Simulirana sjednica Sabora za učenike srednjih škola

Poziv na sudjelovanje

Služba za građane Hrvatskoga sabora organizira 14. simuliranu sjednicu Hrvatskoga sabora za učenike srednjih škola koja će se održati 26. travnja 2027. godine, s početkom u 11.30 sati u Sabornici.

Tema rasprave na ovogodišnjoj Simuliranoj sjednici je Zakon o pučkom pravobranitelju kojeg će učenici, koji dolaze iz srednjih škola iz svih dijelova Republike Hrvatske, razmatrati kao Prijedlog zakona o pučkom pravobranitelju, s Konačnim prijedlogom zakona (hitni postupak), o kojem će provesti objedinjenu raspravu zajedno s Prijedlogom deklaracije o pravima umirovljenika i osoba starije životne dobi.

Na Simuliranoj sjednici ove školske godine postojeći Zakon o pučkom pravobranitelju (Narodne novine 76/2012) i Deklaracija o pravima umirovljenika i osoba starije životne dobi (Narodne novine 148/2024) poslužit će kao podloga za raspravu i postaju prijedlog zakona u proceduri odnosno prijedlog deklaracije, a učenici - zastupnici će simulirati rad sjednice Sabora, iznošenjem stajališta radnih tijela, raspravama u ime klubova zastupnika i pojedinačnim raspravama, iznošenjem, raspravom i glasovanjem o amandmanima, sve do odlučivanja/glasovanja o donošenju Zakona i Deklaracije.

Simulirajući zastupnički rad u Hrvatskome saboru – od rada u klubovima zastupnika, u nadležnim odborima (Odbor za zakonodavstvo, Odbor za Ustav, Poslovnik i politički sustav, Odbor za ljudska prava i prava nacionalnih manjina, Odbor za informiranje, informatizaciju i medije, Odbor za lokalnu i područnu (regionalnu) samoupravu, Odbor za obrazovanje, znanost i kulturu, Odbor za obitelj, mlade i sport) te na sjednici Sabora – učenici će na neposredan način usvojiti znanja o zakonodavnoj proceduri i tijeku donošenja zakona i drugih akata koje donosi Sabor, što predstavlja neprocjenjivo iskustvo za svakog pojedinog učenika u podizanju razine znanja o najvišem predstavničkom i zakonodavnom tijelu Republike Hrvatske te razumijevanju njegove uloge u životu građana. Simulirana sjednica se odvija prema vlastitom Poslovniku i doprinosi razvoju demokratske političke kulture među najmlađim biračima – srednjoškolcima.   

Svi učenici-sudionici Simulirane sjednice dobit će pohvalnice, a njihovi mentori i škole zahvalnice.

Upute mentorima za pripremu učenika

Izvori učenja:

Ustav Republike Hrvatske (NN 56/1990, 135/1997, 8/1998, 113/2000, 124/2000, 28/2001, 41/2001, 55/2001, 76/2010, 85/2010, 5/2014)

Poslovnik Hrvatskoga sabora (NN 81/2013., 113/2016., 69/2017., 29/2018. , 53/2020., 119/2020., 123/2020. i 86/2023.)

Poslovnik Simulirane sjednice za učenike srednjih škola (PDF)

Zakon o pučkom pravobranitelju (NN 76/2012)

Prijedlog zakona o pučkom pravobranitelju, s Konačnim prijedlogom zakona, P.Z. br. 99 

Deklaracija o pravima umirovljenika i osoba starije životne dobi (NN 148/2024)

Prijedlog deklaracije o pravima umirovljenika i osoba starije životne dobi 

Dodatni izvori učenja:

Pučka pravobraniteljica
Izvješće pučke pravobraniteljice za 2024. godinu
Izvješće pučke pravobraniteljice za 2025. godinu
Posebno izvješće pučke pravobraniteljice o ljudskim pravima starijih osoba
Pravobranitelj za djecu
Pravobranitelj za osobe s invaliditetom
Pravobraniteljica za ravnopravnost spolova
Nacionalna razvojna strategija Republike Hrvatske do 2030. godine (NN 13/2021)
Pročišćene inačice Ugovora o Europskoj uniji i Ugovora o funkcioniranju Europske unije te Povelja o temeljnim pravima Europske unije
 
Rok prijave
Prijave za sudjelovanje primaju se od 11. do 29. siječnja 2027. na adresi elektroničke pošte: simulirana-sjednica@sabor.hr 

Povjerenstvo za provedbu Simulirane sjednice razmotrit će pristigle prijave i obavijestiti mentore o izabranim govornicima najkasnije do 19. ožujka 2027. godine.

