7th term of the Croatian Parliament (22 December 2011 - 28 December 2015)

Odbor za rad, mirovinski sustav i socijalno partnerstvo Hrvatskoga sabora na 63. sjednici održanoj 16. rujna 2015. godine, raspravljao je o Prijedlogu zakona o dopuni  Zakona o Umirovljeničkom fondu, s Konačnim prijedlogom zakona, P.Z. br. 902, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora, dostavila Vlada Republike Hrvatske, aktom od  10. rujna  2015. godine.

Odbor je navedeni akt raspravio sukladno čl. 83. Poslovnika Hrvatskoga sabora, kao matično radno tijelo.

U uvodnome izlaganju predstavnik predlagatelja  kratko je obrazložio kako je  Zakon o Umirovljeničkom fondu donesen i primjenjuje se radi izvršenja obveza proizašlih iz Zakona o provođenju Odluke Ustavnog suda Republike Hrvatske od 12. svibnja 1998. kojim je uređeno obeštećivanje korisnika mirovine.
Na temelju Zakona osnovan je poseban Umirovljenički fond iz kojega su se korisnicima mirovina ili njihovim nasljednicima iz prvoga nasljednog reda svake godine isplaćivale svote pojedinačnih obeštećenja, po dva modela:
- Model A, prema kojemu se isplata polovične svote obeštećenja obavljala u roku od dvije godine, i
- Model B, prema kojemu se obeštećenje obavljalo u roku od šest godina, s počekom od dvije godine.
HPB Invest d.o.o. Društvo za upravljanje Umirovljeničkim fondom je 19. prosinca 2013. godine isplatio posljednju, 6. ratu obeštećenja umirovljenicima, te je Republika Hrvatska, kao osnivač Fonda, izvršila svoju posljednju obvezu isplate obeštećenja svim članovima Fonda.
Prema odredbi članka 24. Zakona, Društvo za upravljanje Fondom dužno je u registru Fonda voditi  Republiku Hrvatsku kao člana Fonda. Republici Hrvatskoj pripadaju udjeli preminulih članova Fonda koji nemaju nasljednike prvoga nasljednog reda ili nasljednici nemaju zakonsko pravo stjecanja i raspolaganja udjelima.
Nadalje, Republici Hrvatskoj pripadaju i udjeli člana Fonda kojemu je na propisan način dostavljen obrazac posebne izjave, a koji se nije očitovao Društvu za upravljanje Fondom o njihovom raspolaganju u roku od dvije godine računajući od dana određenog za posljednju isplatu njegovih udjela, odnosno do likvidacije Fonda pa mu se ne može izvršiti isplata udjela.

Budući da rok za isplatu udjela članovima Fonda istječe 18. prosinca 2015. godine, ovim se Zakonom predlaže da se navedena sredstva koja su pripala Republici Hrvatskoj, prenamijene za isplatu jednokratnog novčanog primanja korisnicima mirovine u sustavu obveznog mirovinskog osiguranja generacijske solidarnosti sukladno odluci Vlade Republike.
Naime, Vlada Republike Hrvatske donijet će odluku u roku od 30 dana od dana stupanja na snagu ovoga  Zakona, kojom će utvrditi krug korisnika, iznos i način isplate, a isplatu jednokratnog novčanog primanja obavit će po službenoj dužnosti Hrvatski zavod za mirovinsko osiguranje.
U raspravi je istaknuto da je ovo unatoč nevelikim novčanim  iznosima  socijalan i pravičan model osiguranja božićnica za umirovljenike.

Nakon provedene rasprave, Odbor je jednoglasno (7 „za“) odlučio predložiti Hrvatskome saboru da donese 

Zakon o dopuni Zakona o Umirovljeničkom fondu

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora Odbor je odredio predsjednika Odbora, Silvana Hrelju.

Predsjednik Odbora

Silvano Hrelja

Odbor za rad, mirovinski sustav i socijalno partnerstvo Hrvatskoga sabora na 62. sjednici održanoj 7. srpnja 2015. godine, raspravljao je o Prijedlogu zakona o izmjenama i dopunama Zakona o osiguranju potraživanja radnika u slučaju stečaja poslodavca, P.Z. br.857, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora, dostavila Vlada Republike Hrvatske, aktom od 24. lipnja 2015. godine.

Odbor je navedeni akt raspravio sukladno čl.83. Poslovnika Hrvatskoga sabora, kao matično radno tijelo.

U uvodnome izlaganju predstavnik predlagatelja istaknuo je da se predloženim  izmjenama i dopunama Zakona uređuje isplata do tri mjesečne plaće, odnosno naknade plaće u visini minimalne plaće radnicima poslodavca kojem je blokiran račun zbog nemogućnosti prisilne naplate neisplate plaće.
Predlagatelj je dodatno pojasnio rješenja predložena u čl.6. i čl.8. ovoga Zakona, a članovi su u kraćoj raspravi podržali predložene izmjene koje idu u prilog zaštite radnika.

Nakon provedene rasprave, Odbor je jednoglasno (8 „za“) odlučio predložiti Hrvatskome saboru da donese 

Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o osiguranju potraživanja radnika u slučaju stečaja poslodavca,

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora Odbor je odredio predsjednika Odbora, Silvana Hrelju.

Predsjednik Odbora
Silvano Hrelja

Odbor za rad, mirovinski sustav i socijalno partnerstvo Hrvatskoga sabora na 62. sjednici održanoj 7. srpnja  2015. godine, raspravljao je o Konačnom prijedlogu zakona o reguliranim profesijama i priznavanju inozemnih stručnih kvalifikacija,  P.Z.E. br.821, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora, dostavila Vlada Republike Hrvatske, aktom od 24. lipnja 2015. godine.

Odbor je navedeni akt raspravio sukladno čl.83. Poslovnika Hrvatskoga sabora, kao matično radno tijelo.

U uvodnome izlaganju predstavnik predlagatelja obrazložio je razlike između rješenja koja se predlažu Konačnim prijedlogom zakona u odnosu na rješenja iz Prijedloga zakona, a koja se odnose na terminološko i nomotehničko usklađivanje.

Nakon provedene rasprave, Odbor je jednoglasno (8 „za“) odlučio predložiti Hrvatskome saboru da donese

Zakon o reguliranim profesijama i priznavanju inozemnih stručnih kvalifikacija

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora Odbor je odredio predsjednika Odbora, Silvana Hrelju.

Predsjednik Odbora
Silvano Hrelja

Odbor za rad, mirovinski sustav i socijalno partnerstvo Hrvatskoga sabora na 61. sjednici održanoj 10. lipnja 2015. godine, raspravljao je o Prijedlogu strategije razvoja javne uprave za razdoblje od 2015. do 2020.godine, koji  je predsjedniku Hrvatskoga sabora, dostavila Vlada Republike Hrvatske, aktom od 21. svibnja 2015. godine.

Odbor je navedeni akt raspravio sukladno čl.179. Poslovnika Hrvatskoga sabora, kao zainteresirano radno tijelo.

U uvodnom izlaganju predstavnik predlagatelja kazao je da javna uprava predstavlja jedno od strateški važnih područja, a modernizacija javne uprave pridonijet će pružanju bržih i boljih javnih usluga. Javna uprava u u Republici Hrvatskoj obuhvaća tijela državne vlasti, tijela jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave i pravne osobe koje imaju javne ovlasti. Pritom je istaknuo kako Strategija ima za cilj uskladiti razvoj javne uprave s ciljevima Europe 2020., strategijom Europske unije kojom se želi podržati razvoj pametnog, održivog i uključivog gospodarstva do 2020. godine.

Razvoj javne uprave odvijat će se u 3 smjera.
- pojednostavljenje i modernizacija upravnog postupanja,
- unaprjeđenje sustava razvoja i upravljanja ljudskim potencijalima, odnosno stvaranje moderne javne službe,
- reforma upravnog sustava sukladno najboljoj praksi i iskustvima prema europskim standardima.
Naime u javnoj upravi radnopravni odnosi nisu regulirani na jedinstven način, kao ni sustav plaća, a sustav klasificiranja radnih mjesta u javnoj upravi ne primjenjuje se u potpunosti i nije standariziran. U javnim službama zaposleno je 151.158 službenika i namještenika, od čega je 56.220 službenika i namještenika zaposleno u državnim tijelima, a smo njih 25% sa VSS. Uvidom u strukturu zaposlenih jasno je da postojeći kapaciteti nisu u dovoljnoj mjeri razvijeni, odnosno sadašnja struktura zaposlenih neće moći odgovoriti zahtjevima moderne javne uprave.

Predložena reforma javne uprave omogućit će depolitizaciju i racionalizaciju javne uprave.

U raspravi su članovi Odbora podržali donošenje Strategije kao temeljnog akta kojim su određeni dugoročni ciljevi i smjernice za modernizaciju javne uprave.
Suglasni su članovi Odbora u ocjeni da je ovo jedna od najvažnijih reformi koja ima izravne učinke na gospodarstvo, te je neophodan opći konsenzus za postizanje pozitivnih učinaka.
Nadalje, iznijeto je mišljenje po kojemu je nužno izvršiti reviziju svih procesa unatoč otporima. Također, u raspravi je istaknuto da su ključni dio strategije učinkoviti provedbeni  planovi i pomlađivanje javne uprave koja će biti u službi građanima.

Nakon provedene rasprave, Odbor je većinom glasova (7 za i 2 sudržana) odlučio predložiti Hrvatskome saboru da donese

Strategiju razvoja javne uprave za razdoblje od 2015. do 2020. godine
 
Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora Odbor je odredio predsjednika Odbora, Silvana Hrelju.

Predsjednik Odbora
Silvano Hrelja

Odbor za rad, mirovinski sustav i socijalno partnerstvo Hrvatskoga sabora na  61. sjednici održanoj 10. lipnja  2015. godine, raspravljao je; Izvješće o radu obveznih mirovinskih fondova kojima upravlja Raiffeisen društvo za upravljanje obveznim i dobrovoljnim mirovinskim fondovima d.d.; Izvješće o radu obveznih mirovinskih fondova kojima upravlja ERSTE d.o.o. društvo za upravljanje obveznim i dobrovoljnim mirovinskim fondovima; Izvješće o radu AZ obveznih mirovinskih fondova za 2014. godinu; Izvješće o radu mirovinskih fondova PBZ CROATIA OSIGURANJE;  koja su  predsjedniku Hrvatskoga sabora, dostavili:Raiffeisen društvo za upravljanje obveznim i dobrovoljnim mirovinskim fondom d.d., aktom od 27.ožujka 2015. godine, ERSTE  d.o.o. društvo za upravljanje obveznim i dobrovoljnim mirovinskim fondom, aktom od 31. ožujka 2015. godine, Allianz ZB d.o.o. društvo za upravljanje obveznim mirovinskim fondom, aktom od 31. ožujka 2015. godine i PBZ CROATIA OSIGURANJE d.d. za upravljanje obveznim mirovinskim fondovima, aktom od 30. ožujka 2015. godine.

Odbor je navedeni akt  raspravio sukladno čl.179. Poslovnika Hrvatskoga sabora, kao zainteresirano radno tijelo.

Odbor je raspolagao pisanim mišljenjem Vlade Republike Hrvatske na navedena Izvješća.
U uvodnom izlaganju predstavnici su istaknuli da su zakonske promjene omogućile  nove, više standarde u poslovanju mirovinskih društava, a posebice na području upravljanja imovinom i upravljanja rizicima. Mogćnosti ulaganja obveznih mirovinskih fondova znatno su proširene, te je fondovima sada omogućeno da izravno sudjeluju u ulaganjima u infrastrukturne projekte.
U 2014. godini rezultati rada obveznih mirovinskih fondova bili su iznimno dobri. Pritom je istaknuto da je nedostatna stopa izdvajanja za II stup od 5%, a koja se nije od 2002. godine povećavala kako je bilo planirano.

U 2014. godini obvezni mirovinski fondovi su uspješno poslovali i ostvarili su značajne prinose.
U raspravi je dio članova Odbora ukazao predstavnicima fondova kako je negativna percepcija građana u odnosu na financijski sektor, te bi u tom smislu trebali djelovati i educirati građane i članove o važnosti izdvajanja u mirovinske fondove  kako za buduće korisnike mirovina tako i za  pozitivne gospodarske pomake u RH.

Također, u raspravi je iznijeto mišljenje po kojemu bi valjalo na kraći i pojednostavljeniji način prikazati strukturu prinosa (uplata i  ulaganja), tim više jer se u mirovinskim fondovima nalazi cca. 70 milijardi kuna, a radi se o imovini više od 1,7 milijuna građana RH.

Nakon provedene rasprave, Odbor je jednoglasno (8 za) odlučio predložiti Hrvatskome saboru da donese sljedeće zaključke:

PRIHVAĆA SE

a) IZVJEŠĆE O RADU OBVEZNIH MIROVINSKIH FONDOVA KOJIMA UPRAVLJA RAIFFEISEN DRUŠTVO ZA UPRAVLJANJE OBVEZNIM I DOBROVOLJNIM MIROVINSKIM FONDOVIMA d.d.;
b) IZVJEŠĆE O RADU OBVEZNIH MIROVINSKIH FONDOVA KOJIMA UPRAVLJA ERSTE d.o.o.DRUŠTVO ZA UPRAVLJANJE OBVEZNIM I DOBROVOLJNIM MIROVINSKIM FONDOVIMA.;
c) IZVJEŠĆE O RADU AZ OBVEZNIH MIROVINSKIH FONDOVA ZA 2014. GODINU.;
d) IZVJEŠĆE O RADU MIROVINSKIH FONDOVA PBZ CROATIA OSIGURANJE.

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora Odbor je odredio predsjednika Odbora, Silvana Hrelju.

Predsjednik Odbora
Silvano Hrelja

Odbor za rad, mirovinski sustav i socijalno partnerstvo Hrvatskoga sabora na 58. sjednici održanoj 22. travnja 2015. godine, raspravljao je o Prijedlogu zakona o reguliranim profesijama i priznavanju inozemnih stručnih kvalifikacija, prvo čitanje, P.Z.E. br. 821, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora, dostavila Vlada Republike Hrvatske, aktom od 26. ožujka 2015. godine.

Odbor je navedeni akt raspravio sukladno čl.83. Poslovnika Hrvatskoga sabora, kao matično radno tijelo.

U uvodnome izlaganju predstavnik predlagatelja istaknuo je da se ovim Zakonom usklađuje domaće zakonodavstvo s propisima Europske unije na području profesionalnih kvalifikacija.
Naime, Direktiva 2005/36/EZ o priznavanju stručnih kvalifikacija jamči nositeljima stručnih kvalifikacija koji su stekli svoje stručne kvalifikacije u jednoj od država članica pristup istoj profesiji i ista prava prilikom obavljanja te profesije u drugoj državi članici kao i državljanima te države.
Priznavanjem stručnih kvalifikacija država članica domaćin nositelju kvalifikacije omogućava pristup reguliranoj profesiji za koju je osposobljen u matičnoj državi članici, kao i obavljanje te profesije pod istim uvjetima koji vrijede za njezine državljane.
Naime, predloženim zakonom utvrđuju se i minimalni uvjeti osposobljavanja u Republici Hrvatskoj za pristup i obavljanje profesija.

U kraćoj raspravi članovi  Odbora podržali su donošenje ovoga Zakona.
Predlagatelj je pojasnio postupak priznavanja inozemnih stručnih kvalifikacija za državljane iz trećih zemalja. Također, predlagatelj je obrazložio aktualan problem koji se odnosi na položaj medicinskih sestara i nadležne komore oko postupka priznavanja stručnih kvalifikacija.

Nakon  provedene rasprave, Odbor je jednoglasno (8 za) odlučio predložiti Hrvatskome saboru da  donese zaključak

Prihvaća se Zakon o reguliranim profesijama i priznavanju inozemnih stručnih kvalifikacija, P.Z.E. br. 821

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora Odbor je odredio predsjednika Odbora, Silvana Hrelju.

Predsjednik Odbora
Silvano Hrelja

Odbor za rad, mirovinski sustav i socijalno partnerstvo Hrvatskoga sabora na 56. sjednici održanoj  25. ožujka 2015. godine, raspravljao je o Prijedlogu zakona o  uskrati isplate pojedinih materijalnih prava zaposlenima u javnim službama, s Konačnim prijedlogom zakona, P.Z. br.815, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora, dostavila Vlada Republike Hrvatske, aktom od 19. ožujka 2015. godine.

Odbor je navedeni akt raspravio sukladno čl.83. Poslovnika Hrvatskoga sabora, kao matično radno tijelo.
U uvodnom izlaganju predstavnik predlagatelja istaknuo je da se u području rada državnih i javnih službi primjenjuju kolektivni ugovori i sporazumi koji su zaključeni u vrijeme gospodarskog rasta.

Razlog za donošenje ovoga zakona je potreba za fiskalnom održivosti sustava državnih i javnih službi, odnosno ostvarivanje potrebnih ušteda u državnom proračunu Republike Hrvatske, nastala u okruženju nepovoljnih gospodarskih kretanja, odnosno izmijenjenih gospodarskih okolnosti u odnosu na one koje su zabilježene u vrijeme ugovaranja takvih materijalnih prava zaposlenih u državnim i javnim službama. Naime, 10.12.2013. godine Europska komisija donijela zaključak o postojanju prekomjernog proračunskog manjka u Republici Hrvatskoj, a potom je 28. siječnja 2014. godine Vijeće europske unije usvojilo Preporuke i pozvalo Republiku Hrvatsku da riješi stanje prekomjernog proračunskog manjka do 2016. godine provedbom strukturnih mjera.

Budući da su rashodi za zaposlene u Državnom proračunu Republike Hrvatske za 2015. godinu, za koje se sredstva osiguravaju iz izvora financiranja opći prihodi i primici, doprinosi za obvezna osiguranja te namjenski primici od zaduživanja, planirani u iznosu od 21,1 milijarde kuna, a što je za 250 milijuna kuna manje u odnosu na 2014. godinu, potrebno je uskratiti pojedina materijalna prava zaposlenima u javnim službama u 2015. godini.

Predlagatelj je pojasnio kako se u ovom trenutku na području rada državnih i javnih službi primjenjuje niz kolektivnih ugovora, odnosno sporazuma i drugih ugovora, koji su zaključivani u vrijeme boljeg gospodarskog stanja, rasta plaća i drugih materijalnih prava, a koje u vrijeme recesije i nužnih mjera štednje, više nije moguće u potpunosti poštivati.

Zbog održavanja fiskalne održivosti sustava javnih službi, te činjenice da se odgovarajuće uštede po osnovi pojedinih materijalnih prava ne mogu provesti kroz izmjene Temeljnog kolektivnog ugovora za službenike i namještenike u javnim službama, jer svim sindikatima koji djeluju u području javnih službi nije prihvatljivo sklapanje izmjena i dopuna Temeljnog kolektivnog ugovora, što je preduvjet za stupanje na snagu i važenje tako prihvaćenih izmjena i dopuna kolektivnog ugovora, zaposlenima u javnim službama nužno je u 2015. godini uskratiti isplatu godišnje nagrade za božićne blagdane (božićnice) i regresa za korištenje godišnjeg odmora.

Nadalje, institut plaća i druga ugovorena materijalna prava te druga prava iz rada i nadalje su na snazi, u primjeni i u isplati, te je o njima i nadalje otvorena puna sloboda kolektivnog pregovaranja i mijenjanja, odnosno zaključivanja kolektivnih ugovora.

Nakon provedene rasprave, Odbor je većinom glasova ( 6 za i 3 protiv) odlučio predložiti Hrvatskome saboru da  donese   

Zakon o uskrati isplate pojedinih materijalnih prava zaposlenima u javnim službama

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora Odbor je odredio predsjednika Odbora, Silvana Hrelju.

         Predsjednik Odbora

         Silvano Hrelja

Odbor za rad, mirovinski sustav i socijalno partnerstvo Hrvatskoga sabora na 56. sjednici održanoj 25. ožujka 2015. godine, raspravljao je o Prijedlogu zakona o izmjeni Zakona uskrati prava na uvećanje plaće po osnovi ostvarenih godina radnog staža, s Konačnim prijedlogom zakona, P.Z. br.816, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora, dostavila Vlada Republike Hrvatske, aktom od 19. ožujka  2015. godine.

Odbor je navedeni akt raspravio sukladno čl.83. Poslovnika Hrvatskoga sabora, kao matično radno tijelo.

U uvodnome izlaganju predstavnik predlagatelja istaknuo je da je potrebno zbog održavanja fiskalne održivosti sustava državnih i javnih službi smanjiti ukupna sredstva troškova rada.

Budući da su nastavljeni negativni gospodarski trendovi i u ovoj godini, nužno je u državnim i svim javnim službama zbog fiskalne održivosti i očuvanja zaposlenosti i za 2015. godinu uskratiti pravo na uvećanje plaće  temeljem broja ostvarenih godina radnog staža, a koje je kolektivnim ugovorima ugovoreno u visini od 4, 8 i 10%.

Razlog za donošenje ovoga zakona je potreba za fiskalnom održivosti sustava državnih i javnih službi, odnosno ostvarivanje potrebnih ušteda u državnom proračunu Republike Hrvatske, nastala u okruženju nepovoljnih gospodarskih kretanja, odnosno izmijenjenih gospodarskih okolnosti u odnosu na one koje su zabilježene u vrijeme ugovaranja takvih materijalnih prava zaposlenih u državnim i javnim službama. Naime, 10.12.2013. godine Europska komisija donijela zaključak o postojanju prekomjernog proračunskog manjka u Republici Hrvatskoj, a potom je 28. siječnja 2014. godine Vijeće europske unije usvojilo Preporuke i pozvalo Republiku Hrvatsku da riješi stanje prekomjernog proračunskog manjka do 2016. godine provedbom strukturnih mjera.

Predlagatelj je u raspravi pojasnio kako se u ovom trenutku na području rada državnih i javnih službi primjenjuje niz kolektivnih ugovora, odnosno sporazuma i drugih ugovora, koji su zaključivani u vrijeme boljeg gospodarskog stanja, rasta plaća i drugih materijalnih prava, a koje u vrijeme recesije i nužnih mjera štednje, više nije moguće u potpunosti poštivati.

Zbog održanja fiskalne stabilnosti troškova zaposlenih u državnim tijelima i javnim službama uočeni problem nedostataka sredstava za poštivanje ugovorenih materijalnih prava, moguće je riješiti ili na način da se privremeno ograniče neka od tih ugovorenih prava ili da se smanjenjem broja zaposlenih smanje ukupni troškovi zaposlenih.

Također, u raspravi je predlagatelj obrazložio u kojoj su fazi kolektivni pregovori, te podsjetio da su državni službenici u nepovoljnijem položaju od javnih službenika, budući da su već 10. prosinca 2013.godine, potpisivanjem Dodatka II. pristali na neisplatu  nagrada za božićne blagdane, tzv.božićnica i regres za godišnji odmor.

Nadalje, institut plaća i druga ugovorena materijalna prava te druga prava iz rada i nadalje su na snazi, u primjeni i u isplati, te je o njima i nadalje otvorena puna sloboda kolektivnog pregovaranja i mijenjanja, odnosno zaključivanja kolektivnih ugovora.
Većina članova Odbora drži da odgovorno postupanje zahtijeva cjelovito rješavanje plaća u državnim i javnim službama, te da je nedopustivo da se prolongiraju rokovi učestalim izmjenama Zakona.

Predlagatelj je istaknuo da ovaj Zakon ne znači suspenziju socijalnog dijaloga. Pritom je naglasio da je ovaj Zakon ograničenog vremenskog trajanja, a intervenciju Vlade u važeće Kolektivne ugovore u iznimnim situacijama (ograničeno vrijeme trajanja i pogoršane gospodarske okolnosti) ne zabranjuje niti  Međunarodna organizacija rada. U raspravi je iznijeto mišljenje po kojemu je ovaj Zakon, odnosno čl.2. kojim se suspendira čl 9. st.3. Zakona o radu dovodi u pitanje slobodu kolektivnog pregovaranja. U raspravi je predlagatelj pojasnio u kojoj su fazi pregovori sa sindikatima oko potpisivanja Temeljnog kolektivnog ugovora za javne službe, te kako napreduju pregovori s granskim sindikatima.

Nakon provedene rasprave, Odbor je većinom glasova (6 za i 3 protiv) odlučio predložiti Hrvatskome saboru da  donese

Zakon o izmjeni Zakona o uskrati prava na uvećanje plaće po osnovi
ostvarenih godina radnog staža

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora Odbor je odredio predsjednika Odbora, Silvana Hrelju.

         Predsjednik Odbora

         Silvano Hrelja

Odbor za rad, mirovinski sustav i socijalno partnerstvo Hrvatskoga sabora na 55. sjednici održanoj 18. ožujka 2015. godine, raspravljao je o Prijedlogu zakona o izmjeni Zakona o prikupljanju, obradi, povezivanju, korištenju i razmjeni podataka o primicima i javnim davanjima po osiguranicima, s Konačnim prijedlogom zakona,  P.Z. br.808, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora, dostavila Vlada Republike Hrvatske, aktom od 5. ožujka 2015. godine.

Odbor je navedeni akt raspravio sukladno čl.83. Poslovnika Hrvatskoga sabora, kao matično radno tijelo.
U uvodnome izlaganju predstavnica predlagatelja istaknula je da se predloženom  izmjenom zakona omogućava obveznicima obračuna i plaćanja doprinosa za obvezna osiguranja primjenom ranije razvijenog modela i definiranog načina dostave produljenje roka za ispunjenje obveze  za još godinu dana.

Nakon provedene rasprave, Odbor je jednoglasno (7 za) odlučio predložiti Hrvatskome saboru da donese

Zakon o izmjeni Zakona o prikupljanju, obradi, povezivanju, korištenju i razmjeni podataka o primicima i javnim davanjima po osiguranicima

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora Odbor je odredio predsjednika Odbora, Silvana Hrelju.

Predsjednik Odbora

Silvano Hrelja

Odbor za rad, mirovinski sustav i socijalno partnerstvo Hrvatskoga sabora na 55. sjednici održanoj 18. ožujka 2015. godine, raspravljao je o Prijedlogu zakona o izmjenama i dopunama Zakona o radnom vremenu, obveznim odmorima mobilnih radnika i uređajima za bilježenje u cestovnom prijevozu, s Konačnim prijedlogom zakona, P.Z.E.br. 809, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavila Vlada Republike Hrvatske, aktom od 5. ožujka  2015. godine.

Odbor je navedeni akt raspravio sukladno čl.179. Poslovnika Hrvatskoga sabora, kao zainteresirano radno tijelo.
U uvodnome izlaganju predstavnik predlagatelja istaknuo je da se predloženim izmjenama i dopunama zakona vrši daljnje usklađivanje hrvatskog zakonodavstva s pravnom stečevinom Europske unije u području socijalnih uvjeta mobilnih radnika u cestovnom prijevozu.

Nakon provedene rasprave, Odbor je jednoglasno (7 za) odlučio predložiti Hrvatskome saboru da donese

Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o radnom vremenu, obveznim odmorima mobilnih radnika i uređajima za bilježenje u cestovnom prijevozu
 
Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora Odbor je odredio predsjednika Odbora, Silvana Hrelju.

Predsjednik Odbora
Silvano Hrelja

Odbor za rad, mirovinski sustav i socijalno partnerstvo Hrvatskoga sabora na 54. sjednici održanoj 4. ožujka 2015. godine, raspravljao je o Prijedlogu zakona o izmjenama i dopunama zakona o državnim službenicima, P.Z. br. 714, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora, dostavila Martina Dalić, zastupnica u Hrvatskome saboru, aktom od 9. listopada 2014. godine.

Odbor je navedeni akt raspravio sukladno čl. 179. Poslovnika Hrvatskoga sabora, kao zainteresirano radno tijelo.
Odbor je raspolagao pisanim mišljenjem Vlade Republike Hrvatske na navedeni akt.

U uvodnom izlaganju predlagateljica je istaknula kako je cilj predloženog Prijedloga zakona produljenje mandata državnih službenika koje imenuje Vlada Republike Hrvatske sa 4 godine na 5 godina, kako bi se osigurao kontinuitet državne službe.

Vlada  Republike Hrvatske ne podržava Prijedlog zakona.
Nakon provedene rasprave, Odbor je većinom glasova (3 suzdržana i 5 protiv) odlučio predložiti Hrvatskome saboru da donese sljedeći zaključak

Ne prihvaća se Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama zakona o državnim službenicima, P.Z. br. 714

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora Odbor je odredio predsjednika Odbora, Silvana Hrelju.

Predsjednik Odbora
Silvano Hrelja

Odbor za rad, mirovinski sustav i socijalno partnerstvo Hrvatskoga sabora na 54. sjednici održanoj  4. ožujka 2015. godine, raspravljao je o Prijedlogu zakona o sustavu plaća u državnoj službi i jedinicama lokalne i područne (regionalne) samouprave, P.Z.br.715, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora, dostavila Martina Dalić, zastupnica u Hrvatskome saboru, aktom od 9. listopada 2014. godine.

Odbor je navedeni akt raspravio sukladno čl.179. Poslovnika Hrvatskoga sabora, kao zainteresirano radno tijelo.
Odbor je raspolagao pisanim mišljenjem Vlade Republike Hrvatske na navedeni akt.

U uvodnom izlaganju predlagateljica je istaknula kako je cilj predloženog Prijedloga zakona reforma sustava plaća u državnoj službi i jedinicama lokalne i područne (regionalne) samouprave. Pritom je istaknula da je ovo samo jedan od prijedloga zakona iz paketa predloženih zakona (Prijedlog zakona o sustavu plaća u javnim službama, Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o državnim službenicima i Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o obvezama i pravima državnih dužnosnika).

Predloženom reformom državne i javne uprave osigurala bi se depolitizacija državne uprave, a jedinstvenim sustavom upravljanja plaćama i vrednovanjem rada osiguralo bi se načelo jednake plaće za jednaki rad.

Radna mjesta u državnoj službi razvrstavaju se u 12 platnih razreda od kojih svaki sadrži 12 platnih stupnjeva. Uvođenjem ovakvoga sustava ukinuo bi se postojeći dodatak na staž od 0,5% godišnje, ali to ne bi išlo na štetu najboljih službenika jer bi se nadoknadio promicanjem za jedan platni stupanj u slučaju dvije uzastopne ocjene „izvrstan“.

Po mišljenju predlagateljice, predloženi sustav platnih razreda, te sustav procjene radne učinkovitosti temeljem mjerljivih ciljeva stvorio bi mehanizme za jačanje motivacije, stručnosti i odgovornosti službenika za svoj rad.

Reforma sustava plaća u državnoj upravi temelji se na načelu jednake plaće za jednak rad u cijeloj državnoj službi i službama u jedinicama lokalne i područne (regionalne) samouprave.
Brojni su ekonomski razlozi za reformu državne i javne uprave, inertnost i sporost u prilagodbi promjenama tršišnih okolnosti pridonosi u velikoj mjeri niskoj konkurentnosti hrvatskog gospodarstva. Nadalje, u RH iz Državnog proračuna 21% zaposlenih prima plaću, a jedinice lokalne samouprave glavni su generator rasta broja zaposlenih u proteklih 6 godina, što ukazuje na  glomazan i skup javni sektor.

U raspravi je iznijeto mišljenje kako je potrebno reformirati sustav plaća u državnoj službi i lokalnoj i područnoj (regionalnoj) samoupravi, te nagrađivati službenike temeljem rezultata rada i stručnosti .

Većina članova Odbora suglasna je s pisanim Mišljenjem Vlade RH na navedeni akt kojim Vlada ne podržava Prijedlog zakona.

Nakon  provedene rasprave, Odbor je većinom glasova (3 suzdržana i 5 protiv) odlučio predložiti Hrvatskome saboru da  donese sljedeći zaključak

Ne prihvaća se Prijedlog zakona o sustavu plaća u državnoj službi i jedinicama lokalne i područne (regionalne) samouprave, P.Z. br. 715

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora Odbor je odredio predsjednika Odbora, Silvana Hrelju.

Predsjednik Odbora
Silvano Hrelja

Odbor za rad, mirovinski sustav i socijalno partnerstvo Hrvatskoga sabora na 54. sjednici održanoj  4. ožujka 2015. godine, raspravljao je o Prijedlogu zakona o sustavu plaća u javnim službama, P.Z.br.716, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora, dostavila Martina Dalić, zastupnica u Hrvatskome saboru, aktom od 9. listopada 2014. godine.

Odbor je navedeni akt raspravio sukladno čl.83. Poslovnika Hrvatskoga sabora, kao matično radno tijelo.
Odbor je raspolagao pisanim mišljenjem Vlade Republike Hrvatske na navedeni akt.

U uvodnom izlaganju predlagateljica je istaknula kako je cilj predloženog Prijedloga zakona stvaranje učinkovite, profesionalne i motivirane javne i državne  uprave, budući da je ovo samo jedan od prijedloga zakona iz paketa predloženih zakona (Prijedlog zakona o sustavu plaća u državnoj službi i jedinicama lokalne i područne (regionalne) samouprave, Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o državnim službenicima i Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o obvezama i pravima državnih dužnosnika).
 
Predloženom reformom državne i javne uprave osigurala bi se depolitizacija državne uprave, a jedinstvenim sustavom upravljanja plaćama i vrednovanjem rada osiguralo bi se načelo jednake plaće za jednaki rad.

Radna mjesta u javnim službama raspoređuju se u 15 platnih razreda od kojih svaki sadrži 12 platnih stupnjeva. Uvođenjem ovakvoga sustava ukinuo bi se postojeći dodatak na staž od 0,5% godišnje, ali to ne bi išlo na štetu najboljih službenika jer bi se nadoknadio promicanjem za jedan platni stupanj u slučaju dvije uzastopne ocjene „izvrstan“.

Predloženi sustav platnih razreda, te sustav procjene radne učinkovitosti temeljem mjerljivih ciljeva stvorio bi mehanizme za jačanje motivacije, stručnosti i odgovornosti službenika za svoj rad.
Brojni su ekonomski razlozi za reformu državne i javne uprave, inertnost i sporost u prilagodbi promjenama tršišnih okolnosti pridonosi u velikoj mjeri niskoj konkurentnosti hrvatskog gospodarstva.

U raspravi su se članovi Odbora suglasili s pisanim Mišljenjem Vlade RH na navedeni akt kojim Vlada ne podržava Prijedlog zakona.

Nakon  provedene rasprave, Odbor je većinom glasova (3 suzdržana i 5 protiv) odlučio predložiti Hrvatskome saboru da donese sljedeći zaključak

Ne prihvaća se Prijedlog zakona o sustavu plaća u javnim službama, P.Z.br.716

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora Odbor je odredio predsjednika Odbora, Silvana Hrelju.

Predsjednik Odbora
Silvano Hrelja

Odbor za rad, mirovinski sustav i socijalno partnerstvo Hrvatskoga sabora na 54. sjednici održanoj 4. ožujka 2015. godine, raspravljao je o Prijedlogu zakona o  izmjenama i dopunama Zakona o mirovinskom osiguranju, s Konačnim prijedlogom zakona, P.Z.E. br.804, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora, dostavila Vlada Republike Hrvatske, aktom od 26. veljače  2015. godine.

Odbor je navedeni akt raspravio sukladno čl.83. Poslovnika Hrvatskoga sabora, kao matično radno tijelo.

U uvodnome izlaganju predstavnik predlagatelja istaknuo je da se predloženim zakonom izvršava usklađivanje sa Zakonom o jedinstvenom tijelu vještačenja, budući da postupak vještačenja u području mirovinskog osiguranja od 1. 1. 2015. godine obavlja jedinstveno tijelo vještačenja pri Zavodu za vještačenje, profesionalnu rehabilitaciju i zapošljavanje osoba s invaliditetom.

Nadalje, ovim Zakonom izvršit će se usklađivanje sa Zakonom o životnom partnerstvu osoba istog spola.
Predlagatelj je pojasnio izmjene koje se odnose na pravo na prijevremenu starosnu mirovinu zbog dugogodišnjeg osiguranja (osiguranici koji navrše 60 godina života i 41 godinu staža osiguranja) stječu pravo na starosnu mirovinu za dugogodišnjeg osiguranika, budući da ta mirovina ima obilježja starosne mirovine koja se određuje bez  umanjenja.

Nakon provedene rasprave, Odbor je većinom glasova (5 za i 3 suzdržana) odlučio predložiti Hrvatskome saboru da donese

Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o mirovinskom osiguranju

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora Odbor je odredio predsjednika Odbora, Silvana Hrelju.

Predsjednik Odbora
Silvano Hrelja

Odbor za rad, mirovinski sustav i socijalno partnerstvo Hrvatskoga sabora na 53. sjednici održanoj 26. veljače 2015. godine, raspravljao je o Prijedlogu zakona o  prestanku važenja Zakona o listi tjelesnih oštećenja, s Konačnim prijedlogom zakona, P.Z. br.794, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora, dostavila Vlada Republike Hrvatske, aktom od 11. veljače 2015. godine.

Odbor je navedeni akt raspravio sukladno čl.83. Poslovnika Hrvatskoga sabora, kao matično radno tijelo.

U uvodnome izlaganju predstavnica predlagatelja istaknula je da se ovim Zakonom predlaže prestanak važenja Zakona o listi tjelesnih oštećenja i Uredbe o prestanku važenja Zakona o listi tjelesnih oštećenja, budući da se od 1.1.2015. godine primjenjuje Uredba o metodologijama vještačenja u čijem sastavu se nalazi i Lista oštećenja organizma, te vrste i postoci/stupnjevi oštećenja.

U kraćoj raspravi predstavnica predlagatelja pojasnila je postupke za vještačenje  koji se odnose na hrvatske branitelje, kao i kontinuirane edukacije koje prolaze vještaci.

Nakon provedene rasprave, Odbor je jednoglasno (7 za) odlučio predložiti Hrvatskome saboru da donese

Zakon o prestanku važenja Zakona o listi tjelesnih oštećenja

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora Odbor je odredio predsjednika Odbora, Silvana Hrelju.

                         Predsjednik Odbora

                     Silvano Hrelja

Odbor za rad, mirovinski sustav i socijalno partnerstvo Hrvatskoga sabora na 52. sjednici održanoj 5. veljače 2015. godine, raspravljao je o Prijedlogu zakona o izmjenama i dopunama Zakona o društveno poticanoj stanogradnji, s Konačnim prijedlogom zakona, P.Z. br.787, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora, dostavila Vlada Republike Hrvatske, aktom od 29. siječnja 2015. godine.

Odbor je navedeni akt raspravio sukladno čl.83. Poslovnika Hrvatskoga sabora, kao matično radno tijelo.

U uvodnome izlaganju predstavnica predlagatelja istaknula je da se predloženim izmjenama i dopunama Zakona omogućava rješavanje stambenog pitanja zainteresiranim građanima, koji zadovoljavaju Zakonom propisane uvjete, davanjem u  najam stanova s mogućnošću otkupa  pod povoljnijim  uvjetima.

Budući da još traje teška gospodarska kriza koja se reflektira i na tržište nekretnina, izgradnjom stanova za najam postigla bi se višestruka korist:. Građani bi lakše riješili stambeno pitanje, povećala bi se radna mobilnost stanovništva i naposljetku pokrenule bi se investicije u građevinskom sektoru. Nadalje, predloženim izmjenama i dopunama Zakona vrši se usklađivanje sa Zakonom o porezu na dodanu vrijednost, te otklanjaju nejasnoće i nedorečenosti uočene u primjeni Zakona u odnosu na prava i obveze Agencije za pravni promet i posredovanje nekretninama.

