.png)
Zagreb - Potpredsjednik Hrvatskoga sabora Josip Friščić primio je u službeni posjet veleposlanika Francuske Republike u Republici Hrvatskoj Jérômea Pasquiera.
Potpredsjednik Friščić zahvalio je na potpori koju Francuska pruža Hrvatskoj još od priznanja Hrvatske sve do danas. Istaknuo je da su francuski stručnjaci dali svoj doprinos prilikom izrade programa razvoja hrvatske poljoprivrede i njenog integriranja u zajedničku europsku poljoprivrednu politiku. Razlog zalaganja Hrvatske za razvoj modela obiteljskih gospodarstava je taj što cilj nije samo proizvodnja već i održavanje života, stvarajući uvjete da čovjek na selu može živjeti od svog rada. Potpredsjednik Friščić istaknuo je ulogu Francuske u snažnijem povezivanju mediteranskih zemalja, pitanjima zaštite mora, te vodeću ulogu Francuske u osmišljavanju zajedničke europske poljoprivrede politike.
Francuski veleposlanik rekao je da je Francuska posebno zainteresirana za teme poljoprivrede kao i osmišljavanje zajedničke poljoprivredne politike, posebice u svjetlu činjenica da Francuska posjeduje velike poljoprivredne površine i da mnogo ljudi u toj zemlji živi od poljoprivrede. Međutim, naglasio je da sve važnija tema postaje zaštita okoliša jer Francuska želi održati ujednačenu poljoprivrednu aktivnost na čitavom području. Istaknuo je da Francuska čvrsto računa na potporu Hrvatske u pitanjima zajedničke europske poljoprivredne politike kad Hrvatska postane članica EU. Francuski stručnjaci već sada rade s hrvatskom vladom kako bi ona uskladila svoju poljoprivrednu politiku s europskom. Francuska računa na Hrvatsku kad je riječ o Uniji za Mediteran, gdje sve mediteranske zemlje trebaju blisko surađivati po pitanju zaštite okoliša, rekao je francuski veleposlanik.
Pasquier se također zanimao za trenutnu političku situaciju u Hrvatskoj u svjetlu nedavnog izbora novog Predsjednika Republike Hrvatske. Potpredsjednik Friščić istaknuo je svoje uvjerenje da će novoizabrani predsjednik Ivo Josipović dati punu podršku trima ciljevima i prioritetima Vlade: završetku pristupnih pregovora koje Hrvatska vodi s Europskom unijom, borbi protiv korupcije i izlasku iz gospodarske krize. Rekao je da je Hrvatski sabor učinio golemi posao na usklađivanju zakonodavstva s pravnom stečevinom EU. Usklađeno je 574 zakona, a ostalo ih je još 12, koji će biti upućeni u saborsku proceduru po prihvaćanju ustavnih promjena.