Nakon uvodnih izlaganja Bože Ljubića, predsjednika Odbora za Hrvate izvan RH Hrvatskog sabora, državnog tajnika Zvonka Milasa (Središnji državni ured za Hrvate izvan Republike Hrvatske) i Ivana Gugana, potpredsjednika Savjeta Vlade za Hrvate izvan RH te predstavnika hrvatske manjine na sjednici je zaključeno kako institucije Republike Hrvatske, u suradnji s predstavnicima hrvatskih manjinskih zajednica, trebaju nastaviti i dodatno intenzivirati različite kontinuirane aktivnosti na stvaranju što boljih uvjeta za očuvanje i razvijanje nacionalnoga, jezičnoga, kulturnoga i vjerskoga identiteta pripadnika hrvatskih manjinskih zajednica u svih 12 europskih država.
Pri tome se ističu sljedeće aktivnosti:
• poduzimanje sustavnih i koordiniranih aktivnosti s ciljem definiranja statusa u onim državama u kojima Hrvati nisu priznati kao nacionalna manjina: ponajprije u Republici Sloveniji, potom u Republici Bugarskoj te u Republici Sjevernoj Makedoniji gdje nisu formalno priznati, iako postoji bilateralni sporazum između dviju država o obostranoj zaštiti nacionalnih manjina;
• aktivan rad na poboljšanju statusa i položaja te povećanju ostvarenosti manjinskih prava u onim državama u kojima su Hrvati priznati kao nacionalna manjina (odnosno, nacionalna manjina, narodnost, jezična manjina ili narodna grupa, sukladno zakonodavstvu pojedine države ili na temelju međudržavnih/međunarodnih ugovora);
• podupiranje strateških projekata, osnaživanje ljudskih potencijala te stručnih i znanstvenih kapaciteta pripadnika hrvatske nacionalne manjine, posebice u Republici Srbiji;
• intenzivan rad u okviru međuvladinih mješovitih odbora za zaštitu nacionalnih manjina, koji su se pokazali kao vrlo učinkovit mehanizam za unaprjeđenje manjinskih prava, pri čemu se ističe MMO s Mađarskom kao pozitivan primjer, te raditi na sklapanju novih bilateralnih sporazuma koji će omogućavati uspostavu ovakvoga oblika međunarodne suradnje, poput pokrenute inicijative prema Češkoj Republici;
• kvalitetna provedba postojećih i osmišljavanje novih projekata usmjerenih na očuvanje jedinstvene kulturne baštine i razvijanje nacionalnog identiteta, ali i na stvaranje što boljih životnih uvjeta koji će poticati ostanak autohtonih hrvatskih zajednica u svih 12 europskih država, s posebnom pozornošću na Republiku Kosovo, gdje Hrvatima prijeti biološki nestanak;
• podržavanje i razvijanje različitih modela učenja hrvatskoga jezika i kulture u manjinskim zajednicama, poticanje razmjene učenika i studenata, njihovih posjeta domovini i razvijanje programa za djecu i mlade; važno je, također i nadalje osiguravati i dodatno promovirati posebne upisne kvote za različite studijske programe na sveučilištima u Republici Hrvatskoj za pripadnike hrvatske nacionalne manjine;
• poticanje svih vidova suradnje pograničnih županija s pripadnicima hrvatske nacionalne manjine, s naglaskom na iskorištavanje mogućnosti financiranja iz EU fondova;
• intenziviranje komunikacije i suradnje pripadnika hrvatske nacionalne manjine s Odborom za Hrvate izvan Republike Hrvatske Hrvatskoga sabora, Središnjim državnim uredom za Hrvate izvan Republike Hrvatske, Hrvatskom maticom iseljenika i drugim nadležnim tijelima i institucijama Republike Hrvatske
• jačanje međusobne povezanosti pripadnika hrvatske nacionalne manjine unutar jedne države, kao i unutar različitih država i s Republikom Hrvatskom te s Hrvatima u Bosni i Hercegovini i s hrvatskim iseljeništvom, čime se aktivno doprinosi razvoju suvremenog hrvatskog zajedništva na globalnoj razini.