U raspravi je iznijeto mišljenje po kojemu je ovaj predloženi Zakon, kao i drugi prijedlozi akata koji dolaze iz Ministarstva graditeljstva i prostornog uređenja hvalevrijedan.

Nadalje, predstavnica predlagatelja u raspravi je obrazložila koje mjere resorno ministarstvo poduzima po pitanju sustavnog rješavanja socijalne stanogradnje, ističući pritom potrebu za donošenjem Strategije o socijalnoj stanogradnji koja je u nadležnosti Ministarstva socijalne politike i mladih.

Također je istaknula da se poštuju zakonske odredbe koje se odnose na prilagodbu građevina za osobe s invaliditetom.  

Nakon provedene rasprave, Odbor je jednoglasno (7 za) odlučio predložiti Hrvatskome saboru da donese

Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o društveno poticanoj stanogradnji

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora Odbor je odredio predsjednika Odbora, Silvana Hrelju.

                         Predsjednik Odbora

                     Silvano Hrelja

Odbor za rad, mirovinski sustav i socijalno partnerstvo Hrvatskoga sabora na 52. sjednici održanoj  5. veljače  2015. godine, raspravljao je o Prijedlogu zakona o dopuni Zakona o reprezentativnosti udruga poslodavaca i sindikata, s Konačnim prijedlogom zakona, P.Z. br. 788, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora, dostavila Vlada Republike Hrvatske, aktom od 29. siječnja 2015. godine.

Odbor je navedeni akt raspravio sukladno čl.83. Poslovnika Hrvatskoga sabora, kao matično  radno tijelo.

U uvodnome izlaganju predstavnica predlagatelja  istaknula je da je predložena dopuna potrebna zbog  omogućavanja nastavka pregovora o sklapanju kolektivnih ugovora koji uređuju područje materijalnih prava zaposlenih u javnoj djelatnosti zdravstva i zdravstvenog osiguranja.

Naime, od 01.01.2015. godine Hrvatski zavod za zdravstveno osiguranje izdvojen je iz državnog proračuna, te se sredstva za rad više ne osiguravaju iz državnog proračuna već iz vlastitih prihoda i sredstava HZZO. Potrebno je pregovarački odbor, imenovan od Vlade Republike Hrvatske za sklapanje kolektivnog ugovora za zdravstvo, ovlastiti za nastavak započetih pregovora.

U raspravi je iznijeto mišljenje po kojemu će ovaj Zakon postići samo kratkoročne pozitivne učinke.

U raspravi je predstavnica predlagatelja pojasnila okolnosti koje se odnose na fragmentiranost sindikata osobito u zdravstvu.

Nakon  provedene rasprave, Odbor je većinom glasova (5 za i 2 suzdržana)  odlučio predložiti Hrvatskome saboru da  donese

Zakon o dopuni Zakona o reprezentativnosti udruga poslodavaca i sindikata

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora Odbor je odredio predsjednika Odbora, Silvana Hrelju.

                         Predsjednik Odbora
                     Silvano Hrelja

Odbor za rad, mirovinski sustav i socijalno partnerstvo Hrvatskoga sabora na 51. sjednici održanoj 29. siječnja  2015. godine, raspravljao je Godišnje izvješće o radu Hrvatske agencije za nadzor financijskih usluga za 2013. godinu, koje je predsjedniku Hrvatskoga sabora, dostavila Vlada Republike Hrvatske, aktom od 29. kolovoza  2014. godine.

Odbor je navedeni akt raspravio sukladno čl.179. Poslovnika Hrvatskoga sabora, kao zainteresirano radno tijelo.

Odbor je raspolagao pisanim mišljenjem Vlade Republike Hrvatske na navedeni akt.

U uvodnom izlaganju zamjenica predsjednika Upravnog vijeća Hrvatske agencije za nadzor financijskih usluga obrazložila je koje djelatnosti obavlja HANFA u nadzoru  zakonitosti poslovanja subjekata nadzora. Pritom je istaknula da je u 2013. godini HANFA osim, obavljanja aktivnosti povezanim s licenciranjem i nadzorom bila intenzivno uključena u rad na izmjenama zakonodavstva kojim se uređuje poslovanje subjekata koje nadzire.

Predstavnik Vlade Republike Hrvtske sukladno pisanom mišljenju Vlade na navedeni akt nije imao primjedbi na Godišnje izvješće o radu Hrvatske agencije za nadzor financijskih usluga za 2013. godinu.

Odbor se u raspravi posebice osvrnuo na rad mirovinskih fondova i osiguravajućih društava.

U raspravi je predstavnica predlagatelja pojasnila što znači prosječna ponderirana vrijednost obračunskih jedinica, te koje je zakonske mehanizme u nadzoru HANFA mogla provoditi u 2013. godini . Nadalje, odgovoreno je na pitanje broja i ishoda  sporova u korist HANFA-e, te naglašeno da je HANFA ponajprije nadzorno tijelo, a potom regulatorno.

Nakon  provedene rasprave, Odbor je većinom glasova (7 za i 2 suzdržana) odlučio predložiti Hrvatskome saboru da donese sljedeći zaključak

Prihvaća se Godišnje izvješće o radu Hrvatske agencije za
nadzor financijskih usluga za 2013. godinu

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora Odbor je odredio predsjednika Odbora, Silvana Hrelju.

                         Predsjednik Odbora

                     Silvano Hrelja

Odbor za rad, mirovinski sustav i socijalno partnerstvo Hrvatskoga sabora na 51. sjednici održanoj 29. siječnja  2015. godine, raspravljao je Izvješće o uredbama koje je Vlada Republike Hrvatske donijela na temelju zakonske ovlasti, koje je predsjedniku Hrvatskoga sabora, dostavila Vlada Republike Hrvatske, aktom od 14. siječnja 2015. godine.

Odbor je sukladno svojemu djelokrugu rada razmotrio sljedeće Uredbe : Uredbu o izmjenama i dopunama Zakona o mirovinskom osiguranju, Uredbu o izmjeni Zakona o zaštiti na radu, Uredbu o izmjeni Zakona o prikupljanju, obradi, povezivanju, korištenju i razmjeni  podataka o primicima i javnim davanjima po osiguranicima, Uredbu o prestanku važenja Zakona o listi tjelesnih oštećenja, Uredbu o izmjeni Zakona o uskrati prava na uvećanje plaće po osnovi ostvarenih godina radnog staža i Uredbu o izmjenama Zakona o državnim službenicima.

Predstavnici predlagatelja u kratkom izlaganju obrazložili su razloge donošenja Uredbi, pritom su istaknuli da se u većini radi o prolongiranju zakonom propisanih rokova, te da su u pripremi prijedlozi zakona koje će u dogledno vrijeme uputiti u proceduru.

U raspravi je iznjeto mišljenje po kojemu unatoč preporukama EU u izmjenama i dopunama Zakona o mirovinskom osiguranju, starosnu mirovinu zbog dugogodišnjeg osiguranja (60 godina života i 41 godina staža osiguranja) treba evidentirati kao prijevremenu starosnu mirovinu.

Iznijeto je mišljenje po kojemu predlagatelj prilikom upućivanja u postupak donošenja Prijedloga zakona o uskrati prava na uvećanje plaće po osnovi ostvarenih godina radnog staža treba napraviti cjelovitu analizu sustava plaća i dodataka na plaću koje se isplaćuju iz državnog proračuna.
 
Nakon provedene rasprave, Odbor je većinom glasova (6 za i 3 suzdržana) odlučio predložiti Hrvatskome saboru da donese sljedeći zaključak

Prihvaća se Izvješće o uredbama koje je Vlada Republike Hrvatske
donijela na temelju zakonske ovlasti

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora Odbor je odredio predsjednika Odbora, Silvana Hrelju.

                         Predsjednik Odbora

                     Silvano Hrelja

Odbor za rad, mirovinski sustav i socijalno partnerstvo Hrvatskoga sabora na 48. sjednici održanoj 13. studenoga 2014. godine, raspravljao je o Prijedlogu zakona o izmjenama i dopunama Zakona o profesionalnoj rehabilitaciji i zapošljavanju osoba s invaliditetom, s Konačnim prijedlogom zakona, P.Z.br. 731, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora, dostavila Vlada Republike Hrvatske, aktom od 30. listopada  2014. godine. Odbor je navedeni akt raspravio sukladno čl.83. Poslovnika Hrvatskoga sabora, kao matično radno tijelo.

U uvodnome izlaganju predstavnik predlagatelja obrazložio je razloge predloženih izmjena i dopuna Zakona, pritom je kazao kako su u provedbi Zakona uočeni određeni nedostaci koji se trebaju otkloniti. Svrha donošenja Zakona o profesionalnoj rehabilitaciji i zapošljavanju osoba s invaliditetom je obveza kvotnog zapošljavanja osoba s invaliditetom i na realni sektor. Od navedene obveze izuzeta su strana diplomatska i konzularna predstavništva, a ovim izmjenama predlaže se izuzeti iz obveze kvotnog zapošljavanja i predstavništva stranih osoba. Također poslodavac obvezu kvotnog zapošljavanja može ispuniti i na zamjenski način, odnosno sklapanjem ugovora o poslovnoj suradnji, kao i primanjem na praksu učenika s teškoćama u razvoju, studenata s invaliditetom. Nadalje, vrlo precizno se uređuje ostvarivanje prednosti pri zapošljavanju osoba s invaliditetom.

U raspravi je predlagatelj predložio, a članovi Odbora su prihvatili prijedlog, da se prati provedba ovoga Zakona, te da se nakon 6 mjeseci napravi analiza učinaka na tematskoj sjednici Odbora. U raspravi su članovi Odbora podržali predložene izmjene i dopune Zakona, posebice u onom dijelu  koje se odnose na jasniju formulaciju prava prednosti prilikom zapošljavanja osoba s invaliditetom. Također, u raspravi je iznijeto mišljenje po kojemu u pravnom sustavu postoji nekoliko posebnih zakona koji reguliraju pravo prednosti pri zapošljavanju, što može dovesti do pravne dvojbe za poslodavca prilikom izbora kandidata. Nadalje, iznijeto je mišljenje po kojemu je nužno sukladno Zakonu o jedinstvenom tijelu vještačenja propisati metodologiju, odnosno način utvrđivanja oštećenja, invaliditeta, funkcionalne sposobnosti, razine potpore, te radne sposobnosti osobe, način rada vještaka i postupak njihova imenovanja, dokumentaciju potrebnu za vještačenje (vrstu i sadržaj), oblik i sadržaj obrasca na kojem se daje nalaz i mišljenje tijela vještačenja, te stručni sastav tima vještaka koji provode vještačenje u svrhu ostvarivanja prava Zakona po pojedinim vrstama predmeta, te po pojedinom stupnju. Također, iznijeta je dvojba u pogledu rješenja predloženog čl. 5.st. 3. po kojemu se dopušta osnivanje centara za profesionalnu rehabilitacijunije uz pribavljeno mišljenje Zavoda i uz suglasnost nadležnog ministarstva, u slučajevima kada nije osnivač Republika Hrvatska.

Nakon provedene rasprave, Odbor je većinom glasova (7 za i 1 suzdržan) odlučio predložiti Hrvatskome saboru da donese

Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o profesionalnoj rehabilitaciji i zapošljavanju osoba s invaliditetom

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora Odbor je odredio predsjednika Odbora, Silvana Hrelju.

Predsjednik Odbora

Silvano Hrelja

Odbor za rad, mirovinski sustav i socijalno partnerstvo Hrvatskoga sabora na 48. sjednici održanoj 13. studenoga 2014. godine, raspravljao je o Prijedlogu zakona o  izmjenama i dopunama Zakona o porezu na dohodak, s Konačnim prijedlogom zakona, P.Z. br.727, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora, dostavila Vlada Republike Hrvatske, aktom od  30. listopada 2014. godine. Odbor je navedeni akt raspravio sukladno čl.179. Poslovnika Hrvatskoga sabora, kao zainteresirano radno tijelo. Hrvatska gospodarska komora Odboru je dostavila amandmane na navedeni akt.

U uvodnome izlaganju predstavnik predlagatelja istaknuo je da se izmjenama i dopunama ovoga Zakona predlaže povećanje osnovnog odbitka s 2.200,00 kn na 2.600,00 kn mjesečno, a osobnog odbitka umirovljenika s 3,400,00 kn na 3,800,00 kn, te izmjena poreznih razreda na način da će se porezna stopa od 25% primijeniti na razliku porezne osnovice između 2.200,00 i 13.200,00 kuna mjesečno, a porezna stopa od 40% na poreznu osnovicu iznad 13.200,00 kn mjesečno, dok porezni razred za primjenu stope od 12% ostaje nepromijenjen. Povećanjm osnovnog odbitka i promjena poreznih razreda utjecat će na povećanje neto plaća kako bi se povećala potrošnja građana. Nadalje, ovim Zakonom propisuje oporezivanje kamata na štednju po stopi od 12% istodobno s isplatom ili pripisom kamata i to neovisno o iznosu. Predloženi zakon je dio paketa porezne reforme koja se nalazi u saborskoj proceduri.

U raspravi  je većina članova  podržala donošenje ovoga Zakona. Međutim, iznijeto je mišljenje po kojemu će ovaj Zakon samo djelomično polučiti pozitivne rezultate, budući da će jedinice lokalne samouprave ostati bez prigoda, postoji bojazan da će iste prihod nadomjestiti uvođenjem odnosno povećanjem prireza.

Nakon  provedene rasprave, Odbor je većinom glasova (5 za, 1 protiv i 1 suzdržan)  odlučio predložiti Hrvatskome saboru da donese   

Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o porezu na dohodak

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora Odbor je odredio predsjednika Odbora, Silvana Hrelju.

Predsjednik Odbora

Silvano Hrelja

Odbor za rad, mirovinski sustav i socijalno partnerstvo Hrvatskoga sabora na 48. sjednici održanoj 13.studenog 2014. godine, raspravljao je o Prijedlogu zakona o  izmjenama i dopunama Zakona o doprinosima, s Konačnim prijedlogom zakona, P.Z. br.724, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora, dostavila Vlada Republike Hrvatske, aktom od 30. listopada 2014. godine. Odbor je navedeni akt raspravio sukladno čl.179. Poslovnika Hrvatskoga sabora, kao zainteresirano radno tijelo. Mreža mladih Hrvatske dostavila je  primjedbe na navedeni akt.

U uvodnome izlaganju predstavnik predlagatelja istaknuo je da se predložene izmjene i dopune Zakona o doprinosima odnose na usklađivanje Zakona o doprinosima sa Zakonom o profesionalnoj rehabilitaciji i zapošljavanju osoba s invaliditetom, kojim se od 01.012015. godine ukida obveza posebnog doprinosa za zapošljavanje, a uvodi se plaćanje novčane naknade u slučaju neispunjenja kvota propisanih za zapošljavanje osoba s invaliditetom, te uvođenje jedinstvene stope od 1,7% za obračun doprinosa za zapošljavanje. Budući da je u postupku donošenja zakon o izmjenama i dopunama Zakona o porezu na dohodak, ovaj Prijedlog zakona usklađuje se po pitanju obveze plaćanja doprinosa. Nadalje predviđa se oslobađanje od obračunavanja doprinosa na osnovicu za poslodavce koji  s mlađim osobama od 30 godina sklope ugovor o radu na neodređeno vrijeme.

Resorni ministar rada je iscrpno obrazložio mjeru koja se odnosi na zapošljavanje mladih osoba na neodređeno vrijeme. Pritom je kazao da će resorno ministarstvo pozorno pratiti učinke ove mjere te nakon, cca. 9 mjeseci na sjednici Odbora razmotriti učinke mjere. Također, predložena mjera podržana je od strane socijalnih partnera. Članovi Odbora prihvatili su i podržali prijedlog ministra.

Odbor je podržao donošenje ovoga Zakona, po njihovu mišljenju, stimuliranje poslodavaca da zapošljavaju mlade osobe na neodređeno vrijeme osobito je važno jer je pitanje zapošljavanja  mladih gorući problem i Europske Unije. Ukoliko ova mjera poluči pozitivne rezultate, taj model bi se mogao primijeniti i na teže zapošljive radnike, a to su svakako starije dobne skupine.

Nakon  provedene rasprave, Odbor je većinom glasova (5  za i 2 suzdržana) odlučio predložiti Hrvatskome saboru da donese   

Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o doprinosima

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora Odbor je odredio predsjednika Odbora, Silvana Hrelju.

Predsjednik Odbora

Silvano Hrelja

Odbor za rad, mirovinski sustav i socijalno partnerstvo Hrvatskoga sabora na 47. sjednici održanoj 15. listopada 2014. godine, raspravljao je Prijedlog industrijske strategije Republike Hrvatske 2014.-2020., koju je predsjedniku Hrvatskoga sabora, dostavila Vlada Republike Hrvatske, aktom od 11. rujna  2014. godine.

Odbor je navedeni akt raspravio sukladno čl.179. Poslovnika Hrvatskoga sabora, kao zainteresirano  radno tijelo.

U uvodnom izlaganju predstavnik predlagatelja kazao je da su sljedeće industrijske djelatnosti utvrđene kao strateške u Republici Hrvatskoj: proizvodnja osnovnih farmaceutskih proizvoda i pripravaka, proizvodnja gotovih metalnih proizvoda, proizvodnja računala te elektroničkih proizvoda, proizvodnja električne opreme, proizvodnja strojeva i uređaja, te  računalno programiranje i povezane djelatnosti. Pritom je istaknuo da proizvodnja prehrambenih proizvoda i namještaja ne ulaze u cjelosti u skupinu strateških djelatnosti ali imaju potencijal za napredak.

U raspravi je iznijeto mišljenje po kojemu je nedopustivo da su u predloženoj Strategiji   analizirana tri scenarija razvoja hrvatske industrije. Također, unatoč predloženom  preopsežnom dokumentu u istom se premalo obrađuju tržišta. Nadalje, predložena  Strategija je preopširna te će teško biti  provediva.
U raspravi je iznijeto mišljenje po kojemu zastupnicima nije dostavljen sažetak sukladno Poslovniku Hrvatskoga sabora.

Nakon provedene rasprave, Odbor je većinom glasova (5 za i 4 suzdržana) odlučio predložiti Hrvatskome saboru da  donese

Industrijsku strategiju Republike Hrvatske 2014.-2020.

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora Odbor je odredio predsjednika Odbora, Silvana Hrelju.

Predsjednik Odbora
Silvano Hrelja

Odbor za rad, mirovinski sustav i socijalno partnerstvo Hrvatskoga sabora na 47. sjednici održanoj 15. listopada 2014. godine, raspravljao je Izvješće o radu i poslovanju Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje za 2013. godinu, koje je predsjedniku Hrvatskoga sabora, dostavio Hrvatski zavod za mirovinsko osiguranje, aktom od  21. srpnja 2014. godine.

Odbor je navedeni akt raspravio sukladno čl.83. Poslovnika Hrvatskoga sabora, kao matično radno tijelo.
Odbor je raspolagao pisanim mišljenjem Vlade Republike Hrvatske na navedeni akt.

U uvodnom izlaganju predstavnik predlagatelja kazao je kako je i u 2013. godini nastavljen trend rasta broja korisnika mirovina i pada broja osiguranika.
U 2013. godini evidentirano je 1 190 815 korisnika i 1 400 631 osiguranika, tako da je omjer  osiguranika i umirovljenika 1:1,18, odnosno omjer je isti kao i 2012. godine.

Ukupni prihodi Zavoda za 2013. godinu iznosili su 36,595 milijardi kn, a rashodi 36,604 milijardi kn.
Prosječna mirovina ostvarena prema Zakonu o mirovinskom osiguranju za prosinac 2013. godine (umanjena za prirez i porez) iznosila je 2.226,29 kn, a udjel prosječne mirovine u prosječnoj neto plaći iznosio je 40,79%.

Prosječna starosna mirovina iznosila je 2. 523,38 kn, a udjel u prosječnoj neto plaći je 45,42%.
Prosječni mirovinski staž korisnika starosne mirovine iznosi 32 godine, korisnika prijevremene starosne mirovine 36 godina, korisnika invalidske 23, obiteljske 28 godina, a prosjek mirovinskog staža svih korisnika mirovine iznosi 30 godina, odnosno u posljednjih petnaest godina povećao se za 3 godine. Udjel korisnika mirovina s navršenim mirovinskim stažem od 40 i više godina blago se povećava i 31.12.2013. iznosio je 12,78% (u 2012. godini iznosio je 12,35%.).

U 2013. prosječno korištenje starosne mirovine iznosi 19 godina i 7 mjeseci (7 mjeseci duže nego u 2012.),invalidske 20 godina i 4 mjeseca, a obiteljske 17 godina i 3 mjeseca.

Od ukupno 1 190 815 umirovljenika, u koji broj su uključeni i korisnici mirovina Hrvatske vojske, hrvatskih branitelja iz Domovinskog rata i Hrvatskog vijeća obrane, njih 644 165 (54,10%) korisnici su starosne mirovine.

Invalidsku mirovinu ostvarilo je 305 008 korisnika (25,61%), a obiteljsku mirovinu 241 624 korisnika (20,29%).
Starosna mirovina određena na temelju mirovinskog staža od 40 i više godina na dan 31. prosinca 2013. iznosila je prosječno 3.479,08 kn, odnosno 62,62% prosječne neto plaće.

U 2013. mirovine su usklađene ukupno za 2,26%, a udio mirovinskih izdataka u bruto domaćem proizvodu u 2013. povećao na 11%.

U raspravi je ukazano na dugoročne probleme koji se odnose na nedostatno investicijsko održavanje.

Nakon, provedene rasprave, Odbor je većinom glasova (6 za i 3 suzdržana) odlučio predložiti Hrvatskome saboru da donese sljedeći zaključak  

Prihvaća se Izvješće o radu i poslovanju Hrvatskoga zavoda
za mirovinsko osiguranje za 2013. godinu

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora Odbor je odredio predsjednika Odbora, Silvana Hrelju.

Predsjednik Odbora

Silvano Hrelja

Odbor za rad, mirovinski sustav i socijalno partnerstvo Hrvatskoga sabora na 46. sjednici održanoj 8. srpnja 2014. godine, raspravljao je o Konačnom prijedlogu  zakona o radu, P.Z.E. br.606., koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora, dostavila Vlada Republike Hrvatske, aktom od  24.lipnja  2014. godine. Odbor je navedeni akt  raspravio sukladno čl.83. Poslovnika Hrvatskoga sabora, kao matično radno tijelo. Odbor je raspolagao pisanim primjedbama i amandmanima na navedni akt koje su dostavili: Ženska fronta za radna i socijalna pitanja, pravobraniteljica za osobe s invaliditetom, Nezavisni hrvatski sindikati, Savez samostalnih sindikata Hrvatske, Matica hrvatskih sindikata, Hrvatska udruga radničkih sindikata i Udruga radničkih sindikata Hrvatske.

U uvodnome izlaganju predstavnik predlagatelja naveo je razlike između rješenja u 1. i 2. čitanju zakona. Pritom je kazao da se nakon intenzivnog socijalnog dijaloga i konzultacija, koje su o spornim pitanjima trajale puna dva mjeseca, u navedenim  pravnim institutima Konačnog prijedloga zakona došlo do promjena u odnosu na rješenja iz Prijedloga zakona. Sporno je i pitanje nejednakog rasporeda radnog vremena u odnosu na najvišu granicu radnih sati tjedno i intenzitet rada radnika kojima se mogu urediti iznimke u odnosu na propise o radnom vremenu, noćnom radu, dnevnom i tjednom odmoru. Kao posljednje prijeporno pitanje otvoreno je otkazivanje ugovora o radu malog poslodavca koji zapošljava do uključivo pet radnika.

Izmijenjen je i institut rasporeda radnog vremena propisan odredbom članka 66., na način da u slučaju kada poslodavac jednostrano pisanom odlukom utvrđuje nejednaki raspored radnog vremena, radnik u tjednu može raditi najduže do pedeset sati, ukljucujuci prekovremeni rad, a iznimno kada je to ugovoreno kolektivnim ugovorom, radnik može raditi do šezdeset sati tjedno. Ujedno se dopunom navedenog članka novim stavkom 9. omogučuje da se kolektivnim ugovorom ugovori tzv. banka sati, odnosno ukupni fond sati, na način da za vrijeme trajanja nejednakog rasporeda radnog vremena radnici mogu raditi duže od pedeset sati, ali ukupan fond sati ne može biti veći od prosječnih četrdeset pet sati tjedno u razdobljuod četiri mjeseca.

Nadalje, uvažavajuci preporuke Europske komisije vezane uz sudjelovanje Republike Hrvatske u Europskom semestru, Konačni prijedlog zakona dopunjen je s dva nova pravna instituta od kojih jedan može utjecati na očuvanje radnih mjesta, a drugi je mjera suzbijanja rada na crno. Dopunom odredbe članka 10. novim stavcima 3. i 4. omogućuje se da poslodavac, kada nema potrebu za radom određenih radnika, iste može ustupiti u s njim po posebnom propisu, odnosno po pravu trgovačkih društava povezano društvo, na najduže šest mjeseci, na temelju pisanog sporazuma povezanih poslodavaca. U cilju suzbijanja svih pojavnih oblika rada na crno, od kojih je najzastupljenije obavljanje jednokratnih povremenih poslova kraćeg trajanja, dopunjene su i odredbe članaka 61. i 62. novim stavcima koji omogučuju dopunski rad radnika koji rade u punom radnom vremenu u najdužem trajanju do 8 sati tjedno i do ukupno 180 sati godišnje. U raspravi je najviše prijepora izazvala upravo mogućnost da poslodavac, kada nema potrebu za radom određenih radnika, iste može ustupiti u s njim po posebnom propisu, odnosno po pravu trgovačkih društava povezano društvo, na najduže šest mjeseci, na temelju pisanog sporazuma povezanih poslodavaca. Naime dio članova Odbora kao i predstavnici sindikalnih središnjica smatraju da je takvo rješenje štetno za radnike jer je podložno raznim zlouporabama i manipulacijama od strane poslodavca.

Osim dostavljenih  47 amandmana predsjednici sindikalnih središnjica sudjelovali su u raspravi i svoje prijedloge obrazložili. Po njihovu mišljenju predloženi Zakon je nepovoljniji za radnike od Prijedloga zakona i važećeg Zakona o radu. Sporna pitanja odnose se na:privremeno zapošljavanje putem Agencija, ustupanje radnika povezanom poslodavcu, dopunski rad, probni rad, proširenje primjene kolektivnog ugovora, te sindikalni rad. U raspravi je vanjski član Odbora iznio primjedbe na nekoliko desetaka članaka, ocijenjujući ih dijelom kao nejasne zakonske odredbe, dok su pojedine odredbe u suprotnosti sa Konvencijama  Međunarodne organizacije rada. Budući da postoji veliki broj primjedbi i amandmana iznijeto je mišljenje po kojemu bi ovaj  Zakon trebalo uputiti u 3. čitanje. Većina sudionika u raspravi smatra da predloženi zakon  neće pridonijeti smanjenju nezaposlenosti. Na kraju rasprave predlagatelj je istaknuo da je resorno ministarstvo preuzelo odgovornost i ponudilo kompromisna rješenja budući da je  izostao  sporazum socijalnih partnera oko velikog dijela predloženih rješenja.

Nakon provedene rasprave, Odbor je većinom glasova (6 ''za'', 1 ''protiv'') odlučio predložiti Hrvatskome saboru da donese

Zakon o radu

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora Odbor je odredio predsjednika Odbora, Silvana Hrelju.

Predsjednik Odbora

Silvano Hrelja

Odbor za rad, mirovinski sustav i socijalno partnerstvo Hrvatskoga sabora na 46. sjednici održanoj 8. srppnja 2014. godine, raspravljao je o Konačnom prijedlogu  zakona o sudjelovanju radnika u odlučivanju u europskom društvu (SE) i europskoj zadruzi (SCE), P.Z.E. br.608, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora, dostavila Vlada Republike Hrvatske, aktom od 24. lipnja 2014. godine. Odbor je navedeni akt raspravio sukladno čl.83. Poslovnika Hrvatskoga sabora, kao matično radno tijelo.

Odbor je proveo objedinjenu raspravu o Konačnom prijedlogu ovoga zakona i Konačnom  prijedlogu zakona o europskim radničkim vijećima, P.Z.E. br. 604. U uvodnome izlaganju predstavnik predlagatelja istaknuo je da je sadržaj ovih zakona bio sastavni dio Zakona o radu, te da je zbog rasterećenja, a u okviru reforme radnog zakonodavstva, te procjene češćeg usklađivanja ove materije sa Direktivama, sadržaj istih izdvojen u 2 posebna Zakona.

U raspravi je predlagatelj pojasnio razlike između 1. i 2. čitanja zakona, a koje su nastale prihvaćanjem primjedbi Odbora da se na ujednačen način biraju predstavnici radnika u pregovarački odbor po ovome Zakonu i Konačnom prijedlogu zakona o europskim radničkim vijećima, P.Z.E.br.604.
 
Nakon provedene rasprave, Odbor je jednoglasno ( 7 za )  odlučio predložiti Hrvatskome saboru da  donese

Zakon o sudjelovanju radnika u odlučivanju u europskom društvu (SE) i europskoj zadruzi (SCE), P.Z.E. br.608

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora Odbor je odredio predsjednika Odbora, Silvana Hrelju.
 

Predsjednik Odbora

Silvano Hrelja

Odbor za rad, mirovinski sustav i socijalno partnerstvo Hrvatskoga sabora na 46. sjednici održanoj 8. srpnja 2014. godine, raspravljao je o Konačnom prijedlogu  zakona o europskim radničkim vijećima, P.Z.E. br.604, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora, dostavila Vlada Republike Hrvatske, aktom od 24. lipnja 2014. godine. Odbor je navedeni akt raspravio sukladno čl.83. Poslovnika Hrvatskoga sabora, kao matično radno tijelo.

Odbor je proveo objedinjenu raspravu o Konačnom prijedlogu ovoga zakona i Konačnom prijedlogu zakona o sudjelovanju radnika u odlučivanju u europskim europskom društvu (SE) i europskoj zadruzi (SCE), P.Z.E. br.608. U uvodnome izlaganju predstavnik predlagatelja  istaknuo je da je sadržaj ovih zakona bio sastavni dio Zakona o radu, te da je zbog rasterećenja,a u okviru reforme radnog zakonodavstva, te, procjene češćeg usklađivanja ove materije sa Direktivama, sadržaj istih izdvojen u 2 posebna Zakona.

U raspravi je predlagtelj obrazložio razlike između 1. i 2. čitanja Zakona  u predloženim rješenjima koje se odnose na čl.12 i čl. 36. Konačnog prijedloga zakona.

Nakon provedene rasprave, Odbor je jednoglasno (7 za) odlučio predložiti Hrvatskome saboru da  donese 

Zakon o europskim radničkim vijećima

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora Odbor je odredio predsjednika Odbora, Silvana Hrelju.

Predsjednik Odbora

Silvano Hrelja

Odbor za rad, mirovinski sustav i socijalno partnerstvo Hrvatskoga sabora na 46. sjednici održanoj 8. srpnja 2014. godine, raspravljao je o Konačnom prijedlogu  zakona o reprezentativnosti udruga poslodavaca i sindikata, P.Z. br.601, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora, dostavila Vlada Republike Hrvatske, aktom od 24. lipnja 2014. godine. Odbor je navedeni akt raspravio sukladno čl.83. Poslovnika Hrvatskoga sabora, kao matično radno tijelo. Odboru je 6. veljače 2014.g.,  vanjski član Odbora, dr.sc. Dragan Babić dostavio pisane primjedbe na Prijedlog zakona o reprezentativnosti udruga poslodavaca i sindikata, P.Z.br.601.

U uvodnome izlaganju predstavnik predlagatelja obrazložio je razlike između rješenja Konačnog prijedloga u odnosu na Prijedlog zakona. U raspravi su članovi Odbora podržali donošenje ovoga zakona, te ocijenili da je značajno unaprijeđen u odnosu na predložena rješenja u 1. čitanju. Dio članova Odbora smatra da bi trebalo kod kriterija reprezentativnosti sindikata za kolektivno pregovaranje predloženu stopu od 20% smanjiti na 10% radnika članova od ukupnog broja sindikalno organiziranih radnika zaposlenih na razini na kojoj se utvrđuje reprezentativnost.

Na kraju rasprave predlagatelj je upoznao Odbor sa problemima u postupcima utvrđivanja reprezentativnosti sindikata za kolektivne pregovore u državnim i javnim službama, te o  postignutom  konsenzusu sa  socijalnim partnerima u ovome Zakonu.

Nakon provedene rasprave, Odbor je većinom glasova (6 ''za'' i 1 ''suzdržan'') odlučio predložiti Hrvatskome saboru da donese

Zakon o reprezentativnosti udruga poslodavaca i sindikata

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora Odbor je odredio predsjednika Odbora, Silvana Hrelju.

Predsjednik Odbora

Silvano Hrelja

Odbor za rad, mirovinski sustav i socijalno partnerstvo Hrvatskoga sabora na 46. sjednici održanoj 8. srpnja 2014. godine, raspravljao je o Konačnom prijedlogu zakona o potporama za očuvanje radnih mjesta, P.Z.E.br.666, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora, dostavila Vlada Republike Hrvatske, aktom od 03. srpnja 2014. godine. Odbor je navedeni akt  raspravio sukladno čl.83. Poslovnika Hrvatskoga sabora, kao matično radno tijelo.

U uvodnome izlaganju predstavnk predlagatelja osvrnuo se na razlike između predloženih rješenja u 2. čitanju u odnosu na 1. čitanje Zakona. Pritom je naglasio da je maksimalno pojednostavljen postupak za dodjelu potpora poslodavcima na način da je poslodavac dužan izraditi samo jedan  program I to program za očuvanje radnih mjesta. Donošenjem ovoga Zakona očekuje se da će tijekom privremenih teškoća u poslovanju, odnosno pada poslovnih aktivnosti poslodavci biti motivirani koristiti potpore za očuvanje radnih mjesta, umjesto da   se koriste  smanjivanjem broja zaposlenih. U raspravi su članovi Odbora podržali donošenje ovoga  Zakona.

Nakon  provedene rasprave, Odbor je jednoglasno (7 za) odlučio predložiti Hrvatskome saboru da donese

Zakon o potporama za očuvanje radnih mjesta

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora Odbor je odredio predsjednika Odbora, Silvana Hrelju.

  
Predsjednik Odbora

Silvano Hrelja

Odbor za rad, mirovinski sustav i socijalno partnerstvo Hrvatskoga sabora na 44. sjednici održanoj 13. lipnja 2014. godine, raspravljao je o Redovitom godišnjem izvješću pučke pravobraniteljice za 2013., koje je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavla  pučka pravobraniteljica, aktom od 31. ožujka 2014. godine.

Odbor je navedeno Izvješće raspravio sukladno čl.179.st.2. Poslovnika Hrvatskoga sabora u svojstvu zainteresiranog radnog  tijela.
Odbor je raspolagao pisanim mišljenjem Vlade Republike Hrvatske na navedeni akt.

U  uvodnom izlaganju pučka pravobraniteljica posebno se osvrnula na djelokrug rada Odbora. Pritom je istaknula da se i u ovome Izvješću kao i u ranijima daje prikaz stanja i pregled podataka o poštivanju ustavnih i zakonskih prava građana.
Tijekom 2013. godine zaprimljeno je 3021 pritužbi, što je porast u odnosu na 2012. godinu od 63%, a to je dijelom i rezultat velike gospodarske krize koja je dovela do   teškog socijalnog stanja  građana.

Najzastupljenija osnova u pritužbama na diskriminaciju je nacionalna pripadnost.

U raspravi je pozitivnim ocjenjena dobra suradnja Hrvatskoh zavoda za mirovinsko osiguranje s Uredom pučke pravobraniteljice.
Također, u raspravi su članovi Odbora podržali preporuku Pučke pravobraniteljice   upućenu Ministarstvu rada i mirovinskog sustava da institut zlostavljanja na radu, odnosno mobbing uredi  cjelovito posebnim propisom.

Dio članova Odbora smatra da bi valjalo u Izvješćima sva tri Pravobranitelja za narednu godinu, napraviti prikaz stanja, iz kojeg bi bilo vidljivo koliko je upućenih preporuka prihvaćeno od strane nadležnih ministarstava.

U raspravi su članovi podržali preporuku pravobraniteljice za neophodnim  povećanjem materijalnih sredstava za  rad Ureda.
Na kraju rasprave pravobraniteljica je pojasnila koje su nadležnosti Ureda sukladno pozitivnim propisima, te se osvrnula na težak položaj beskućnika.

Nakon provedene rasprave Odbor je jednoglasno (7 za) odlučio predložiti Hrvatskome saboru da donese sljedeći zaključak

Prihvaća se Redovito godišnje izvješće pučke pravobraniteljice za 2013.

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora Odbor je odredio predsjednika Odbora, Silvana Hrelju.

Predsjednik Odbora

Silvano Hrelja

Odbor za rad, mirovinski sustav i socijalno partnerstvo Hrvatskoga sabora na 44. sjednici održanoj 13. lipnja 2014. godine, raspravljao je o Izvješću o radu  pravobraniteljice za osobe s invaliditetom za 2013. godinu, koje je predsjedniku Hrvatskoga sabora, dostavila pravobraniteljica za osobe s invaliditetom, aktom od  31. ožujka 2014. godine.

Odbor je navedeno Izvješće raspravio sukladno čl.179.st.2. Poslovnika Hrvatskoga u svojstvu zainteresiranog radnog tijela.

Odbor je raspolagao pisanim mišljenjem Vlade Republike Hrvatske na navedeni akt.

U uvodnom izlaganju predstavnica predlagatelja upoznala je Odbor s postupanjem Ureda  u 2013. godini, istaknuvši da je kao i prethodnih godina najviše postupanja bilo povodom zaprimljenih podnesaka u području socijalne skrbi, a koja se odnose na iznimno težak  materijalni položaj  osoba s invaliditetom.

Pravobraniteljica se posebice osvrnula na djelokrug rada Odbora. Pritom je kazala da je u području rada i zapošljavanja apostrofiran kao najveći problem Zakon o profesionalnoj rehabilitaciji i zapošljavanju osoba s invaliditetom.

Predstavnica ministarstva rada i mirovinskog sustava pojasnila je kako će se pozitivni efekti Zakona vidjeti u Izvješću pravobraniteljice za 2014. godinu, budući da je Zakon o profesionalnoj rehabilitaciji i zapošljavanju osoba s invaliditetom stupio na snagu 1. siječnja  2014.god. Također, predstavica resornog ministarstva pojasnila je kako su osigurani svi zakonski uvjeti za učinkovito zapošljavanje osoba  s invaliditetom.

Nakon provedene rasprave, Odbor je jednoglasno (7 za) odlučio predložiti Hrvatskome saboru da donese  sljedeći zaključak

Prihvaća se Izvješće pravobraniteljice za osobe s invaliditetom za 2013. godinu

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora Odbor je odredio predsjednika Odbora, Silvana Hrelju.

