Poštovani, gospođe i gospodo.
Prošlo je punih 68 godina od proboja logoraša iz koncentracijskog logora Jasenovac. U tih gotovo sedam desetljeća na ovom su se prostoru dogodile mnoge velike promjene, mijenjale su se vladajuće ideologije, politički i ekonomski sustavi, nestajale su i stvarale se nove države. Nažalost - svima nam je to poznato - nije se sve uvijek odvijalo mirnim putem i dogovorima.
Raspad bivše SFRJ izbacio je na površinu dugo potiskivane šovinističko-nacionalističke strasti agresiju i rat zbog kojih su i tijekom Drugog svjetskog rata na ovim prostorima bili ubijeni milijuni ljudi. Nažalost, nije bilo pošteđeno ni područje Spomen područje Jasenovac iz kojeg su se desetljećima prije toga slali apeli za čovječnošću, tolerancijom i politikom mira.
U današnjem hrvatskom društvu i u izvorišnim osnovama Ustava današnje Hrvatske istaknute su upravo vrijednosti antifašizma i visoki doprinos hrvatskog naroda borbi protiv fašizma u Drugom svjetskom ratu. Briga za te vrijednosti i briga za antifašističke temelje ne prestaje u demokraciji – dapače ona je sve značajnija.
Hrvatska će uskoro ući u Europsku uniju koja počiva na vrijednostima slobode, demokracije, suradnje i ravnopravnosti među narodima, na antifašističkim idealima potaknutima upravo strahotama Drugog svjetskog rata.
Stoga je današnja komemoracija žrtvama Spomen područja Jasenovac posebna i drugačija od svih prethodnih. Hrvatska se nalazi na razdjelnici – svakako važnoj i povijesnoj. Na zajedničkoj odgovornosti za mir i za razvoj Europe. Hrvatska uživa i razvija europske vrijednosti.
Ulazak u Europsku uniju ne znači samo ostvarenje strateškog političkog cilja. Članstvo u Europskoj uniji na neki način je i potvrda da je naša država sazrela u pogledu ostvarivanja demokratskih standarda, prije svega na području poštivanja ljudskih prava, temeljnih sloboda, tolerancije i uvažavanja drugih i drugačijih.
To nas svakako ispunjava ponosom i radošću te nas potiče da ne posustanemo, da nastavimo stazama očuvanja dostignutih demokratskih sloboda i vrijednosti. To je obveza današnje i budućih generacija hrvatskih građana i hrvatskog naroda.
Ali koliko god se veselili ostvarenom napretku i uspjesima, nikada ne smijemo zaboraviti trnovit put koji smo prošli da bismo izgradili društvo visokih demokratskih standarda. Društvo europskih demokratskih vrijednosti.
Na tom putu bilo je puno političkog posrtanja i padova, a najveći pad u političkom i moralnom smislu bila je svakako takozvana Nezavisna Država Hrvatska čiji je sramotni rezultat bio koncentracijski logor Jasenovac.
Žrtve jasenovačkog logora kao i ostalih koncentracijskih kampova nacifašističkih režima za vrijeme Drugog svjetskog rata na tlu Europe obvezuju sve europske naraštaje na poštovanje demokratskih načela kao jamstva života u miru i slobodi.
Patnje nedužnih ljudi mučenih i ubijanih u Jasenovcu – Židova, Srba, Roma kao i svih protivnika ustaškog režima – ne smiju nikada biti zaboravljene. Svi mi rođeni nakon Drugog svjetskog rata njihovi smo vječiti dužnici.
Strahote Jasenovca i zločinačka politika nacifašističkog ustaškog režima pokrenuli su na tlu Hrvatske jedan od najmasovnijih pokreta otpora za slobodu te poslijeratnim generacijama omogućili život u miru.
Snaga i još živi, slobodarski duh hrvatskog antifašističkog pokreta bili su snažan adut i u stvaranju današnje, neovisne i demokratske hrvatske države.
Zato ovaj Memorijalni centar ima važnu zadaću da čuva trajni spomen na patnje i žrtve nedužnih ljudi stradalih od pristaša jedne bezumne i krvničke ideologije.
No, on nas istodobno uči na međusobno razumijevanje i poštovanje kao preduvjet života u miru i slobodi. Uči nas da budemo bolji ljudi i da budemo odgovorni građani koji će - svaki vlastitim primjerom - poticati na suradnju i uzajamnu solidarnost gradeći i razvijajući državu kao naš zajednički dom ljudskih prava i sloboda.
Na kraju, svim žrtvama koncentracijskog logora Jasenovac u ime Hrvatskog sabora i u svoje osobno ime izražavam najdublji pijetet i poštovanje. Hvala na pozornosti.