Povjerenstvo će razmatrati pristigle prijave (govore) prema sljedećim kriterijima:
-    Preglednost u analizi razmatrane odredbe (članka, stavka) Zakona i točke Deklaracije 
-    Inovativnost u prijedlozima za poboljšanje Zakona i Deklaracije
-    Jasnoća u obrazloženju prijedloga i potkrijepljenost prijedloga konkretnim primjerima
-    Predloženi govor proizlazi iz istraživanja Zakona o pučkom pravobranitelju u Hrvatskoj, istraživanja zakonodavstva EU i međunarodno prihvaćenih dokumenata UN-a u tom području
-    Poštivanje zadanog vremena za izlaganje (trajanje govora)

Obrazac za prijavu       Obavijest o zaštiti privatnosti

Upute za prijavu

Sastavni dio prijave je ispunjen evaluacijski obrazac s opisom pripremnih aktivnosti učenika u školi (u svim stavkama) za Simuliranu sjednicu, zaključno s prijedlogom izlaganja/govora u dvije kategorije:
•    Kategorija A – pojedinačno izlaganje (iz saborske klupe) u trajanju do 2 minute maksimalno uz mogućnost podnošenja amandmana
•    Kategorija B – izlaganje u ime kluba zastupnika ili nadležnog odbora (saborska govornica), u trajanju do 4 minute maksimalno (mogućnost podnošenja amandmana u ime kluba ili odbora).

Napomena: 
Da bi prijava škole bila valjana mora sadržavati u jednoj e-poruci tri prijedloga govora, i to jedan govor u kategoriji B i dva govora u kategoriji A. 
Iznimno, dopuštene su prijave s manjim brojem prijedloga govora.  

Obrazloženje teme rasprave 14. simulirane sjednice

Ustavna osnova za donošenje Zakona:
„Poštivanje prava čovjeka“ jedna je od najviših vrednota ustavnog poretka Republike Hrvatske, istaknuta u članku 3. Ustava RH. Ljudska prava ili prava čovjeka temeljna su i neotuđiva prava koja pripadaju svakom čovjeku i zagarantirana su Ustavom RH u čak 57 članaka koji proklamiraju zaštitu osobnih sloboda i prava te politička, gospodarska, socijalna, kulturna i ekološka prava.
„Svatko u Republici Hrvatskoj ima prava i slobode, neovisno o njegovoj rasi, boji kože, spolu, jeziku, vjeri, političkom ili drugom uvjerenju, nacionalnom ili socijalnom podrijetlu, imovini, rođenju, naobrazbi, društvenom položaju ili drugim osobinama“, navodi članak 14. Ustava RH iz Glave III. „Zaštita ljudskih prava i temeljnih sloboda“. 

U Ustavu RH upravo je institucija pučkog pravobranitelja izrijekom navedena kao institucija za promicanje i zaštitu ljudskih prava. „Pučki je pravobranitelj opunomoćenik Hrvatskoga sabora za promicanje i zaštitu ljudskih prava i sloboda utvrđenih Ustavom, zakonima i međunarodnim pravnim aktima o ljudskim pravima i slobodama koje je prihvatila Republika Hrvatska. Svatko može podnijeti pritužbu pučkom pravobranitelju ako smatra da su uslijed nezakonitog ili nepravilnog rada državnih tijela, tijela lokalne i područne (regionalne) samouprave i tijela s javnim ovlastima ugrožena ili povrijeđena njegova ustavna ili zakonska prava. Pučkog pravobranitelja bira Hrvatski sabor na vrijeme od 8 godina. Pučki pravobranitelj samostalan je i neovisan u svom radu“, navodi se u članku 93. Ustava RH (Narodne novine 85/2010 – pročišćeni tekst).

Institucija pučkog pravobranitelja uvedena je u pravni sustav Republike Hrvatske još 1990. godine donošenjem Božićnog Ustava Republike Hrvatske (Narodne novine 56/1990). Božićni Ustav koji je Sabor proglasio 22. prosinca 1990. godine propisivao je da je pučki pravobranitelj opunomoćenik Sabora Republike Hrvatske koji štiti ustavna i zakonska prava građana u postupku pred državnom upravom i tijelima koja imaju javne ovlasti. 
Sabor Republike Hrvatske donio je prvi Zakon o pučkom pravobranitelju 1992. godine (Narodne novine 60/92).