Predsjednik Odbora

Silvano Hrelja

Odbor za rad, mirovinski sustav i socijalno partnerstvo Hrvatskoga sabora na 44. sjednici održanoj 13. lipnja 2014. godine, raspravljao je o Izvješću o radu pravobraniteljice za ravnopravnost spolova za 2013. godinu, koje je predsjedniku Hrvatskoga sabora, dostavila pravobraniteljica za ravnopravnost spolova, aktom od  31. ožujka 2014. godine.

Odbor je navedeno Izvješće raspravio sukladno čl.179.st.2. Poslovnika Hrvatskoga sabora u svojstvu zainteresiranog radnog tijela.
Odbor je raspolagao pisanim mišljenjem Vlade Republike Hrvatske na navedeni akt.

Uvodno izlaganje podnijela je pravobraniteljica za ravnopravnost spolova. Pritom je istaknula da se zadržao trend povećanja broja pritužbi u odnosu na 2012. godinu, a pritužbe se odnose pretežno na spolnu diskriminaciju žena.

Sukladno djelokrugu rada Odbora, predlagateljica se posebice osvrnula na područje zapošljavanja i rada. Istaknula je da je nastavljen trend  pogoršavanja  položaja žena na tržištu rada, što se vidi po niskoj stopi radne aktivnosti žena, zabrinjavajuće je  povećanje stope nezaposlenosti među visoko obrazovanim ženama u odnosu na muškarce. Rrazlika je i nadalje u visini plaće, žene u prosjeku zarađuju niži dohodak, te prve ostaju bez posla unutar svih obrazovnih skupina .

U raspravi je predstavnica ministarstva rada i mirovinskog sustava pojasnila kako je analizom stanja utvrđeno da žene trpe najveću diskriminaciju sklapanjem „ugovora o radu na određeno vrijeme“, te da će aktivnom politikom zapošljavanja pokrenuti poticajne mjere samo za žene.
U raspravi je iznijeto mišljenje po kojemu  Vlada Republike Hrvatske u svojemu pisanom Mišljenju na navedeni akt treba obrazložiti  zašto navode pravobraniteljice ocjenjuje kao neutemeljene.

Nakon provedene rasprave, Odbor je jednoglasno (7  za) odlučio predložiti Hrvatskome saboru da donese slijedeći zaključak:

Prihvaća se Izvješće o radu pravobraniteljice za ravnopravnost spolova
za 2013. godinu

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora Odbor je odredio predsjednika Odbora, Silvana Hrelju.

Predsjednik Odbora

Silvano Hrelja

Odbor za rad, mirovinski sustav i socijalno partnerstvo Hrvatskoga sabora na 43. sjednici održanoj 22. svibnja 2014. godine, raspravljao je o Prijedlogu zakona o izmjenama i dopunama Zakona o reguliranim profesijama i priznavanju inozemnih stručnih kvalifikacija, s Konačnim prijedlogom zakona, P.Z.E.br.658, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora, dostavila Vlada Republike Hrvatske, aktom od 17. travnja 2014. godine. Odbor je navedeni akt  raspravio sukladno čl.83. Poslovnika Hrvatskoga sabora, kao matično radno tijelo.

U uvodnome izlaganju predstavnica predlagatelja istaknula je da se ovim Zakonom usklađuje domaće zakonodavstvo s propisima Europske unije na području profesionalnih kvalifikacija. Naime, Direktiva 2005/36/EZ implementirana je u Zakon o reguliranim profesijama i priznavanju inozemnih stručnih kvalifikacija, te je  propisano pravo nadležnih tijela Republike Hrvatske, kao države domaćina, da od inozemnih pružatelja usluga zatraže prethodnu obavijest (pisanu izjavu te popratnu dokumentaciju) o namjeri pružanja usluga na teritoriju Republike Hrvatske, ali niti jednim važećim propisom Republike Hrvatske nije propisana mogućnost, odnosno obveza nadležnog tijela u Republici Hrvatskoj da tu potvrdu izda hrvatskom državljaninu koji želi pružati svoje usluge u drugoj državi ugovornici. Kako bi se otklonile takve pravne praznine, Ministarstvo rada i mirovinskoga sustava u suradnji s drugim nadležnim tijelima pristupilo je izradi ovoga Zakona koji će predstavljati pravnu osnovu za izdavanje takvih potvrda.

U kraćoj raspravi članovi Odbora podržali su donošenje ovoga Zakona.

Nakon  provedene rasprave, Odbor je većinom glasova (7 za i 1 suzdržan) odlučio predložiti Hrvatskome saboru da  donese

Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o reguliranim profesijama i priznavanju inozemnih stručnih kvalifikacija

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora Odbor je odredio predsjednika Odbora, Silvana Hrelju.

Predsjednik Odbora
Silvano Hrelja

Odbor za rad, mirovinski sustav  i socijalno partnerstvo Hrvatskoga sabora na 43. sjednici održanoj 22. svibnja 2014. godine, raspravljao je o Prijedlogu zakona o potporama za očuvanje radnih mjesta, P.Z.E. br. 666, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora, dostavila Vlada Republike Hrvatske, aktom od 08. svibnja  2014. godine.

U uvodnome izlaganju predstavnica predlagatelja osvrnula se na negativna kretanja na tržištu rada koja su prisutna već duži period zbog krize u gospodarstvu. Pritom je obrazložila da se unatoč pokušaju očuvanja radnih mjesta 2009. i 2010 godine donošenjem Zakona o potpori za očuvanje radnih mjesta s ograničenim trajanjem  nisu polučili očekivani rezultat  zbog vrlo kompliciranih i restriktivnih pravila o korištenju potpora. Stoga se pristupilo izradi novoga Zakona koji će na jednostavniji način omogućiti poslodavcima koji se nalaze u privremenim poslovnim teškoćama da se koriste potporama za očuvanje radnih mjesta. Potpore za očuvanje radnih mjesta dodjeljuju se  poslodavcima kao potpore  malih vrijednosti za radnike, kao vrsta potpore za skraćivanje punog radnog vremena ili potpore za obrazovanje ili osposobljavanje radnika. Donošenjem ovoga Zakona očekuje se da će tijekom privremenih teškoća u poslovanju, odnosno pada poslovnih aktivnosti poslodavci biti motivirani koristiti potpore za očuvanje radnih mjesta, umjesto da se koriste  smanjivanjem broja zaposlenih.

U raspravi su članovi Odbora podržali donošenje ovoga  Zakona. Pritom su naglasili da je potrebno maksimalno pojednostaviti postupak korištenja potpora poslodavcima, tim više jer se ovim Zakonom postižu u najvećoj mjeri socijalni učinci. Iznijeto je mišljenje po kojemu bi trebalo sankcionirati poslodavca  ako postupa suprotno st.3. čl.11. 

Nakon  provedene rasprave, Odbor je većinom glasova (7 za i 1 suzdržan) odlučio predložiti Hrvatskome saboru da donese sljedeće zaključke

1. Prihvaća se Prijedlog zakona o potporama za očuvanje radnih mjesta, P.Z.E. br. 666
2. Sve primjedbe i prijedlozi uputit će se predlagatelju da ih razmotri prilikom izrade Konačnog prijedloga zakona.

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora Odbor je odredio predsjednika Odbora, Silvana Hrelju.

Predsjednik Odbora
Silvano Hrelja

Odbor za rad, mirovinski sustav i socijalno partnerstvo Hrvatskoga sabora na 42. sjednici održanoj 14. svibnja 2014. godine, raspravljao je o Konačnom prijedlogu  zakona o zaštiti na radu, P.Z.E. br.607, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora, dostavila Vlada Republike Hrvatske, aktom od 10. travnja 2014. godine.

Odbor je navedeni akt raspravio sukladno čl.83. Poslovnika Hrvatskoga sabora, kao matično radno tijelo.
Odboru su dostavili pisane primjedbe na navedeni akt: Ured Pravobraniteljice za djecu, Udruga diplomiranih studenata Visoke škole za sigurnost, ALUMNI, Nezavisni Hrvatski sindikati, Savez samostalnih sindikata Hrvatske, Matica hrvatskih sindikata i Hrvatska udruga radničkih sindikata.

U uvodnome izlaganju predstavnik predlagatelja obrazložio je razlike između Prijedloga zakona u odnosu na Konačni prijedlog zakona. Pritom je istaknuo da je svrha predloženog Zakona smanjenje broja ozljeda na radu i profesionalnih bolesti, te unaprjeđenje sigurnosti i zaštite zdravlja radnika, kao i sprječavanje ozljeda na radu, profesionalnih bolesti i drugih bolesti u vezi s radom. Donošenje novog zakona pridonijet će smanjenju broja provedbenih propisa, te jednostavnijoj primjeni Zakona, koja je do sada zbog višestrukih izmjena zakona i velikog broja pravilnika bila znatno otežana, što je dovelo do pravne nesigurnosti na području zaštite na radu.

U raspravi su iznijeta mišljenja, primjedbe i prijedlozi, kako slijedi:

- Dio članova Odbora priklanja se zajedničkom stajalištu kojeg su Odboru dostavili: Nezavisni Hrvatski sindikati, Savez samostalnih sindikata Hrvatske, Matica hrvatskih sindikata i Hrvatska udruga radničkih sindikata, a odnosi se na čl.101.st. 7. predloženog Zakona po kojemu bi trebalo izabranim ili imenovanim povjerenicima radnika za zaštitu na radu omogućiti da obnašaju tu dužnost do isteka mandata, budući da su se redovni  izbori proveli neposredno prije donošenja ovoga Zakona.
- Dio članova Odbora smatra da predlagatelj nije postupio sukladno čl.191. st.3.  Poslovnika Hrvatskoga, a koji se odnosi na obrazloženje Konačnog prijedloga zakona.
-  Podijeljena su mišljenja oko predložene apsolutne zabrane alkoholnih pića na mjestu rada, naime dio članova Odbora ne podržava predloženo rješenje o apsolutnoj  zabrani alkohola, ne samo zbog različite regulacije konzumacije alkohola u Zakonou o  sigurnosti prometa na cestama, već zbog toga jer predlagatelj nije napravio analizu stanja, te potkrijepio podacima o broju i vrsti ozljeda na radu  uzrokovanim pod utjecajem alkohola.
U raspravi je predlagatelj pojasnio kako će se stres na radu i , tz. mobbing na radnom mjestu, regulirati na cjelovit način donošenjem posebnog Zakona, a pitanja koja se odnose na medicinu rada regulirat će se Zakom o zdravstvenoj zaštiti.Također, predlagatelj je članovima Odbora otklonio nedoumice koje se odnose na pitanja arbitražnnog rješavanja sporova, nepružanja pomoći i andragoške osposobljenosti.
Na kraju rasprave predlagatelj je obrazložio razloge zbog kojih nisu prihvaćene primjedbe  nekih predstavnika zainteresirane javnosti. 

Nakon provedene rasprave, Odbor je većinom glasova (6 „za“ i 1 „suzdržan“) odlučio predložiti Hrvatskome saboru da donese 

Zakon o zaštiti na radu

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora Odbor je odredio predsjednika Odbora, Silvana Hrelju.

Predsjednik Odbora
Silvano Hrelja

Odbor za rad, mirovinski sustav i socijalno partnerstvo Hrvatskoga sabora na 40. sjednici održanoj 12.ožujka 2014. godine, raspravljao je o Prijedlogu zakona o uskrati prava na uvećanje plaće po osnovi ostvarenih godina radnog staža, s Konačnim prijedlogom zakona, P.Z. br.635, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora, dostavila Vlada Republike Hrvatske, aktom od 05. ožujka 2014. godine. Odbor je navedeni akt raspravio sukladno čl.83. Poslovnika Hrvatskoga sabora, kao matično radno tijelo. Odbor je raspolagao pisanim mišljenjem Nezavisnog sindikata zaposlenih u srednjim školama Hrvatske i Sindikata državnih i lokalnih službenika i namještenika RH, na navedeni akt.

U uvodnome izlaganju predstavnik predlagatelja istaknuo je da je potrebno zbog održavanja fiskalne održivosti sustava državnih i javnih službi smanjiti ukupna sredstva troškova rada. Budući da su neka materijalna prava i uvećanja plaća u državnim i javnim službama ugovorena nizom kolektivnih ugovora, od kojih su neki i otkazani, a primjenjuju se još u otkaznom roku od tri mjeseca, uvažavajući okolnost da se materijalna prava zaposlenih u državnim i javnim službama financiraju u pravilu od istovjetnih javnih i fiskalnih prihoda, posebnu brigu je potrebno voditi o nužnosti da opseg i visina njihovih prava bude ujednačena. Plaće zaposlenih u državnoj i javnim službama obračunavaju se kao umnožak osnovice za izračun plaće i 0,5% za svaku navršenu godinu rada. Pritom kolektivnim ugovorima dodatno su ugovorena prava na postotno uvećenje koeficijenta složenosti poslova za 4, 8 i 10 postotnih poena nakon ostvarenih 20, 30 i 35 godina radnog staža. Budući da se ni do kraja ove godine ne očekuje rast bruto domaćeg proizvoda, nužno je i u državnim i svim javnim službama zbog fiskalne održivosti i očuvanja zaposlenosti za 2014. godinu uskratiti pravo na uvećanje plaće po ovoj osnovi.

U raspravi su iznijeta mišljenja, primjedbe i prijedlozi, kako slijedi:
- dio članova Odbora podržava donošenje ovoga Zakona kao mjeru Vlade za smanjenje deficita jer je ograničenog trajanja, odnosno uskrata prava je vremenski ograničena do 31.12. 2014. godine. Pritom smatraju da je nužno na cjelovit i sustavan način urediti plaće u javnim i državnim službama putem odgovarajućih koeficijenata, a ne ugovaranjem raznolikih dodataka kako bi se uvećala plaća.
- dio članova Odbora smatra da je predloženi Zakon ogledni primjer neodgovornog ponašanja Vlade Republike Hrvatske, tim više jer Međunarodna organizacija rada ne podržava nepoštivanje odnosno suspenziju Kolektivnih ugovora donošenjem interventnih zakona. Takđer, ovaj Zakon neće dovesti do većih ušteda, niti će uvesti red u sustav javnih i državnih službi.
 
U raspravi je obrazložio stajalište Sindikata državnih i lokalnih službenika i namještenika, predsjednik, gosp.Pleša. Pritom je kazao da su u najnepovoljnijem položaju upravo državni službenici koji su se odrekli cijelog niza materijalnih prava kako bi pridonijeli smanjenju deficita, stoga su 10. prosinca 2013. godine potpisali Dodatak II Kolektivnom ugovoru gdje su se dodatno odrekli određenih materijalnih prava a Vlada se obvezala da neće biti smanjenja plaća u 2014. godini. Budući da Vlada nije socijalne partnere uključila u pregovore, a kolektivnog pregovaranja nije bilo , postoji bojazan da će ovaj Zakon pridonijeti povećanju troškova ukoliko dođe do sudskog spora.
- dio članova Odbora stoga smatra da je krajnje neodgovorno i nedopustivo da se potpisuju Kolektivni ugovori a da se pritom kada se okolnosti promijene ne vrše konzultacije sa socijalnim partnerima. Naime i sam naziv zakona je dvojben jer se sadržaj zakona odnosi na ukidanje uvećanja plaće, a ne uskratu, budući da su dodaci uračunati u koeficijent.

Nakon provedene rasprave, Odbor je većinom glasova (5 za, 1 suzdržan i 2 protiv) odlučio predložiti Hrvatskome saboru da donese

Zakon o uskrati prava na uvećanje plaće po osnovi ostvarenih godina radnog staža

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora Odbor je odredio predsjednika Odbora, Silvana Hrelju.

Predsjednik Odbora

Silvano Hrelja

Odbor za rad, mirovinski sustav i socijalno partnerstvo Hrvatskoga sabora na 40. sjednici održanoj 12. ožujka 2014. godine, raspravljao je o Prijedlogu izmjena i dopuna Državnog proračuna Republike Hrvatske za 2014. godinu, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora, dostavila Vlada Republike Hrvatske, aktom od 05. ožujka 2014. godine.

Odbor je navedeni akt raspravio sukladno čl.140. Poslovnika Hrvatskoga sabora, kao zainteresirano radno tijelo.

U uvodnom izlaganju predstavnik Vlade Republike Hrvatske istaknuo je da se predloženim izmjenama i dopunama Državnog proračuna za 2014. godinu predlaže smanjenje proračunskog manjka sa 17,5 milijardi kuna ili 5,2% BDP-a na 13,6 milijardi kuna ili 4,1% BDP-a.
Pritom je obrazložio kako je zbog odluke Europske komisije o uključivanju Republike Hrvatske u proceduru prekomjernog deficita potrebno provesti niz mjera na prihodovnoj strani. Mjere koje predlaže Vlada odnose se na promjene u oporezivanju igara na sreću, promjene u koncesijskim ugovorima, potom promjene u visini doprinosa za zdravstveno osiguranje, te odluke o povlačenju dobiti trgovačkih društava u vlasništvu države. Također, osiguranici čija su prava uređena posebnim propisima temeljem slobodnog izbora mogu prenijeti sredstva s osobnog računa iz II u I mirovinski stup, budući da se mirovina za navedene kategorije osiguranika obračunava i isplaćuje kao da su bili osigurani samo u I stupu. Takvim prijenosom sredstava akumulirane  štednje za osobe s benificiranim stažem, iz II u I stup mirovinskog osiguranja planira se ušteda u iznosu od 2,8 milijardi kuna.

Sve te mjere trebale bi povećati prihodovnu stranu proračuna za 5,8 miljardi kuna.

U raspravi je iznijeto mišljenje po kojemu je neprihvatljivo predloženo smanjenje sredstava za provedbu Akcijskog plana desetljeća za uključivanje Roma 2005.-2015.

Također, u raspravi je istaknuto da je u ovim okolnostima teško postići održivost javnih financija bez provođenja  reformi.

Nakon provedene rasprave Odbor je većinom glasova 5 „za” i 3 „suzdržana” odlučio  predložiti Hrvatskome saboru da donese

Izmjene i dopune Državnog proračuna Republike Hrvatske za 2014. godinu.

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora Odbor je odredio predsjednika Odbora, Silvana Hrelju.

                                Predsjednik Odbora

                      Silvano Hrelja

Odbor za rad, mirovinski sustav i socijalno partnerstvo Hrvatskoga sabora na 39. (tematskoj) sjednici održanoj 13. veljače 2014. godine, raspravljao je o Prijedlogu  zakona o zaštiti na radu, P.Z.E. br.607, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora, dostavila Vlada Republike Hrvatske, aktom od 23. siječnja 2014. godine. Odbor je navedeni akt raspravio sukladno čl.83. Poslovnika Hrvatskoga sabora, kao matično radno tijelo. Odboru su dostavili pisane primjedbe na navedeni akt: Ured  Pravobraniteljice za djecu, Udruga diplomiranih studenata Visoke škole za sigurnost – Alumni – VŠS, Hrvatska gospodarska komora, te predstavnici istaknutih stručnjaka zaštite na radu.  

U uvodnome izlaganju predstavnik predlagatelja istaknuo je da je svrha predloženog zakona smanjenje broja ozljeda na radu i profesionalnih bolesti, te unaprjeđenje sigurnosti i zaštite zdravlja radnika, kao i sprječavanje ozljeda na radu, profesionalnih bolesti i drugih bolesti u vezi s radom. Za praćenje stanja u zaštiti na radu osniva se Zavod za zaštitu na radu, te se jača  preventivna uloga inspekcijskog nadzora.

U raspravi su iznijeta  mišljenja, primjedbe i prijedlozi, kako slijedi:
- u ocjeni stanja predloženi Zakon valjalo bi dopuniti  činjeničnim  podacima o broju i vrsti ozljeda na radu, te troškovima, budući da je ovaj Zakon najskuplji dio radnog prava,
- suglasni su sudionici rasprave da je Zakon o zaštiti na radu, kao i Zakon o radu od iznimnog značaja za radnike i gospodarstvo,
- čl. 2. dopuniti pojmom i definicijom – “radno mjesto”,
- čl.22. propisati sankciju za neizvršavanje obveze poslodavca koji stručnjaku zaštite na radu onemogući ispunjavanje obveza,
- čl..25. ”ozljeda na radu i profesionalne bolesti u vezi s radom” potrebno je definirati u čl.2., te prikupljati i obrađivati podatke o istima sukladno EUROSTATU,
- čl.40. uskladiti sa Zakonom o profesionalnoj rehabilitaciji i zapošljavanju osoba s invaliditetom,
- čl. 51. i 52.pozitivnim je ocjenjena novina u ovome Prijedlogu zakona koja se odnosi na prevenciju stresa na radu, dok je u pripremi poseban Zakon koji će na cjelovit način urediti, tzv. mobbing na radnom mjestu,
- čl. 56.nužno je propisati sankciju za neispunjavanje propisane obveze u vezi s pružanjem prve pomoći,
- čl. 58.st.3. koji propisuje apsolutnu zabranu alkohola – nužno je uskladiti sa Zakonom o sigurnosti prometa na cestama,
- čl.63. st.2. propisati obvezu sistematskog pregleda, a ne kako je predloženo zdravstvenog pregleda,
- čl. 71.- izbor povjerenika radnika za zaštitu na radu izazvao je najveći prijepor između socijalnih partnera. Sindikati smatraju da je potrebno, a kako bi se osiguralo očuvanje stečenih prava, tamo gdje radnici nisu izabrali povjerenike radnika za zaštitu na radu, da sindikat može imenovati povjerenike zaštite na radu, te ako kod poslodavca djeluje više sindikata, a sindikati ne postignu sporazum o povjerenicima radnika za zaštitu na radu, na odgovarajući način primijenit odredbe Zakona o radu o izborima za radničko vijeće.
- na čl.73 - predlaže se uvođenje obveze poslodavcu imenovanja nadzornog inženjera zaštite na radu koji je dio tima nadzorne službe.

Nakon provedene rasprave, Odbor je većinom glasova (7 za i 1 suzdržan) odlučio predložiti Hrvatskome saboru da donese sljedeće zaključke

1. Prihvaća se Prijedlog zakona o zaštiti na radu, P.Z.E. br.607 
2. Sve primjedbe i prijedlozi uputit će se predlagatelju da ih razmotri prilikom izrade Konačnog prijedloga zakona.

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora Odbor je odredio predsjednika Odbora, Silvana Hrelju.

Predsjednik Odbora

Silvano Hrelja

Odbor za rad, mirovinski sustav i socijalno partnerstvo Hrvatskoga sabora na 38. sjednici održanoj 13. veljače 2014. godine, raspravljao je o Prijedlogu zakona o  europskim radničkim vijećima, P.Z.E. br.604, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora, dostavila Vlada Republike Hrvatske, aktom od 23. siječnja 2014. godine. Odbor je navedeni akt raspravio sukladno čl.83. Poslovnika Hrvatskoga sabora, kao matično radno tijelo.

Odbor je proveo objedinjenu raspravu o Prijedlogu ovoga zakona i Prijedlogu zakona o sudjelovanju radnika u odlučivanju u europskim europskom društvu (SE) i europskoj zadruzi (SCE), P.Z.E. br.608. U uvodnome izlaganju predstavnik predlagatelja istaknuo je da je sadržaj ovih zakona bio sastavni dio Zakona o radu, te da je zbog rasterećenja, a u okviru reforme radnog zakonodavstva, te procjene češćeg usklađivanja ove materije sa Direktivama, sadržaj istih izdvojen u 2 posebna Zakona.

Osnovni cilj osnivanja europskih radničkih vijeća je unaprjeđenje prava radnika na obavješćivanje i savjetovanje koje se mora uspostaviti kod svih poslodavaca koji obavljaju gospodarsku djelatnost. U raspravi je iznijeto mišljenje po kojemu bi valjalo dopuniti predložene Zakone brojčanim podacima o predstavnicima radnika u europskim društvima, u dijelu koji se odnosi na ocjenu stanja, te potom, u prijelaznim i završnim odredbama propisati kako će se dovršiti postupci započeti prije stupanja na snagu ovih Zakona. Također, dio članova Odbora smatra da bi valjalo ujednačiti izbor predstavnika radnika  u pregovaračkom odboru u oba predložena Zakona.

Nakon provedene rasprave, Odbor je većinom glasova (6 za i 2 suzdržana) odlučio predložiti Hrvatskome saboru da donese sljedeće zaključke

1. Prihvaća se Prijedlog zakona o europskim radničkim vijećima, P.Z.E. br.604
2. Sve primjedbe i prijedlozi uputit će se predlagatelju da ih razmotri prilikom izrade Konačnog prijedloga zakona.

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora Odbor je odredio predsjednika Odbora, Silvana Hrelju.

Predsjednik Odbora

Silvano Hrelja

Odbor za rad, mirovinski sustav i socijalno partnerstvo Hrvatskoga sabora na 38. sjednici održanoj 13. veljače 2014. godine, raspravljao je o Prijedlogu zakona o  sudjelovanju radnika u odlučivanju u europskom društvu (SE) i europskoj zadruzi (SCE), P.Z.E. br.608, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora, dostavila Vlada Republike Hrvatske, aktom od 23. siječnja 2014. godine. Odbor je navedeni akt raspravio sukladno čl.83. Poslovnika Hrvatskoga sabora, kao matično radno tijelo. Odbor je proveo objedinjenu raspravu o Prijedlogu ovoga zakona i Prijedlogu zakona o europskim radničkim vijećima, P.Z.E.br.604.

U uvodnome izlaganju predstavnik predlagatelja istaknuo je da je sadržaj ovih zakona bio sastavni dio Zakona o radu, te da je zbog rasterećenja, a u okviru reforme radnog zakonodavstva, te procjene češćeg usklađivanja ove materije sa Direktivama, sadržaj istih izdvojen u 2 posebna Zakona.

U raspravi je iznijeto mišljenje po kojemu bi valjalo dopuniti predložene Zakone brojčanim podacima o predstavnicima radnika u europskim društvima, u dijelu koji se odnosi na ocjenu stanja, te potom, u prijelaznim i završnim odredbama propisati kako će se dovršiti postupci započeti prije stupanja na snagu ovih Zakona. Također, dio članova Odbora smatra da bi valjalo ujednačiti izbor predstavnika radnika u pregovaračkom odboru u oba predložena Zakona, te da se na pitanja izbor i opoziv predstavnika trebaju primjenjivati odredbe Zakona o radu o izboru i opozivu članova radničkih vijeća te da resorni ministar nema potrebe posebno uređivati Pravilnikom ovo područje kako je predloženo u čl.9.st.3..
 
Nakon provedene rasprave, Odbor je većinom glasova (6 za i 2 suzdržana) odlučio predložiti Hrvatskome saboru da donese sljedeće zaključke

1. Prihvaća se Prijedlog zakona o sudjelovanju radnika u odlučivanju u europskom društvu (SE) i europskoj zadruzi (SCE), P.Z.E. br.608 
2. Sve primjedbe i prijedlozi uputit će se predlagatelju da ih razmotri prilikom izrade Konačnog prijedloga zakona.

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora Odbor je odredio predsjednika Odbora, Silvana Hrelju.

Predsjednik Odbora

Silvano Hrelja

Odbor za rad, mirovinski sustav i socijalno partnerstvo Hrvatskoga sabora na 37. sjednici održanoj 31. siječnja 2014. godine, raspravljao je o Prijedlogu zakona o reprezentativnosti udruga poslodavaca i sindikata, P.Z. br.601, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora, dostavila Vlada Republike Hrvatske, aktom od 16. siječnja 2014. godine. Odbor je navedeni akt raspravio sukladno čl.83. Poslovnika Hrvatskoga sabora, kao matično radno tijelo.

U uvodnome izlaganju predstavnik predlagatelja istaknuo je da se ovim Zakonom otklanjaju uočeni  nedostaci tijekom provedbe važećeg Zakona. Naime, tako se na jasan i nedvosmislen način uređuje postupak i  kriteriji za utvrđivanje reprezentativnosti udruga poslodavaca i sindikata više razine, te kriteriji i postupak utvrđivanja reprezentativnosti sindikata za kolektivno pregovaranje. Primjena važećeg zakona bila je otežana u postupcima utvrđivanja reprezentativnosti sindikata za kolektivne pregovore u državnim i javnim službama jer u identičnim situacijama nisu poštivana jednaka načela, tako se za državne službe utvrđivala reprezentitivnost sindikata, a za javne službe utvrđivao se sastav pregovaračkog odbora.

U raspravi koja je uslijedila, iznijeto je mišljenje po kojemu je ovaj Prijedlog zakona nekonzistentan, terminološki  neusklađen i nedovoljno jasan. Nadalje, u izradi ovoga Prijedloga nije sudjelovalo Povjerenstvo koje po Zakonu provodi postupak utvrđivanja reprezentativnosti, a isto je moglo pridonijeti poboljšanju sadržaja ovoga Prijedloga zakona. Također, u raspravi je iznijeto mišljenje po kojemu je neprihvatljivo da Povjerenstvo od 5 članova ima 2 potpredsjednika.
Dio članova Odbora smatra da bi valjalo preispitati predložena rješenja u članku 13.
Naime, budući da se materijalna sredstva i za državne i za javne službenike osiguravaju  u državnom proračunu, pregovarački odbor kojeg imenuje ili ovlasti Vlada Republike Hrvatske za sklapanje kolektivnih ugovora trebao bi imati ista pravila za sve, odnosno jednak opseg prava za sve javne službe, kao i propisivanje odgovornosti potpisnika kolektivnih ugovora prema javnom novcu, kako bi se spriječili raznovrsni dodaci na plaće, koji su često veći i od samih plaća, čemu svjedočimo već cijeli niz godina.

Predlagatelj je u raspravi naglasio da je u ovome Prijedlogu postignut konsenzus sa  socijalnim partnerima, te da je spreman uključiti u izradu Konačnog prijedloga zakona Povjerenstvo i razmotriti  sve njihove  primjedbe.
 
Nakon provedene rasprave, Odbor je većinom glasova (7 za i 2 suzdržana) odlučio predložiti Hrvatskome saboru da donese sljedeće zaključke

1. Prihvaća se Prijedlog zakona o reprezentativnosti udruga poslodavaca i sindikata, P.Z. br.601
2. Sve primjedbe i prijedlozi uputit će se predlagatelju da ih razmotri prilikom izrade Konačnog prijedloga zakona.

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora Odbor je odredio predsjednika Odbora, Silvana Hrelju.

Predsjednik Odbora

Silvano Hrelja

Odbor za rad, mirovinski sustav i socijalno partnerstvo Hrvatskoga sabora na 37. sjednici održanoj 31. siječnja 2014. godine, raspravljao je o Prijedlogu zakona o  jedinstvenom tijelu vještačenja, P.Z. br.557, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora, dostavila Vlada Republike Hrvatske, aktom od 05. prosinca 2013. godine. Odbor je navedeni akt raspravio sukladno čl.179. Poslovnika Hrvatskoga sabora, kao zainteresirano radno tijelo.

U uvodnome izlaganju predstavnica predlagatelja istaknula je da se radi ujednačenosti postupanja u utvrđivanju oštećenja, invaliditeta, funkcionalne sposobnosti i radne sposobnosti pristupilo osnivanju jedinstvenog tijela vještačenja. Naime, kako bi se postiglo ujednačavanje prava osoba s istom vrstom oštećenja zdravlja, sukladno predloženom zakonu korisnik će na temelju jednog dokumenta – nalaza i mišljenja jedinstvenog tijela vještačenja ostvarivati određena prava u različitim sustavima.

U raspravi su članovi Odbora podržali donošenje ovoga Zakona, koji će po njihovu mišljenju pridonijeti pravednijem i jednostavnijem ostvarivanju prava korisnika. Iznijeto je mišljenje po kojemu će unatoč dobroj intenciji predlagatelja ovako predložen Zakon biti teško provediv. Također, iznijeto je mišljenje po kojemu je potrebno izvršiti inverziju između II. i III. glave ovoga Zakona. Budući da se cijeli niz godina očekivao ovaj Zakon, većina članova Odbora smatra da je potrebno jasnije definirati postupak, prava i obveze u samom  zakonu, a ne kako je predloženo Uredbom Vlade Republike Hrvatske. Dio članova Odbora smatra da je u sadašnjem sustavu vještačenja Hrvatski zavod za mirovinsko osiguranje imao dobru praksu u obavljanju vještačenja, te je istu potrebno proširiti i na druge sustave. Iznijeto je mišljenje po kojemu predloženi zakon nije dao odgovor na pitanje: tko su i koliko je osoba s tjelesnim oštećenjem, a koliko je osoba s invaliditetom?

U završnom obrazloženju predlagateljica je kazala kako će sve primjedbe razmotriti, te da je resorno ministarstvo predložilo tekst konzultirajući se sa stručnim službama drugih ministarstava, vodeći računa kako će predloženi zakon imati značajne učinke na cijeli sustav.

Nakon provedene rasprave, Odbor je većinom glasova (8 za i 1 suzdržan) odlučio predložiti Hrvatskome saboru da donese sljedeće zaključke

1. Prihvaća se prijedlog zakona o jedinstvenom tijelu vještačenja, P.Z. br.557
2. Sve primjedbe i prijedlozi uputit će se predlagatelju da ih razmotri prilikom izrade Konačnog prijedloga zakona.

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora Odbor je odredio predsjednika Odbora, Silvana Hrelju.

Predsjednik Odbora

Silvano Hrelja

Odbor za rad, mirovinski sustav i socijalno partnerstvo Hrvatskoga sabora na 36. sjednici (tematskoj) održanoj 30. siječnja 2014. godine, raspravljao je o Prijedlogu  zakona o radu, P.Z.E. br.606., koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora, dostavila Vlada Republike Hrvatske, aktom od 23.siječnja 2014. godine. Odbor je navedeni akt raspravio sukladno čl.83. Poslovnika Hrvatskoga sabora, kao matično radno tijelo. Odbor je raspolagao amandmanima na navedeni akt koje je Odboru dostavila Pučka pravobraniteljica.

U uvodnome izlaganju predstavnik predlagatelja naveo je razloge zbog kojih je nužna promjena radnog zakonodavstva. Pritom je istaknuo da je cilju smanjenja nezaposlenosti, odnosno povećanja zaposlenosti nužna reforma radnog zakonodavstva. Stoga su izvršene promjene koje se odnose na  ustroj i nadležnost Inspektorata rada, te je u postupku donošenja Prijedlog zakona o utvrđivanju reprezentativnosti udruga poslodavaca i sindikata. Reformom  Zakona o radu koju predviđa ovaj Prijedlog zakona otvara se mogućnost poslodavcima da se brže prilagode potrebama tržišta rada fleksibilnijim rasporedom, odnosno organizacijom  radnog vremena. Budući da se cilj gospodarskog napretka može ostvariti samo mobilnošću i prilagodljivošću radne snage novim ekonomskim okolnostima, potrebne su promjene koje se odnose na fleksibilnost radnog vremena, fleksibilnost zaposlenja, fleksibilnost plaća i fleksibilnost organizacije rada.

Znajući da je izostao sporazum socijalnih partnera oko prijedloga ovoga Zakona, većina sudionika u raspravi mišljenja je da je potrebno uložiti više napora kako bi se postigla  suradnja između  poslodavaca, sindikata i Vlade. Po njihovu mišljenju, upravo je suradnja na reformi radnog zakonodavstva znak zrelosti i odgovornosti socijalnih partnera. U raspravi je iznijeto mišljenje po kojemu predloženi zakon nudi male promjene, te da su  uravnoteženi interesi poslodavca i radnika. Suglasni su predstavnici sindikata u ocjeni da je svaka izmjena radnog zakonodavstva pogoršavala položaj radnika, te da radnici i nezaposlene osobe podnose najveći teret gospodarske krize, a koja je po njihovu mišljenju, produkt loših političkih odluka i loših poslovnih odluka. Predstavnici poslodavaca znaju da među njima ima i onih nečasnih  poslodavaca koji su radili zlouporabe, ali po njihovu mišljenju, neprihvatljivo je generalizirati jer većina poslodavaca želi povećati konkurentnost i očuvati radna mjesta.

U raspravi je naglašeno da najveći prijepor izaziva mogućnost produljenja radnog tjedna i  zapošljavanje putem Agencija za privremeno zapošljavanje. Dio članova Odbora smatra da preraspodjela radnog vremena koja  postoji i po važećem Zakonu, nije protivna interesima radnika ukoliko se dosljeno primjenjuje Zakon, dapače tako se štite interesi i poslodavca i radnika. Suglasni su predstavnici sindikata da se uređivanje radnog vremena, odnosno preraspodjela treba urediti dogovorom između poslodavca i sindikata, a ne zakonskom normom.

U raspravi je iznijeto mišljenje, po kojemu bi valjalo pojednostaviti radne odnose vezane uz male poslodavce, te pojasniti odredbe koje se odnose na upravne mjere. Također, iznijeto je mišljenje da će predloženi zakon dovesti do daljnjeg padanja cijene rada. Nadalje, iznijeto je mišljenje po kojemu ovaj  Zakon neće polučiti očekivane učinke koji se odnose na dinamizaciju tržišta rada, a niti proizvesti negativne posljedice za radnike.Također iznijeto je mišljenje po kojemu je potrebno jasnije urediti odrebu čl.147. koja se odnosi na utvrđivanje rezultata izbora za članove radničkih vijeća. U raspravi je više puta istaknuto da se predloženim Zakonom ne umanjuje uloga sindikata u organizaciji radnog vremena, te da su predložene izmjene pozitivan pomak ka konkurentnosti.

U završnom osvrtu, resorni ministar je prihvatio sugestije proizišle u raspravi, a koje se odnose na potrebu jačanja suradnje socijalnih partnera, te ih je pozvao da se svojim prijedlozima uključe u rad do drugog čitanja, odnosno u izradu Konačnog prijedloga zakona. 
 
Nakon provedene rasprave, Odbor je većinom glasova (5 za, 2 protiv) odlučio predložiti Hrvatskome saboru da donese sljedeće zaključke:

1. Prihvaća se Zakon o radu, P.Z.E. br.606
2. Sve primjedbe i prijedlozi uputit će se predlagatelju da ih razmotri prilikom izrade Konačnog prijedloga zakona.

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora Odbor je odredio predsjednika Odbora, Silvana Hrelju.

Predsjednik  Odbora

Silvano Hrelja

Odbor za rad, mirovinski sustav i socijalno partnerstvo Hrvatskoga sabora na 35. sjednici održanoj 24. siječnja 2014. godine, raspravljao je o Prijedlogu zakona o Inspektoratu rada, s Konačnim prijedlogom zakona, P.Z. br.588, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora, dostavila Vlada Republike Hrvatske, aktom od 12. prosinca 2013. godine.

Odbor je navedeni akt raspravio sukladno čl.83. Poslovnika Hrvatskoga sabora, kao matično radno tijelo.

U uvodnome izlaganju predstavnik predlagatelja istaknuo je da je Zakonom o izmjenama i dopunama Zakona o ustrojstvu i djelokrugu ministarstava i drugih središnjih tijela državne uprave, propisano da Državni inspektorat prestaje s radom 1.1.2014. godine, a Ministarstvo rada i mirovinskog sustava preuzima obavljanje inspekcijskih poslova u području rada i zaštite na radu.

