.png)
Poštovani predsjedniče Europskog parlamenta, poštovane predsjednice i predsjednici nacionalnih parlamenata (zapadnog Balkana), poštovane kolegice i kolege,
pozdravljam inicijativu predsjednika Sassolija da organizira ovaj samit.
Sa zadovoljstvom sam se odazvao njegovu pozivu da sudjelujem na ovom sastanku kao poseban gost uime hrvatskog predsjedanja Vijećem Europske unije.
Uvjeren sam da će Europski parlament danas pružiti političku potporu daljnjem nastavku proširenja i europskoj perspektivi zemalja jugoistočne Europe.
Ali isto tako čuti i razmišljanja kolega iz našeg susjedstva.
Proširenje je jedan od prioriteta hrvatskog predsjedanja.
Govoreći iz iskustva našeg pristupanja Europskoj uniji, Europski parlament je uvijek bio – mogu to slobodno reći – „najotvorenija“ europska institucija koja je uvijek davala potporu kako samom proširenju tako i reformskim procesima u Hrvatskoj.
Ovaj današnji sastanak ima dobar „timing“ – uoči daljnjih važnih odluka na razini europskih institucija:
- uskoro očekujemo prijedlog Europske komisije o obnovljenoj metodologiji procesa pregovaranja,
- na proljeće ide novi Komisijin paket proširenja.
- Tu su naravno i sve popratne rezolucije Europskog parlamenta,
- kao i dva sastanka Europskog vijeća. Prvi u ožujku, a zatim i Zagrebački samit u svibnju.
Poštovani kolege,
Za Hrvatsku, politika proširenja uvijek je bila jedna od najuspješnijih politika Europske unije.
To dokazuju sva dosadašnja proširenja, uključujući i Hrvatsku.
I sada, kao država članica, Hrvatska se zalaže za politiku otvorenih vrata.
Kada govorimo o jugoistoku Europe – gledajući geostrateški – možemo slobodno reći da se prije radi o zaokruživanju, odnosno kompletiranju prostora Europske unije.
Danas živimo u složenom globalnom okruženju, s mnogim unutarnjim i vanjskim izazovima poput:
krize multilateralizma i međunarodnog prava, izazova klimatskih promjena, nove utrke u naoružanju i terorističkih ugroza, uz stalni pritisak migracija, trgovinskih ratova te širenja lažnih vijesti i dezinformacija na digitalnim platformama.
Osnaživanje sigurnosti traži od Europske unije da konsolidira svoj politički prostor.
Jedan od tih sigurnosnih izazova – onaj migrantski – pokazuje stratešku važnost ovog prostora za Europu.
Svako daljnje slabljenje politike proširenja, kao najučinkovitijeg instrumenta vanjske politike Unije, može dovesti do nestabilnosti u njezinu neposrednom susjedstvu.
I jačanje političkih i gospodarskih utjecaja drugih aktera već prisutnih na ovom prostoru.
Stoga Europska unija ne može oklijevati već mora preuzeti svoju odgovornost.
Ovdje, želim naglasiti da je proširenje dvosmjeran proces.
Ono je važno za stabilnost jugoistoka Europe i njegovo osnaživanje, ali je od interesa i za samu Europsku uniju u političkom, sigurnosnom i gospodarskom pogledu.
Osim ovog sigurnosnog aspekta, Unija ovom politikom također širi zonu svog gospodarskog rasta. I obrnuto.
Vjerujem da se možemo složiti da zemlje koje su postale članice u zadnjim krugovima proširenja, uključujući Hrvatsku, društveno i gospodarski izgledaju snažnije nego prije članstva.
Taj razvoj temelji se i na prihvaćanju svih vrijednosti na kojima Europska unija počiva – mir i sloboda, demokracija, vladavina prava, zaštita ljudskih i manjinskih prava, gospodarski napredak, solidarnost, suradnja i zajedništvo.
I tu leži ta transformacijska snaga Europske unije i njezine politike proširenja.
Poštovani kolege,
Hrvatska se zalaže za vraćanje vjerodostojne europske političke predanosti prema jugoistoku Europe.
Vjerodostojnost ove politike čini, s jedne strane obveza Europske unije da ispuni svoja obećanja i nastavi s jasnom europskom perspektivom – temeljenom na jasnom procesu pristupanja, vođenom načelom vlastitih postignuća i pravedne uvjetovanosti.
I na tome treba inzistirati i dalje.
S druge strane, zemlje jugoistoka Europe trebaju jačati temeljne vrijednosti Europske unije, ispuniti zadane kriterije, provoditi reforme, poduzeti istinske napore u demokratskoj preobrazbi, uz snažnu političku volju i stvarne dugoročne rezultate.
Na tom putu, posebno je važno rješavanje otvorenih pitanja između država u duhu dijalogu radi daljnje demokratske konsolidacije i jačanja stabilnosti.
Jedino tako, svi zajedno, možemo biti vjerodostojni akteri i pouzdani partneri.
Stoga žalimo zbog nesuglasja oko otvaranja pregovora s Albanijom i Sjevernom Makedonijom jer su obje zemlje ispunile sve potrebne korake.
Ne želimo da ta odluka ima negativne političke posljedice za cijelu regiju i bude uzrokom gubitka povjerenja u Europsku uniju.
Stoga će Hrvatska raditi na postizanju političke odluke temeljene na potvrđenoj europskoj perspektivi za sve zemlje.
Zalagat ćemo se za otvaranje pregovora sa Sjevernom Makedonijom i Albanijom te za napredak Bosne i Hercegovine prema dobivanju statusa kandidata i Kosova kao potencijalnog kandidata.
Ujedno, potreban nam je i daljnji napredak u pregovorima Srbije i Crne Gore.
Vjerujemo da ćemo uspjeti postići suglasje o ovim važnim odlukama i napraviti pomak do ožujka, svakako prije Zagrebačkog samita u svibnju.
Kao što znate, vode se intenzivni razgovori hrvatskog premijera i drugih vodećih ljudi sa svim čelnicima država članica.
Komisija sa svoje strane radi u tri smjera:
- na prijedlogu metodologije koja bi omogućila da pregovori budu vjerodostojniji, predvidljiviji, politički i dinamični;
- na otvaranju pregovora sa Sjevernom Makedonijom i Albanijom
- te na potpori gospodarskom razvoju.
U tom kontekstu, sastanak na vrhu u Zagrebu postaje još važniji.
Cilj nam je da on bude nova prigoda da ponovo potvrdimo privrženost Europske unije jugoistoku Europe i da bude referentan za sljedeće desetljeće za zemlje jugoistoka Europe.
Zahvaljujem.