Odbor za rad, mirovinski sustav i socijalno partnerstvo Hrvatskoga sabora na 18. sjednici održanoj 11. prosinca 2012. godine, raspravljao je o Prijedlogu zakona o uskrati isplate pojedinih materijalnih prava zaposlenima u javnim službama, s Konačnim prijedlogom zakona, P.Z. br. 228, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora, dostavila Vlada Republike Hrvatske, aktom od 06. prosinca 2012. godine.
Odbor je navedeni akt raspravio sukladno čl.75. Poslovnika Hrvatskoga sabora, kao matično radno tijelo.
U uvodnom izlaganju predstavnik predlagatelja istaknuo je da se u području rada državnih i javnih službi primjenjuju kolektivni ugovori i sporazumi koji su zaključeni u vrijeme gospodarskog rasta.
Budući da su se gospodarske okolnosti promijenile, odnosno pogoršale, nužno je provesti mjere fiskalne štednje radi smanjenja javnog duga. Zbog nedostatka sredstava za isplatu ugovorenih matrijalnih prava nužno je ili privremeno ograničiti neka od ugovorenih prava ili smanjiti broj zaposlenih kako bi se smanjili ukupni troškovi. S obzirom da je zajedničko opredjeljenje socijalnih partnera da se sačuvaju radna mjesta i održi zaposlenost, rješenje se pokušalo pronaći izmjenama postojećih kolektivnih ugovora kako bi se ostvarile uštede.
Nadalje, predlagatelj je pojasnio da se materijalna prava zaposlenih u državnim i javnim službama financiraju iz Državnog proračuna, te da je potpisan novi Kolektivni ugovor za državne službenike i namještenike u kojem je ugovorena neisplata prigodnih nagrada. Stoga je nužno uskratiti isplatu božićnice za 2012 i 2013. godinu i regresa za 2013. i zaposlenima u javnim službama.
Predlagatelj je istaknuo da ovaj Zakon ne znači suspenziju socijalnog dijaloga. Pritom je naglasio da je ovaj Zakon ograničenog vremenskog trajanja, a intervenciju Vlade u važeće Kolektivne ugovore u iznimnim situacijama (ograničeno vrijeme trajanja i pogoršane gospodarske okolnosti) ne zabranjuje niti Međunarodna organizacija rada.
U raspravi je iznijeto mišljenje po kojemu je ovaj Zakon, odnosno čl. 3. kojim se suspendira čl.7., st.3. Zakona o radu dovodi u pitanje slobodu kolektivnog pregovaranja.
Većina članova Odbora drži da odgovorno postupanje zahtijeva kako donošenje, tako i provođenje i nepopularnih mjera poput ovoga Zakona.
Nadalje, u raspravi je istaknuto da je nužno u što skorijem vremenu donijeti poseban Zakon o plaćama u državnoj službi, te da je nedopustivo da se rasponi koeficijenata za izračun plaće (za istu stručnu spremu i isti opis poslova) višestruko razlikuju između, primjerice: agencija, zavoda, ministarstava, i dr., a odgovorno ponašanje nalaže i u ovim situacijama ujednačene plaće, odnosno prava, tim više jer se svima njima osiguravaju plaće u Državnom proračunu.
U raspravi je predlagatelj pojasnio u kojoj su fazi pregovori sa sindikatima oko potpisivanja Temeljnog kolektivnog ugovora za javne službe, te kako napreduju pregovori s granskim sindikatima.
Nakon provedene rasprave, Odbor je većinom glasova (7 za) i (1 protiv) odlučio predložiti Hrvatskome saboru da donese
Zakon o uskrati isplate pojedinih materijalnih prava zaposlenima
u javnim službama
Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora Odbor je odredio predsjednika Odbora, Silvana Hrelju.
Predsjednik Odbora
Silvano Hrelja