Donošenjem ovoga Zakona stvorit će se zakonski okvir za djelovanje Inspektorata rada kao samostalne upravne organizacije u okviru  resornog ministarstva.

U raspravi su članovi Odbora podržali donošenje ovoga Zakona, te istaknuli da je potrebno osigurati učinkovitu provedbu Zakona.

Iznijeta su mišljenja po kojima bi valjalo dopustiti i drugim strukama, osim navedenim u čl.8.st.5. za imenovanje ravnatelja. Nadalje, ukazano je na veliku razliku u koeficijentima složenosti poslova za ravnatelja Inspektorata rada u odnosu na, primjerice, ravnatelja Kliničkog bolničkog centra, a sredstva za plaće se osiguravaju i jednom i drugom u državnom proračunu.
Također, u raspravi je iznijeto mišljenje po kojemu su podzastupljene odredbe koje se odnose na postupanje inspektora zaštite na radu.

U raspravi je naglašeno da je preventivno i savjetodavno djelovanje ovoga Zakona bitnije od represivnog, s čime su se usuglasili i socijalni partneri.

Nakon provedene rasprave, Odbor je jednoglasno (7 za) odlučio predložiti Hrvatskome saboru da donese

Zakon o Inspektoratu rada

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora Odbor je odredio predsjednika Odbora, Silvana Hrelju.

Predsjednik Odbora
Silvano Hrelja

Odbor za rad, mirovinski sustav i socijalno partnerstvo Hrvatskoga sabora na 35. sjednici održanoj 24. siječnja 2014. godine, raspravljao je o Konačnom prijedlogu  zakona o obveznim mirovinskim fondovima, P.Z. br.526., koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora, dostavila Vlada Republike Hrvatske, aktom od 12. prosinca 2013. godine.

Odbor je navedeni akt raspravio sukladno čl.83. Poslovnika Hrvatskoga sabora, kao matično radno tijelo.

U uvodnome izlaganju predstavnik predlagatelja obrazložio je razlike između Prijedloga zakona u odnosu na Konačni prijedlog zakona.

Pritom je istaknuo da predloženi Zakon cjelovito uređuje sustav obveznog mirovinskog osiguranja individualne kapitalizirane štednje u razdoblju akumulacije obveznih  mirovinskih doprinosa osiguranika.
Iznijeto je mišljenje po kojemu ne postoje osobito opravdani razlozi da ovaj Zakon stupi na snagu danom objave u Narodnim novinama.

Nakon provedene rasprave, Odbor je jednoglasno (7 za) odlučio predložiti Hrvatskome saboru da donese

Zakon o obveznim mirovinskim fondovima

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora Odbor je odredio predsjednika Odbora, Silvana Hrelju.

Predsjednik  Odbora
Silvano Hrelja

Odbor za rad, mirovinski sustav i socijalno partnerstvo Hrvatskoga sabora na 35. sjednici održanoj 24. siječnja 2014. godine, raspravljao je o Prijedlogu zakona o  mirovinskim osiguravajućim društvima, P.Z.E.br.524., koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora, dostavila Vlada Republike Hrvatske, aktom od 12. prosinca 2013. godine.

Odbor je navedeni akt raspravio sukladno čl.83. Poslovnika Hrvatskoga sabora, kao matično radno tijelo.
U uvodnome izlaganju predstavnik predlagatelja obrazložio je razlike između predloženog Konačnog prijedloga zakona u odnosu na Prijedlog zakona.
Pritom je istaknuo da se izvršilo daljnje usklađivanje s pravnom stečevinom Europske unije.
U raspravi je ukazano da ne pripadaju ovome Zakonu instituti „program dokupa mirovine“ i „mirovinska renta“. Također, iznijeto je mišljenje po kojemu ne postoje osobito opravdani razlozi da ovaj Zakon stupi na snagu danom objave u Narodnim novinama.

Nakon provedene rasprave, Odbor je jednoglasno (7 za) odlučio predložiti Hrvatskome saboru da donese

Zakon o mirovinskim osiguravajućim društvima

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora Odbor je odredio predsjednika Odbora, Silvana Hrelju.

Predsjednik  Odbora
Silvano Hrelja

Odbor za rad, mirovinski sustav i socijalno partnerstvo Hrvatskoga sabora na 35. sjednici održanoj 24. siječnja 2014. godine, raspravljao je o Konačnom prijedlogu  zakona o dobrovoljnim mirovinskim fondovima, P.Z.E. br.527., koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora, dostavila Vlada Republike Hrvatske, aktom od 12. prosinca 2013. godine.

Odbor je navedeni akt raspravio sukladno čl.83. Poslovnika Hrvatskoga sabora, kao matično radno tijelo.
U uvodnome izlaganju predstavnik predlagatelja obrazložio je razlike između Prijedloga zakona u odnosu na predloženi Konačni prijedlog zakona.

Pritom je istaknuo da je došlo do daljnjeg usklađivanja s  pravnom stečevinom Europske unije.
U raspravi je iznijeto mišljenje po kojemu ne postoje osobito opravdani razlozi da ovaj  Zakon stupi na snagu danom objave u Narodnim novinama.

Nakon provedene rasprave, Odbor je jednoglasno (7 za) odlučio predložiti Hrvatskome saboru da donese

Zakon o dobrovoljnim mirovinskim fondovima

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora Odbor je odredio predsjednika Odbora, Silvana Hrelju.

Predsjednik  Odbora
Silvano Hrelja

Odbor za rad, mirovinski sustav i socijalno partnerstvo Hrvatskoga sabora na 34. sjednici održanoj 17. prosinca 2013. godine, raspravljao je o Konačnom prijedlogu  zakona o središnjem registru osiguranika, P.Z. br.508., koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora, dostavila Vlada Republike Hrvatske, aktom od 12. prosinca 2013. godine.

Odbor je navedeni akt raspravio sukladno čl.83. Poslovnika Hrvatskoga sabora, kao matično radno tijelo.

U uvodnome izlaganju predstavnica predlagatelja obrazložila je razlike između Konačnog prijedloga zakona u odnosu na Prijedlog zakona. Pritom je istaknula da je svrha donošenja ovoga Zakona osiguranje preduvjeta za elektroničku razmjenu podataka između institucija u sustavu socijalne sigurnosti na nacionalnoj razini i s nadležnim institucijama zemalja članica Europske unije u provedbi koordinacije sustava socijalne sigurnosti, sukladno uredbama Europske unije.

Također, predloženim zakonom se na novi način uređuju ovlasti i nadležnosti REGOS-a radi potrebe usklađivanja s novouređenim sustavima javnopravnih tijela.

U raspravi je izražano zadovoljstvo predloženim objedinjavanjem podataka koji će pridonijeti jačanju odgovornosti uplata doprinosa kako u I. tako i u II. mirovinskom stupu.

Nakon provedene rasprave, Odbor je jednoglasno ( 7 za )  odlučio predložiti Hrvatskome saboru da donese
Zakon o središnjem registru osiguranika

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora Odbor je odredio predsjednika Odbora, Silvana Hrelju.

Predsjednik Odbora
Silvano Hrelja

Odbor za rad, mirovinski sustav i socijalno partnerstvo Hrvatskoga sabora na 33. sjednici održanoj 11. prosinca 2013. godine, raspravljao je o Prijedlogu  zakona o izmjeni i dopunama Zakona o smanjenju mirovina određenih, odnosno ostvarenih prema posebnim propisima o mirovinskom osiguranju, s Konačnim prijedlogom zakona, P.Z. br.554, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora, dostavila Vlada Republike Hrvatske, aktom od 5. prosinca 2013. godine. Odbor je navedeni akt raspravio sukladno čl.83. Poslovnika Hrvatskoga sabora, kao matično radno tijelo.

U uvodnome izlaganju predstavnik predlagatelja istaknuo je da se predloženim  Zakonom uređuje smanjivanje mirovina, a smanjenjem bi se obuhvatile mirovine ostvarene prema posebnim propisima o mirovinskom osiguranju, kojima je na povoljniji način uređeno određivanje i/ili ostvarivanje prava iz toga osiguranja. Znajući da je ovo nepopularna  mjera, uštede su nužne, pojasnio je predlagatelj.
 
Također, ovim zakonskim prijedlogom proširuje se krug korisnika prava iz mirovinskog osiguranja, čije se mirovine smanjuju njegovom primjenom od 1. siječnja 2014. godine, budući da se također radi o mirovinama koje se ostvaruju pod povoljnijim uvjetima, odnosno prema posebnim propisima o mirovinskom osiguranju, i to na:
- mirovine hrvatskih branitelja iz Domovinskog rata i članova njihovih obitelji koje su ostvarene odnosno određene prema ZOMO-u i koje su povećane prema Zakonu o pravima hrvatskih branitelja iz Domovinskog rata i članova njihovih obitelji, mirovine osiguranika - članova posade broda koje se ostvaruju prema Pomorskom zakoniku.

Nadalje, predlaže se da se na mirovine akademika primjeni zakon na način da se smanjenje provede isključivo na dodatak mirovini, a ne na ukupnu svotu mirovine i dodatka. Predlagatelj je naglasio da se radi osiguravanja materijalne i socijalne sigurnosti korisnika, smanjenje neće odnositi na:
- mirovine u mjesečnoj svoti do 5.000,00 kuna,
- mirovine hrvatskih ratnih vojnih invalida iz Domovinskog rata i ratnih vojnih invalida, s oštećenjem organizma od 100%,
- obiteljske mirovine djece smrtno stradalih hrvatskih branitelja iz Domovinskog rata bez oba roditelja osim sukorisničkih dijelova ovih mirovina koji pripadaju djeci koja su rođena u braku ili izvan braka s drugim roditeljem, odnosno udovici, zatim obiteljske mirovine djece smrtno stradalih branitelja, te obiteljske mirovine udovica koje su sukorisnice tih mirovina s djecom smrtno stradalih hrvatskih branitelja,
- mirovine prema Zakonu o posebnim pravima iz mirovinskog osiguranja i pravima po osnovi nezaposlenosti zaposlenika u Istarskim ugljenokopima "Tupljak" d.d. Labin,
- mirovine prema Zakonu o uvjetima za stjecanje prava na starosnu mirovinu radnika profesionalno izloženih azbestu . Na taj bi se način predloženim smanjenjem obuhvatilo približno 35.000 korisnika mirovina ostvarenih, odnosno određenih pod povoljnijim uvjetima.

U raspravi su članovi Odbora podržali donošenje ovoga Zakona, tim više jer je privremenog karaktera, odnosno dok se ne poboljšaju gospodarske okolnosti. Iznijet je i prijedlog po kojemu bi trebalo konsenzusom donijeti ovaj Zakon, budući da je 2010. važeći zakon donijet konsenzusom, a tada su smanjene sve mirovine iznad 3.500,00 kuna za 10%. Nadalje, u raspravi je pozitivnim ocijenjeno izuzimanje od smanjenja mirovine zaposlenika u istarskim ugljenokopima „Tupljak“d.d.,Labin, unatoč činjenici da iznad 5.000,00 kuna ima samo 15 korisnika.

Nakon provedene rasprave, Odbor je većinom (7 za i 2 protiv) odlučio predložiti Hrvatskome saboru da donese

Zakon o izmjeni i dopunama Zakona o smanjenju mirovina određenih, odnosno ostvarenih prema posebnim propisima o mirovinskom osiguranju

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora Odbor je odredio predsjednika Odbora, Silvana Hrelju.

                         Predsjednik Odbora

                     Silvano Hrelja

Odbor za rad, mirovinski sustav i socijalno partnerstvo Hrvatskoga sabora na 33. sjednici održanoj 11. prosinca 2013. godine, raspravljao je o Konačnom prijedlogu  zakona o prikupljanju, obradi, povezivanju, korištenju i razmjeni podataka o primicima i javnim davanjima po osiguranicima, P. Z. br. 454, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora, dostavila Vlada Republike Hrvatske, aktom od 5. prosinca 2013. godine. Odbor je navedeni akt raspravio sukladno čl.83. Poslovnika Hrvatskoga sabora, kao matično radno tijelo.

U uvodnome izlaganju predstavnik predlagatelja istaknuo je da se predloženim  Zakonom pojednostavljuje postojeći sustav prikupljanja i obrade podataka. Postojeće stanje dovelo do toga da se pri različitim institucijama, putem različitih obrazaca, prikupljaju dijelom istovrsni podaci. Nositelji prikupljanja, obrade i dostavljanja podataka temeljem ovoga Zakona su: Ministarstvo financija, Porezna uprava i REGOS, a prikupljanje se provodi putem jedinstvenog obrasca – Izvješće o primicima, porezu na dohodak i prirezu te doprinosima za obvezna osiguranja (obrazac JOPPD).
U kraćoj raspravi, predlagatelju je preporučeno da vodi računa o informatičkoj podršci i edukaciji korisnika kako bi se komplicirani obrazci mogli valjano ispuniti.

Nakon provedene rasprave, Odbor je jednoglasno (9 za) odlučio predložiti Hrvatskome saboru da donese

Zakon o prikupljanju, obradi, povezivanju, korištenju i razmjeni podataka o primicima i javnim davanjima po osiguranicima

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora Odbor je odredio predsjednika Odbora, Silvana Hrelju.

                         Predsjednik Odbora

                     Silvano Hrelja

Odbor za rad, mirovinski sustav i socijalno partnerstvo Hrvatskoga sabora na 33. sjednici održanoj 11. prosinca 2013. godine, raspravljao je o Konačnom prijedlogu  zakona o profesionalnoj rehabilitaciji i zapošljavanju osoba s invaliditetom, P.Z.E. br.440, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora, dostavila Vlada Republike Hrvatske, aktom od 05. prosinca 2013. godine. Odbor je navedeni akt raspravio sukladno čl.83. Poslovnika Hrvatskoga sabora, kao matično radno tijelo.

U uvodnome izlaganju predstavnik predlagatelja obrazložio je razlike između Konačnog prijedloga zakona u odnosu na Prijedlog zakona. Svrha donošenja ovoga zakona je povećati zapošljivost osoba s invaliditetom i stvoriti uvjete za njihovo ravnopravno sudjelovanje na tržištu rada uklanjanjem prepreka i stvaranjem jednakih mogućnosti za rad i zapošljavanje, reguliranjem prava na profesionalnu rehabilitaciju, kao i definiranjem mjera i poticaja za njihovo zapošljavanje.
 
Iz iskustava država članica Europske unije, za poticanje zapošljavanja osoba s invaliditetom osobito se važnim pokazalo uvođenje kvotnog sustava zapošljavanja za sve poslodavce, razvoj kvalitetnih i novih oblika profesionalne rehabilitacije, kao i jačanje nacionalnih politika i zakonodavnog okvira za razvoj socijalnog poduzetništva koje ima veliki potencijal u zapošljavanju osjetljivih skupina. Profesionalna rehabilitacija predstavlja skup aktivnosti koje se provode radi osposobljavanja osoba s invaliditetom za rad uz očuvanje njihove preostale radne i opće sposobnosti. Svrha profesionalne rehabilitacije je omogućiti nezaposlenoj osobi s invaliditetom povećanje zapošljivosti i socijalne uključenosti.
U raspravi je zamjenik Pravobraniteljice za osobe s invaliditetom obrazložo primjedbe Ureda Pravobraniteljice na Konačni prijedlog zakona. Predlagatelj je pojasnio da se prilikom izrade ovoga Zakona koristio formulacijama propisanim Konvecijom o pravima za osobe s invaliditetom. Pritom je istaknuto da je ostvarena  iznimno dobra suradnja s osobama s invaliditetom, odnosno korisnicima.
Iznijeto je mišljenje po kojemu nije prihvatljivo da sjedišta regionalnih cenara budu u glavnim gradovima, budući da još uvijek nemamo takav regionalni ustroj. Također, dobro bi bilo propisati obvezu uplate doprinosa  i poslodavcima koji zapošljavaju do 20 radnika. Iznijeto je mišljenje po kojemu bi bilo dobro raspisati javni natječaj za izbor, odnosno imenovanje zamjenika i pomoćnika ravnatelja. Dio članova Odbora smatra da je rok od godinu dana kratak za usklađivanje ustanova za profesionalnu rehabilitaciju i zaštitnih radionica sa ovim Zakonom.

Nakon provedene rasprave, Odbor je jednoglasno (8 za) odlučio predložiti Hrvatskome saboru da donese

Zakon o profesionalnoj rehabilitaciji i zapošljavanju osoba s invaliditetom

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora Odbor je odredio predsjednika Odbora, Silvana Hrelju.

                         Predsjednik Odbora

                     Silvano Hrelja

Odbor za rad, mirovinski sustav i socijalno partnerstvo Hrvatskoga sabora na 32. (tematskoj) sjednici održanoj 09. i 10. prosinca 2013. godine, raspravljao je o Konačnom prijedlogu zakona o mirovinskom osiguranju, P.Z.E. br.509., koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora, dostavila Vlada Republike Hrvatske, aktom od 05. prosinca 2013. godine.

Odbor je navedeni akt raspravio sukladno čl.83. Poslovnika Hrvatskoga sabora, kao matično radno tijelo.
U uvodnome izlaganju predstavnik predlagatelja obrazložio je razlike između Konačnog prijedloga zakona u odnosu na Prijedlog zakona.
U raspravi je najveći broj sudionika mišljenja da se nije pristupilo izradi ovoga Zakona na cjelovit i multidiscliplinaran način.
Naime, po njihovu mišljenju predlagatelj se rukovodio samo održivošću sustava. Pravičan mirovinski sustav, treba biti izbalansiran između načela provedivosti, solidarnosti, održivosti i uzajamnosti, dok po mišljenju umirovljeničkih udruga ovaj predloženi Zakon vodi jedino računa o održivosti sustava.

Također, predstavnici umirovljeničkih udruga smatraju da unatoč provedenoj javnoj raspravi i velikom broju primjedaba predlagatelj nije prihvatio gotovo ništa. Takav pristup predlagatelja ukazuje, po njihovu mišljenju, na nedostatak njegovanja partnerskih odnosa i suradnje.
Suglasni su predstavnici udruga umirovljenika da se mirovina mora definirati kao neotuđivo, osobno, materijalno pravo, a ne novčano davanje iz mirovinskog sustava.

U raspravi je iznijeto mišljenje po kojemu je neosnovana tvrdnja predlagatelja kako je pravična penalizacija kod korisnika prijevremene mirovine, budući da je njihov prosječni  radni staž i za nekoliko godina duži od prosječnog radnog staža korisnika starosne mirovine.
Nadalje, dvojbeno je rješenje kojim se kumulativno traži ispunjenje uvjeta ( 60 godina života i 41 godinu staža) za prijevremenu mirovinu bez penalizacije.

Izijeto je mišljenje po kojemu se neopravdano ukazuje na povlaštene mirovine  policijskih službenika i vojnih djelatnika.

Najveći prijepor izaziva odredba čl.90. kojim se određuje minimalna mirovina, ovakvo rješenje će produbiti nepravde, stoga bi bilo korisno razmotriti uvođenje imovinskog cenzusa.

Suglasni su članovi Odbora u ocjeni da je nužan gospodarski oporavak kako bi se zaustavilo pogoršanje položaja umirovljenika, ali predloženi Zakon je ipak u odnosu na ranija rješenja poboljšan.

Iznijeto je mišljenje po kojemu je dvojbena provedba čl.36., kojim se omogućava stjecanje prava na prijevremenu starosnu mirovinu bez umanjenja (penalizacije) za osiguranike koji ostaju bez posla zbog stečaja i pritom su 2 godine neprekidno nezaposleni, odnosno prijavljeni u nadležnoj službi zapošljavanja.

U završnom osvrtu predlagatelj je naglasio da je predloženi Zakon rezultat cjelovite analize mirovinskog sustava koji se već dulje vrijeme nalazi u teškoćama i demografskog starenja stanovništva.

Budući da svi pokazatelji ukazuju da udio starijeg stanovništva sve više raste kako u  ukupnom, tako i u radno aktivnom stanovništvu, potrebno je povećati dobnu granicu za odlazak u starosnu mirovinu, te penalizaciju za odlazak u prijevremenu mirovinu kako bi se stimulirao odlazak u mirovinu u starijoj životnoj dobi.

Unatoč kritikama da nedostaje konsenzus za mirovinsku reformu, predlagatelj je izradio analize koje ukazuju da je najnepovolniji do sada odnos između osiguranika i korisnika, te da je održivost sustava dugoročno upitna, ukoliko se ne smanji stopa nezaposlenosti.

Nakon provedene rasprave, Odbor je većinom glasova (5 za, 1 protiv i 1 suzdržan) odlučio predložiti Hrvatskome saboru da donese

Zakon o mirovinskom osiguranju

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora Odbor je odredio predsjednika Odbora, Silvana Hrelju.

         Predsjednik Odbora

         Silvano Hrelja

Odbor za rad, mirovinski sustav i socijalno partnerstvo Hrvatskoga sabora na 31. sjednici održanoj 2. prosinca 2013. godine, raspravljao je o Prijedlogu zakona o izmjenama i dopunama Zakona o financijskom poslovanju i predstečajnoj nagodbi, s Konačnim prijedlogom zakona, P.Z. br.542, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora, dostavila Vlada Republike Hrvatske, aktom od 28. studenoga 2013. godine. Odbor je navedeni akt raspravio sukladno čl.179. Poslovnika Hrvatskoga sabora, kao zainteresirano radno tijelo.

U uvodnome izlaganju predstavnica predlagatelja istaknula je da su se tijekom provedbe navedenog Zakona uočili nedostaci, te da je Vlada RH na temelju Zakona o ovlasti Vlade Republike Hrvatske da uredbama uređuje pojedina pitanja iz djelokruga Hrvatskog sabora, 05.09.2013. godine donijela Uredbu o izmjenama i dopunama Zakona o financijskom poslovanju i predstečajnoj nagodbi. Najveći dio sadržaja ovoga Zakona odnosi se na inplementiranje Uredbe, kojom se jasno propisuje tko podnosi prijedlog za pokretanje stečajnog postupka, dopunjuje se sadržaj izvješća o financijskom stanju i poslovanju dužnika, detaljnije i preciznije se propisuje postupanje Financijske agencije, također propisuje se zastupanje Republike Hrvatske od strane državnog odvjetništva u postupcima predstečajne nagodbe pred Trgovačkim sudom.

U raspravi je iznijeto mišljenje kako se učestalim izmjenama navedenog  Zakona stvara pravna nesigurnost., a nejasna je i formulacija izmijenjenog stavka.4.,članka 4. u dijelu koji se odnosi na slučaj prekida stečajnog postupka koji nije niti otvoren.
Nadalje, u raspravi je pojašnjeno na koje se situacije i dužnike odnosi “destigmatiziranje stečajnog dužnika, te afirmiranje opcije rehabilitacije stečajnog dužnika“. Naime, neprijeporno je da je gospodarska kriza uništila veliki broj malih poduzetnika i obrtnika, ali istaknuto je da  postoje i oni  poduzetnici koji su nesavjesnim i nezakonitim postupanjem pridonijeli nelikvidnosti i nesolventnosti poduzeća. U raspravi su članovi Odbora podržali donošenje ovoga Zakona, koji će po njihovu mišljenju pridonijeti bržem financijskom restrukturiranju dužnika i očuvanju radnih mjesta.

Nakon provedene rasprave, Odbor je većinom glasova (7 za i 2 suzdržana) odlučio predložiti Hrvatskome saboru da donese

Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o financijskom poslovanju i predstečajnoj nagodbi

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora Odbor je odredio predsjednika Odbora, Silvana Hrelju.

                         Predsjednik Odbora

                     Silvano Hrelja

Odbor za rad, mirovinski sustav i socijalno partnerstvo Hrvatskoga sabora na 31. sjednici održanoj 2. prosinca 2013. godine, raspravljao je o Konačnom prijedlogu  zakona o izmjenama i dopunama Zakona o posredovanju pri zapošljavanju i pravima za vrijeme nezaposlenosti, P.Z. br.487, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora, dostavila Vlada Republike Hrvatske, aktom od 28. studenoga 2013. godine. Odbor je navedeni akt raspravio sukladno čl.83. Poslovnika Hrvatskoga sabora, kao matično radno tijelo.

U uvodnome izlaganju predstavnik predlagatelja obrazložio je razlike između Konačnog prijedloga zakona u odnosu na Prijedlog zakona. Pritom je istaknuo da se novine odnose na horizontalno usklađivanje ovoga Zakona sa zakonskim izmjenama niza propisa koji su u postupku donošenja: Zakon o obrtu, Zakon o mirovinskom osiguranju, Zakon o ustrojstvu i djelokrugu ministarstava i drugih središnjih tijela državne uprave i Zakon o porezu na dohodak. Predloženim izmjenama i dopunama zakona predlaže se nova kategorija osiguranika za slučaj nezaposlenosti, a to su osobe koje obavljaju samostalnu djelatnost i po toj su osnovi obvezno osigurane prema propisima o mirovinskom osiguranju, a koji će postati temeljem ovoga Zakona obveznici obračunavanja i uplate doprinosa za zapošljavanje po stopi od 1,70% na osnovicu na koju im se obračunavaju i uplaćuju doprinosi za obvezna osiguranja. U raspravi je iznijeto mišljenje da bi valjalo primjenu ovoga Zakona proširiti i na članove zadruge, a pravo na produženu novčanu naknadu utvrditi kao osiguranje za slučaj nezaposlenosti, a ne kao socijalnu naknadu.

Nakon  provedene rasprave, Odbor je većinom glasova (7 za, 1 protiv i 1 suzdržan)  odlučio predložiti Hrvatskome saboru da donese

Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o posredovanju pri zapošljavanju i pravima za vrijeme nezaposlenosti

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora Odbor je odredio predsjednika Odbora, Silvana Hrelju.

                         Predsjednik Odbora

                     Silvano Hrelja

Odbor za rad, mirovinski sustav i socijalno partnerstvo Hrvatskoga sabora na 31. sjednici održanoj 02. prosinca 2013. godine,raspravljao je o Konačnom prijedlogu  zakona o doživotnoj otpremnini odnosno dokupu mirovine, P.Z. br.266, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora, dostavio Klub zastupnika HSU-a, aktom od 14. kolovoza 2013. godine. Odbor je navedeni akt raspravio sukladno čl.83. Poslovnika Hrvatskoga sabora, kao matično radno tijelo. Odbor je raspolagao pisanim mišljenjem Vlade Republike Hrvatske na navedeni akt.

U uvodnome izlaganju predstavnik predlagatelja upoznao je Odbor sa razlikama između  Konačnog prijedloga zakona i Prijedloga zakona. U kratkom izlaganju predlagatelj se osvrnuo na Mišljenje Vlade Republike Hrvatske, pritom je istaknuo da je suglasan sa svim amandmanima koje je Vlada podnijela na Konačni prijedlog zakona. U kraćoj raspravi predlagatelj i resorni ministar, suglasili su se kako je predloženi Zakon, uz navedena poboljšanja i osnažene kontrolne mehanizme dobar institucionalni okvir  za obročnu isplatu doživotnih otpremnina, kao isplata dijela mirovine ostvarene po Zakonu o mirovinskom osiguranju.

Nakon provedene rasprave, Odbor je jednoglasno (9 za) odlučio predložiti Hrvatskome saboru da donese

Zakon o doživotnoj otpremnini odnosno dokupu mirovine

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora Odbor je odredio predsjednika Odbora, Silvana Hrelju.

                         Predsjednik Odbora

                     Silvano Hrelja

Odbor za rad, mirovinski sustav i socijalno partnerstvo Hrvatskoga sabora na 30. sjednici održanoj 28. studenoga 2013. godine, raspravljao je o Prijedlogu zakona o  obveznim mirovinskim fondovima, P.Z. br.526., koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora, dostavila Vlada Republike Hrvatske, aktom od 14. studenoga 2013. godine.

Odbor je navedeni akt raspravio sukladno čl.83. Poslovnika Hrvatskoga sabora, kao matično radno tijelo.
U uvodnome izlaganju predstavnik predlagatelja istaknuo je da se predloženim  Zakonom otklanjaju nedostaci uočeni tijekom primjene Zakona o obveznim i dobrovoljnim mirovinskim fondovima, na način da se razdvajaju dva postojeća sustava individualne kapitalizirane štednje (obvezni i dobrovoljni) u dva posebna zakona.

Predloženi zakon cjelovito uređuje sustav obveznog mirovinskog osiguranja individualne kapitalizirane štednje u razdoblju akumulacije obveznih mirovinskih doprinosa osiguranika. Također, novina je i uvođenje unutar postojećeg sustava tri nove kategorije mirovinskih fondova (A, B i C) u koje se osiguranici raspoređuju i koje mogu odabrati.

U raspravi su iznijete sljedeće primjedbe, mišljenja i prijedlozi:
-u predloženom zakonu dominira visoka razina prereguliranosti, nije sačinjena relevantna analiza, a pritom se dopušta liberalizacija ulaganja,
-građane/osiguranike treba educirati o značenjima i posljedicama rizičnih ulaganja, kako bi isti mogli preuzeti odgovornost za svoje loše poslovne odluke,
- potrebno je preispitati naknade, posebice izlazne naknade koje mirovinsko društvo zaračunava radi pokrića troškova, tim više jer se radi o obveznim mirovinskim osiguranjima na temelju individualne kapitalizirane štednje (II stup), koji već sada imaju visoke troškove u odnosu na I stup koji provodi Hrvatski zavod za mirovinsko osiguranje,
- mogućnost prijelaza iz II u I stup, odnosno prijenosa od 50 tisuća kuna, trebalo bi ugraditi u Zakon o mirovinskom osiguranju.
-odredbe članka 31.t.2. i čl. 39.st 1..- , potrebno je uskladiti sa Zakonom o trgovačkim društvima koji propisuje tko može biti član nadzornog odbora,
- prava izvan bračnog druga treba izjednačiti sa bračnim drugom, te
-Hrvatskoj agenciji za nadzor financijskih usluga daju velike ovlasti i dugi rokovi za donošenje pravilnika.

Nakon provedene rasprave, Odbor je većinom glasova (6 za, 1 protiv i 1 suzdržan)  odlučio predložiti Hrvatskome saboru da donese sljedeće zaključke:

1. Prihvaća se Prijedlog zakona o obveznim mirovinskim fondovima,
 P.Z. br.526
2. Sve primjedbe i prijedlozi uputit će se predlagatelju da ih razmotri  prilikom izrade Konačnog prijedloga zakona.

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora Odbor je odredio predsjednika Odbora, Silvana Hrelju.

                         Predsjednik  Odbora

                    Silvano Hrelja

Odbor za rad, mirovinski sustav i socijalno partnerstvo Hrvatskoga sabora na 30. sjednici održanoj 28. studenoga 2013. godine, raspravljao je o Prijedlogu zakona o  mirovinskim osiguravajućim društvima, P.Z.E.br.524., koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora, dostavila Vlada Republike Hrvatske, aktom od 14. studenoga  2013. godine.

Odbor je navedeni akt raspravio sukladno čl.83. Poslovnika Hrvatskoga sabora, kao matično radno tijelo.

U uvodnome izlaganju predstavnik predlagatelja istaknuo je da se predloženim    zakonom vrši usklađivanje nacionalnog zakonodavstva s pravnom stečevinom Europske unije. Nadalje, ovim prijedlogom zakona na cjelovit način se uređuje poslovanje osiguravajućih društava.

U raspravi je ukazano da predloženi naziv zakona ne odgovara materiji koju uređuje ovaj  Prijedlog zakona. Također, dio članova Odbora smatra da nikakao ne smije biti predmet ovoga Zakona „program dokupa mirovine“ i „mirovinska renta“. Pritom je istaknuto, da se prilikom određivanja mirovina trebaju primjenjivati tablice smrtnosti sastavljene na temelju podataka iz popisa stanovništva Republike Hrvatske.
Nadalje, valjalo bi preispitati odredbe koje se odnose na predloženu najnižu dobnu granicu za starosnu mirovinu od 50 godina, mogućnost jednokratne isplate do 30% od ukupne svote sa osobnog računa člana fonda. Dvojbena su i rješenja koja se odnose na mogućnost ugovaranja skraćenog trajanja isplate mirovine iz dobrovoljnog mirovinskog osiguranja do pet godina.

Također, u raspravi je ukazano da je nužno uskladiti dredbe koje se odnose na: upravu društva, uvjete za obavljanje funkcije člana uprave (posebice u dijelu koji se odnosi na „dobar ugled“ i mogućnost isplate bonusa koji nije vezan za uspješnost), politiku nagrađivanja i poslovnu tajnu sa Zakonom o trgovačkim društvima, koji jasno propisuje  način sastava uprave, odgovornost članova uprave, načela za određivanje ukupnih primitaka članova uprave, nagrade za rad, i dr.

Dio članova Odbora smatra da je zakonski prijelog prenormiran, a veći dio sadržaja ovoga zakona je materija koja se treba urediti Statutom društva, dok se s druge strane Hrvatskoj agenciji za nadzor financijskih usluga daju velike ovlasti i dugi rokovi za donošenje pravilnika.

Iznijeto je mišljenje po kojemu je potrebno u čl.113., i dr. proširiti pravo isplate i na izvan bračnog druga.

Suglasni su članovi Odbora da sustav dobrovoljnog mirovinskog osiguranja na temelju individualne kapitalizirane štednje treba poticati i razvijati kako bi se osigurala socijalna sigurnost u starosti.

Nakon provedene rasprave, Odbor je većinom glasova (5 za i 3 suzdržana) odlučio predložiti Hrvatskome saboru da donese sljedeće zaključke:

1.  Prihvaća se Prijedlog zakona o mirovinskim osiguravajućim društvima,    P.Z.E. br.524
2.  Sve primjedbe i prijedlozi uputit će se predlagatelju da ih razmotri prilikom  izrade Konačnog prijedloga zakona.

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora Odbor je odredio predsjednika Odbora, Silvana Hrelju.

                         Predsjednik  Odbora

                    Silvano Hrelja

Odbor za rad, mirovinski sustav i socijalno partnerstvo Hrvatskoga sabora na 30. sjednici održanoj 28. studenoga 2013. godine, raspravljao je o Prijedlogu  zakona o  dobrovoljnim mirovinskim fondovima, P.Z.E. br.527., koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora, dostavila Vlada Republike Hrvatske, aktom od 14. studenoga 2013. godine.

Odbor je navedeni akt raspravio sukladno čl.83. Poslovnika Hrvatskoga sabora, kao matično radno tijelo.

U uvodnome izlaganju predstavnik predlagatelja istaknuo je da se predloženim  Zakonom otklanjaju nedostaci uočeni tijekom primjene Zakona o obveznim i dobrovoljnim mirovinskim fondovima na način da se razdvajaju dva postojeća sustava individualne kapitalizirane štednje (obvezni i dobrovoljni) u dva posebna zakona.

Predloženim zakonom vrši se usklađivanje nacionalnog zakonodavstva s pravnom stečevinom Europske unije.

U raspravi je istaknuto da sustav dobrovoljnog mirovinskog osiguranja na temelju individualne kapitalizirane štednje treba poticati i razvijati kako bi se osigurala socijalna sigurnost u starosti.

Nadalje, ukazano je da je potrebno odredbe koje se odnose na uvjete za obavljanje funkcije člana uprave i politiku nagrađivanja uskladiti sa Zakonom o trgovačkim društvima.Također, Hrvatskoj agenciji za nadzor financijskih usluga daju se velike ovlasti  i dugi  rokovi za donošenje provedbenih propisa.

Nakon provedene rasprave, Odbor je većinom glasova (6 za i 2 suzdržana) odlučio predložiti Hrvatskome saboru da donese sljedeće zaključke:

1. Prihvaća se Prijedlog zakona o dobrovoljnim mirovinskim fondovima, P.Z.E. br.527
2. Sve primjedbe i prijedlozi uputit će se predlagatelju da ih razmotri  prilikom izrade Konačnog prijedloga zakona.

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora Odbor je odredio predsjednika Odbora, Silvana Hrelju.

                         Predsjednik  Odbora

                    Silvano Hrelja

Odbor za rad, mirovinski sustav i socijalno partnerstvo Hrvatskoga sabora na 29. sjednici održanoj 25. studenoga 2013. godine, raspravljao je o Prijedlogu zakona o izmjenama i dopunama Zakona o porezu na dohodak, s Konačnim prijedlogom zakona, P.Z. br.513, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora, dostavila Vlada Republike Hrvatske, aktom od 14. studenoga 2013. godine.

Odbor je navedeni akt raspravio sukladno čl.140. Poslovnika Hrvatskoga sabora, kao zainteresirano radno tijelo.

U uvodnome izlaganju predstavnica predlagatelja istaknula je da se predložene izmjene i dopune ovoga Zakona odnose na usklađivanje s predloženim izmjenama posebnih propisa o regionalnom razvoju Republike Hrvatske. Također, Prijedlogom zakona uvodi se obveza podnošenja godišnje porezne prijave za fizičke osobe koje u poreznom razdoblju ostvare drugi dohodak vlastitim radom, neovisno o pravnom odnosu između isplatitelja i osobe koja je rad obavila. Pritom se predlaže ujednačeno oporezivanje primitaka od rada, odnosno djelatnosti po stopama od 12%, 25% i 40%. Nadalje, ovim Zakonom propisuje se mogućnost da rezidenti zastupnici u Europskom parlamentu ne moraju plaćati predujmove poreza na dohodak u tuzemstvu u tijeku poreznog razdoblja ako je predujam poreza plaćen u inozemstvu.

U raspravi je iznijeto mišljenje po kojemu bi valjalo predloženo rješenje, koje se odnosi na oporezivanje drugog dohotka primijeniti i na umirovljenike koji su mirovinu ostvarili istodobno u inozemstvu i tuzemstvu.

Nakon provedene rasprave, Odbor je jednoglasno (8 za) odlučio predložiti Hrvatskome saboru da donese

Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o porezu na dohodak

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora Odbor je odredio predsjednika Odbora, Silvana Hrelju.

Predsjednik Odbora

Silvano Hrelja

Odbor za rad, mirovinski sustav i socijalno partnerstvo Hrvatskoga sabora na 29. sjednici održanoj 25. studenoga 2013. godine, raspravljao je o Prijedlogu Državnog proračuna Republike Hrvatske za 2014. godinu, i projekcije za 2015. i 2016. godinu, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora, dostavila Vlada Republike Hrvatske, aktom od 14. studenoga 2013. godine.

Odbor je navedeni akt raspravio sukladno čl.140. Poslovnika Hrvatskoga sabora, kao zainteresirano radno tijelo. U uvodnom izlaganju predstavnik Vlade Republike Hrvatske istaknuo je, da su planirani prihodi u iznosu od 113,1 milijardi kuna, rashodi u iznosu od 130,5 milijardi kuna, te će manjak Državnog proračuna za 2014. godinu iznositi 17,5 milijardi kuna. Pritom je obrazložio, kako je do povećanja ukupnih rashoda došlo zbog povećanja rashoda povezanih sa članstvom Republike Hrvatske u Europskoj uniji, a koji se odnose na: rast izdvajanja za doprinos proračunu Europske unije za 1,8 milijardi kuna i rast izdvajanja za projekte financirane iz pomoći Europske unije i nacionalno sufinanciranje u iznosu od 2,4 milijarde kuna. Projekcija prihoda temelji se na očekivanom oporavku i jačanju gospodarske aktivnosti, dok je kretanje rashoda državnog proračuna određeno troškovima visokog javnog duga koji je narastao uslijed višegodišnjih deficita i preuzetih dugova iz ranijih godina.

