Zagreb - Misija stručnjaka Europske komisije za procjenu temeljnih prava u Republici Hrvatskoj, Roeland Böcker i Aristot Gavriliadis, razgovarali su u Hrvatskom saboru s potpredsjednikom Odbora za ljudska prava i prava nacionalnih manjina Ratkom Gajicom i članovima Odbora, a potom s predsjednicom Odbora za ravnopravnost spolova Gordanom Sobol.
Ratko Gajica rekao je kako je ključni normativni akt u području ljudskih prava i prava nacionalnih manjina u Hrvatskoj Ustav Republike Hrvatske i Ustavni zakon o pravima nacionalnih manjina. Institucionalno, uz saborski Odbor koji pokriva ovo područje, djeluje i Savjet za nacionalne manjine. Iznio je podatke vezane uz sastav i strukturu saborskog Odbora, te njegovu funkciju i djelovanje. Odbor uz 15 članova iz redova zastupnika ima još 6 vanjskih članova, a u sklopu Odbora djeluju pododbori za ljudska prava i za prava nacionalnih manjina.
Gajica je iznio podatak da je u prošloj godini Odbor primio nešto više od 300 pritužbi građana, od kojih se najviše, njih oko 18 posto, odnosilo na imovinsku i stambenu problematiku. Slijede pritužbe na rad tijela državne i lokalne uprave, te pritužbe na rad sudova. Osnovna funkcija Odbora je praćenje zakonskih prijedloga s aspekta poštivanja ljudskih prava i njihove usklađenosti, u prvom redu s Europskom konvencijom o ljudskim pravima. Zdenka Čuhnil istaknula je kako su kolektivna prava manjina dobro zakonski regulirana i implementirana, međutim, ono što zabrinjava je zaštita pojedinačnih prava zbog dugih sudskih postupaka.
Roeland Böcker rekao je da se kao zabrinjavajuća tema nameće situacija u hrvatskom sudstvu zbog sporosti rješavanja sudskih predmeta i zatrpanosti sudova brojnim neriješenim spisima. Zanima ga kako Hrvatska kani riješitii ovaj problem. „Naravno, Parlament se ne može miješati u sudske odluke, ali tu se radi o organizaciji sudstva, njegovoj organizacijskoj strukturi, a to je odgovornost države“, rekao je. Ujedno smatra da Hrvatska ima apsolutno prevelik broj općinskih sudova.
Gordana Sobol osvrnula se na Zakon o ravnopravnosti spolova, koji je usvojen u Hrvatskom saboru konsenzusom 2003. godine, a jedna od ključnih odredbi je ona koja nalaže da svi pozitivni propisi u Hrvatskoj moraju biti usklađeni s odredbama ovog Zakona. Rekla je da uz saborski odbor u tom području djeluje i Vladin Ured za ravnopravnost spolova, te odnedavno i Ured pravobraniteljice za ravnopravnost spolova. U Hrvatskom saboru ima 19,7 posto žena, dok je na lokalnim razinama vlasti osjetno manji postotak žena, pa je tako do ovih lokalnih izbora učestalost žena u lokalnim tijelima vlasti bila 7 posto, a procjenjuje se da je najnovijim lokalnim izborima taj postotak povećan na 14 posto, što je još uvijek nezadovoljavajuće, ocjenjuje Sobol.
Roeland Böcker rekao je kako je zakonodavna situacija u ovom području vrlo pozitivna, ali je iznio mišljenje da su Vladinom Uredu za ravnopravnost spolova iz proračuna dodijeljena izuzetno mala sredstva.