Zagreb - Predsjednica Odbora za ravnopravnost spolova Hrvatskoga sabora Marija Lugarić sudjelovala je na okruglom stolu „Paritet sada i odmah – od lokalne do europske razine: žene u političkom odlučivanju“, koji se održao u petak u Gradskoj skupštini Grada Zagreba. Okrugli stol, u okviru projekta „Paritet sada u Hrvatskoj: Jačanje zastupljenosti žena u odlučivanju na lokalnoj razini“, organizirala je Ženska mreža Hrvatske, u suradnji Europskim ženskim lobijem.
Uvodno je Sanja Juras, koordinatorica Ženske mreže Hrvatske govorila o ciljevima projekta Paritet sada i važnosti iskustava žena u politici. Matej Mišić, predsjednik Gradske skupštine Grada Zagreba obratio se sudionicima u ime domaćina i pokrovitelja skupa, Pravobraniteljica za ravnopravnost spolova Višnja Ljubičić ukratko je pojasnila ulogu kvota u postizanju ravnopravne zastupljenosti žena u politici.
Predsjednica Odbora Marija Lugarić održala je izlaganje „Politički paritet: od zakonskih obveza do stvarne ravnopravnosti“. Predsjednica Lugarić istaknula je da politički paritet nije ustupak ženama, nego mjera kvalitete demokracije. Upozorila je da Republika Hrvatska ima zakonske odredbe o rodnim kvotama, ali još nema stvarnu ravnopravnost u politici. Naime, još uvijek se mora objašnjavati zašto bi žene, koje čine polovicu stanovništva, trebale imati polovicu političke moći. Navela je da na parlamentarnim izborima 2024. godine zakonsku kvotu nisu poštovale 32 od 165 kandidacijskih lista, a na lokalnim izborima 2025. čak 343 od 2.139 lista. Istodobno, žene su činile 42,1 posto svih kandidatkinja i kandidata, ali samo 17,8 posto nositelja lista. Naglasila je da žene jesu na listama, ali puno rjeđe na mjestima s kojih se doista dolazi do pobjede te dodala: „Kada se zakon može prekršiti uz simboličnu kaznu, ravnopravnost ostaje samo slovo na papiru. Neposredno nakon parlamentarnih izbora u Sabor je izabrano samo 37 žena od 151 zastupnika, a od 30 saborskih radnih tijela samo njih sedam ima uravnoteženu zastupljenost žena i muškaraca“.
- U Mandatno-imunitetnom povjerenstvu nema nijedne zastupnice. Nije dovoljno otvoriti ženama vrata politike ako ih zatim ostavljamo da čekaju na hodniku. Važno je i tko dobiva priliku voditi, odlučivati i utjecati na politike koje oblikuju naše svakodnevne živote, kazala je Lugarić.
Predsjednica Odbora Lugarić naglasila je da najveću odgovornost imaju političke stranke jer one odlučuju tko će biti kandidatkinja, tko će voditi listu i tko će napredovati. Nadalje je kazala: „SDP je rodni paritet ugradio u svoj Statut, a za ostvarivanje stvarne ravnopravnosti potrebni su učinkovite sankcije za kršenje kvota, pravedniji raspored kandidatkinja i kandidata, paritet u saborskim radnim tijelima te jasan plan za ostvarivanje političkog pariteta do 2030. godine. Nadalje, odluke o vrtićima, skrbi za starije, plaćama, zdravstvu i sigurnosti utječu na živote žena i muškaraca. Stoga žene moraju ravnopravno sudjelovati u njihovu donošenju. Četrdeset posto nije politički paritet. To je zakonski minimum. Cilj mora biti 50 prema 50 – na listama, u stranačkim vodstvima i svugdje gdje se donose odluke. Žene ne traže povlasticu ni mjesto koje im netko treba pokloniti već traže da se društvo prestane ponašati kao da stol za kojim se odlučuje prirodno pripada muškarcima“. Zaključno je naglasila da paritet nije ustupak ženama, nego mjera kvalitete demokracije.
Potpredsjednica Hrvatskoga sabora Sabina Glasovac govorila je o ravnopravnoj zastupljenosti žena kao ključnom demokratskom pitanju.
U nastavku okruglog stola, Mirjana Kučer iz istraživačkog tima Ženske mreže Hrvatske i udruge Domine Split, predstavila je rezultate istraživanja o iskustvima žena u lokalnoj politici, s naglaskom na prepreke političkom sudjelovanju i preporuke za unaprjeđenje zastupljenosti žena.
U sklopu stručnih izlaganja Dubravka Šimonović, predsjednica udruge Paritet sada i bivša posebna izvjestiteljica Ujedinjenih naroda za nasilje nad ženama, govorila je o međunarodnim mehanizmima za ravnopravno sudjelovanje žena u političkom odlučivanju, od Konvencije CEDAW do načela političkog pariteta. Izv. prof. dr. sc. Antonija Petričušić s Pravnog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu predstavila je hrvatski pravni okvir političke ravnopravnosti žena, dok je prof. dr. sc. Snježana Vasiljević govorila o europskom okviru političkog pariteta i mogućnostima djelovanja Europske unije u području ravnopravne zastupljenosti žena.
Putem video obraćanja u rad okruglog stola uključile su se zastupnice u Europskom parlamentu Biljana Borzan, koja je predstavila europska iskustva i mogućnosti unaprjeđenja političke participacije žena te Željana Zovko, koja je istaknula važnost političkog pariteta kao europskog cilja i ravnopravne zastupljenosti žena na mjestima političkog odlučivanja.
U moderiranoj raspravi o iskustvima žena u lokalnoj politici sudjelovale su Iva Ivšić, gradska zastupnica u Gradskoj skupštini Grada Zagreba, Ružica Jakšić, vijećnica u Županijskoj skupštini Splitsko-dalmatinske županije, Ema Culi, gradska zastupnica u Gradskoj skupštini Grada Zagreba, i Ana Marija Đurđ, potpredsjednica Županijske skupštine Koprivničko-križevačke županije. Raspravljalo se o iskustvima žena u lokalnim predstavničkim tijelima, preprekama političkom djelovanju, mogućnostima utjecaja na donošenje odluka te načinima jačanja zastupljenosti žena u lokalnoj politici.
U dijelu rasprave posvećenom nacionalnoj razini sudjelovale su saborske zastupnice Rada Borić, Anka Mrak-Taritaš i Dalija Orešković, koje su govorile o zastupljenosti žena u nacionalnoj politici, političkim i institucionalnim preprekama, položaju žena u političkim strankama te mogućnostima unaprjeđenja ravnopravnosti u političkom odlučivanju. Raspravu i završne zaključke skupa vodila je Marina Švagelj Jažić iz Ženske mreže Hrvatske i udruge HERA Križevci.
Cilj skupa bio je potaknuti međustranački i međuinstitucionalni dijalog o ravnopravnoj zastupljenosti žena u politici, preprekama njihovu političkom sudjelovanju te mogućnostima ostvarivanja stvarnog političkog pariteta. Poseban naglasak stavljen je na povezivanje lokalne, nacionalne i europske razine odlučivanja kroz sudjelovanje političarki, predstavnica institucija i stručnjakinja za ravnopravnost spolova.