U razdjelu Ministarstva rada i mirovinskog sustava najveću stavku u rashodima čine mirovine za koje se u 2014. godini predviđa iznos od 35,9 milijardi kuna. Budući da su i nadalje nepovoljna gospodarska kretanja i visoka stopa nezaposlenosti, predviđa se isključivo usklađivanje s troškovima života mirovina stečenih (iz rada), odnosno temeljem Zakona o mirovinskom osiguranju, uz istovremenu reformu mirovina stečenih po posebnim propisima. Pritom su predstavnici resornog ministarstva obrazložili da se planiraju uštede donošenjem novog Zakona o mirovinskom osiguranju, koji između ostalog predviđa način razdvajanja, odnosno izračun dijela mirovine ostvarene prema posebnim propisima. Također, planiraju se uštede i predstojećim izmjenama zakonskih propisa kojima su određene, odnosno ostvarene mirovine po posebnim propisima.

U raspravi je predlagatelj pojasnio na koje se korisnike odnose mjere aktivne politike zapošljavanja i koji se ciljevi postižu. Planirane su uštede u kategorijama rashoda za zaposlene zbog centralnog obračuna plaća i smanjenja broja zaposlenih u javnom sektoru, uz daljnju neisplatu regresa i božićnica. U raspravi je istaknuto da je u ovim okolnostima teško postići održivost javnih financija, ali unatoč negativnim okolnostima predloženi proračun jamči održivost sustava. Iznijeto je mišljenje po kojemu se ključni problem nezaposlenosti neće riješiti mjerama aktivne politike zapošljavanja.

Nakon provedene rasprave Odbor je većinom glasova (7 glasova „za” i 1 „protiv”) odlučio predložiti Hrvatskome saboru da donese

Državni proračun Republike Hrvatske za 2014. godinu i projekcije za 2015. i 2016. godinu

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora Odbor je odredio predsjednika Odbora, Silvana Hrelju.

Predsjednik Odbora

Silvano Hrelja

Odbor za rad, mirovinski sustav i socijalno partnerstvo Hrvatskoga sabora na 28. sjednici održanoj 12. studenoga 2013. godine, raspravljao je o Prijedlogu zakona o  središnjem registru osiguranika, P.Z. br.508., koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora, dostavila Vlada Republike Hrvatske, aktom od 7. studenoga 2013. godine.

Odbor je navedeni akt raspravio sukladno čl.83. Poslovnika Hrvatskoga sabora, kao matično radno tijelo.

U uvodnom izlaganju predlagateljica je istaknula da se predloženim zakonom po prvi puta u jednom pravnom aktu propisuju nadležnosti i ovlasti REGOS-a koje su do sada bile utvrđene kroz različite propise. Također, predloženim zakonom se na novi način uređuju ovlasti i nadležnosti REGOS-a radi potrebe usklađivanja s novouređenim sustavima javnopravnih tijela.

Ovim zakonom osiguravaju se preduvjeti za elektroničku razmjenu podataka s institucijama u sustavu socijalne sigurnosti na nacionalnoj razini i s nadležnim ustanovama zemalja članica Europske unije u provedbi koordinacije sustava socijalne sigurnosti, sukladno uredbama Europske unije.
U svrhu osiguranja uvjeta za jednako postupanje i ostvarivanje prava osiguranika i/ili drugih osoba, registar je primarni registar koji se vodi u elektroničkom obliku, čime se osigurava cjelovita i pravovremena informiranost o primicima, te obračunatim i plaćenim iznosima doprinosa za mirovinska osiguranja.
 
U raspravi je iznijeto mišljenje po kojemu predlagatelj treba voditi računa o načelu  interoperabilnosti i multiplatformi.

Nakon provedene rasprave, Odbor je jednoglasno (8 za) odlučio predložiti Hrvatskome saboru da donese sljedeće zaključke:

1. Prihvaća se Prijedlog zakona o  središnjem registru osiguranika, P.Z. br.508
2. Sve primjedbe i prijedlozi uputit će se predlagatelju da ih razmotri prilikom izrade Konačnog prijedloga zakona.

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora, sukladno članku 54.st.2. Poslovnika Odbor je odredio, potpredsjednika Odbora, Zlatka Tušaka.

Potpredsjednik Odbora
Zlatko Tušak

Odbor za rad, mirovinski sustav i socijalno partnerstvo Hrvatskoga sabora na  28. sjednici održanoj 12. studenoga 2013. godine,raspravljao je o Prijedlogu  zakona o  mirovinskom osiguranju, P.Z.E. br.509., koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora, dostavila Vlada Republike Hrvatske, aktom od  7. studenoga  2013. godine.

Odbor je navedeni akt  raspravio sukladno čl.83. Poslovnika Hrvatskoga sabora, kao matično  radno tijelo.
U uvodnome izlaganju predstavnica predlagatelja istaknula je da se predloženim  Zakonom nastoji postići fiskalna konsolidacija, a s druge osigurati umirovljenicima primjerenija zaštita od rizika siromaštva i primjereniji uvjeti za ostvarivanje prava te određivanje i usklađivanje mirovina.

Prema predloženom zakonu, u razdoblju od 2014. do 2030. godine zadržali bi se isti uvjeti starosne dobi za stjecanje starosne i prijevremene starosne mirovine za žene koji su propisani važećim ZOMO-om.

Također, i za muškarce bi sve do 2030. godine ostali sadašnji uvjeti starosne dobi od 65 godina života.
Od 1. siječnja 2031. godine nadalje postupno bi se povećavala starosna dob za stjecanje prava na prijevremenu starosnu i starosnu mirovinu po 3 mjeseca svake godine zaključno do 2037. godine.

Tako bi se tek počevši od 1. siječnja 2038. godine pravo na starosnu mirovinu stjecalo sa 67 godina života i 15 godina mirovinskog staža, a pravo na prijevremenu starosnu mirovinu sa 62 godine života i 35 godina mirovinskog staža. Pritom je važno naglasiti da i većina država Europske unije prilagođava svoj mirovinski sustav očekivanom povećanju trajanja života, tako što postupno povećavaju dob za starosnu mirovinu i/ili povezuju visinu buduće mirovine uz promjene očekivanog trajanja života.

Polazeći od podataka koji odražavaju stanje u I. mirovinskom stupu za kolovoz 2013. godine, a to je 1,22 mil. korisnika mirovina u odnosu na 1,50 mil. osiguranika (omjer 1:1,23), jasno je da se mirovinski sustav nalazi u teškoćama, kao što je to slučaj i u većini europskih zemalja, kako zbog gospodarske krize, tako i zbog problema nezaposlenosti.
Najniža mirovina zamjenjuje se institutom minimalne mirovine za korisnike koji ostvaruju mirovinu od stupanja na snagu ovoga zakona, koja se određuje povoljnije u odnosu na najnižu mirovinu, odnosno određuje se za svaku godinu mirovinskog staža u visini od 100% AVM.
 
Nadalje, predlaže se da se osnovna mirovina određuje tako da se osobni bodovi određeni na temelju staža navršenog od početka primjene obveznog mirovinskog osiguranja na temelju individualne kapitalizirane štednje pomnože s faktorom osnovne mirovine.
Također, da bi se stimuliralo osiguranike na duži ostanak u svijetu rada i ostvarivanje mirovine u starijoj životnoj dobi, predlaže se određivanje postotka povećanja polaznog faktora za starosnu mirovinu ovisno o navršenom mirovinskom stažu. Tako bi se osiguranicima koji nakon navršene 65. godine života (za žene vrijedi niža dob za starosnu mirovinu propisana u prijelaznom razdoblju) prvi put ostvaruju pravo na starosnu mirovinu, a koji imaju 35 i više godina mirovinskog staža, mirovina povećavala po 0,15% po mjesecu kasnijeg odlaska u mirovinu, a osiguranicima koji imaju 41 i više godina mirovinskog staža mirovina bi se povećavala za 0,34% za svaki mjesec kasnijeg odlaska u mirovinu. Ukupno povećanje u oba slučaja ograničeno je na najviše pet godina i iznosilo bi do 9%, odnosno do 20,4%, s tim da se povećanja međusobno isključuju.
Zbog aktualnih gospodarskih prilika i nezaposlenosti uvodi se novo pravo na prijevremenu starosnu mirovinu za osiguranika koji je nakon prestanka osiguranja zbog stečaja neposredno prije ispunjenja uvjeta za ostvarivanje prava na prijevremenu starosnu mirovinu, proveo u neprekidnom trajanju najmanje dvije godine kao nezaposlena osoba prijavljena tijelu nadležnom za zapošljavanje. Visina ove prijevremene starosne mirovine određuje se bez primjene odredbi o penalizaciji.
Također, predlaže se pravo na starosnu mirovinu zbog dugogodišnjeg osiguranja za osiguranika koji ima 41 godinu staža osiguranja i 60 godina života.

U raspravi su članovi Odbora iznijeli sljedeće primjedbe, mišljenja i prijedloge:

- Većina članova Odbora podržava rješenje predloženo čl.34., kojim se omogućava ostvarivanje prava na starosnu mirovinu osiguranicima s dugogodišnjim stažem,
- iznijeto je mišljenje po kojemu čl.34. kojim je regulirano pravo na starosnu mirovinu zbog dugogodišnjeg osiguranja za osiguranika kada navrši 60 godina života i 41 godinu staža osiguranja stavlja u neravnopravan položaj osobe, odnosno osiguranike sa završenom VSS, budući da oni ulaze u svijet rada kasnije,
- većina članova Odbora podržava rješenje predloženo čl.36., kojim se omogućava stjecanje prava na prijevremenu starosnu mirovinu bez umanjenja (penalizacije) za osiguranike koji ostaju bez posla zbog stečaja,
- iznijeto je mišljenje po kojemu ovaj Prijedlog zakona ne nudi  cjelovite izmjene, već se radi samo o,tzv., kozmetičkim promjenama, a na to ukazuje, primjerice: postupno  povećanje dobne granice za stjecanje prava na starosnu mirovinu i za prijevremenu starosnu mirovinu,kao i  ostvarivanje prava na starosnu mirovinu osiguranicima s dugogodišnjim stažem,umjesto da se odmah pristupilo povećanju životne dobi za odlazak u mirovinu,
- pozitivnim je ocjenjeno rješenje kojim se omogućava korištenje starosne mirovine uz rad do polovice punog radnog vremena,
- većina članova Odbora smatra da predlagatelj treba napraviti analizu radnih mjesta, odnosno, zanimanja na kojima su otežani uvjeti rada zbog kojih  će po njihovu mišljenju, zaposlenici, odnosno osiguranici  teško moći  obavljati poslove u životnoj dobi do 67. godine,
-iznijeto je mišljenje po kojemu je potrebno preispitati točku 3.st.1.čl.10.u dijelu koji se odnosi na obvezno osiguranje šahista izdvojenih  od vrhunskih sportaša,
- nadalje u čl.22.kojim su uređena prava u slučaju smrti osiguranika, iznijeto je stajalište po kojemu nije potrebno nabrajati  taksativno članove obitelji, već je dovoljno  pozvati se  na poseban propis kojim je regulirano koji članovi čine obitelj,
- iznijeto je mišljenje po kojemu je potrebno brisati st.5. i st.6. u  čl. 69.,
- također, iznijeto je mišljenje po kojemu bi trebalo majkama za svako rođeno dijete smanjiti  za 1 godinu dobnu granicu za odlazak u starosnu i prijevremenu starosnu mirovinu,
- u raspravi je ukazano da je u  mirovinskom  sustavu premalo uzajamnosti, a previše solidarnosti,
- nadalje, čl.70, kojim je utvrđeno pravo djece na obiteljsku mirovinu dok su na redovitom školovanju potrebo je uskladiti sa Zakonom o  obveznom zdravstvenom osiguranju,
- potrebno je preispitati odredbe koje se odnose na novi institut  minimalne mirovine (umjesto najniže),te usklađivanje mirovine iz čl.94.  jer postoji bojazan da se nepravde u sustavu ne prodube, umjesto da se isprave,
- po mišljenu dijela članova Odbora nije prihvatljivo rješenje čl.142. st 2. kojim je propisano podnošenje izvješća o radu Zavoda nadležnom ministarstvu i Vladi Republike Hrvatske, a ne Hrvatskome saboru kao do sada, tim više jer je Zavod javna ustanova koja upravlja značajnom imovinom i  sredstvima osiguranika.
S tim u svezi, iznijet je i drugi prijedlog po kojemu bi Zavod o svom radu najmanje jedanput godišnje uz resorno ministarstvo i Vladu podnosio izvješće i Odboru za rad, mirovinski sustav i socijalno partnerstvo.

Nakon  provedene rasprave, Odbor je većinom glasova ( 7 za i 1 suzdržan)  odlučio predložiti Hrvatskome saboru da  donese sljedeće zaključke:

1. Prihvaća se Prijedlog zakona o mirovinskom osiguranju, P.Z.E. br.509
2. Sve primjedbe i prijedlozi uputit će se predlagatelju da ih razmotri prilikom izrade Konačnog prijedloga zakona.

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora, sukladno članku 54.st.2. Poslovnika Odbor je odredio potpredsjednika Odbora, Zlatka Tušaka.

Potpredsjednik Odbora
Zlatko Tušak

Odbor za rad, mirovinski sustav i socijalno partnerstvo Hrvatskoga sabora na 27. sjednici održanoj 15.listopada 2013. godine, raspravljao je o Prijedlogu zakona o  dopunama Zakona o mirovinskom osiguranju, s Konačnim prijedlogom zakona, P.Z. br.486, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora, dostavila Vlada Republike Hrvatske, aktom od 3. listopada 2013. godine. Odbor je navedeni akt raspravio sukladno čl.83. Poslovnika Hrvatskoga sabora, kao matično radno tijelo.

U uvodnome izlaganju predstavnik predlagatelja istaknuo je da se predloženim  Zakonom nastoji osigurati učinkovitiji nadzor i kontrola korištenja prava iz mirovinskog osiguranja i isplata mirovinskih primanja. Pritom je naglasio kako je postojeće stanje dovelo do cijelog niza zlouporaba medicinske dokumentacije pri utvrđivanju invalidnosti, tjelesnog oštećenja ili opće nesposobnosti za rad. Stoga je radi otklanjanja sumnji u valjanost medicinske dokumentacije, uspostavljena  suradnja s kontrolorima Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje, koji na zahtjev  Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje provjeravaju vjerodostojnost medicinske dokumentacije.

U raspravi su članovi Odbora podržali donošenje ovoga Zakona. Pritom su istaknuli da se ovim Zakonom neće u bitnome smanjiti broj korisnika invalidske mirovine, a kojih je po podacima za 2012. god. 322 186 korisnika. Naime, nemoguće je izvršiti kontrolu nad svim korisnicima, ali Zakon će djelovati preventivno, te polučiti pozitivne efekte za buduće korisnike invalidskih mirovina. Upravo zbog tog ograničenog dosega, unatoč velikim očekivanjima, u raspravi je iznijeto mišljenje po kojemu nije bilo potrebe za donošenje Uredbe o dopunama Zakona o mirovinskom osiguranju temeljem Zakona o ovlasti Vlade Republike Hrvatske da uredbama uređuje pojedina pitanja iz djelokruga Hrvatskoga sabora koja je stupila na snagu 14.09.2013. godine.

Nakon provedene rasprave, Odbor je jednoglasno (7 „za“) odlučio predložiti Hrvatskome saboru da donese

Zakon o dopunama Zakona o mirovinskom osiguranju

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora Odbor je odredio predsjednika Odbora, Silvana Hrelju.

                         Predsjednik Odbora

                     Silvano Hrelja

Odbor za rad, mirovinski sustav i socijalno partnerstvo Hrvatskoga sabora na 27. sjednici održanoj 15. listopada 2013. godine, raspravljao je o Prijedlogu  zakona o  izmjenama i dopunama Zakona o posredovanju pri zapošljavanju i pravima za vrijeme nezaposlenosti, P.Z. br.487, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora, dostavila Vlada Republike Hrvatske, aktom od 3. listopada 2013. godine. Odbor je navedeni akt raspravio sukladno čl.83. Poslovnika Hrvatskoga sabora, kao matično radno tijelo.

U uvodnome izlaganju predstavnik predlagatelja istaknuo je da se predloženim  izmjenama i dopunama Zakona omogućava osobama koje obavljaju samostalnu djelatnost stjecanje prava na novčanu naknadu, a osobe koje obavljaju samostalnu djelatnost postat će obveznici plaćanja doprinosa za zapošljavanje. Također, tijekom primjene Zakona uočeni su određeni nedostaci koji se ovim izmjenama otklanjaju, a koji se odnose na usklađivanje sa Zakonom o rodiljnim i roditeljskim potporama, Zakonom o radu i Zakonom o poticanju zapošljavanja. Nadalje, predviđa se pravo na novčanu pomoć osiguranika produženog mirovinskog osiguranja, na temelju ugovora o radu na određeno vrijeme za stalne sezonske poslove.

U raspravi su članovi Odbora podržali donošenje ovoga Zakona, te iznijeli sljedeća mišljenja, primjedbe i prijedloge:
- Na  članak 5.u dodanom stavku 2. točka 2.- predlaže se taksativno nabrojiti sve osobe koje u skladu s posebnim propisima samostalno obavljaju profesionalnu djelatnost ili ne navoditi niti jednu osobu, odnosno djelatnost.
- Također,na  članak 5.u dodanom stavku 2. točka 8. koja glasi : „ članovi uprave i izvršni direktor društva“-dvojbeno je da članovi uprava imaju pravo na novčanu naknadu i druge novčane pomoći. Naime, poslodavac s takvim osobama sklapa tzv. „menadžerski ugovor“, a ne ugovor o radu. Stoga prilikom raskida takvog ugovora isti imaju benefite propisane menadžerskim ugovorom.Kako na sklapanje tako i na raskid tog ugovora primjenjuju se propisi obveznog prava, odnosno Zakon o obveznim odnosima, ne  Zakon o radu,što je  i propisano   odredbama  članaka 2.stavak 3.i 4., te članka 6.stavka 4. Zakona o radu.
- Na članak 30. kojim se dodaje članak 40.a - većina članova Odbora smatra da je nužno preciznije utvrditi opravdane razloge na temelju kojih će se utvrđivati pravo na novčanu naknadu. Naime, po mišljenju većine članova  Odbora predložena formulacija otvara prostor za manipulaciju, unatoč i baš zato što su podržali donošenje ovoga Zakona predstavnici Hrvatske gospodarske komore.Stoga se predlaže predlagatelju da na jasan i nedvosmislen način utvrdi što je „gubitak povlastice ,bolest osigurane osobe,poslovanje s gubitkom,gubitak poslovnog prostora, te, prirodna katastrofa.“

Nakon provedene rasprave, Odbor je većinom glasova (6 za i 1 suzdržan) odlučio predložiti Hrvatskome saboru da  donese sljedeće zaključke:

1. Prihvaća se Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o posredovanju pri zapošljavanju i pravima za vrijeme nezaposlenosti, P.Z. br.487
2. Sve primjedbe i prijedlozi uputit će se predlagatelju da ih razmotri prilikom izrade Konačnog prijedloga zakona.

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora Odbor je odredio predsjednika Odbora, Silvana Hrelju.

                         Predsjednik Odbora

                     Silvano Hrelja

Odbor za rad, mirovinski sustav i socijalno partnerstvo Hrvatskoga sabora na 27. sjednici održanoj 15. listopada 2013. godine, raspravljao je Izvješće o radu i poslovanju Hrvatskoga zavoda za mirovinsko osiguranje za 2012., koje je predsjedniku Hrvatskoga sabora, dostavio Hrvatski zavod za mirovinsko osiguranje, aktom od 23. srpnja 2013. godine. Odbor je navedeni akt raspravio sukladno čl.83. Poslovnika Hrvatskoga sabora, kao matično radno tijelo. Odbor je raspolagao pisanim mišljenjem Vlade Republike Hrvatske na navedeni akt.

U uvodnom izlaganju predstavnik predlagatelja kazao je kako je i u 2012. godini nastavljen trend rasta broja korisnika mirovina i pad broja osiguranika. U 2012. godini evidentirano je 1,218 milijuna korisnika i 1,433 milijuna osiguranika.
Odnos broja osiguranika i umirovljenika je 1,18:1, što je do sada najniži zabilježeni omjer broja osiguranika I umirovljenika u Republici Hrvatskoj. Ukupni prihodi zavoda za 2012. iznosili su 35,700 milijarde kn, a rashodi 35,735 milijarde. Prosječna mirovina ostvarena prema Zakonu o mirovinskom osiguranju za prosinac 2012. godine (umanjena za prirez I porez)  iznosila je 2.184,15 kn, a udjel prosječne mirovine u prosječnoj neto plaći iznosio je 39,81%. Prosječna starosna mirovina iznosila je 2 391,81, a udjel u prosječnoj neto plaći je 43,66%. Prosječni mirovinski staž korisnika starosne mirovine iznosi 32 godine,korisnika prijevremene starosne mirovine 35 godina,, korisnika invalidske 23, obiteljske 29 godina, a prosjek mirovinskog staža svih korisnika mirovine iznosi 29 godina, odnosno u posljednjih petnaest godina povećao se za 1 godinu.

U 2012. prosječno korištenje starosne mirovine iznosi 19 godina (5 mjeseci duže nego u 2011.),invalidske 19 godina i 5 mjeseci, a obiteljske 17 godina i 3 mjeseca. Od ukupno 1 217 692 umirovljenika, u koji broj su uključeni i korisnici mirovina Hrvatske vojske, hrvatskih branitelja iz Domovinskog rata i Hrvatskog vijeća obrane, njih 643 785 (52,86%) korisnici su starosne mirovine. Invalidsku mirovinu ostvarilo je 322 186 korisnika (26,46%), a obiteljsku mirovinu 251 721 korisnik (20,68%). Starosna mirovina određena na temelju mirovinskog staža od 40 i više godina na dan 31. prosinca 2012. iznosila je prosječno 3.960,79 kn, odnosno 69,72% prosječne neto plaće.
Prosječna mirovina ostvarena prema Zakonu o mirovinskom osiguranju za prosinac 2012., umanjena za prirez i porez, iznosila je 2.184,15 kn, a udjel te mirovine u prosječnoj neto plaći u RH iznosio je 39,81%, dok je prosječna mirovina, bez mirovina ostvarenih prema međunarodnim ugovorima o socijalnom osiguranju, iznosila 2.405,29 kn ili 43,84% prosječne neto plaće.

Prosječna starosna mirovina iznosila je 2.391,81 kn ili 43,66% neto plaće, dok je prosječna starosna mirovina bez mirovina ostvarenih prema međunarodnim ugovorima o socijalnom osiguranju iznosila 2.724,46 kn ili 49,65% prosječne neto plaće. U 2012. se mirovine ponovo redovito usklađuju prema kretanju plaća i potrošačkih cijena u omjeru 50:50 (ukupno za 2,06%) pa se, unatoč usporavanju rasta broja umirovljenika, udjel mirovinskih izdataka u bruto domaćem proizvodu u 2012. povećao na 10,82%.

U raspravi je ukazano na probleme koji se odnose na nedostatak vještaka zbog niskih plaća.

Nakon,provedene rasprave, Odbor je većinom jednoglasno (7 za ) odlučio predložiti Hrvatskome saboru da donese sljedeći zaključak  

Prihvaća se Izvješće o radu i poslovanju Hrvatskoga zavoda za mirovinsko osiguranje za 2012.

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora Odbor je odredio predsjednika Odbora, Silvana Hrelju.

                         Predsjednik Odbora

                     Silvano Hrelja

Odbor za rad, mirovinski sustav i socijalno partnerstvo Hrvatskoga sabora na 26. sjednici održanoj 17. rujna 2013. godine, raspravljao je o Prijedlogu zakona o izmjenama i dopunama Zakona o potrošačkom kreditiranju, P.Z. br.450, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora, dostavila Vlada Republike Hrvatske, aktom od 18. srpnja 2013. godine.

Odbor je navedeni akt raspravio sukladno čl.179.st.2. Poslovnika Hrvatskoga sabora, kao zainteresirano radno tijelo.

U uvodnome izlaganju predstavnik predlagatelja istaknuo je da se predloženim  izmjenama i dopunama Zakona nastoji osigurati potrošačima (građanima) koji su slabija ugovorna strana, u odnosu na banke/ vjerovnike primjerena zaštita i ravnopravan položaj  sa vjerovnicima.
Navedene izmjene imaju za cilj spriječiti neopravdano podizanje cijene kredita, a kamatna marža ugovorena prilikom sklapanja ugovora ne smije rasti tijekom otplatnog razdoblja.
Budući da su građani Republike Hrvatske dugoročno prezaduženi zbog visokih cijena nekretnina, visokih kamatnih stopa na stambene kredite, ovim Zakonom se uvodi ograničenje dozvoljive kamatne stope koja ne smije biti viša od prosječne kamatne stope na stambene kredite po valutama u RH (EUR,kuna,CHF), uvećane za 1/3, a za ostale potrošačke kredite uvećane za ½.
Predlagatelj je upoznao Odbor sa stajalištima banaka i potrošača/vjerovnika o navedenom aktu, te obrazložio razloge zbog kojih Prijedlog zakona ima odredbu o povratnom djelovanju.

Nakon provedene rasprave, Odbor je jednoglasno (8„za“) odlučio predložiti Hrvatskome saboru da donese sljedeći zaključak

1. Prihvaća se Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o potrošačkom kreditiranju, P.Z. br.450, prvo čitanje

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora Odbor je odredio predsjednika Odbora, Silvana Hrelju.

                         Predsjednik Odbora

                     Silvano Hrelja

Odbor za rad, mirovinski sustav i socijalno partnerstvo Hrvatskoga sabora na 26. sjednici održanoj 17. rujna 2013. godine, raspravljao je o Prijedlogu zakona o izmjenama i dopunama Zakona o porezu na dohodak, s Konačnim prijedlogom zakona, P.Z. br.451, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora, dostavila Vlada Republike Hrvatske, aktom od 25. srpnja 2013. godine.

Odbor je navedeni akt  raspravio sukladno čl.179.st.2. Poslovnika Hrvatskoga sabora, kao zainteresirano radno tijelo.

U uvodnome izlaganju predstavnica predlagatelja istaknula je da se predloženim  izmjenama i dopunama Zakona izjednačavaju prava na osobni odbitak za hrvatske rezitente i rezitente Europske unije.
Navedenim izmjenama pojednostavit će se porezni postupak na način da se uvodi mogućnost plaćanja predujmova poreza na dohodak po rješenju Porezne uprave, te  umirovljenici više neće morati sami obračunavati predujam poreza niti podnositi izvješća.
Nadalje, s ciljem jačanja financijske discipline, propisuje se da Porezna uprava može objaviti listu poslodavaca za koje je sukladno dostavljenim propisanim izvješćima vidljivo da ne isplaćuju plaću svojim radnicima.

U raspravi su članovi Odbora podržali donošenje ovoga Zakona, posebice u dijelu koji se odnosi na objavu liste poslodavaca koji ne isplaćuju plaće.
Pritom je ukazano da bi trebalo propisati obvezu, a ne kako je predloženo kao  mogućnost, da Porezna uprava temeljem prikupljenih podataka objavi listu svih poslodavca koji ne isplaćuje plaću svojim radnicima.
U raspravi je predlagatelj pojasnio obveze podnošenja godišnje porezne prijave za porezne obveznike koji u poreznom razdoblju ostvaruju dohodak od nesamostalnog rada kod dva ili više poslodavaca istodobno, npr. ( prosvjetni djelatnici koji rade u 2 školske ustanove i umirovljenici koji primaju mirovinu iz, primjerice, BiH i Republike Hrvatske).
Suglasni su članovi Odbora u ocjeni da bi predlagatelj, odnosno Porezna uprava trebala uložiti više napora u edukaciji državnih službenika koji su zaduženi za provedbu Zakona i Pravilnika.

Nakon provedene rasprave, Odbor je jednoglasno (8 „za“) odlučio predložiti Hrvatskome saboru da donese

Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o porezu na dohodak

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora Odbor je odredio predsjednika Odbora, Silvana Hrelju.

                         Predsjednik Odbora

                     Silvano Hrelja

Odbor za rad, mirovinski sustav i socijalno partnerstvo Hrvatskoga sabora na 26. sjednici održanoj 17. rujna 2013. godine, raspravljao je o Prijedlogu zakona o oprikupljanju, obradi, povezivanju, korištenju i razmjeni podataka o primicima i javnim davanjima po osiguranicima, P.Z. br.454, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora, dostavila Vlada Republike Hrvatske, aktom od  1. kolovoza  2013. godine.

Odbor je navedeni akt  raspravio sukladno čl.83. Poslovnika Hrvatskoga sabora, kao matično radno tijelo.

U uvodnome izlaganju predstavnik predlagatelja istaknuo je da se predloženim Zakonom nastoji osigurati pojednostavljenje  prikupljanja podataka putem jedinstvenog obrasca nositelja prikupljanja.
Pritom je naglasio kako je postojeće stanje dovelo do toga da se pri različitim institucijama, putem različitih obrazaca, prikupljaju dijelom istovrsni podaci.
Nositelji prikupljanja, obrade i dostavljanja podataka temeljem ovoga prijedloga zakona su: Ministarstvo financija, Porezna uprava i REGOS, a prikupljanje se provodi putem jedinstvenog obrasca – Izvješće o primicima, porezu na dohodak i prirezu te doprinosima za obvezna osiguranja (obrazac JOPPD).

U raspravi su članovi Odbora podržali donošenje ovoga Zakona.

Nakon  provedene rasprave, Odbor je jednoglasno (8 „za“) odlučio predložiti Hrvatskome saboru da donese sljedeći zaključak

Prihvaća se Prijedlog zakona o prikupljanju, obradi, povezivanju, korištenju i razmjeni podataka o primicima i javnim davanjima po osiguranicima,
P.Z. br.454, prvo čitanje

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora Odbor je odredio predsjednika Odbora, Silvana Hrelju.

                         Predsjednik Odbora

                     Silvano Hrelja

Odbor za rad, mirovinski sustav i socijalno partnerstvo Hrvatskoga sabora na 25. sjednici održanoj 10. srpnja 2013. godine, raspravljao je o Prijedlogu zakona o profesionalnoj rehabilitaciji i zapošljavanju osoba s invaliditetom, P.Z. br.440, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora, dostavila Vlada Republike Hrvatske, aktom od 04. srpnja 2013. godine.

Odbor je navedeni akt raspravio sukladno čl.83. Poslovnika Hrvatskoga sabora, kao matično radno tijelo.

U uvodnome izlaganju predstavnik predlagatelja istaknuo je da je svrha donošenja  predloženog zakona povećanje zapošljivosti osoba s invaliditetom, te stvaranje uvjeta za njihovo ravnopravno sudjelovanje na tržištu rada uklanjanjem prepreka i stvaranjem jednakih mogućnosti za rad i zapošljavanje.

Nadalje, uređuje se kvotno zapošljavanje osoba s invaliditetom i za realni sektor, ovisno o ukupnom broju zaposlenih i djelatnosti koju poslodavci obavljaju, potom utvrđuju se kriteriji za osnivanje i rad centara za profesionalnu rehabilitaciju, integrativnih i zaštitnih radionica.

U raspravi, članovi Odbora podržali su donošenje ovoga Zakona.

Dio članova Odbora smatra da je istodobno s Prijedlogom ovoga zakona trebalo uputiti u postupak donošenja i Zakon o jedinstvenom tijelu vještačenja.

Iznijeto je mišljenje po kojemu se o velikom broju prava odlučuje podzakonskim aktima, kao i o potrebi da se u čl.35. na drugačiji način propiše sjedište regionalnih centara za profesionalnu rehabilitaciju.

Nakon provedene rasprave, Odbor je jednoglasno (9 „za“) odlučio predložiti Hrvatskome saboru da donese sljedeće  zaključke.

1. Prihvaća se Prijedlog zakona o profesionalnoj rehabilitaciji i zapošljavanju  osoba s invaliditetom, P.Z. br.440, prvo čitanje
2.  Sve primjedbe i prijedlozi uputit će se predlagatelju da ih razmotri prilikom  izrade Konačnog prijedloga zakona.

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora Odbor je odredio predsjednika Odbora, Silvana Hrelju.

                         Predsjednik Odbora

                     Silvano Hrelja

Odbor za rad, mirovinski sustav i socijalno partnerstvo Hrvatskoga sabora na 25. sjednici održanoj 10. srpnja 2013. godine, raspravljao je o Prijedlogu zakona o doživotnoj otpremnini odnosno dokupu mirovine, P.Z. br.266, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora, dostavio Klub zastupnika HSU-a, aktom od 30.siječnja 2013. godine.

Odbor je navedeni akt raspravio sukladno čl.83. Poslovnika Hrvatskoga sabora, kao matično  radno tijelo.
Odbor je raspolagao pisanim mišljenjem Vlade Republike Hrvatske na navedeni akt.

U uvodnome izlaganju predstavnik predlagatelja istaknuo je da se predloženim  zakonom definira doživotna otpremnina, odnosno dokup mirovine kao doživotna obročna isplata otpremnine radnicima prilikom umirovljenja. Također, uspostavlja se institucionalni okvir za obročnu isplatu doživotnih otpremnina, kao isplata razlike do pune mirovine ostvarene po Zakonu o mirovinskom osiguranju, u praksi poznatom „dokupu mirovine“.

Donošenjem predloženog zakona, ublažile bi se posljedice penalizacije zbog razlike dokupa neizbježnog ranijeg umirovljenja radnika.
Pritom je predlagatelj naglasio da je to mjera socijalnog zbrinjavanja samo onih radnika koji sporazumno prekidaju radni odnos s poslodavcem, a poslodavac im za uzvrat poboljšava materijalni položaj u mirovini za iznos dijela propuštene  mirovine.

U raspravi članovi Odbora podržali su donošenje ovoga Zakona.

Pritom su istaknuli nužnost razlikovanja definicije dokupa mirovine od dobrovoljne mirovine iz trećeg mirovinskog stupa, odnosno činjenicu da institut dokupa mirovine pripada sustavu tržišta rada, a ne mirovinskom sustavu.

U raspravi je više puta naglašeno da je potrebno posebnim zakonom regulirati ovaj institut koji već postoji cijeli niz godina u praksi.
Također, u raspravi je istaknuto da se ovim zakonom neće povećati broj umirovljenika, dapače prihvaćanjem ovoga Zakona bi se ostvarile i značajne uštede u odnosu na započete postupke restrukturiranja javnih poduzeća koja isplaćuju poticajne otpremnine.

U raspravi je predstavnik Vlade Republike Hrvatske, resorni ministar, obrazložio da trgovačka društva koja provode dokup mirovine trebaju biti usklađena sa odredbama Zakona o mirovinskim osiguravajućim društvima, sa jasno definiranim mehanizmima nadzora, budući da se radi o socijalnoj sigurnosti korisnika.

Iznijeta je dvojba o potrebi donošenja posebnog zakona, budući da je po predloženom zakonu moguć dokup mirovine jedino onda kada se postigne sporazum između poslodavca i radnika.

Također, iznijeta je i dvojba i u pogledu sadržaja ovoga Zakona, uređuje li se predloženim Zakonom institut dokupa mirovine ili djelatnost trgovačkih društava?

Nadalje, u čl.12.st.2. riječ „mogu“ treba brisati, kako bi se jasno i nedvosmisleno omogućilo korisnicima obiteljske mirovine ostvarenje prava na razmjerni dio dokupljene mirovine.

U raspravi je predlagatelj pojasnio kako je dokup mirovine  izvorno hrvatska inovacija u području zbrinjavanja viška radnika koja se primjenjuje već više od desetljeća, te da se  Prijelogom zakona kumulativno uređuje položaj trgovačkih društava i sadržaj dokupa mirovine, odnosno doživotne otpremnine.

Nakon provedene rasprave, Odbor je većinom glasova (7 „za“ i 2 „suzdržana“ ) odlučio predložiti Hrvatskome saboru da donese sljedeće zaključke:

1. Prihvaća se Prijedlog zakona o doživotnoj otpremnini odnosno dokupu mirovine, P.Z. br.266, prvo čitanje
2. Sve primjedbe i prijedlozi uputit će se predlagatelju da ih razmotri prilikom izrade Konačnog prijedloga zakona.

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora Odbor je odredio predsjednika Odbora, Silvana Hrelju.

                         Predsjednik Odbora

                     Silvano Hrelja

Odbor za rad,mirovinski sustav i socijalno partnerstvo Hrvatskoga sabora na 25. sjednici održanoj 10. srpnja 2013. godine, raspravljao je o Izvješću o radu pučkog pravobranitelja za 2012. godinu, koje je predsjedniku Hrvatskoga sabora podnijela pučka pravobraniteljica, aktom od 24.travnja 2013. godine.

Odbor je navedeno Izvješće raspravio sukladno čl.179.st.2. Poslovnika Hrvatskoga sabora u svojstvu zainteresiranog radnog  tijela.
Odbor je raspolagao pisanim mišljenjem Vlade Republike Hrvatske na navedeni akt.

U uvodnom izlaganju pučka pravobraniteljica posebno se osvrnula na djelokrug rada Odbora. Pritom je istaknula da se i u ovome Izvješću kao i ranijima daje prikaz stanja, pregled podataka o poštivanju ustavnih i zakonskih prava građana.

Izvješće za 2012. godinu načinjeno je po istoj metodologiji kao i prethodnih godina. Tijekom 2012. godine zaprimljeno je 1849 pritužbi, što je u okviru višegodišnjeg prosjeka.

U pogledu mirovinskog osiguranja pritužbe su se najčešće odnosile na dugotrajnost postupka i administrativne prepreke prilikom pribavljanja dokumentacije iz država nastalih raspadom SFRJ.

Dugotrajnost postupanja problem je i kod stambenog zbrinjavanja, obnove i privremeno zauzete imovine, što dovodi do kršenja ljudskih prava.
Pravobraniteljica je ukazala i na trend porasta broja pritužbi u tekućoj godini, a pritužbe se odnose u najvećem dijelu na ovrhe.

U raspravi su članovi Odbora podržali Izvješće, te istaknuli važnost uloge pučkog pravobranitelja u zaštiti ljudskih prava, posebice ostvarivanje prava nacionalnih manjina.

Predstavnik Vlade Republike Hrvatske  obrazložio je pisano mišljenje Vlade RH, te kazao da je Vlada RH zadužila nadležna tijela da otklone nepravilnosti u radu na koje ukazuje Izvješće o radu pučkog pravobranitelja za 2012 godinu.

Također, u raspravi je iznijeto mišljenje po kojemu se problemi zaštićenih najmoprimaca trebaju rješavati u Ministarstvu graditeljstva i prostornog uređenja.

Nakon provedene rasprave Odbor je jednoglasno (8 glasova „za“) odlučio predložiti Hrvatskome saboru da donese sljedeći zaključak

Prihvaća se Izvješće o radu pučkog pravobranitelja za  2012. godinu.

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora Odbor je odredio predsjednika Odbora, Silvana Hrelju.

