvatskog naroda izvan Republike Hrvatske, pritom uključujući državne i druge važne institucije, s ciljem pružanja pomoći Hrvatima u ostvarivanju njihovih prava kao i sa ciljem poticanja investicija, velikih projekata i gospodarske suradnje.
       

 PREDSJEDNIK ODBORA
        prof.dr.sc. Božo Ljubić, v. r.