Poštovana predsjednice Parlamentarne skupštine, poštovana glavna tajnice, poštovane kolege,
drago mi je da je ova tema uključena u našu razmjenu mišljenja iz dva razloga.
Prvo, održivi razvoj i njegovi ciljevi naše su političko opredjeljenje od 2000. godine. To opredjeljenje dodatno smo osnažili UN-ovom Agendom 2030.
Drugo, ljudska prava su srž vrijednosti Vijeća Europe, a ciljevi održivog razvoja tiču se ljudskih prava svih osoba. Stoga se oni izravno odnosi i na sve države članice Vijeća Europe.
Dodatno, s obzirom na činjenicu da Agenda nije pravno obvezujući dokument i da je provedba postavljenih ciljeva i pod-ciljeva usporena, dobro je da mi, parlamentarci, imamo priliku razmijeniti mišljenja o tome kako ubrzati njezin napredak. Na taj način možemo oživjeti politički zamah i početni entuzijazam.
Svi se slažemo da je provedba održivog koncepta ključna za postizanje ravnoteže između gospodarskih, socijalnih i okolišnih potreba današnjeg globaliziranog društva, suočenog s brojnim izazovima – poput siromaštva, gladi, nezaposlenosti, migracija, klimatskih promjena ili sigurnosnih prijetnji. Isto tako smo svjesni da nijedna država ne može sama odgovoriti na te izazove.
Stoga je Hrvatska odlučna preuzeti svoj dio odgovornosti. Za nas su dostojanstvo svakog pojedinca i poštovanje temeljnog načela da nitko nigdje u svijetu "ne smije biti ostavljen po strani" u središtu djelovanja.
Na nacionalnoj razini jedan od prvih dokumenata koji se odnosi na održivi razvoj bila je Deklaracija o zaštiti okoliša Hrvatske, koju je Hrvatski sabor usvojio 1992. godine – samo 5 mjeseci nakon što smo postali međunarodno priznata zemlja.
Danas je ključni dokument Strategija održivog razvoja iz 2009. godine, ali trenutačno je u izradi novi dokument – Nacionalna razvojna strategija Republike hrvatske do 2030.
Proširivši viziju koju smo nazvali „Hrvatska kakvu želimo“, ova će strategija objediniti prioritete i pridonijeti održivom razvoju i demografskoj obnovi Hrvatske u sljedećem desetljeću.
Tijekom izrade Strategije organizirane su brojne komunikacijske aktivnosti, a postupak je veoma uključiv – obuhvaća različite skupine dionika, od javnog sektora, zastupnika, civilnog društva, akademske zajednice i privatnog sektora do djece i mladih.
Također, Hrvatska je u srpnju ove godine predstavila svoj prvi Dobrovoljni nacionalni pregled o provedbi Agende. Dopustite mi također spomenuti da Indeks ciljeva održivog razvoja rangira Hrvatsku na 22. mjesto od 162 zemalja, što nam daje dobre šanse da postanemo jedan od lidera u prijelazu prema održivosti.
Zaključno, želio bih naglasiti da završavamo intenzivne pripreme za predsjedanje Europskom unijom u prvoj polovici sljedeće godine, tijekom kojeg ćemo nastaviti raditi na promicanju Agende 2030 u Europskoj uniji, Ujedinjenim narodima, Vijeću Europe i drugim multilateralnim forumima.
Zahvaljujem.