                         Predsjednik Odbora

                     Silvano Hrelja

Odbor za rad i socijalno partnerstvo Hrvatskoga sabora na 25. sjednici održanoj 10. srpnja 2013. godine, raspravljao je o Izvješću o radu pravobraniteljice za ravnopravnost spolova za 2012. godinu, koje je predsjedniku Hrvatskoga sabora, dostavila pravobraniteljica za ravnopravnost spolova, aktom od 28. ožujka  2013. godine.

Odbor je navedeno Izvješće raspravio sukladno čl.179.st.2. Poslovnika Hrvatskoga sabora u svojstvu zainteresiranog radnog  tijela.
Odbor je raspolagao pisanim mišljenjem Vlade Republike Hrvatske na navedeni akt.

Uvodno izlaganje podnijela je pravobraniteljica za ravnopravnost spolova. Po podacima o postupanju, iz Izvješća je vidljivo da je Ured postupao u 1514 predmeta, što predstavlja povećanje od 8,8 % u odnosu na 2011. godinu.

Sukladno djelokrugu rada Odbora, predlagateljica se posebice osvrnula na područje zapošljavanja i rada. Pritom je istaknula da se pogoršava položaj žena na tržištu rada, što se vidi po niskoj stopi radne aktivnosti žena koja iznosi oko 39%. Unatoč tomu što Republika Hrvatska ima jednu od najnižih stopa zaposlenosti u Europi, ta stopa je još nepovoljnija za žene. Prema dostupnim podacima žene na tržištu rada i dalje čine većinu nezaposlenih, rade u potplaćenim djelatnostima, čine većinu zaposlenih na određeno vrijeme, ostvaruju niže plaće, te su podzastupljene  na upravljačkim pozicijama.

U raspravi su članovi Odbora izrazili zabrinutost zbog pogoršanja položaja žena na tržištu rada, budući da žene čine visoki udio u visokoobrazovnoj strukturi (cca. 60% žena ima VSS).

Također, zabrinjavajući su podaci o diskriminaciji trudnica i majki s malom djecom. Stoga će Odbor, o raširenosti diskriminacije žena na tržištu rada temeljem trudnoće u dogledno vrijeme organizirati tematsku sjednicu.

Nakon provedene rasprave, Odbor je jednoglasno (8 glasova „za“) odlučio predložiti Hrvatskome saboru da donese sljedeći zaključak:

Prihvaća se Izvješće o radu  pravobraniteljice za ravnopravnost spolova
za 2012. godinu

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora Odbor je odredio predsjednika Odbora, Silvana Hrelju.

                         Predsjednik Odbora

                     Silvano Hrelja

Odbor za rad, mirovinski sustav i socijalno partnerstvo Hrvatskoga sabora na 24. sjednici održanoj 6. lipnja 2013. godine, raspravljao je  Izvješće o radu  pravobraniteljice za osobe s invaliditetom za 2012. godinu, koje je predsjedniku Hrvatskoga sabora, dostavila pravobraniteljica za osobe s invaliditetom, aktom od  31. ožujka 2013. godine.

Odbor je navedeno Izvješće raspravio sukladno čl.75. Poslovnika Hrvatskoga sabora u svojstvu matičnoga radnog tijela.
Odbor je raspolagao pisanim mišljenjem Vlade Republike Hrvatske na navedeni akt.

U uvodnom izlaganju predstavnica predlagatelja upoznala je Odbor s postupanjem Ureda u 1625 predmeta, a koja su se odnosila na zaštitu, praćenje i promicanje prava osoba s invaliditetom.
Najveći broj predmeta, kao i ranijih godina odnosio se na zaštitu prava i interesa osoba s invaliditetom u području socijalne zaštite, zatim pristupačnosti, zdravstvene zaštite, rada i zapošljavanja, te područje odgoja i obrazovanja.
Pravobraniteljica se posebice osvrnula na djelokrug rada Odbora, pritom je kazala da je u području rada i zapošljavanja apostrofiran kao najveći problem Zakon o profesionalnoj rehabilitaciji i zapošljavanju osoba s invaliditetom.
Ministar rada i mirovinskog sustava uključio se u raspravu, te je upoznao Odbor  kako je u pripremi novi Zakon o profesionalnoj rehabilitaciji kojim će se otkloniti svi nedostaci uočeni tijekom primjene postojećeg Zakona.
U raspravi je istaknuto da se u proteklih pet godina učinilo dosta pozitivnih pomaka u izjednačavanju mogućnosti, ali je i nadalje potrebno raditi na izjednačavanju mogućnosti za osobe s invaliditetom, te provoditi mjere i aktivnosti s ciljem napretka i daljnjeg snaženja zaštite prava osoba s invaliditetom.

Nakon provedene rasprave, Odbor je jednoglasno (8 glasova za) odlučio predložiti Hrvatskome saboru da donese sljedeći zaključak

Prihvaća se Izvješće  pravobraniteljice za osobe s invaliditetom za 2012. godinu

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora Odbor je odredio predsjednika Odbora, Silvana Hrelju.

Predsjednik Odbora
Silvano Hrelja

Odbor za rad, mirovinski sustav i socijalno partnerstvo Hrvatskoga sabora na 24. sjednici održanoj 6. lipnja 2013. godine, raspravljao je o Konačnom prijedlogu zakona o izmjenama i dopunama Zakona o osiguranju potraživanja radnika u slučaju stečaja poslodavca, P.Z. br.293, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora, dostavila Vlada Republike Hrvatske, aktom od 24. svibnja 2013. godine.

Odbor je navedeni akt raspravio sukladno čl.75. Poslovnika Hrvatskoga sabora, kao matično radno tijelo.

U uvodnome izlaganju predstavnik predlagatelja istaknuo je da se predloženim  izmjenama i dopunama Zakona provodi posebna zaštita dijela vjerovničkih potraživanja iz radnog odnosa radnika u slučaju stečaja poslodavca.
Pritom je kazao da se razlika između Prijedloga zakona i Konačnog prijedloga odnosi na dodani čl.4.b kojim je određena mogućnost nasljeđivanja prava radnika.

Nakon provedene rasprave, Odbor je jednoglasno (8 „za“) odlučio predložiti Hrvatskome saboru da donese

Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o osiguranju potraživanja radnika u slučaju stečaja poslodavca

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora Odbor je odredio predsjednika Odbora, Silvana Hrelju.

Predsjednik Odbora
Silvano Hrelja

Odbor za rad, mirovinski sustav i socijalno partnerstvo Hrvatskoga sabora na 24. sjednici održanoj 6. lipnja 2013. godine, raspravljao je o Prijedlogu zakona o izmjenama i dopunama Zakona o radu, s Konačnim prijedlogom zakona, P.Z.E. br.375, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora, dostavila Vlada Republike Hrvatske, aktom od 24.svibnja 2013. godine.

Odbor je navedeni akt raspravio sukladno čl.75. Poslovnika Hrvatskoga sabora, kao matično radno tijelo.

U uvodnome izlaganju predstavnik predlagatelja istaknuo je da se predloženim  izmjenama i dopunama Zakona vrši usklađivanje s propisima Europske unije, odnosno s revidiranom Direktivom 2009/38/EZ. Slijedom odredbi Direktive predložene izmjene i dopune Zakona o radu odnose se na poboljšanje učinkovitosti provedbe postupka obavješćivanja i savjetovanja na transnacionalnoj razini.
Socijalni partneri postigli su dogovor oko pitanja koja se odnose na europska radnička vijeća i odredbe kojima se regulira rad agencija za privremeno zapošljavanje, regulaciju zamjenskog odmora i prekovremenih sati.
Nadalje, na nov način je uređen ugovor o radu na određeno vrijeme. Prema predloženom rješenju i dalje je propisan kao iznimka od pravila o zapošljavanju na neodređeno vrijeme, međutim postojanje objektivnih razloga kao i ograničenje ukupnog trajanja ugovora o radu na određeno vrijeme na tri godine odnosi se samo na uzastopne ugovore o radu, ali ne i uz prvi ugovor o radu na određeno vrijeme.

U raspravi je iznijeto mišljenje po kojemu unatoč ograničenju sklapanja uzastopnih ugovora o radu na određeno vrijeme praksa većine poslodavaca u Republici Hrvatskoj ukazuje na zlouporabu ugovora koji se sklapa na određeno vrijeme za izvršenje određenog posla.

Također, iznijeto je mišljenje po kojemu će u budućnosti biti sve više ugovora na određeno vrijeme kako u zemljama EU tako i u Republici Hrvatskoj, te da je potrebno uspostaviti dobru ravnotežu između fleksibilizacije tržišta rada i sigurnosti radnog mjesta.

U raspravi je iznijeto mišljenje po kojemu rješenje predloženo u čl.6. koje se odnosi na probni rad i otkaz ugovora o radu radnika na probnom radu, stavlja radnike na probnom radu u neravnopravan položaj, budući da ne mogu tražiti sudsku zaštitu u slučaju neopravdanog otkaza.

Nadalje, predlagatelj je pojasno da će spriječiti zlouporabu prekovremenog rada povećanim nadzorom nad primjenom odredbe čl.7. kojom se ukida mjesečno ograničenje broja prekovremenih sati.

Predlagatelj je naglasio da je ovaj Zakon rezultat konsensusa između socijalnih partnera. Pritom je pojasnio da resorno ministarstvo u suradnji sa socijalnim partnerima priprema novi Zakon o radu, koji će uputiti u zakonodavni postupak tijekom mjeseca rujna ove godine.

Budući da je ovo prvi korak u izmjenama koje su nužne zbog usklađivanja sa zakonodavstvom EU, resorno ministarstvo je spremno razmotriti sve primjedbe koje se odnose kako na nomotehnička poboljšanja tako i na jezična prilikom izrade novog Zakona o radu.

Nakon provedene rasprave, Odbor je većinom glasova (6 „za“, 1 „protiv“, 1 „suzdržan“) odlučio predložiti Hrvatskome saboru da donese

Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o radu

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora Odbor je odredio predsjednika Odbora, Silvana Hrelju.

Predsjednik Odbora
Silvano Hrelja

Odbor za rad, mirovinski sustav i socijalno partnerstvo Hrvatskoga sabora na 23. (tematskoj) sjednici održanoj 18. travnja 2013. godine, raspravljao je o temi: „Zlostavljanje na radu, mobbing, u svjetlu postojeće normativne regulative u RH”

Uvodna izlaganja i prezentacije o temi podnijele su: doc.dr.sc. Snježana Vasiljević, Pravni fakultet Sveučilišta u Zagrebu i dr. sc. Marija Zavalić, dr.med., ravnateljica Hrvatskog zavoda za zaštitu zdravlja i sigurnost na radu (HZZZSR).

U sveobuhvatnoj raspravi svi sudionici su se usuglasili u ocijeni da je potrebno unaprijediti i poboljšati postojeća zakonska rješenja, bilo kroz izmjene važećih zakonskih propisa ili donošenjem posebnog zakona.

Predsjednik Odbora

Silvano Hrelja

Odbor za rad, mirovinski sustav i socijalno partnerstvo Hrvatskoga sabora na 22. sjednici održanoj 9. travnja 2013. godine, raspravljao je o Prijedlogu izmjena i dopuna Državnog proračuna Republike Hrvatske za 2013. koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora,dostavila Vlada Republike Hrvatske, aktom od 21. ožujka 2013. godine.

Odbor je navedeni akt raspravio sukladno čl.140. Poslovnika Hrvatskoga sabora, kao zainteresirano radno tijelo.

U uvodnom izlaganju predstavnik predlagatelja istaknuo je da se Izmjenama i dopunama Državnog proračuna ukupni rashodi smanjuju za 874 milijuna kuna. Pritom je kazao da su zahvaćeni samo oni proračunski korisnici kod kojih su uočena moguća smanjenja ranije planiranih rashoda. Također, obrazložio je da su se od izrade Prijedloga proračuna za 2013. godinu do danas pogoršala gospodarska kretanja, no unatoč pretežno negativnim kretanjima i dalje se očekuje početak postupnog oporavka domaćeg gospodarstva.

U raspravi je istaknuto kako nije došlo do smanjenja rashoda u Ministarstvu rada i mirovinskog sustava, iako je gospodarski pad veći od očekivanog.

Nakon rasprave Odbor je većinom glasova (6 „za” i 1 „suzdržan”) odlučio predložiti Hrvatskome saboru da donese

Izmjene i dopune Državnog proračuna Republike Hrvatske za 2013. godinu

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora Odbor je odredio predsjednika Odbora, Silvana Hrelju.

Predsjednik Odbora

Silvano Hrelja

Odbor za rad, mirovinski sustav i socijalno partnerstvo Hrvatskoga sabora na 22. sjednici održanoj 9.travnja 2013. godine, raspravljao je o Prijedlogu zakona o provedbi uredbi Europske unije o koordinaciji sustava socijalne sigurnosti, s Konačnim prijedlogom zakona, P.Z.E. br.290, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora, dostavila Vlada Republike Hrvatske, aktom od 21.veljače 2013. godine.

Odbor je navedeni akt raspravio sukladno čl.75. Poslovnika Hrvatskoga sabora, kao matično radno tijelo.

U uvodnome izlaganju predstavnik predlagatelja obrazložio je osnovna pitanja koja se uređuju ovim Zakonom, a odnose se na uspostavljnje institucionalne strukture za primjenu uredbi Europske unije o koordinaciji sustava socijalne sigurnosti, odnosno određuju se nadležna tijela za sva područja socijalne sigurnosti na koja se odnose uredbe za koordinaciju, kao i nadležne ustanove i tijela za vezu, uključujući i nadležnost porezne uprave u slučaju povrata doprinosa za obvezna osiguranja.

Područje koordinacije socijalne sigurnosti na razini Europske unije uređeno je uredbama kao sekundarnim izvorom prava Europske unije, koje će s danom pristupanja biti izravno primjenjive u Republici Hrvatskoj, a ovaj zakonski prijedlog predstavlja mehanizam za njihovu provedbu.

Bez rasprave, Odbor je jednoglasno (8 glasova „za“) odlučio predložiti Hrvatskome saboru da donese

Zakon o provedbi uredbi Europske unije o koordinaciji sustava socijalne sigurnosti

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora Odbor je odredio predsjednika Odbora, Silvana Hrelju.

Predsjednik Odbora

Silvano Hrelja

Odbor za rad, mirovinski sustav i socijalno partnerstvo Hrvatskoga sabora na 22. sjednici održanoj 9. travnja 2013. godine, raspravljao je o Prijedlogu zakona o izmjenama i dopunama Zakona o osiguranju potraživanja radnika u slučaju stečaja poslodavca, P.Z. br.293, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora, dostavila Vlada Republike Hrvatske, aktom od 21.veljače 2013. godine.

Odbor je navedeni akt raspravio sukladno čl.75. Poslovnika Hrvatskoga sabora, kao matično radno tijelo.

U uvodnome izlaganju predstavnik predlagatelja istaknuo je da se predloženim izmjenama i dopunama Zakona otklanjaju uočeni nedostaci u provedbi zakona, te da se vrši usklađivanje ovoga Zakona sa Stečajnim zakonom, Zakonom o minimalnoj plaći i pravnim stajalištem Upravnog suda Republike Hrvatske.

U raspravi, članovi Odbora podržali su donošenje ovoga Prijedloga zakona po redovitoj proceduri. Također, u raspravi su podržana sva rješenja koja se odnose na jasnije određenje sadržaja potraživanja radnika, kao i odredbe koje se odnose na izuzimanje članova uprave od primjene ovoga Zakona. Pritom su istaknuli da je pravično predloženo rješenje po kojemu pravo na osiguranje potraživanja nemaju članovi uprave trgovačkog društva, članovi upravnog odbora i izvršni direktor bez obzira na vrijeme u kojem su obavljali te dužnosti, budući da su navedene osobe odgovorne za poslovanje stečajnog dužnika. Nadalje, u raspravi je predlagatelj izvjestio članove Odbora da je u izradi ovoga Prijedloga zakona uspostavljena konstruktivna suradnja sa socijalnim partnerima.

Nakon provedene rasprave, Odbor je jednoglasno ( 8 „za“ ) odlučio predložiti Hrvatskome saboru da donese sljedeći zaključak:

1. Prihvaća se Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o osiguranju potraživanja radnika u slučaju stečaja poslodavca, P.Z. br.293

2. Sve primjedbe i prijedlozi uputit će se predlagatelju da ih razmotri prilikom izrade Konačnog prijedloga zakona.

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora Odbor je odredio predsjednika Odbora, Silvana Hrelju.

Predsjednik Odbora

Silvano Hrelja

Odbor za rad, mirovinski sustav i socijalno partnerstvo Hrvatskoga sabora na 22. sjednici održanoj 9. travnja 2013. godine, raspravljao je o Prijedlogu zakona o dopunama Zakona o obveznim i dobrovoljnim mirovinskim fondovima, s Konačnim prijedlogom zakona, P.Z.E. br.291, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora, dostavila Vlada Republike Hrvatske, aktom od 21.veljače 2013. godine.

Odbor je navedeni akt raspravio sukladno čl.75. Poslovnika Hrvatskoga sabora, kao matično radno tijelo.

U uvodnome izlaganju predstavnik predlagatelja istaknuo je da se ovim Zakonom vrši usklađivanje važećeg Zakona s pravnom stečevinom Europske unije, odnosno Direktivom 2010/78/EU, osigurava se provedba Uredbe EU br.1094/2010, te propisuju obveze Hrvatskoj agenciji za nadzor financijskih usluga.

Bez rasprave, Odbor je jednoglasno ( 8 glasova „za“ ) odlučio predložiti Hrvatskome saboru da donese

Zakon o dopunama Zakona o obveznim i dobrovoljnim mirovinskim fondovima

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora Odbor je odredio predsjednika Odbora, Silvana Hrelju.

Predsjednik Odbora Silvano Hrelja

Odbor za rad, mirovinski sustav i socijalno partnerstvo Hrvatskoga sabora na 21. sjednici održanoj 19. veljače 2013. godine, raspravljao je o Konačnom prijedlogu zakona o dadiljama, P.Z.E. br. 214, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora, dostavila Vlada Republike Hrvatske, aktom od 14. veljače 2013. godine.

Odbor je navedeni akt raspravio sukladno čl.140. Poslovnika Hrvatskoga sabora, kao zainteresirano radno tijelo.
Odbor je raspolagao pisanim mišljenjem Hrvatske udruge dadilja na navedeni akt.

U uvodnome izlaganju predstavnica predlagatelja obrazložila je razlike između rješenja koja se predlažu Konačnim prijedlogom zakona u odnosu na rješenja iz Prijedloga zakona.

U raspravi Odbor je podržao rješenje da se djelatnost dadilje obavlja isključivo kroz registraciju obrta.

Članovi Odbora posebno su pohvalili obrazloženja razlika u rješenjima Konačnog prijedloga zakona u odnosu na Prijedlog zakona. Pritom je istaknuto da su i prijedlozi koje predlagatelj nije prihvatio podrobno pojašnjeni.

U raspravi je predstavnica predlagatelja odgovorila na pitanja koja se odnose na predstojeću regulaciju rada dječjih igraonica, usklađenost ovoga Zakona sa zakonodavstvom Europske unije, te sudjelovanje jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave u sufinanciranju djelatnosti dadilje.

Nadalje, predstavnica predlagatelja, u raspravi je kazala da je u radnoj skupini sudjelovala Hrvatska udruga dadilja, a isto tako da se o predloženom zakonu očitovala Pravobraniteljica za osobe s invaliditetom, na koji nije imala primjedaba.

Suglasni su članovi Odbora o potrebi donošenja ovoga Zakona jer je djelatnost dadilja jedan od izvaninstitucionalnih oblika skrbi, odnosno usluga (servisa) namijenjenih obiteljima s djecom.

Nakon provedene rasprave, Odbor je jednoglasno (9 glasova „za“) odlučio predložiti Hrvatskome saboru da donese

Zakon o dadiljama

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora Odbor je odredio predsjednika Odbora, Silvana Hrelju.

Predsjednik Odbora

Silvano Hrelja

Odbor za rad, mirovinski sustav i socijalno partnerstvo Hrvatskoga sabora na 20. sjednici održanoj 12. veljače 2013. godine, raspravljao je Posebno izvješće pravobraniteljice za osobe s invaliditetom u svrhu podizanja razine svijesti o primjeni UN Konvencije o pravima osoba s invaliditetom, koje je predsjedniku Hrvatskoga sabora, dostavila pravobraniteljica za osobe s invaliditetom, aktom od 15. studenoga 2012. godine.

Odbor je navedeno Izvješće raspravio sukladno čl.75. Poslovnika Hrvatskoga sabora u svojstvu matičnoga radnog tijela.
Odbor je raspolagao pisanim mišljenjem Vlade Republike Hrvatske na navedeni akt.

U uvodnom izlaganju predstavnica predlagatelja naglasila je da je ovo Posebno Izvješće podnijeto povodom obilježavanja Međunarodnog dana osoba s invaliditetom i Međunarodnog dana ljudskih prava, a ujedno je i prilika za sveobuhvatnu analizu postojećeg stanja.

Predstavnica Vlade Republike Hrvatske iznijela je dodatna obrazloženja na pisano pozitivno mišljenje Vlade na navedeno Izvješće.

Pritom je kazala da se učinilo dosta pozitivnih pomaka u izjednačavanju mogućnosti, te da će Vlada Republike Hrvatske sukladno Nacionalnoj strategiji izjednačavanja mogućnosti za osobe s invaliditetom 2007. do 2015. godine nastaviti provedbu mjera i aktivnosti s ciljem napretka i daljnjeg snaženja zaštite prava osoba s invaliditetom i djece s teškoćama u razvoju.

U raspravi su članovi Odbora podržali Posebno izvješće pravobraniteljice.
U raspravi je iznijeto mišljenje po kojemu unatoč zakonskim mogućnostima iz čl. 17.st..2. Zakona o pravobranitelju za osobe s invaliditetom po kojemu Pravobranitelj za osobe s invaliditetom ima pravo Hrvatskom saboru podnijeti i posebna izvješća kada ocijeni potrebnim, radi poduzimanja mjera od značaja za zaštitu prava i interesa osoba s invaliditetom, Pravobraniteljica nikada ranije nije podnosila posebna izvješća, pa se postavlja pitanje jesu li prava osoba s invaliditetom ugroženija nego prethodnih godina?

Nadalje, u raspravi je istaknuto da Zakon o pravobranitelju za osobe s invaliditetom omogućava proaktivnu ulogu Pravobranitelja u postupcima izrade nacrta prijedloga zakona koji se odnose na prava osoba s invaliditetom.
U raspravi su iznijeti i pozitivni primjeri rada zaštitnnih radionica Tekop Nova i URIH-a.

U raspravu se uključio i ministar rada i mirovinskog sustava, te pozvao Ured pravobraniteljice da sudjeluje u izradi Zakona o profesionalnoj rehabilitaciji i zapošljavanju osoba s invaliditetom, koja je u početnoj fazi.

U raspravi su članovi Odbora istaknuli da je Odbor za rad, mirovinski sustav i socijalno partnerstvo otvoren za suradnju s Uredom pravobraniteljice kada je u pitanju zaštita od diskriminacije u području zapošljavanja i rada osoba s invaliditetom, međutim ovo Posebno izvješće odnosi se na provođenje aktivne politike ljudskih prava koje proizlazi iz usvajanja ključnih međunarodnih dokumenata, a njihova ugradnja u nacionalni zakonodavni okvir i provedba propisana je Nacionalnom strategijom, putem Povjerenstva Vlade Republike Hrvatske za osobe s invaliditetom i zaduženih nositelja (resornih ministarstava). Stoga, Odbor smatra da se ovo Posebno izvješće pravobraniteljice za osobe s invaliditetom u svrhu podizanja razine svijesti o primjeni UN Konvencije o pravima osoba s invaliditetom odnosi na zaštitu ljudskih prava čiju provedbu prati Odbor za ljudska prava i prava nacionalnih manjina.

Nakon provedene rasprave, Odbor je jednoglasno (8 glasova za) odlučio predložiti Hrvatskome saboru da donese sljedeći zaključak

Prihvaća se Posebno izvješće pravobraniteljice za osobe s
invaliditetom u svrhu podizanja razine svijesti o
primjeni UN Konvencije o pravima osoba s invaliditetom

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora Odbor je odredio predsjednika Odbora, Silvana Hrelju.

Predsjednik Odbora
Silvano Hrelja

Odbor za rad, mirovinski sustav i socijalno partnerstvo Hrvatskoga sabora na 20. sjednici održanoj 12. veljače 2013. godine, raspravljao je o Prijedlogu Zakona o minimalnoj plaći, s Konačnim prijedlogom zakona, P.Z.br. 269, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora, dostavila Vlada Republike Hrvatske, aktom od 01. veljače 2013. godine.

Odbor je navedeni akt raspravio sukladno čl.75. Poslovnika Hrvatskoga sabora, kao matično radno tijelo.

U uvodnom izlaganju predstavnik predlagatelja istaknuo je da se u protekle tri godine iznos minimalne plaće nije mijenjao, te iznosi do danas 2.814,00 kn bruto.

Budući da je institut minimalne plaće socijalno zaštitni instrument, ovim Zakonom predlaže se kvalitetniji način utvrđivanja visine minimalne plaće na način da se: osnovica za izračun minimalne plaće utvrđuje kao bruto umnožak mjesečnog praga rizika od siromaštva za jednočlano kućanstvo i broja članova prosječnog kućanstva u Republici Hrvatskoj, podijeljenog s omjerom ukupnog broja stanovnika u Republici Hrvatskoj i broja aktivnog stanovništva u Republici Hrvatskoj, prema podacima Državnog zavoda za statistiku.

Uz primjenu gore navedenih kriterija, koji su usuglašeni sa socijalnim partnerima visina minimalne plaće za 2013. godinu iznosila bi 2.984,78 kn bruto, a visinu minimalne plaće za 2014. i svaku narednu godinu Vlada će utvrđivati uredbom na prijedlog nadležnog ministra najkasnije do donošenja Državnog proračuna.
Iznimno, kolektivnim ugovorom može se ugovoriti minimalna plaća u iznosu manjem od iznosa propisanog Uredbom Vlade Republike Hrvatske (ugovoreni iznos ne smije biti manji od 95% minimalne plaće).

U raspravi koja je uslijedila iznijeta su suprotna stajališta na predloženo rješenje stavka 2. članka 7. Naime, predloženo rješenje po kojemu se ne može minimalna plaća utvrditi u iznosu manjem od iznosa koji je bio utvrđen za prethodnu godinu, po mišljenju dijela članova Odbora nije u korelaciji sa gospodarskim rastom odnosno padom.

Naprotiv, dio članova Odbora smatra da je to rješenje pozitivno jer je to zakonski minimum koji štiti gotovo 100 tisuća radnika od siromaštva, tim više jer minimalna plaća u pravilu dovodi i do najniže mirovine.

Većina članova Odbora podržava donošenje ovoga Zakona, ali mišljenja su da bi valjalo razmotriti predloženu stopu prireza od 10%, razgraničiti neto od bruto iznosa, te najnižu osnovicu za plaćanje doprinosa.
Iznijeto je mišljenje po kojemu će ovaj Zakon omogućiti manipulaciju poslodavaca putem, tzv. “žutih” sindikata da utječu na visinu minimalne plaće u radno-intenzivnim industrijskim granama.

U raspravi je iznijeto mišljenje po kojemu bi bilo dobro da je u čl. 6. utvrđen iznos minimalne plaće.
Također, iznijeto je mišljenje po kojemu je obrazloženje predloženog Zakona opskurno i nejasno. Naime, obrazloženje kao i ocjena stanja i osnovna pitanja koja se uređuju Zakonom trebaju pojasniti zakonski tekst, što u predloženom Zakonu nije kvalitetno učinjeno.

Nakon provedene rasprave, Odbor je većinom glasova (7 za) i (1 suzdržan) odlučio predložiti Hrvatskome saboru da donese

Zakon o minimalnoj plaći

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora Odbor je odredio predsjednika Odbora, Silvana Hrelju.

Predsjednik Odbora

Silvano Hrelja

Odbor za rad, mirovinski sustav i socijalno partnerstvo Hrvatskoga sabora na 19. sjednici održanoj 23. siječnja 2013. godine, raspravljao je o Prijedlogu zakona o  dadiljama, P.Z.E. br. 214, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora, dostavila Vlada Republike Hrvatske, aktom od  29. studenoga 2012. godine.

Odbor je navedeni akt raspravio sukladno čl.140. Poslovnika Hrvatskoga sabora, kao zainteresirano radno tijelo.
Odbor je raspolagao pisanim mišljenjem Pravobraniteljice za djecu i Hrvatske udruge dadilja na navedeni akt.

U uvodnome izlaganju predstavnica predlagatelja istaknula je da se predloženim  zakonom stvara zakonodavni okvir za obavljanje djelatnosti dadilje u Republici Hrvatskoj.
Djelatnost dadilja je jedan od izvaninstitucionalnih oblika skrbi, odnosno usluga (servisa) namijenjenih obiteljima s djecom.
Nadalje, ovim se Prijedlogom zakona omogućava gospodarsko djelovanje u području izvaninstitucionalne skrbi o djeci, te se podiže kvaliteta usluga na višu razinu, a dadiljama se omogućava zakonito obavljanje djelatnosti, odnosno smanjuje se rad na „crno“, što će u konačnici pridonijeti i poticanju poduzetništva žena.
Predstavnica predlagatelja kazala je da će resorno ministarstvo prihvatiti primjedbe koje su iznijete na radnim tijelima Hrvatskoga sabora, a odnose se na odustajanje od zakonskog prijedloga po kojemu je moguće obavljanje djelatnosti dadilje osnivanjem trgovačkih društava ili zadruga.
U raspravi su članovi Odbora podržali donošenje ovoga Zakona koji je po njihovu mišljenju velika potpora i podrška obiteljima.
Dio članova Odbora smatra da predlagatelj treba utvrditi i propisati gornju starosnu dobnu granicu kao jedan od uvjeta za fizičku osobu koje mora ispunjavati za obavljanje poslova dadilje.
Također, iznijeto je mišljenje po kojemu životna dob ne može biti kriterij sam po sebi.
U raspravi je iznijeto mišljenje po kojemu bi valjalo preispitati rješenja iz čl.15. koja se odnose na djecu s teškoćama u razvoju.
Većina članova Odbora smatra da će donošenjem ovoga Zakona biti višestruke koristi kako za roditelje tako i za gospodarstvo.
Iznijeto je mišljenje po kojemu bi valjalo pojasniti odredbu članka 22. kojim se propisuje nadležnost ministra za donošenje pravilnika, kao i odredbu članka 23.st 3., budući da su strukovne organizacije više profitne nego stručne.
U raspravi je više puta naglašeno da djelatnost dadilja nije zamjena, niti odustajanje od  vrtića, te da jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave trebaju organizirano skrbiti o djeci predškolskog uzrasta.

Nakon provedene rasprave, Odbor je jednoglasno (8 glasova „za“) odlučio predložiti Hrvatskome saboru da donese slijedeće zaključke:

1. Prihvaća se Prijedlog zakona o dadiljama
2. Sve primjedbe i prijedlozi uputit će se predlagatelju da ih razmotri prilikom  izrade Konačnog prijedloga zakona.

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora Odbor je odredio predsjednika Odbora, Silvana Hrelju.

Predsjednik Odbora
Silvano Hrelja

Odbor za rad, mirovinski sustav i socijalno partnerstvo Hrvatskoga sabora na 19. sjednici održanoj 23. siječnja 2013. godine, raspravljao je o Prijedlogu zakona o  izmjeni Zakona o stambenoj štednji i državnom poticanju stambene štednje, s Konačnim prijedlogom zakona, P.Z. br. 248, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora, dostavila Vlada Republike Hrvatske, aktom od 10. siječnja 2013. godine.

Odbor je navedeni akt raspravio sukladno čl.140. Poslovnika Hrvatskoga sabora, kao zainteresirano radno tijelo.

U uvodnome izlaganju predstavnik predlagatelja istaknuo je da se predloženim  zakonom smanjuje postotak državnih poticajnih sredstava s 15 % na 10 % tako da maksimalni iznos državnih poticajnih sredstava po jednom stambenom štediši u jednoj kalendarskoj godini iznosi 500,00 kuna.
 
Također, predlagatelj je pojasnio da se prilikom uvođenja državnog subvencioniranja štednje očekivalo rješavanje stambenih potreba građana i poticanje stanogradnje.

Međutim, pokazalo se da je potrebno sustav preispitati, budući da većina korisnika ovoga oblika štednje nisu koristili kredite za kupnju stanova, već su se odlučili na podizanje atraktivnih prinosa od štednje.

Odbor je bez rasprave, većinom glasova (8 za) i (1 suzdržan) odlučio predložiti Hrvatskome saboru da donese   

Zakon o izmjeni Zakona o stambenoj štednji i državnom poticanju stambene štednje

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora Odbor je odredio predsjednika Odbora, Silvana Hrelju.

Predsjednik Odbora
Silvano Hrelja

Odbor za rad, mirovinski sustav i socijalno partnerstvo Hrvatskoga sabora na 19. sjednici održanoj 23. siječnja 2013. godine, raspravljao je o Konačnom prijedlogu zakona o izmjenama i dopunama Zakona o posebnim pravima predsjednika Republike Hrvatske po prestanku obnašanja dužnosti, P.Z.br. 146, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora, dostavila Vlada Republike Hrvatske, aktom od 03. siječnja 2013. godine.

Odbor je navedeni akt raspravio sukladno čl.140. Poslovnika Hrvatskoga sabora, kao zainteresirano radno tijelo.

U uvodnome izlaganju predstavnik predlagatelja obrazložio je razlike između rješenja koja se predlažu Konačnim prijedlogom zakona u odnosu na rješenja iz Prijedloga zakona. Pritom je naveo da se izmjene odnose na određivanje, odnosno skraćivanje  rokova u kojim se treba podnijeti zahtjev za povratak na rad, te rok u kojemu poslodavac treba donijeti odluku o povratku na rad.
U raspravi je iznijeto mišljenje po kojemu bi trebalo pravo povratka na rad rješavati ugovorom odnosno sporazumom, a ne donošenjem posebnog zakona.
Također, iznijeto je mišljenje po kojemu bi trebalo ograničiti prava i bivšem Predsjedniku Republike Hrvatske.

U raspravi je predlagatelj pojasnio da su bivši predsjednici štićene osobe, te i na taj način konzumiraju određena prava, kao i mogućnost korištenja povlaštenih prava ukoliko predsjednik ne prihvati odluku o povratku na rad kod poslodavca kod kojeg je bio u radnom odnosu prije obnašanja dužnosti.

Nakon provedene rasprave, Odbor je većinom glasova (7 za) i (1 suzdržan) odlučio predložiti Hrvatskome saboru da donese   

Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o posebnim pravima predsjednika Republike Hrvatske po prestanku obnašanja dužnosti

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora Odbor je odredio predsjednika Odbora, Silvana Hrelju.

Predsjednik Odbora
Silvano Hrelja

Odbor za rad, mirovinski sustav i socijalno partnerstvo Hrvatskoga sabora na 19. sjednici održanoj 23. siječnja 2013. godine, raspravljao je o Konačnom prijedlogu zakona o izmjenama i dopunama Zakona o obvezama i pravima državnih dužnosnika, P.Z.br. 117, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora, dostavila Vlada Republike Hrvatske, aktom od 03.siječnja 2013. godine.

Odbor je navedeni akt raspravio sukladno čl. 140. Poslovnika Hrvatskoga sabora, kao zainteresirano radno tijelo.

U uvodnome izlaganju predstavnik predlagatelja obrazložio je razlike između rješenja koja se predlažu Konačnim prijedlogom zakona u odnosu na rješenja iz Prijedloga zakona. Pritom je naveo da se izmjene odnose na određivanje, odnosno skraćivanje  rokova u kojim se treba podnijeti zahtjev za povratak na rad, te rok u kojemu poslodavac treba donijeti odluku o povratku na rad.
U raspravi je iznijeto mišljenje po kojemu bi trebalo na isti način riješiti povratak na radno mjesto za imenovane i izabrane dužnosnike.
Dio članova Odbora smatra da nije dobro različito vrednovati poslove ravnatelja Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje od ravnatelja Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje i ravnatelja Hrvatskog zavoda za zapošljavanje.
Budući da sva trojica upravljaju složenim sustavima u kojima trebaju provesti reforme, ovako predloženim rješenjima, odnosno nejednakim koeficijentima stječe se dojam da je u povlaštenom položaju ravnatelj Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje, iz čega slijedi da bi i ministar zdravlja i njegovi pomoćnici trebali imati veće koeficijente od ministra rada i mirovinskog sustava i njegovih pomoćnika.
U raspravi je iznijeto mišljenje po kojemu je nedopustivo povećanje koeficijenata  ravnateljima u ovako nepovoljnim gospodarskim okolnostima. 

Nakon provedene rasprave, Odbor je većinom glasova (6 za) i (2 protiv) odlučio predložiti Hrvatskome saboru da donese   

Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o obvezama i pravima državnih dužnosnika

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora Odbor je odredio predsjednika Odbora, Silvana Hrelju.

Predsjednik Odbora
Silvano Hrelja

Odbor za rad, mirovinski sustav i socijalno partnerstvo Hrvatskoga sabora na 18. sjednici održanoj 11. prosinca 2012. godine, raspravljao je o Prijedlogu zakona o  uskrati isplate pojedinih materijalnih prava zaposlenima u javnim službama, s Konačnim prijedlogom zakona, P.Z. br. 228, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora, dostavila Vlada Republike Hrvatske, aktom od 06. prosinca 2012. godine.

Odbor je navedeni akt raspravio sukladno čl.75. Poslovnika Hrvatskoga sabora, kao matično radno tijelo.

U uvodnom izlaganju predstavnik predlagatelja istaknuo je da se u području rada državnih i javnih službi primjenjuju kolektivni ugovori i sporazumi koji su zaključeni u vrijeme gospodarskog rasta.
Budući da su se gospodarske okolnosti promijenile, odnosno pogoršale, nužno je provesti mjere fiskalne štednje radi smanjenja javnog duga. Zbog nedostatka sredstava za isplatu ugovorenih matrijalnih prava nužno je ili privremeno ograničiti neka od ugovorenih prava ili smanjiti broj zaposlenih kako bi se smanjili ukupni troškovi. S obzirom da je zajedničko opredjeljenje socijalnih partnera da se sačuvaju radna  mjesta i održi zaposlenost, rješenje se pokušalo pronaći izmjenama postojećih kolektivnih ugovora kako bi se ostvarile uštede.
Nadalje, predlagatelj je pojasnio da se materijalna prava zaposlenih u državnim i javnim službama financiraju iz Državnog proračuna, te da je potpisan novi Kolektivni ugovor za državne službenike i namještenike u kojem je ugovorena neisplata prigodnih nagrada. Stoga je nužno uskratiti isplatu božićnice za 2012 i 2013. godinu i regresa za 2013. i  zaposlenima u javnim službama.
Predlagatelj je istaknuo da ovaj Zakon ne znači suspenziju socijalnog dijaloga. Pritom je naglasio da je ovaj Zakon ograničenog vremenskog trajanja, a intervenciju Vlade u važeće Kolektivne ugovore u iznimnim situacijama (ograničeno vrijeme trajanja i pogoršane gospodarske okolnosti) ne zabranjuje niti Međunarodna organizacija rada.
U raspravi je iznijeto mišljenje po kojemu je ovaj Zakon, odnosno čl. 3. kojim se suspendira čl.7., st.3. Zakona o radu dovodi u pitanje slobodu kolektivnog pregovaranja.
Većina članova Odbora drži da odgovorno postupanje zahtijeva kako donošenje, tako  i provođenje i nepopularnih mjera poput ovoga Zakona.
Nadalje, u raspravi je istaknuto da je nužno u što skorijem vremenu donijeti poseban Zakon o plaćama u državnoj službi, te da je nedopustivo da se rasponi koeficijenata za izračun plaće (za istu stručnu spremu i isti opis poslova) višestruko razlikuju između, primjerice: agencija, zavoda, ministarstava, i dr., a odgovorno ponašanje nalaže i u ovim situacijama ujednačene plaće, odnosno prava, tim više jer se svima njima osiguravaju plaće u Državnom proračunu.
U raspravi je predlagatelj pojasnio u kojoj su fazi pregovori sa sindikatima oko potpisivanja Temeljnog kolektivnog ugovora za javne službe, te kako napreduju pregovori s granskim sindikatima.

