Grozdana Perić, Gordan Maras i Žarko Tušek sudjeluju na Međuparlamentarnoj konferenciji o stabilnosti, gospodarskoj koordinaciji i upravljanju u Europskoj uniji

Helsinki - Predsjednica Odbora za financije i državni proračun Grozdana Perić, predsjednik Odbora za rad, mirovinski sustav i socijalno partnerstvo Gordan Maras i član Odbora za gospodarstvo Žarko Tušek sudjeluju u radu Međuparlamentarne konferencije o stabilnosti, gospodarskoj koordinaciji i upravljanju u Europskoj uniji koja se 30. rujna i 1. listopada održava u Helsinkiju.

Konferenciju je otvorila potpredsjednica Parlamenta Finske Tuulae Haatainen, a uvodni govor održao je predsjednik parlamentarnog odbora za financije Johannes Koskinen.

Najvažnije teme prve sjednice pod nazivom "Gospodarsko upravljanje unutar Ekonomske i monetarne unije (EMU): Što je sljedeće?" bile su kratkoročni i dugoročni prioriteti u okviru inicijative osnaživanja i otpornosti Ekonomske i monetarne unije, sljedeći koraci u izgradnji bankovne unije i unije tržišnog kapitala te uloga Europskog parlamenta i nacionalnih parlamenata u demokratskoj kontroli okvira gospodarskog upravljanja. Sadašnji okvir EU-a za ekonomsko upravljanje temelji se na zakonskim propisima EU-a, tj. direktivama i uredbama. Revizija je provedena na temelju tzv. "paketa od šest mjera" u 2011. i "paketa od dvije mjere" u 2013. godini, dok je sam okvir integriran u Europski semestar za usklađivanje ekonomske politike. Njime se podupiru brojni ciljevi funkcionalne ekonomske unije, kao što je održivost fiskalne politike država članica; izbjegavanje nastanka makroekonomskih neravnoteža u državama članicama; te stvaranje okvirne stabilnosti EU-a za države članice europodručja koje su u poteškoćama i eventualno trebaju financijsku pomoć.

Uvodne govore održali su Klaus Regling, glavni direktor Europskog stabilizacijskog mehanizma, Marco Buti, generalni direktor Opće uprave za gospodarstvo i financije Europske komisije, te Olli Rehn, guverner Središnje banke Finske.

U okviru rasprave, predsjednica Odbora za financije Grozdana Perić osvrnula se na 20 godina Europske monetarne unije. - Prvom fazom može se smatrati razdoblje u kojemu je euro dosegnuo značaj druge najvažnije svjetske valute, iza američkog dolara. Gospodarska kriza 2008. godine može se nazvati drugom fazom, a u trećoj, fazi gospodarskog oporavka smo i danas, kazala je Perić. Zaključila je da, iako je Europski semestar koristan mehanizam, pitanje je može li se u Europskoj monetarnoj uniji uspostaviti sustav fiskalnih transfera jer, kad bi takav sustav postojao, države članice bi mogle lakše prebroditi eventualno novo nepovoljno razdoblje.

Rasprava tijekom druge sjednice na temu "Nakon Strategije Europa 2020. za rast i zapošljavanje: novi ciljevi i pokazatelji?" bila je fokusirana na temeljne ciljeve sljedećeg strateškog programa za rast i radna mjesta u EU-u. Uz osvrt na ciljeve, oblikovanje i primjenu Strategije Europa 2020., sudionici su pokušali odgovoriti na pitanja koja bi trebala biti uloga čimbenika, kao što su regije, socijalni partneri i civilno društvo u definiranju neke nove strategije te koji bi trebao biti odnos između sveobuhvatne političke strategije i okvira Europskog semestra. Uvodne govore održali su Fabrice Murtin, voditeljica Odjela za blagostanje i stanje domaćinstva Organizacije za ekonomsku suradnju i razvoj (OECD), Vesa Vihriälä, profesor Prakse na Sveučilištu u Helsinkiju te Marcel Haag, direktor za Radna mjesta, rast i ulaganja u Glavnom tajništvu Europske komisije.

Predsjednik Odbora za rad, mirovinski sustav i socijalno partnerstvo Gordan Maras u svom obraćanju istaknuo je da su ciljevi Strategije Europa 2020. predstavljali zajedničku viziju razvoja u državama članicama, no cilj iduće strategije za rast i zapošljavanje bi trebao biti ubrzavanje konvergencije među državama članicama. Buduće politike trebale bi biti usmjerene prema stvaranju održivih i kvalitetnih poslova i razvoja vještina koje bi bile sukladne s digitalizacijom, automatizacijom, demografskim trendovima i ostalim izazovima modernog društva. Zaključno je istaknuo da je za uspješniju provedbu budućih politika na ovom području nužna bolja povezanost nacionalnih ciljeva i ciljeva na razini EU-a, te poboljšana suradnja svih dionika, posebice socijalnih partnera i organizacija civilnog društva.