Zagreb - Potpredsjednik Hrvatskoga sabora Josip Friščić primio je u radni posjet voditelja Ureda Svjetske banke u Hrvatskoj Andrasa Horvaija.
Potpredsjednik Friščić osvrnuo se na upravo izglasani Zakon o jamstvenom fondu za gospodarski oporavak i razvitak, koji se donosi kao jedna od mjera za prevladavanje teškoća u gospodarstvu, u cilju rasta proizvodnje, zaposlenosti i konkurentnosti hrvatskih poduzetnika. Sredstva jamstvenog fonda iznose 2 milijarde kuna. "Spremni smo pomoći onima koji imaju jasne programe, a cilj je oporavak gospodarstva", rekao je potpredsjednik Sabora. Osvrnuo se i na kreditnu liniju Svjetske banke u visini od 200 milijuna eura koju je ta međunarodna financijska institucija odobrila Hrvatskoj, putem koje želi poduprijeti nastojanja hrvatske Vlade da ublaži utjecaj svjetske gospodarske krize u Hrvatskoj. Aktualni kredit treba pomoći Hrvatskoj da očuva makroekonomsku stabilnost i primjereni proračunski okvir i da pomogne najranjivijim skupinama građana da prebrode teškoće u gospodarstvu. "Kada je riječ o aktivnostima Svjetske banke u Hrvatskoj, izražavam zadovoljstvo ne samo s pozicije potpredsjednika Sabora nego i kao bivši župan Koprivničko-križevačke županije, u kojoj je uz pomoć Svjetske banke realiziran pilot-program reforme zdravstva u Hrvatskoj", rekao je Friščić.
O važnosti i uspješnoj realizaciji tog pilot-programa, a u cilju dostizanja europskih standarda zdravstvene skrbi, govorio je i Andras Horvai. Naglasio je da je Svjetska banka spremna pomoći Hrvatskoj u gospodarskom oporavku. Svjestan je da je Vlada donijela neke teške odluke za očuvanje makroekonomske stabilnosti te je izrazio uvjerenje da će ova godina pružiti još prilika za reforme, čime bi se omogućio gospodarski rast i završetak pristupnog procesa Hrvatske za članstvo u Uniji. Zajam za razvojnu politiku u fiskalnom, socijalnom i financijskom sektoru u iznosu od 200 milijuna eura Odbor izvršnih direktora Svjetske banke odobrio je Hrvatskoj 12. siječnja ove godine.
Potpredsjednik Friščić kazao je da je Vlada odlučna provesti zacrtane reforme, a neke uključuju i određen preustroj "kako bi mogli funkcionirati po načelima funkcioniranja tijela Europske unije". Rekao je da je smanjivanje javne potrošnje i njezino dovođenje u realne okvire bila nužnost te da su građani bili svjesni da se u složenoj gospodarskoj situaciji može trošiti samo ono s čime se raspolaže. "Zasigurno, ako nema stvaranja nove vrijednosti, uzaludne su priče o trošenju i dizanju standarda. Stoga je prioritet pomoći gospodarstvu da se ubrza njegov oporavak", rekao je.
Razgovaralo se i o hrvatskoj poljoprivredi. Vidljiv je napredak u poimanju da hrvatska poljoprivreda treba biti usporediva s europskom, rekao je potpredsjednik Friščić. Hrvatski seljak i obiteljsko gospodarstvo treba biti pripremljeno za tržišnu utakmicu koja ga čeka na europskom tržištu. Istaknuo je da je znatan broj obiteljskih gospodarstava učinio potrebne prilagodbe pa tako više od 70 posto proizvodnje mlijeka ispunjava europske standarde. Sve to znači da su sredstva i mjere donijeli rezultate.