Nakon provedene rasprave, Odbor je većinom glasova (7 za) i (1 protiv) odlučio predložiti Hrvatskome saboru da donese   

Zakon o uskrati isplate pojedinih materijalnih prava zaposlenima
u javnim službama

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora Odbor je odredio predsjednika Odbora, Silvana Hrelju.

                         Predsjednik Odbora

                     Silvano Hrelja

Odbor za rad, mirovinski sustav i socijalno partnerstvo Hrvatskoga sabora na 17. sjednici održanoj 4.prosinca 2012. godine, raspravljao je o Prijedlogu zakona o izmjenama Zakona o zaštiti na radu, s Konačnim prijedlogom zakona, P.Z.E br.209, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora, dostavila Vlada Republike Hrvatske, aktom od 29. studenoga 2012. godine.

Odbor je navedeni akt raspravio sukladno čl.75. Poslovnika Hrvatskoga sabora, kao matično radno tijelo.

U uvodnom izlaganju predstavnik predlagatelja istaknuo je da se ovim zakonskim prijedlogom postiže potpuna usklađenost s pravnom stečevinom Europske unije u području zaštite zdravlja i sigurnosti na radu trudnih radnica, radnica koje su rodile ili doje dijete.
Nakon provedene rasprave, Odbor je jednoglasno (8 za) odlučio predložiti Hrvatskome saboru da donese   

Zakon o izmjenama Zakona o zaštiti na radu

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora Odbor je odredio predsjednika Odbora, Silvana Hrelju.

                         Predsjednik Odbora

                     Silvano Hrelja

Odbor za rad, mirovinski sustav i socijalno partnerstvo Hrvatskoga sabora na 16. sjednici održanoj 27.studenoga 2012. godine, raspravljao je o Prijedlogu Državnog proračuna Republike Hrvatske za 2013. godinu, i projekcijama za 2014. i 2015. godinu i Prijedlozima financijskih planova izvanproračunskih korisnika za 2013. godinu i projekcije za 2014. i 2015. godinu:
- Hrvatskih voda
- Fonda za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost
- Hrvatskih cesta
- Državne agencije za osiguranje štednih uloga i sanaciju banaka
- Agencije za upravljanje državnom imovinom
koje je predsjedniku Hrvatskoga sabora,dostavila Vlada Republike Hrvatske, aktom od 19. studenoga 2012. godine.

Odbor je navedeni akt raspravio sukladno čl.140. Poslovnika Hrvatskoga sabora, kao zainteresirano radno tijelo.

U uvodnom izlaganju predstavnik Vlade Republike Hrvatske istaknuo je da će manjak državnog proračuna za 2013. godinu iznosit 10,9 milijardi kuna ili 3,1% bruto domaćeg proizvoda.

Pritom je obrazložio da je do povećanja ukupnih rashoda došlo zbog povećanja rashoda za kamate, doprinose Republike Hrvatske proračunu Europske unije, potom državne potpore za restrukturiranje brodogradnje.
Kako bi se održale javne financije, osim fiskalne konsolidacije potrebno je pokrenuti gospodarski rast koji se očekuje u 2013. godini provedbom pripremljenih projekata u prethodnoj godini.

Stvoreni su preduvjeti za poticajno poduzetničko okružje, dok efekte većine od mjera nije moguće vidjeti u kratkom roku, ali upravo je takve mjere nužno provesti kako bi se dugoročno polučili pozitivni rezultati, istaknuo je predlagatelj.
Ministar rada i mirovinskog sustava posebno je obrazložio državni proračun u razdjelu resornog ministarstva - rada i mirovinskog sustava.

Pritom je naglasio da se unatoč nepovoljnim gospodarskim kretanjima i visokoj stopi nezaposlenosti, uštede neće raditi niti na mirovinama, niti na mjerama aktivne politike zapošljavanja. Uštede su nužne, te se planiraju kod rashoda za zaposlene u javnom i državnom sektoru gdje su troškovi za isplatu plaća smanjeni. Naime, u ovakvim gospodarskim okolnostima sigurna plaća i sigurno radno mjesto je jedino rješenje, po mišljenju predlagatelja.

U raspravi, predlagatelj je pojasnio povećanje trošarina i ukidanje nulte stope poreza na dodanu vrijednost zbog usklađivanja sa zakonodavstvom EU, koje će uslijediti za cijeli niz proizvoda (cigarete, plin, struja, knjige, i dr.).

Nakon provedene rasprave Odbor je većinom glasova (6 glasova „za”) i (1 „suzdržan”) odlučio predložiti Hrvatskome saboru da donese

Državni proračun Republike Hrvatske za 2013. godinu i projekcije za 2014. i 2015. godinu

te slijedeće odluke o davanju suglasnosti na financijski plan:
- Hrvatskih voda
- Fonda za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost
- Hrvatskih cesta
- Državne agencije za osiguranje štednih uloga i sanaciju banaka
- Agencije za upravljanje državnom imovinom

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora Odbor je odredio predsjednika Odbora, Silvana Hrelju.

Predsjednik Odbora

Silvano Hrelja

Odbor za rad, mirovinski sustav i socijalno partnerstvo Hrvatskoga sabora na 16. sjednici održanoj 27.studenoga 2012. godine,raspravljao je Konačni prijedlog zakona o izvršavanju Državnog proračuna Republike Hrvatske za 2013. godinu, P.Z. br.202, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora, dostavila Vlada Republike Hrvatske, aktom od 19.studenoga 2012. godine.

Odbor je navedeni akt raspravio sukladno čl.140. Poslovnika Hrvatskoga sabora, kao zainteresirano radno tijelo.

U uvodnom izlaganju predstavnik predlagatelja istaknuo je da se ovim Zakonom uređuje izvršavanje Državnog proračuna za 2013. godinu, primici, prihodi, rashodi i izdaci Državnog proračuna.

U raspravi je iznijeto mišljenje po kojemu je potrebno ojačati ulogu Hrvatske banke za obnovu i razvitak kako bi se osigurale poticajne mjere gospodarstvu.
Nakon provedene rasprave, Odbor je većinom glasova (6 za ) i (1 suzdržan) odlučio predložiti Hrvatskome saboru da donese

Zakon o izvršavanju Državnog proračuna Republike Hrvatske za 2013. godinu

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora Odbor je odredio predsjednika Odbora, Silvana Hrelju.

Predsjednik Odbora

Silvano Hrelja

Odbor za rad i socijalno partnerstvo Hrvatskoga sabora na 14. sjednici održanoj 16. listopada 2012. godine, raspravljao je o Prijedlogu zakona o izmjenama i dopunama Zakona o poticanju zapošljavanja, s Konačnim prijedlogom zakona, P.Z.br.174, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora, dostavila Vlada Republike Hrvatske, aktom od 4. listopada 2012. godine.

Odbor je navedeni akt raspravio sukladno čl.75. Poslovnika Hrvatskoga sabora, kao matično radno tijelo.

U uvodnom izlaganju predstavnik predlagatelja istaknuo je kako su se prilikom provedbe Zakona uočile određene poteškoće, posebice u dijelu koji se odnosi na mjeru stručnog osposobljavanja za rad bez zasnivanja radnog odnosa uz propisano ograničenje od ukupno jedne godine staža ostvarenog u mirovinskom osiguranju, potom sezonsko zapošljavanje u poljoprivredi kod privremenih, odnosno povremenih poslova, kao i definiranja članova obitelji.Također, praksa je pokazala da postoji potreba propisivanja trajanja stručnog osposobljavanja duljeg od 24 mjeseca zbog onih struka u kojima je trajanje pripravničkog staža propisano do 36 mjeseci.

U raspravi Odbor je podržao predložene izmjene i dopune ovoga Zakona, posebice u dijelu kojim se omogućava nezaposlenim osobama stručno osposobljavanje, a koje pritom imaju više od jedne godine staža u mirovinskom osiguranju na poslovima niže složenosti, npr.izvanredni studenti. Također, u raspravi je iznijeto mišljenje po kojemu će predložene promjene pridonijeti većem broju korisnika mjera stručnog osposobljavanja.

U raspravi, predlagatelj je pojasnio koje su prioritetne mjere aktivne politike zapošljavanja, te pritom kazao da će u narednoj godini naglasak biti na zapošljavanju mladih, samozapošljavanju i očuvanju postojećih radnih mjesta.

Pritom je upoznao Odbor s aktivnostima koje se poduzimaju u ministarstvu, te je kazao kako resorno ministarstvo priprema poseban zakon kojim će se regulirati obavljanje privremenih i povremenih poslova u drugim djelatnostima.

U raspravi je iznijeto mišljenje po kojemu bi trebalo učiniti ovaj Zakon fleksibilnijim po pitanju radnog staža i poslovno uvjetovanog otkaza.

Nakon provedene rasprave, Odbor je jednoglasno (7 za) odlučio predložiti Hrvatskome saboru da donese

Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o poticanju zapošljavanja

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora Odbor je odredio predsjednika Odbora, Silvana Hrelju.

Predsjednik Odbora

Silvano Hrelja

Odbor za rad, mirovinski sustav i socijalno partnerstvo Hrvatskoga sabora na 14. sjednici održanoj 16. listopada 2012. i 15. sjednici održanoj 15. studenoga 2012. godine, raspravljao je o Izvješću o radu i poslovanju Hrvatskoga zavoda za mirovinsko osiguranje za 2011., koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora, dostavio Hrvatski zavod za mirovinsko osiguranje, aktom od 21. rujna 2012. godine.

Odbor je navedeni akt raspravio sukladno čl.75. Poslovnika Hrvatskoga sabora, kao matično radno tijelo.
Odbor je raspolagao pisanim mišljenjem Vlade Republike Hrvatske na navedeni akt, u kojem Vlada predlaže Hrvatskome saboru da primi na znanje Izvješće o radu i poslovanju  Hrvatskoga zavoda za mirovinsko osiguranje za 2011.

U uvodnom izlaganju predstavnik predlagatelja kazao je kako je i u 2011. godini nastavljen trend rasta broja korisnika mirovina i pad broja osiguranika.
 U 2011. godini evidentirano je 1,213 milijuna korisnika i 1,468 milijuna osiguranika, odnosno 1:1,21, što je do sada najniži zabilježeni omjer broja umirovljenika i osiguranika u Republici Hrvatskoj. Unatoč povećanju broja umirovljenika za oko 1% udjel mirovinskih izdataka u BDP u 2011. blago se smanjio iz razloga što se mirovine nisu usklađivale tijekom 2010. i 2011. godine.
Prosječna mirovina ostvarena prema Zakonu o mirovinskom osiguranju za prosinac 2011. godine iznosila je u neto iznosu 2.151,12 kn, dok je prosječna starosna mirovina iznosila 2.389,94 kn.

Prosječni mirovinski staž korisnika starosne mirovine iznosi 32 godine, korisnika prijevremene starosne mirovine 35 godina, korisnika invalidske mirovine 23 godine, obiteljske mirovine 27 godina, a prosjek mirovinskog staža svih korisnika mirovine iznosi 29 godina, dok udjel umirovljenika s 40 godina mirovinskog staža u 2011. je iznosio 12,00%.
Očekuje se da će se sadašnji negativni trendovi usporiti, budući da će se do 2030. postupno izjednačavati uvjeti za starosnu i prijevremenu starosnu mirovinu za žene i muškarce, čime se potiče duži ostanak u svijetu rada.
Osim mirovinskog osiguranja na temelju međugeneracijske solidarnosti, Zavod provodi i postupke ostvarivanja prava na doplatak za djecu.Također, u Zavodu je nastavljen rad na modernizaciji Zavoda u modernu javnu ustanovu s ciljem podizanja kvalitete usluga korisnicima.
Odbor je bez rasprave podržao Mišljenje Vlade Republike Hrvatske na predmetno Izvješće.

Nakon provedene rasprave, Odbor je većinom glasova (7 za ) i (2 protiv) odlučio predložiti Hrvatskome saboru da donese slijedeći zaključak:  

Prima se na znanje Izvješće o radu i poslovanju Hrvatskoga zavoda za mirovinsko osiguranje za 2011.

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora Odbor je odredio predsjednika Odbora, Silvana Hrelju.

                         Predsjednik Odbora

                     Silvano Hrelja

Odbor za rad, mirovinski sustav i socijalno partnerstvo Hrvatskoga sabora na 13. sjednici održanoj 11.listopada 2012. godine, raspravljao je o Prijedlogu Zakona o izmjeni Zakona o minimalnoj plaći, P.Z.br. 121, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora, dostavio Klub zastupnika Hrvatskih laburista – Stranke rada, aktom od 02. srpnja 2012. godine.

Odbor je navedeni akt raspravio sukladno čl.75. Poslovnika Hrvatskoga sabora, kao matično radno tijelo.
Odbor je raspolagao pisanim mišljenjem Vlade Republike Hrvatske na navedeni akt, kojim Vlada ne podržava donošenje ovoga Zakona.

U uvodnom izlaganju predstavnik predlagatelja istaknuo je da se Prijedlogom zakona predlaže postupno povećanje udjela minimalne plaće u prosječnoj plaći s početnih 39% na 50%. Pritom je naglasio da oko 115 000 radnika prima minimalnu plaću koja već 3. godinu ostaje na razini 2.814.kn bruto, odnosno udio minimalne plaće u prosječnoj bruto plaći iznosi 36%.

Predstavnik ministarstva rada i mirovinskoga sustava dodatno je obrazložio pisano mišljenje Vlade Republike Hrvatske, kao i razloge zbog kojih Vlada ne podržava donošenje ovoga Zakona.
Naime, istaknuo je da Vlada Republike Hrvatske priprema u suradnji sa socijalnim partnerima novi zakon o minimalnoj plaći, koji bi trebao biti upućen u saborsku proceduru tijekom mjeseca studenoga, a najkasnije prilikom donošenja Državnoga proračuna.

U raspravi je iznijeto mišljenje po kojemu je neophodno utvrditi iznos minimalne plaće, odnosno cijene rada iznad, tzv. praga siromaštva.
Većina članova Odbora priklonila se mišljenju Vlade Republike Hrvatske na navedeni akt.

Nakon provedene rasprave, Odbor je većinom glasova (7 za) i (1 protiv) odlučio predložiti Hrvatskome saboru da donese sljedeći zaključak

Ne prihvaća se Prijedlog Zakona o izmjeni Zakona o minimalnoj plaći, P.Z.br. 121

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora Odbor je odredio predsjednika Odbora, Silvana Hrelju.

Predsjednik Odbora
Silvano Hrelja

Odbor za rad, mirovinski sustav i socijalno partnerstvo Hrvatskoga sabora na 13. sjednici održanoj 11.listopada 2012. godine, raspravljao je o Prijedlogu zakona o izmjenama i dopunama Zakona o posebnim pravima predsjednika Republike Hrvatske po prestanku obnašanja dužnosti, P.Z.br. 146, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora, dostavila Vlada Republike Hrvatske, aktom od 12.srpnja 2012. godine.

Odbor je navedeni akt raspravio sukladno čl.140. Poslovnika Hrvatskoga sabora, kao zainteresirano radno tijelo.

U uvodnom izlaganju predstavnik predlagatelja istaknuo je da se ovim Prijedlogom zakona uređuju sva posebna prava Predsjednika Republike Hrvatske po prestanku obnašanja dužnosti.

Predložena rješenja koja se odnose na radnopravnu zaštitu i ostvarivanje prava na mirovinu, odnosno, omogućavanje prava na povratak na rad kod poslodavca kod kojeg je bio u radnom odnosu na neodređeno vrijeme - istovjetna su kao i za saborske zastupnike i druge dužnosnike nakon prestanka obnašanja dužnosti.

Nakon prestanka obnašanja dužnosti predsjednik Republike Hrvatske ostvarivat će pravo na mirovinu, bez obzira na godine života i bez penalizacije, a sukladno odredbama Zakona o mirovinskom osiguranju, odnosno kao i drugi dužnosnici, dok pravo na ured predsjednik može koristiti 5 godina po prestanku obnašanja dužnosti.

Odbor je bez rasprave, jednoglasno (8 glasova za) odlučio predložiti Hrvatskome saboru da donese sljedeći zaključak:

Prihvaća se Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o posebnim pravima predsjednika Republike Hrvatske po prestanku obnašanja dužnosti, P.Z. br. 146 – prvo čitanje

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora Odbor je odredio predsjednika Odbora, Silvana Hrelju.

Predsjednik Odbora
Silvano Hrelja

Odbor za rad, mirovinski sustav i socijalno partnerstvo Hrvatskoga sabora na 13. sjednici održanoj 11. listopada 2012. godine, raspravljao je Godišnje izvješće za 2011. Hrvatske agencije za nadzor financijskih usluga, koje je predsjedniku Hrvatskoga sabora, dostavila Hrvatska agencija za nadzor financijskih usluga, aktom od 20.lipnja 2012. godine.

Odbor je navedeni akt  raspravio sukladno čl.140. Poslovnika Hrvatskoga sabora, kao zainteresirano radno tijelo.
Odbor je raspolagao pisanim mišljenjem Vlade Republike Hrvatske na navedeni akt.

U kratkom uvodnom izlaganju predlagatelj se posebice osvrnuo na dio Izvješća iz djelokruga rada Odbora, odnosno na mirovinske fondove. Pritom je ocijenio da nije bilo nepravilnosti u radu mirovinskih fondova.
U raspravi je pojašnjeno, kako obvezni mirovinski fondovi imaju različitu strategiju upravljanja, a prinos je najčešće vezan uz duže razdoblje, stoga ne zabrinjava činjenica da od četiri obvezna mirovinska fonda samo je jedan ostvario pozitivan godišnji prinos.

Predstavnica ministarstva financija dodatno je obrazložila pisano mišljenje Vlade Republike Hrvatske, kao i razloge zbog kojih Vlada ne podržava prihvaćanje Godišnjeg  Izvješća za 2011. Hrvatske agencije za nadzor financijskih usluga.
Pritom je kazala da postoji sumnja kako Agencija tijekom 2011. godine nije obavljala svoju djelatnost dosljedno, te je moguće da upravni akti (rješenja i zaključci) koje je Agencija donijela budu poništeni, temeljem podnesenih tužbi Upravnom sudu što će proizvesti značajne financijske učinke.

Odbor se je podržao mišljenje Vlade Rrepublike Hrvatske na navedeni akt.

Nakon provedene rasprave, Odbor je jednoglasno (7 glasova za) odlučio predložiti Hrvatskome saboru da donese sljedeći zaključak:

Ne prihvaća se Godišnje izvješće za 2011. Hrvatske agencije za nadzor financijskih usluga

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora Odbor je odredio predsjednika Odbora, Silvana Hrelju.

Predsjednik Odbora
Silvano Hrelja

Odbor za rad, mirovinski sustav i socijalno partnerstvo Hrvatskoga sabora na 12. sjednici održanoj 18. rujna 2012. godine, raspravljao je o Prijedlogu zakona o izmjenama i dopunama Zakona o trgovačkim društvima, s Konačnim prijedlogom zakona, P.Z.E.br. 139, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora, dostavila Vlada Republike Hrvatske, aktom od 12. srpnja 2012. godine.

Odbor je navedeni akt raspravio sukladno čl.140. Poslovnika Hrvatskoga sabora, kao zainteresirano radno tijelo. U uvodnom izlaganju predstavnica predlagatelja istaknula je da se predloženim zakonom vrši daljnje usklađivanje Zakona o trgovačkim društvima s pravnom stečevinom Europske unije, te se uvodi novi oblik društva s ograničenom odgovornošću – jednostavno društvo. U raspravi su članovi Odbora podržali donošenje ovoga Zakona, posebice u dijelu u kojem se proširuje i pooštrava kaznena odgovornost članova uprave trgovačkog društva i likvidatora zbog povrede dužnosti u slučaju da propuste pravodobno pokrenuti stečajni postupak nad društvom.

Nakon provedene rasprave Odbor je većinom glasova (6 za) i (2 suzdržana) odlučio predložiti Hrvatskome saboru da donese Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o trgovačkim društvima.

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora Odbor je odredio predsjednika Odbora, Silvana Hrelju.

Predsjednik Odbora

Silvano Hrelja

Odbor za rad, mirovinski sustav i socijalno partnerstvo Hrvatskoga sabora na 12. sjednici održanoj 18. rujna 2012. godine, raspravljao je o Konačnom prijedlogu zakona o dopuni Zakona o posredovanju pri zapošljavanju i pravima za vrijeme nezaposlenosti, P.Z.br. 105, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora, dostavila Vlada Republike Hrvatske, aktom od 23. kolovoza 2012. godine.

Odbor je navedeni akt raspravio sukladno čl.75. Poslovnika Hrvatskoga sabora, kao matično radno tijelo.

U uvodnom izlaganju predstavnica predlagatelja istaknula je da se predloženim Zakonom uređuje da ravnatelj Zavoda može imati jednog ili više pomoćnika, čime će se postići efikasnije upravljanje Zavodom, kao i usklađivanje ustroja Zavoda s ustrojem drugih javnih ustanova.

Odbor je bez rasprave, većinom glasova (6 za) i (2 suzdržana) odlučio predložiti Hrvatskome saboru da donese

Zakon o dopuni Zakona o posredovanju pri zapošljavanju i pravima za vrijeme nezaposlenosti

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora Odbor je odredio predsjednika Odbora, Silvana Hrelju.

Predsjednik Odbora

Silvano Hrelja

Odbor za rad i socijalno partnerstvo Hrvatskoga sabora na 11. sjednici održanoj 10. srpnja 2012. godine, raspravljao je o Konačnom prijedlogu zakona o kriterijima za sudjelovanje u tripartitnim tijelima i reprezentativnosti za kolektivno pregovaranje, P.Z.br. 96, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora, dostavila Vlada Republike Hrvatske, aktom od 05.srpnja 2012. godine.

Odbor je navedeni akt raspravio sukladno čl.75. Poslovnika Hrvatskoga sabora, kao matično radno tijelo.
U uvodnom izlaganju predstavnik predlagatelja obrazložio je razlike između Konačnog prijedloga zakona u odnosu na Prijedlog zakona, a koje su nastale usvajanjem primjedbi i prijedloga iznesenih tijekom rasprave u Hrvatskome saboru.

Odbor je bez rasprave, većinom glasova (6 za) i (1 suzdržan) odlučio predložiti Hrvatskome saboru da donese

Zakon o kriterijima za sudjelovanje u tripartitnim tijelima i reprezentativnosti za kolektivno pregovaranje

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora Odbor je odredio predsjednika Odbora, Silvana Hrelju.

                         Predsjednik Odbora

                     Silvano Hrelja

Odbor za rad i socijalno partnerstvo Hrvatskoga sabora na 10. sjednici održanoj 2. srpnja 2012. godine, raspravljao je o Prijedlogu zakona o izmjenama i dopunama Zakona o obvezama i pravima državnih dužnosnika, P.Z.br. 117, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora, dostavila Vlada Republike Hrvatske, aktom od 27. lipnja 2012. godine.

Odbor je navedeni akt raspravio sukladno čl.140. Poslovnika Hrvatskoga sabora, kao zainteresirano radno tijelo.

U uvodnom izlaganju predstavnica predlagatelja istaknula je da se predloženim izmjenama i dopunama Zakona osigurava odgovarajuća radnopravna zaštita dužnosnika nakon prestanka obnašanja dužnosti, na način da bi im se omogućilo pravo povratka na rad kod poslodavca kod kojeg su bili u radnom odnosu na neodređeno vrijeme prije  početka obnašanja dužnosti. Povratak na rad kod bivšeg poslodavca riješit će se sporazumom između dužnosnika i čelnika tijela, odnosno ugovorom između dužnosnika i bivšeg poslodavca.

Predložene izmjene Zakona odnose se na usklađivanje sa Zakonom o izmjenama i dopunama Zakona o posredovanju pri zapošljavanju i pravima za vrijeme nezaposlenosti.
U raspravi su članovi Odbora podržali i ocijenili predložena rješenja pravičnima, iako će biti teškoća povezanih sa sigurnošću radnog mjesta u realnom sektoru, imajući u vidu  gospodarske okolnosti.

Nakon provedene rasprave, Odbor je jednoglasno (8 glasova za) odlučio predložiti Hrvatskome saboru da donese slijedeći zaključak:

Prihvaća se Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o obvezama i pravima državnih dužnosnika, P.Z.br. 117 – prvo čitanje

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora Odbor je odredio predsjednika Odbora, Silvana Hrelju.

Predsjednik Odbora

Silvano Hrelja

Odbor za rad i socijalno partnerstvo Hrvatskoga sabora na 10. sjednici održanoj 2. srpnja 2012. godine, raspravljao je o Prijedlogu zakona o izmjeni i dopunama Zakona o pravima i dužnostima zastupnika u Hrvatskome saboru, P.Z.br.118, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora, dostavila Vlada Republike Hrvatske, aktom od 27. lipnja 2012. godine.

Odbor je navedeni akt raspravio sukladno čl.140. Poslovnika Hrvatskoga sabora, kao zainteresirano radno tijelo.

U uvodnom izlaganju predstavnica predlagatelja istaknula je da se predloženom izmjenom i dopunama Zakona osigurava odgovarajuća radnopravna zaštita zastupnika nakon prestanka obnašanja zastupničke dužnosti, na način da bi im se omogućilo pravo povratka na rad kod poslodavca kod kojeg su bili u radnom odnosu na neodređeno vrijeme prije obnašanja zastupničke dužnosti, bez obzira radi li se o poslodavcu u javnom, državnom ili privatnom sektoru.
Predložena izmjena Zakona odnosi se na usklađivanje sa Zakonom o izmjenama Zakona o pravima i dužnostima zastupnika u Hrvatskome saboru.
 
U raspravi su članovi Odbora podržali i ocijenili predložena rješenja pravičnima, iako će biti teškoća povezanih sa sigurnošću radnog mjesta u realnom sektoru, imajući u vidu  gospodarske okolnosti.

Nakon provedene rasprave, Odbor je jednoglasno (8 glasova za) odlučio predložiti Hrvatskome saboru da donese slijedeći zaključak:

Prihvaća se Prijedlog zakona o izmjeni i dopunama Zakona o pravima i dužnostima  zastupnika u Hrvatskom saboru, P.Z.br. 118 – prvo čitanje

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora Odbor je odredio predsjednika Odbora, Silvana Hrelju.

Predsjednik Odbora

Silvano Hrelja

Odbor za rad i socijalno partnerstvo Hrvatskoga sabora na 9. sjednici održanoj 29.lipnja  2012. godine, raspravljao je o Prijedlogu zakona o izmjenama i dopunama Zakona o mirovinskom osiguranju, s Konačnim prijedlogom zakona, P.Z.br. 106, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora, dostavila Vlada Republike Hrvatske, aktom od 20. lipnja 2012. godine.

Odbor je navedeni akt raspravio sukladno čl.75. Poslovnika Hrvatskoga sabora, kao matično radno tijelo.

U uvodnom izlaganju predstavnik predlagatelja istaknuo je da se predloženim izmjenama i dopunama Zakona vrši usklađivanje Zakona o mirovinskom osiguranju sa  Zakonom o poticanju zapošljavanja, Zakonom o doprinosima, Zakonom o radu i Zakonom o sustavu državne uprave.

U raspravi su članovi Odbora podržali donošenje ovoga Zakona, posebice u dijelu koji se odnosi na osnivanje Centra za medicinsko vještačenje u Zavodu. Naime, da su promjene nužne u praćenju postupaka za ostvarenje prava na temelju invalidnosti u mirovinskom osiguranju pokazuju podaci o vrlo visokom postotku,oko 27% umirovljenika su korisnici invalidskih mirovina, što je znatno više u odnosu na zemlje Europske unije.
U raspravi su suglasni članovi Odbora da je potrebno medicinsko vještačenje ojačati sa visoko stručnim kadrovima, odnosno profesionalcima koje treba dobro platiti.
Iznijeto je mišljenje po kojemu je pravično predloženo rješenje koje se odnosi na sve primitke za obračun osnovice prema kojoj se obračunavaju doprinosi za mirovinsko osiguranje.

U raspravi je nadležni ministar izvjestio Odbor da će resorno ministarstvo do kraja ove godine izraditi novi, cjeloviti tekst Zakona o mirovinskom osiguranju, a Odbor će organizirati tematsku sjednicu o Zakonu.

Nakon provedene rasprave, Odbor je većinom glasova (6 za) i (1 suzdržan) odlučio predložiti Hrvatskome saboru da donese 

Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o mirovinskom osiguranju

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora Odbor je odredio predsjednika Odbora, Silvana Hrelju.

Predsjednik Odbora
Silvano Hrelja

Odbor za rad i socijalno partnerstvo Hrvatskoga sabora na 8. sjednici održanoj 15. lipnja  2012. godine, raspravljao je o Prijedlogu zakona o kriterijima za sudjelovanje u tripartitnim tijelima i reprezantitativnosti za kolektivno pregovaranje, P.Z.br. 96, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora, dostavila Vlada Republike Hrvatske, aktom od  06. lipnja 2012. godine.

Odbor je navedeni akt raspravio sukladno čl.75. Poslovnika Hrvatskoga sabora, kao matično radno tijelo.

U uvodnom izlaganju predstavnica predlagatelja istaknula je da se ovim Prijedlogom zakona propisuju kriteriji i postupak utvrđivanja reprezentativnosti sindikata, udruga poslodavaca i njihovih udruga više razine, kako za njihovu zastupljenost u tripartitnim tijelima u kojima se vodi socijalni dijalog, tako i za kolektivno pregovaranje, uvažavajući pritom sve zahtjeve međunarodnih ugovora koji obvezuju Republiku Hrvatsku na području socijalnog dijaloga.

Suglasni su članovi Odbora da je potrebno na jasan i nedvosmislen način  urediti odnose  među socijalnim partnerima, međutim, nije potrebno da se utvrđuje reprezentativnost i na nižim razinama, odnosno na lokalnoj i područnoj (regionalnoj) razini.
Iznijeto je mišljenje po kojemu bi trebalo u smislu ovoga Zakona pojedinim pojmovima dati značenje. 

Dio članova Odbora najveći broj primjedbi iznijelo je na odredbe članka 26. i 27. ovoga Zakona koji se odnose na izmjenu članka 253. Zakona o radu, te stavljanje izvan snage članka 254. i 262. Zakona o radu, odnosno ukidanje instituta produžene primjene pravnih pravila sadržanih u kolektivnim ugovorima.

U raspravi su pojašnjena rješenja koja se odnose na usklađivanja s konvencijama Međunarodne organizacije rada po kojima je neophodno okrupnjivanje granskih sindikata te jačanje njihovih kapaciteta kako bi mogli ulaskom Republike Hrvatske u Europsku uniju  ravnopravno sudjelovati u europskom socijalnom dijalogu.
Iznijeto je mišljenje po kojemu će ovaj Zakon dodatno otežati kolektivno pregovaranje u realnom sektoru.

Većina članova Odbora podržava donošenje ovoga Zakona po redovitom postupku, tim više kako bi predlagatelj nakon provedene rasprave mogao poboljšati pojedine odredbe.
Nakon provedene rasprave, Odbor je većinom glasova (6 za), (2 suzdržana) i (1 protiv) odlučio predložiti Hrvatskome saboru da donese slijedeće zaključke:

1. Prihvaća se Prijedlog zakona o kriterijima za sudjelovanje u tripartitnim  tijelima i reprezantitativnosti za kolektivno pregovaranje, P.Z. br.96, prvo  čitanje

2. Sve primjedbe, prijedlozi i mišljenja iznijeta u raspravi dostavit će se  predlagatelju da ih razmotri prilikom izrade Konačnog prijedloga zakona.

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora Odbor je odredio predsjednika Odbora, Silvana Hrelju.

Predsjednik Odbora

Silvano Hrelja

Odbor za rad i socijalno partnerstvo Hrvatskoga sabora na 7. sjednici održanoj 23. svibnja 2012. godine, raspravljao je o Izvješću o radu pravobraniteljice za osobe s invaliditetom za 2011. godinu, koje je predsjedniku Hrvatskoga sabora, dostavila pravobraniteljica za osobe s invaliditetom, aktom od 31.ožujka 2012. godine.

Odbor je navedeno Izvješće raspravio sukladno čl.75. Poslovnika Hrvatskoga sabora u svojstvu matičnoga radnog tijela.

Odbor je raspolagao pisanim mišljenjem Vlade Republike Hrvatske na navedeni akt.

U uvodnom izlaganju predstavnica predlagatelja upoznala je Odbor s postupanjem Ureda u 1474 predmeta, a koja su se odnosila na zaštitu, praćenje i promicanje prava osoba s invaliditetom.

Najveći broj predmeta, kao i prethodne godine odnosio se na zaštitu prava i interesa osoba s invaliditetom u području socijalne zaštite (23%), zatim pristupačnosti (12,3%), zdravstvenu zaštitu (11,7%), u području rada i zapošljavanja (10,8%), potom mirovinsko osiguranje (7,3%).
Veliki broj aktivnosti Ureda odnosio se na preporuke s ciljem poboljšanja položaja osoba s invaliditetom.

Problemi koji i nadalje nisu riješeni sukladno UN Konvenciji o pravima osoba s invaliditetom odnose se usvajanje socijalnog modela umjesto medicinskog modela invaliditeta.

Istaknut je i pozitivan pomak u zapošljavanju osoba s invaliditetom posredovanjem Hrvatskog zavoda za zapošljavanje, u odnosu na prethodne dvije godine.

Predstavnici Vlade Republike Hrvatske dali su dodatna obrazloženja na pisano pozitivno mišljenje Vlade na navedeno Izvješće.

Naime, Vlada je zadužila nadležna tijela da u okviru svoga djelokruga poduzimaju mjere za otklanjanje nepravilnosti iz svojih resora.

Tako se u okviru Ministarstva zdravlja otklanjaju problemi koji se odnose na zadravstvenu zaštitu, a posebice na ostvarivanje prava na ortopedska pomagala. Predstavnik Ministarstva graditeljstva i prostornog uređenja kazao je da će resorno ministarstvo u okviru svoga djelokruga voditi posebnu brigu o pristupačnosti.

Nadalje, ukazano je da treba uložiti više napora u provedbi Zakona o profesionalnoj rehabilitaciji i zapošljavanju osoba s invaliditetom.

U kraćoj raspravi članovi Odbora podržali su Izvješće, kao i napore koje Ured pravobraniteljice ulaže u rješavanje postojećih problema s kojima se susreću osobe s invaliditetom.

U raspravi iznijet je i prijedlog da se prilikom izvođenja predstojećih radova na javnim objektima vodi računa i o pristupačnosti objekata.

Nakon provedene rasprave, Odbor je jednoglasno (9 glasova za) odlučio predložiti Hrvatskome saboru da donese slijedeći zaključak:

Prihvaća se Izvješće o radu pravobraniteljice za osobe s invaliditetom
za 2011. godinu

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora Odbor je odredio predsjednika Odbora, Silvana Hrelju.

Predsjednik Odbora

Silvano Hrelja

Odbor za rad i socijalno partnerstvo Hrvatskoga sabora na 7. sjednici održanoj 23. svibnja 2012. godine, raspravljao je o Izvješću o radu pravobraniteljice za ravnopravnost spolova za 2011. godinu, koje je predsjedniku Hrvatskoga sabora, dostavila pravobraniteljica za ravnopravnost spolova, aktom od 18.travnja 2012. godine.

Odbor je navedeni akt raspravio sukladno čl.140. Poslovnika Hrvatskoga sabora, kao zainteresirano radno tijelo.

Odbor je raspolagao pisanim mišljenjem Vlade Republike Hrvatske na navedeni akt.

Uvodno izlaganje podnijela je pravobraniteljica za ravnopravnost spolova. Po podacima o postupanju, iz Izvješća je vidljivo da je Ured postupao u 1391 predmetu.

Sukladno djelokrugu rada Odbora, predlagateljica se posebice osvrnula na područje zapošljavanja i rada.
Pritom je istaknula da žene na tržištu rada i dalje:
- čine većinu nezaposlenih,
- rade u potplaćenim djelatnostima,
- čine većinu zaposlenih na određeno vrijeme,
- ostvaruju niže plaće,
- podzastupljene su na upravljačkim pozicijama, u javnom sektoru čak i više nego u privatnom.

Također je naglasila da je postignuta iznimno dobra suradnja Ureda i MUP-a u borbi protiv obiteljskog nasilja.
Nadalje, ukazala je na proizvoljnu intrpretaciju prava o kojima odlučuje Hrvatski zavod za zdravstveno osiguranje kada su u pitanju prava trudnica i rodilja.

Predstavnici Vlade Republike Hrvatske dali su dodatna obrazloženja na pisano pozitivno mišljenje Vlade na navedeno Izvješće.

Naime, Vlada je zadužila nadležna tijela da u okviru svoga djelokruga poduzimaju mjere za otklanjanje nepravilnosti iz svojih resora.
Predstavnik Ministarstva zdravlja kazao je da će u okviru svoje nadležnosti poduzeti odgovarajuće mjere da se otklone uočeni problemi u Hrvatskom zavodu za zdravstveno osiguranje.

U raspravi je naglašeno da se treba žurno postupati u zaštiti prava trudnica i rodilja vodeći računa o zabrinjavajućim statističkim podacima o natalitetu u Republici Hrvatskoj. Ukazano je i na potrebu kontinuirane edukacije stručnih osoba koje pružaju pomoć žrtvama nasilja u skloništima.

U raspravi su članovi Odbora podržali prijedlog predsjednika Odbora, da Odbor u suradnji s Uredom u dogledno vrijeme održi tematsku sjednicu o problemima zlostavljanja na radnom mjestu kojem su izložena oba spola.

Nakon provedene rasprave, Odbor je jednoglasno (9 glasova za) odlučio predložiti Hrvatskome saboru da donese slijedeći zaključak:

Prihvaća se Izvješće o radu pravobraniteljice za ravnopravnost spolova za 2011. godinu

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora Odbor je odredio predsjednika Odbora, Silvana Hrelju.

Predsjednik Odbora

Silvano Hrelja

Odbor za rad i socijalno partnerstvo Hrvatskoga sabora na 6. sjednici održanoj 10.svibnja 2012. godine,raspravljao je o Prijedlogu zakona o poticanju zapošljavanja, s Konačnim prijedlogom zakona, P.Z.br.82, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora, dostavila Vlada Republike Hrvatske, aktom od 27.travnja 2012. godine.

Odbor je navedeni akt raspravio sukladno čl.75. Poslovnika Hrvatskoga sabora, kao matično radno tijelo.

U uvodnom izlaganju predstavnik predlagatelja istaknuo je da se ovim Zakonom kroz oslobađanje uplate ukupnih doprinosa na plaću u trajanju do 2 godine potiče poslodavce na zapošljavanje nezaposlenih osoba bez radnog iskustva u zvanjima za koja su se školovale, kao i dugotrajno nezaposlenih osoba koje su duže od 2 godine u evidenciji Hrvatskog zavoda za zapošljavanje.

Nadalje, s ciljem jačanja zapošljivosti i stjecanja znanja i vještina potrebnih za rad uređuje se mogućnost stručnog osposobljavanja za rad bez zasnivanja radnog odnosa, neovisno o tome je li stručni ispit ili radno iskustvo uvjetovano za obavljanje poslova u određenim zanimanjima.Također,ovim se zakonskim prijedlogom pojednostavljuje zapošljavanje sezonskih radnika u poljoprivredi.

U raspravi Odbor je podržao donošenje ovoga Zakona koji će pomoći mladim nezaposlenim osobama da steknu radno iskustvo.

U raspravi, su iznijeta slijedeća mišljenja primjedbe i prijedlozi:
- nužno je osigurati učinkovitu kontrolu nad provedbom ovoga Zakona,
- u članaku 5. stavak .1 podstavak 1.urediti sukladno Zakonu o radu,
- u članku 10. st. 5. uskladiti zapošljavanje maloljetnika na sezonskim poslovima sa Zakonom o radu,
- čl.13.st 4. uskladiti sa čl.11.st.2. ovoga Zakona za korisnike mirovine.

U raspravi su iznijete slijedeće primjedbe načelne naravi:
- kod provođenja zapošljavanja putem javnih radova potrebno je u jedinicama lokalne samouprave, uključiti veći broj Roma,također i kod provođenja mjera aktivne politike zapošljavanja,
- kod stručnog osposobljavanja za rad osoba bez radnog iskustva u zanimanju za koje su se školovale, dobro bi bilo da stručno osposobljavanje traje i duže od 12 mjeseci, odnosno onoliko koliko je potrebno za stecanje uvjeta za polaganje ispita za određena zanimanja, primjerice: rad u području pravosuđa ili arhitekture.
- u odgovoru na postavljena pitanja predlagatelj je pojasnio odredbe koje se odnose na postupak kontrole za korisnike ovih mjera kao i malu mogućnost da se ovim mjerama smanjuje cijena rada.
- većina članova odbora podržala je donošenje ovoga Zakona, koji, po njihovom mišljenju može pridonijeti većoj zapošljivosti mladih ljudi bez radnog iskustva, kao i onih dugotrajno nezaposlenih.

Nakon provedene rasprave, Odbor je većinom glasova (7 za ) i (1 glas) suzdržan odlučio predložiti Hrvatskome saboru da donese

Zakon o poticanju zapošljavanja

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora Odbor je odredio predsjednika Odbora, Silvana Hrelju.

PREDSJEDNIK ODBORA

Silvano Hrelja

Odbor za rad i socijalno partnerstvo Hrvatskoga sabora na 6. sjednici održanoj 10. svibnja 2012. godine, raspravljao je o Izvješću o radu pučkog pravobranitelja za 2011. godinu, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora, dostavio pučki pravobranitelj, aktom od 04.travnja 2012. godine.

Odbor je navedeni akt raspravio sukladno čl.140. Poslovnika Hrvatskoga sabora, kao zainteresirano radno tijelo.

U uvodnom izlaganju pučki pravobranitelj je kazao da se i u ovome Izvješću kao i ranijima daje prikaz stanja, pregled podataka o poštivanju ustavnih i zakonskih prava građana.

Izvješće za 2011. godinu načinjeno je po istoj metodologiji kao i prethodnih godina.

Pritom je naglasio, da će prilikom podnošenja Izvješća sukladno Zakonu o suzbijanju diskriminacije biti obuhvaćeni podaci o postupanju svih državnih tijela, tijela jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave, te pravnih osoba s javnim ovlastima u područjima: rada i radnih uvjeta uključujući kriterije za odabir i uvjete pri zapošljavanju, te mirovinsko osiguranje i osiguranje za slučaj nezaposlenosti.

Nakon provedene rasprave, Odbor je jednoglasno (7 glasova za) odlučio predložiti Hrvatskome saboru da donese slijedeći zaključak:

Prihvaća se Izvješće o radu pučkog pravobranitelja za 2011. godinu

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora Odbor je odredio predsjednika Odbora, Silvana Hrelju.

PREDSJEDNIK ODBORA

Silvano Hrelja

Odbor za rad i socijalno partnerstvo Hrvatskoga sabora na 6. sjednici održanoj 10.svibnja 2012. godine, raspravljao je o Prijedlogu zaključka o stečaju, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora, dostavio Klub zastupnika Hrvatskih laburista – Stranke rada, aktom od 1.ožujka 2012. godine.

Odbor je navedeni akt raspravio sukladno čl.140. Poslovnika Hrvatskoga sabora, kao zainteresirano radno tijelo.

Odbor je raspolagao pisanim mišljenjem Vlade Republike Hrvatske na navedeni akt.

U uvodnom izlaganju, predstavnik predlagatelja je u kratkom prikazu prakse provođenja stečajeva u Republici Hrvatskoj kazao da se stečajevi društava ne pokreću pravovremeno, da se ne sankcionira odgovornost članova uprava trgovačkih društava koji propuste pokrenuti stečaj, a pritom izostaje odgovorno i učinkovito postupanje državnih tijela.

Pravovremenim pokretanjem stečajnog postupka trgovačka društva ne bi završavala u likvidaciji, već bi se tvrtke restrukturirale i kosolidirale, te nastavile s proizvodnjom bez gubitaka radnih mjesta.

Stoga, predlagatelj smatra da je nužno izmjeniti propise kojima se uređuje područje stečaja: Stečajni zakon i Zakon o trgovačkim društvima, te propise o postupanju Porezne uprave.

Pomoćnica ministra pravosuđa obrazložila je mišljenje Vlade Republike Hrvatske, kao i razloge zbog kojih Vlada ne podržava Prijedlog zaključka o stečaju.

Intencija predlagatelja je po mišljenju predstavnice Vlade Republike Hrvatske, dobra, posebice u dijelu kojim se traži proaktivnija uloga Porezne uprave u postupanju.

Pritom je istaknula da Vlada Republike Hrvatske priprema cjelovite izmjene i dopune Zakona o trgovačkim društvima i Stečajnog zakona, koje će u dogledno vrijeme uputiti u saborsku proceduru, kako bi se nagomilani problemi promptnije rješavali.

U raspravi je podržan ovaj Prijedlog zaključka o stečaju, kao koristan poticaj Vladi Republike Hrvatske da izmijeni dosadašnju praksu kako bi se stvorili uvjeti za što veći broj stečajeva s preustrojom.

Nakon provedene rasprave, Odbor je većinom glasova (6 glasova za) i (1 glas protiv) odlučio predložiti Hrvatskome saboru da donese slijedeći zaključak:

Ne prihvaća se Prijedlog zaključaka o stečaju

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora Odbor je odredio predsjednika Odbora, Silvana Hrelju.

PREDSJEDNIK ODBORA

Silvano Hrelja

Odbor za rad i socijalno partnerstvo Hrvatskoga sabora na 5. sjednici održanoj 18. travnja 2012. godine, raspravljao je o Prijedlogu zakona o izmjeni Zakona o obvezama i pravima državnih dužnosnika, P.Z. br.25, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora, dostavio Klub zastupnika Hrvatskih laburista – Stranke rada, aktom od 24.siječnja 2012. godine.

Odbor je navedeni akt raspravio sukladno čl.140. Poslovnika Hrvatskoga sabora, kao zainteresirano radno tijelo.
Odbor je raspolagao pisanim mišljenjem Vlade Republike Hrvatske na navedeni akt.

U uvodnom izlaganju predstavnik predlagatelja istaknuo je da se ovom izmjenom Zakona predlaže da nakon prestanka obnašanja dužnosti predsjednik Republike Hrvatske ostvaruje pravo na mirovinu sukladno Zakonu o mirovinskom osiguranju.

Po mišljenju predlagatelja na ovaj način bi se ostvarilo načelo jednakosti Predsjednika Republike s drugim dužnosnicima, kao i ostalim građanima. Naime, opći mirovinski sustav temelji se na uplaćenim doprinosima i navršenom mirovinskom stažu osiguranika.
Zadnjim izmjenama Zakona o pravima i dužnostima zastupnika u Hrvatskome saboru saborski zastupnici, suci Ustavnog suda Republike Hrvatske i glavni državni revizor ostvarivat će pravo na mirovinu, nakon prestanka obnašanja dužnosti prema općem propisu o mirovinskom osiguranju, odnosno sukladno Zakonu o mirovinskom osiguranju, kao i svi drugi osiguranici mirovinskog osiguranja.

Pomoćnica ministra rada i mirovinskoga sustava obrazložila je mišljenje Vlade Republike Hrvatske, kao i razloge zbog kojih Vlada ne podržava donošenje ovoga Zakona.

Pritom je istaknula da Vlada Republike Hrvatske priprema cjelovite izmjene i dopune Zakona o obvezama i pravima državnih dužnosnika koje će u dogledno vrijeme uputiti u saborsku proceduru.

U raspravi dio članova Odbora podržava donošenje ovoga Prijedloga Zakona, kojim bi se po njihovu mišljenju izjednačili u pravima svi dužnosnici sa građanima Republike Hrvatske.

Većina članova Odbora drži da je predsjednički mandat u tijeku, te da postoji dovoljno vremena da Vlada Republike Hrvatske uputi u postupak donošenja Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o obvezama i pravima državnih dužnosnika, kojim će na odgovarajući način urediti pravo na mirovinu Predsjednika Republike Hrvatske.

Nakon provedene rasprave, Odbor je većinom glasova( 6 za), (2 suzdržana) i (1protiv) odlučio predložiti Hrvatskome saboru da donese slijedeći zaključak:

Ne prihvaća se Prijedlog Zakona o izmjeni Zakona o obvezama
i pravima državnih dužnosnika, P.Z. br.25
– predlagatelja Kluba zastupnika Hrvatskih laburista – Stranke rada

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora Odbor je odredio predsjednika Odbora, Silvana Hrelju.

Predsjednik Odbora

Silvano Hrelja

Odbor za rad i socijalno partnerstvo Hrvatskoga sabora na 5. sjednici održanoj 18. travnja 2012. godine, raspravljao je o Prijedlogu zakona o izmjeni Zakona o obvezama i pravima državnih dužnosnika, s Konačnim prijedlogom zakona, P.Z.br.26, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora, dostavio Klub zastupnika HDZ-a aktom od 24.siječnja 2012. godine.

Odbor je navedeni akt raspravio sukladno čl.140. Poslovnika Hrvatskoga sabora, kao zainteresirano radno tijelo.
Odbor je raspolagao pisanim mišljenjem Vlade Republike Hrvatske na navedeni akt.

U uvodnom izlaganju predstavnik predlagatelja istaknuo je da se ovom izmjenom Zakona predlaže da nakon prestanka obnašanja dužnosti predsjednik Republike Hrvatske ostvaruje pravo na mirovinu sukladno Zakonu o mirovinskom osiguranju.

Po mišljenju predlagatelja na ovaj način bi se ostvarilo načelo jednakosti i ravnopravnosti Predsjednika Republike s drugim dužnosnicima, kao i ostalim građanima. Naime, opći mirovinski sustav temelji se na uplaćenim doprinosima i navršenom mirovinskom stažu osiguranika.

Nadalje, predlagatelj je naglasio kako su zadnjim izmjenama Zakona o pravima i dužnostima zastupnika u Hrvatskome saboru, saborski zastupnici, suci Ustavnog suda Republike Hrvatske i glavni državni revizor izjednačeni u ostvarivanju prava na mirovinu nakon prestanka obnašanja dužnosti, s drugim osiguranicima mirovinskog osiguranja, te ostvaruju pravo na mirovinu po općem propisu o mirovinskom osiguranju, odnosno sukladno Zakonu o mirovinskom osiguranju.

Pomoćnica ministra rada i mirovinskoga sustava obrazložila je mišljenje Vlade Republike Hrvatske, kao i razloge zbog kojih Vlada ne podržava donošenje ovoga Zakona.

Pritom je istaknula da, Vlada Republike priprema cjelovite izmjene i dopune Zakona o obvezama i pravima državnih dužnosnika koje će u dogledno vrijeme uputiti u saborsku proceduru.

U kraćoj raspravi dio članova Odbora podržao je donošenje ovoga Zakona, koji će po njihovu mišljenju pridonijeti ostvarenju načela društvene pravednosti i jednakosti svih građana.

Također, iznijeto je mišljenje kojim se podržavaju predložena zakonska rješenja, međutim osobito opravdani razlozi za donošenje ovoga Zakona po hitnom postupku, sukladno čl.159. Poslovnika Hrvatskoga sabora ne postoje, kao ni u mnogim drugim zakonskim prijedlozima koje Vlada Republike Hrvatske upućuje po hitnom postupku u saborsku proceduru.

Većina članova Odbora drži da je predsjednički mandat u tijeku, te da postoji dovoljno vremena da Vlada Republike Hrvatske uputi u postupak donošenja Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o obvezama i pravima državnih dužnosnika, kojim će na odgovarajući način urediti pravo na mirovinu Predsjednika Republike Hrvatske.

Nakon provedene rasprave, Odbor je većinom glasova (6 za ), (2 protiv) i (1 suzdržan) odlučio predložiti Hrvatskome saboru da donese slijedeći zaključak:

Ne prihvaća se Zakon o izmjeni Zakona o obvezama i
pravima državnih dužnosnika, P.Z. br.26
– predlagatelja Kluba zastupnika HDZ-a

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora Odbor je odredio predsjednika Odbora, Silvana Hrelju.

Predsjednik Odbora

Silvano Hrelja

Odbor za rad i socijalno partnerstvo Hrvatskoga sabora na 3. sjednici održanoj 22. veljače 2012. godine, raspravljao je o Prijedlogu zakona o izmjenama i dopunama Zakona o posredovanju pri zapošljavanju i pravima za vrijeme nezaposlenosti, s Konačnim prijedlogom zakona, P.Z.br.42, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora, dostavila Vlada Republike Hrvatske, aktom od 16.veljače 2012. godine.

Odbor je navedeni akt raspravio sukladno čl.75. Poslovnika Hrvatskoga sabora, kao matično radno tijelo.

U uvodnom izlaganju predstavnik predlagatelja istaknuo je da se ovim Izmjenama i dopunama Zakona ispravlja nepravda koja je nastala prilikom donošenja Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o posredovanju pri zapošljavanju i pravima za vrijeme nezaposlenosti, koji je stupio na snagu 1.11.2010. i Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o mirovinskom osiguranju koji je također stupio na snagu 1.11.2010. godine, a koji se odnosi na strože uvjete za stjecanje prava na starosnu mirovinu za žene (3 mjeseca po godini povećava se starosna dob) uslijed čega je određeni broj nezaposlenih osoba izgubilo pravo na „trajnu“ novčanu naknadu.

Osim toga, ovim Zakonom predlaže se uravnotežen sustav novčanih naknada, te se racionaliziraju troškovi Zavoda, te reorganizira njegov rad kako bi se pravodobno prilagodio pravilima Europske unije u kojoj također dominira visoka stopa nezaposlenih, posebice mladih.

U kraćoj raspravi predlagatelj je prihvatio iznijeti prijedlog da bi bilo dobro i korisno da je ovaj Zakon prije upućivanja u saborsku proceduru raspravljen na sjednici Gospodarsko-socijalnog vijeća.

Nadalje, predlagatelj je prihvatio i prijedlog da se u duhu dobre suradnje, ubuduće, Zakoni koji uređuju pitanja iz djelokruga Odbora za rad i socijalno partnerstvo trebaju prethodno raspraviti i na sjednicama Gospodarsko –socijalnog vijeća čiji se rad temelji na trostranoj suradnji u rješavanju gospodarskih i socijalnih pitanja.

U raspravi je iznijet prijedlog amandmana, a koji se odnose na pojašnjenje uloge Središnjeg registra osiguranika i brisanje sa Zavoda osobe koja ostvari prijevremenu starosnu mirovinu.

Predlagatelj se na sjednici suglasio s predloženim amandmanima Odbora na navedeni akt.

Nakon provedene rasprave, Odbor je jednoglasno odlučio predložiti Hrvatskome saboru da donese

Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o posredovanju pri zapošljavanju i pravima za vrijeme nezaposlenosti

uz slijedeće amandmane:

AMANDMAN I.

U članku 1. stavku 1. točka 1. mijenja se i glasi:

''1) ne ostvari mjesečni primitak od pružanja usluga prema posebnim propisima ili ne ostvari mjesečni primitak, odnosno dohodak od druge samostalne djelatnosti prema propisima o porezu na dohodak s obzirom na podatak o uplaćenim doprinosima za obvezna osiguranja dobivenim od Središnjeg registra osiguranika, a koji je veći od prosječne isplaćene novčane naknade u prethodnoj kalendarskoj godini,".

Obrazloženje

Ovim amandmanom određuje se praćenje ostvarivanja mjesečnih primitaka od pružanja usluga prema posebnim propisima odnosno dohotka od druge samostalne djelatnosti prema propisima o porezu na dohodak kroz uplatu doprinosa za obvezna osiguranja u Središnjem registru osiguranika kako bi se definiralo tko se smatra nezaposlenom osobom.

AMANDMAN II.

U članku 2. stavku 1. točka 1. mijenja se i glasi:

''2) ostvari mjesečni primitak od pružanja usluga prema posebnim propisima ili ostvari mjesečni primitak, odnosno dohodak od druge samostalne djelatnosti prema propisima o porezu na dohodak s obzirom na podatak o uplaćenim doprinosima za obvezna osiguranja dobivenim od Središnjeg registra osiguranika, a koji je veći od prosječne isplaćene novčane naknade u prethodnoj kalendarskoj godini,''.

Obrazloženje

Ovim amandmanom određuje se praćenje ostvarivanja mjesečnih primitaka od pružanja usluga prema posebnim propisima odnosno dohotka od druge samostalne djelatnosti prema propisima o porezu na dohodak kroz uplatu doprinosa za obvezna osiguranja u Središnjem registru osiguranika radi prestanka vođenja nezaposlene osobe u evidenciji Zavoda.

AMANDMAN III.

U članku 2. stavak 4. briše se.

Obrazloženje

Ovaj amandman se podnosi s obzirom da osoba koja ostvari prijevremenu starosnu mirovinu, a koja joj se isplaćuje, ne može imati status nezaposlene osobe pa nije potrebno posebno propisati da ju Zavod prestaje voditi kao nezaposlenu osobu u evidenciji.

AMANDMAN IV.

U članku 6. stavak 3. briše se.

Obrazloženje

Ovaj amandman se podnosi s obzirom da osoba koja ostvari prijevremenu starosnu mirovinu, a koja joj se isplaćuje, ne može imati status nezaposlene osobe pa nije potrebno posebno propisati da joj prestaje pravo na novčanu naknadu.

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora Odbor je odredio predsjednika Odbora, Silvana Hrelju.

PREDSJEDNIK ODBORA

Silvano Hrelja

Odbor za rad i socijalno partnerstvo Hrvatskoga sabora na 2. sjednici održanoj 15. veljače 2012. godine, raspravljao je o Prijedlogu zakona o izmjenama i dopunama Zakona o porezu na dobit, s Konačnim prijedlogom zakona, P.Z.E. br. 29, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora, dostavila Vlada Republike Hrvatske, aktom od 9. veljače 2012. godine.

Odbor je navedeni akt raspravio sukladno čl.140. Poslovnika Hrvatskoga sabora, kao zainteresirano radno tijelo.

U uvodnome izlaganju predstavnica predlagatelja istaknula je da je svrha predloženog Zakonom povećanje investicija s ciljem otvaranja novih radnih mjesta, te poticanja gospodarskih aktivnosti koje će pridonijeti povećanju poreznih prihoda, a jedan od načina je i propisivanje mogućnosti smanjenja osnovice poreza na dobit, ali isključivo kada se ostvarena dobit koristi za povećanje temeljnog kapitala društva.

Odbor je bez rasprave, većinom glasova (7 za ) i (2 suzdržana) odlučio predložiti Hrvatskome saboru da donese

Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o porezu na dobit

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora Odbor je odredio predsjednika Odbora, Silvana Hrelju.

Predsjednik Odbora

Silvano Hrelja

Odbor za rad i socijalno partnerstvo Hrvatskoga sabora na 2. sjednici održanoj 15. veljače 2012. godine, raspravljao je o Prijedlogu zakona o izmjenama i dopunama Zakona o doprinosima, s Konačnim prijedlogom zakona, P.Z. br. 28, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora, dostavila Vlada Republike Hrvatske, aktom od 9.veljače 2012. godine.

Odbor je navedeni akt raspravio sukladno čl.140. Poslovnika Hrvatskoga sabora, kao zainteresirano radno tijelo.

U uvodnome izlaganju predstavnica predlagatelja istaknula je da su Zakonom o doprinosima uređeni doprinosi za sva obvezna socijalna osiguranja (mirovinsko, zdravstveno i osiguranje za slučaj nezaposlenosti).

Pritom je pojasnila, da se predloženim imjenama i dopunama opća stopa doprinosa za zdravstveno osiguranje smanjuje se s 15% na 13%, potom uvodi se mogućnost poboljšanja naplate doprinosa (prijeboj dospjelih neplaćenih obveza), nadalje Vlada može Uredbom propisti način provedbe uplate doprinosa, što će pridonijeti po mišljenju predlagatelja , do efikasnije naplate doprinosa.

Odbor je bez rasprave, većinom glasova (7 za ) i (2 suzdržana) odlučio predložiti Hrvatskome saboru da donese

Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o doprinosima

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora Odbor je odredio predsjednika Odbora, Silvana Hrelju.

Predsjednik Odbora

Silvano Hrelja

Odbor za rad i socijalno partnerstvo Hrvatskoga sabora na 2. sjednici održanoj 15. veljače 2012. godine, raspravljao je o Prijedlogu zakona o dopuni Stečajnog zakona, s Konačnim prijedlogom zakona, P.Z. br.31, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora, dostavila Vlada Republike Hrvatske, aktom od 9. veljače 2012. godine.

Odbor je navedeni akt raspravio sukladno čl.140. Poslovnika Hrvatskoga sabora, kao zainteresirano radno tijelo.

U uvodnome izlaganju predstavnik predlagatelja istaknuo je da su Zakonom o osiguranju potraživanja radnika u slučaju stečaja poslodavca osigurana potraživanja radnika iz stečajne mase, međutim dosadašnja praksa pokazuje da se stečajevi otvaraju relativno kasno, što dovodi do značajnog umanjenja stečajne mase i nemogućnosti isplate radnicima makar minimalnog iznosa koji bi im pripadao po Stečajnom zakonu.

U raspravi je iznijeto mišljenje po kojemu ovaj Zakon neće u bitnome pridonijeti poboljšanju naplate neisplaćenih plaća radnika, budući da sustavu postoji Zakon o osiguranju potraživanja radnika u slučaju stečaja poslodavca i Agencija za osiguranje radničkih potraživanja u slučaju stečaja poslodavca.

Većina članova Odbora podupire donošenje ovoga Zakona koji je po njigovu mišljenju, dodatno osiguranje radnicima da će im se namiriti barem minimalna potraživanja, posebno u slučaju otvaranja više stečajnih postupaka.

Nakon provedene rasprave, Odbor je većinom glasova (7 za ) i (2 suzdržana) odlučio predložiti Hrvatskome saboru da donese

Zakon o dopuni Stečajnog zakona

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora Odbor je odredio predsjednika Odbora, Silvana Hrelju.

Predsjednik Odbora

Silvano Hrelja

Odbor za rad i socijalno partnerstvo Hrvatskoga sabora na 2. sjednici održanoj 15. veljače 2012. godine, raspravljao je o Prijedlogu zakona o izmjenama i dopunama Zakona o porezu na dohodak, s Konačnim prijedlogom zakona, P.Z. br. 32, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora, dostavila Vlada Republike Hrvatske, aktom od 9. veljače 2012. godine.

Odbor je navedeni akt raspravio sukladno čl.140. Poslovnika Hrvatskoga sabora, kao zainteresirano radno tijelo.

U uvodnome izlaganju predstavnica predlagatelja istaknula je da se predloženim Zakonom osnovni mjesečni odbitak povećava sa 1.800kn na 2.200kn, a osobni odbitak umirovljenika sa 3.200kn na 3.400kn, na način da se najniža porezna stopa od 12% primjenjuje na poreznu osnovicu do 2.200 kn,potom porezna stopa od 25% na razliku osnovice iznad 2.200kn do 8.800kn mjesečno, a porezna stopa od 40% na razliku porezne osnovice iznad 8.800 kn.

Pritom je ukazano, da će predložene izmjene dovesti do ravnomjernog rasporeda poreznog opterećenja, te da će porezni obveznici slabijeg prihodovnog stanja imati i blago rasterećenje, dok će veći porezni teret snositi porezni obveznici koji imaju veće prihode.

Nadalje, u Republici Hrvatskoj su u primjeni 52 Ugovora o izbjegavanju dvostrukog oporezivanja gdje je u većini riješeno i pitanje oporezivanja mirovina koje rezident jedne države ugovornice ostvaruje iz druge države ugovornice, međutim postoje slučajevi kada Republika Hrvatska prema Ugovoru ima pravo oporezivanja ali budući da se do sada te mirovine nisu oporezivale dolazi do slučajeva dvostrukog neoporezivanja, stoga se ovim Zakonom propisuje da se i mirovine rezidenata ostvarene u inozemstvu također smatraju primicima po osnovi nesamostalnog rada i oporezuju na isti način kao i tuzemne mirovine.

U raspravi je ukazano na kompleksnost pitanja oporezivanja, tz. inozemnih mirovina budući da Republika Hrvatska nema objedinjene podatke niti o broju korisnika niti o iznosima tih mirovina.Stoga se vrše konzultacije između resornog ministarstva, Ministarstva financija, Hrvatskog Zavoda za mirovinsko osiguranje i poslovnih banaka, kako bi se i mirovine rezidenata ostvarene u inozemstvu oporezovale.

Nakon provedene rasprave, Odbor je većinom glasova (7 za ) i (2 suzdržana) odlučio predložiti Hrvatskome saboru da donese

Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o porezu na dohodak

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora Odbor je odredio predsjednika Odbora, Silvana Hrelju.

Predsjednik Odbora

Silvano Hrelja

Odbor za rad i socijalno partnerstvo Hrvatskoga sabora na 2. sjednici održanoj 15. veljače 2012. godine, raspravljao je o Prijedlogu zakona o izmjenama Zakona o obveznom zdravstvenom osiguranju, s Konačnim prijedlogom zakona, P.Z. br.34, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora, dostavila Vlada Republike Hrvatske, aktom od 9. veljače 2012. godine.

Odbor je navedeni akt raspravio sukladno čl.140. Poslovnika Hrvatskoga sabora, kao zainteresirano radno tijelo.

U uvodnome izlaganju predstavnica predlagatelja istaknula je da se predloženim izmjenama Zakona smanjuje iznos sudjelovanja osigurane osobe u troškovima zdravstvene zaštite po jednom ispostavljenom računu sa 3000kn na 2000kn, potom uređuje da osigurana osoba ima pravo na naknadu troškova prijevoza ako je zdravstvenu zaštitu koristila u ugovornoj zdravstvenoj ustanovi, odnosno ordinaciji ugovornog doktora privatne prakse u mjestu koje je udaljeno više od 50 kilometara od njezina prebivališta.

Nadalje, predlaže se da poslovanje Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje izvan Državnog proračuna započne od 1. 1. 2013.godine, a ne kako je predviđeno važećim Zakonom o obveznom zdravstvenom osiguranju (danom stupanja na snagu Državnog proračuna Republike Hrvatske za 2012. god.).

Sve su to po mišljenju predlagatelja, mala poboljšanja u dostupnosti zdravstvene zaštite svim korisnicima dok se ne pripremi cjelovita reforma Zakona o obveznom zdravstvenom osiguranju.

Nakon provedene rasprave, Odbor je većinom glasova (8 za ) i (1 suzdržan) odlučio predložiti Hrvatskome saboru da donese

Zakon o izmjenama Zakona o obveznom zdravstvenom osiguranju

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora Odbor je odredio predsjednika Odbora, Silvana Hrelju.

Predsjednik Odbora

Silvano Hrelja

Odbor za rad i socijalno partnerstvo Hrvatskoga sabora na 2. sjednici održanoj 15. veljače 2012. godine, raspravljao je o Prijedlogu zakona o izmjenama i dopunama Zakona o porezu na dodanu vrijednost, s Konačnim prijedlogom zakona, P.Z.E. br. 36, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora, dostavila Vlada Republike Hrvatske, aktom od 9.veljače 2012. godine.

Odbor je navedeni akt raspravio sukladno čl.140. Poslovnika Hrvatskoga sabora, kao zainteresirano radno tijelo.

U uvodnome izlaganju predstavnica predlagatelja istaknula je da se predloženim Zakonom osnovna stopa poreza na dodanu vrijednost sa 23% zamijenjuje stopom od 25%, te da se za određene proizvode stopa od 23% zamijenjuje stopom od 10% (bijeli šećer, isporuka vode, jestiva ulja, dječja hrana, i dr. ).

Pritom je ukazano , da će se povećenje stope PDV kompenzirati povećanjem osnovnog mjesečnog odbitka predloženog u Konačnom zakonu o izmjenama i dopunama Zakona o porezu na dohodak, koji je također u postupku donošenja.

Nakon provedene rasprave, Odbor je većinom glasova (7 za ) i (2 suzdržana) odlučio predložiti Hrvatskome saboru da donese

Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o porezu na dodanu vrijednost

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora Odbor je odredio predsjednika Odbora, Silvana Hrelju.

Predsjednik Odbora

Silvano Hrelja

Odbor za rad i socijalno partnerstvo Hrvatskoga sabora na 2. sjednici održanoj 15. veljače 2012. godine, raspravljao je o Prijedlogu zakona o izmjenama i dopunama Zakona o ustrojstvu i djelokrugu ministarstava i drugih središnjih tijela državne uprave, s Konačnim prijedlogom zakona, P.Z. br. 37, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora, dostavila Vlada Republike Hrvatske, aktom od 9.veljače 2012. godine.

Odbor je navedeni akt raspravio sukladno čl.140. Poslovnika Hrvatskoga sabora, kao zainteresirano radno tijelo.

U uvodnome izlaganju predstavnik predlagatelja istaknuo da su Zakonom o ustrojstvu i djelokrugu ministarstava i drugih središnjih tijela državne uprave ustrojena ministarstva, državni uredi i državne upravne organizacije, te je određen njihov djelokrug, a posebnim Zakonom o odnosima Republike Hrvatske s Hrvatima izvan Republike Hrvatske kao središnje tijelo državne uprave osnovan je Središnji državni ured za Hrvate izvan Republike Hrvatske koji se ovim Zakonom ustrojava kao Državni ured za Hrvate izvan RH, kao središnje tijelo državne uprave.

Nadalje, dopunjuje se djelokrug Državnog ureda za središnju javnu nabavu na način da se utvrđuje da Državni ured obavlja poslove koji se odnose na središnju javnu nabavu , osim za središnja tijela državne uprave i za Vladu Republike Hrvatske, urede i stručne službe Vlade Republike Hrvatske.

Potom dopunjuje se djelokrug Ministarstva financija, Ministarstva gospodarstva, Ministarstva branitelja, i dr.

Odbor se posebno osvrnuo na odredbu čl.20.st. 2. kojom je utvrđeno da Ministarstvo rada i mirovinskog sustava preuzima poslove, financijska sredstva i državne službenike Ureda za socijalno partnerstvo.

Nakon provedene rasprave, Odbor je jednoglasno odlučio predložiti Hrvatskome saboru da donese

Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o ustrojstvu i djelokrugu ministarstava i drugih središnjih tijela državne uprave

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora Odbor je odredio predsjednika Odbora, Silvana Hrelju.

Predsjednik Odbora

Silvano Hrelja

Odbor za rad i socijalno partnerstvo Hrvatskoga sabora na 2. sjednici održanoj 15. veljače 2012. godine, raspravljao je o Prijedlogu državnog proračuna Republike Hrvatske za 2012. godinu i projekcije za 2013. i 2014. godinu, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora, dostavila Vlada Republike Hrvatske, aktom od 13.veljače 2012. godine.

Odbor je navedeni akt raspravio sukladno čl.140. Poslovnika Hrvatskoga sabora, kao zainteresirano radno tijelo.

U uvodnom izlaganju predstavnica Vlade Republike Hrvatske istaknula je da su Proračunom planirani prihodi od 109 milijardi kuna, dok su rashodi planirani u iznosu od 118,8 milijardi kuna, manjak državnog proračuna za 2012. godinu iznosit će 9,9, milijardi kuna ili 2,8 % bruto domaćeg proizvoda, što u usporedbi s planom za 2011 godinu predstavlja smanjenje od cca 5 milijardi kuna. Manjak državnog proračuna financirat će se razlikom ukupnih primitaka od financijske imovine i zaduživanja.

Proračun za 2012. godinu temelji se na tri načela: stvaranje preduvjeta za pokretanje gospodarstva kroz investicijski ciklus i poboljšanje uvjeta poslovanja, održivost javnih financija sukladno Zakonu o fiskalnoj odgovornosti, te usmjerenost na zaštitu socijalno najosjetljivijih skupina društva.

Najveću stavku u rashodima poslovanja čine rashodi za mirovine koje su u 2012. godini predviđene u iznosu od 35,2 milijarde kuna, što je povećanje u odnosu na 2011. godinu za 322,5 milijuna kuna ponajprije, zbog usklađivanja mirovina prema indeksu potrošačkih cijena i bruto plaćama koje nije bilo provedeno u zadnje dvije godine, što je dovelo do dodatnog pritiska na i onako nepovoljan materijalni položaj umirovljenika.

Rashodi za zaposlene u 2012. godini planirani su u iznosu od 21,3, milijarde kuna što predstavlja smanjenje od 6,5% u odnosu na plan 2011. godine, što je rezultat smanjenja naknada troškova zaposlenima na:posebnim dodacima, radu na određeno vrijeme, prekovremenom radu i posebnim uvjetima rada.

U raspravi je naglašeno, da je Vlada Republike Hrvatske,unatoč nužnim uštedama osigurala dovoljno sredstava za najosjetljivije socijalne skupine, kroz različite programe, kao što su:pomoć u kući, pomoć za starije i nemoćne – dnevni boravci, i dr.

Nakon provedene rasprave, Odbor je većinom glasova (7 za ) (1 protiv) i (1 suzdržan) odlučio predložiti Hrvatskome saboru da donese

Državni proračun Republike Hrvatske za 2012. godinu i
projekcije za 2013. i 2014. godinu

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora Odbor je odredio predsjednika Odbora, Silvana Hrelju.

Predsjednik Odbora

Silvano Hrelja

Odbor za rad i socijalno partnerstvo Hrvatskoga sabora na 1. sjednici održanoj 24. siječnja 2012. godine, raspravljao je o Prijedlogu zakona o izmjenama Zakona o pravima i dužnostima zastupnika u Hrvatskom saboru, s Konačnim prijedlogom zakona, P.Z. br. 20, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora, dostavila Vlada Republike Hrvatske, aktom od 19.siječnja 2012. godine.

Odbor je navedeni akt raspravio sukladno čl.140. Poslovnika Hrvatskoga sabora, kao zainteresirano radno tijelo.

U uvodnome izlaganju predstavnik predlagatelja istaknuo je da će predloženim Zakonom saborski zastupnici, suci Ustavnog suda Republike Hrvatske i glavni državni revizor ostvarivati pravo na mirovinu nakon prestanka obnašanja dužnosti prema općem propisu o mirovinskom osiguranju, odnosno sukladno Zakonu o mirovinskom osiguranju, kao i svi drugi osiguranici mirovinskog osiguranja.

Do sada su saborski zastupnici, suci Ustavnog suda, glavni državni revizor i članovi Vlade Republike Hrvatske ostvarivali pravo na zastupničku mirovinu prema Zakonu o pravima i dužnostima zastupnika u Hrvatskome saboru, i to po znatno povoljnijim uvjetima u odnosu na opći mirovinski sustav koji se temelji na uplaćenim doprinosima i navršenom mirovinskom stažu.

U raspravi je naglašeno da unatoč malom broju korisnika povlaštenih zastupničkih mirovina koje su već prethodno smanjenje,još uvijek su te mirovine najviše( prosječna mirovina saborskih zastupnika iznosi cca.8.900 kn, dok je visina prosječne mirovine 2.365 kn).

Ovaj nesrazmjer sa ostalim umirovljenicima potrebno je otkloniti, i to na način da sukladno uplaćenim doprinosima i navršenom mirovinskom stažu budu svi gore navedeni izjednačeni po uvjetima i visini ostvarene mirovine sa svim ostalim osiguranicima.

U raspravi je ukazano da je i dalje nepovoljan odnos broja korisnika mirovina i osiguranika je 1:1,23, da prosječna mirovina po općem mirovinskom propisu iznosi 2.151 kn, te da je sustav mirovinskog osiguranja prenapregnut. Obzirom da se za isplatu mirovina uz 19 milijardi kuna prikupljenih iz doprinosa iz plaća iz proračuna mora osigurati dodatnih 17 milijardi kuna godišnje.

Većina članova Odbora podupire donošenje ovoga Zakona, unatoč činjenici da provođenje ovoga Zakona neće dovesti do značajnih ušteda u državnom proračunu, ali će ukloniti neusklađenost i nepravdu u mirovinskom sustavu, te uspostaviti načela pravednosti, ravnopravnosti i jednakosti u sustav mirovinskog osiguranja, što je Vlada u svojem Programu za mandatno razdoblje 2011.– 2015. i obećala.
Dio članova Odbora protivi se donošenju ovoga Zakona po hitnom postupku, pritom drže da je predlagatelj trebao istodobno predložiti i ukidanje povlaštenih mirovina za ostale brojnije kategorije dužnosnika.

Predstavnik predlagatelja, Ministar rada i mirovinskog sustava upoznao je Odbor da resorno ministarstvo priprema izmjene Zakona o obvezama i pravima državnih dužnosnika kojim će se drugim dužnosnicima ukinuti povlaštene mirovine.Također, resorno ministarstvo planira izmjene i drugih zakona kojima su regulirana prava iz mirovinskog sustava i rada (primjerice:mogućnost povratka na radno mjesto dužnosnika nakon isteka mandata).

Nakon provedene rasprave, Odbor je većinom glasova (8 za ) i (2 suzdržana) odlučio predložiti Hrvatskome saboru da donese

Zakon o izmjenama Zakona o pravima i dužnostima zastupnika
u Hrvatskom saboru

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora Odbor je odredio predsjednika Odbora, Silvana Hrelju.

Predsjednik Odbora

Silvano Hrelja