Promjenama Ustava 2000. dopunjuju se ustavne odredbe o pučkom pravobranitelju i proširuju mu se nadležnosti da bi naposljetku Promjenom Ustava 2010. godine Hrvatski sabor dodatno ojačao ulogu pučkog pravobranitelja u promicanju i zaštiti ljudskih prava (Narodne novine 76/2010). Dapače, pučki pravobranitelj dobiva aktivnu ulogu „promicatelja“ ljudskih prava i sloboda utvrđenih ne samo Ustavom i domaćim zakonodavstvom, nego i međunarodnim pravnim aktima o ljudskim pravima i slobodama koje je prihvatila Republika Hrvatska. Nastavno na te ustavne promjene iz 2010. Hrvatski sabor 29. lipnja 2012. godine donosi novi Zakon o pučkom pravobranitelju (Narodne novine 76/2012) koji proširuje nadležnosti pučkog pravobranitelja posebice u odnosu na zaštitu i promicanje ljudskih prava i sloboda.

Ustavna osnova za donošenje Zakona o pučkom pravobranitelju sadržana je u članku 93. stavku 4. Ustava RH, koji glasi: „Uvjeti za izbor i razrješenje pučkog pravobranitelja i njegovih zamjenika, djelokrug i način rada uređuju se zakonom. Zakonom se, radi zaštite temeljnih ustavnih prava, pučkom pravobranitelju mogu povjeriti i određene ovlasti u odnosu na pravne i fizičke osobe“ (Narodne novine, 85/2010 – pročišćeni tekst). 
Dakle, od donošenja ustavnih promjena 16. lipnja 2010. godine ovlasti pučkog pravobranitelja znatno su ojačane i proširena je njegova ustavna nadležnost. Dapače, institucija pučkog pravobranitelja Promjenom Ustava 2010. godine izrijekom je navedena kao neovisna i samostalna institucija za promicanje i zaštitu ljudskih prava.

Razlozi zbog kojih se donosi Zakon o pučkom pravobranitelju
Kako je Promjenom Ustava 2010. godine ojačan ustavni položaj pučkog pravobranitelja, bilo je potrebno donijeti novi Zakon o pučkom pravobranitelju kojim pučki pravobranitelj dobiva proaktivnu ulogu promicatelja ljudskih prava i sloboda utvrđenih Ustavom, zakonima i međunarodnim pravnim aktima o ljudskim pravima i slobodama koje je prihvatila Republika Hrvatska. Kako se radi o organskom zakonu za čije je donošenje potrebna apsolutna većina glasova zastupnika, Zakon je donesen većinom glasova svih zastupnika, sa 83 glasova „za“, 29. lipnja 2012. godine na 4. sjednici Sabora u VII. sazivu.

Pitanja koja se uređuju Zakonom o pučkom pravobranitelju
Od donošenja Promjena Ustava 16. lipnja 2010. godine pučki pravobranitelj je, kako propisuju ustavne odredbe, opunomoćenik Hrvatskoga sabora za zaštitu i promicanje ljudskih prava i sloboda koji je u svom radu neovisan i samostalan, a bira ga Hrvatski sabor na razdoblje od 8 godina. Upravo su Zakonom o pučkom pravobranitelju koji je 2012. godine donio Hrvatski sabor, a temeljem ustavnih promjena iz 2010. godine, postulirane odredbe kojima se uređuje proaktivna uloga pučkog pravobranitelja kao promicatelja temeljnih ljudskih prava koji je samostalan i neovisan u svom radu. Zakonom se uređuju uvjeti i postupak izbora pučkog pravobranitelja i njegovih zamjenika te njihove ovlasti i dužnosti, kao i procesne odredbe o načinu postupanja s pritužbama građana, odnosno utvrđen je način pokretanja postupka temeljem pritužbi građana ili na vlastitu inicijativu pučkog pravobranitelja, pri čemu pučki pravobranitelj ima ovlasti izvršiti u svako doba pregled svih mjesta na kojima se nalaze osobe čija se prava štite. U svom postupanju pučki pravobranitelj može provesti skraćeni postupak ili ispitni postupak, ovisno o opsegu činjeničnog supstrata navedenog u pritužbi. Po završetku ispitnog postupka pučki pravobranitelj izrađuje izvješće o slučaju u kojem se, kad je to moguće, predlaže poduzimanje određenih mjera za otklanjanje nepravilnosti. Nadležno tijelo kojem su upućene preporuke obvezno je obavijestiti pučkog pravobranitelja o poduzetim mjerama na temelju preporuka.  

Predmet Zakona
Predmet Zakona opisuje prvi članak Zakona koji glasi: „Ovim se Zakonom uređuje djelokrug i način rada, uvjeti za izbor i razrješenje pučkog pravobranitelja i njegovih zamjenika te suradnja s pravobraniteljem za djecu, pravobraniteljem za ravnopravnost spolova i pravobraniteljem za osobe s invaliditetom (u daljnjem tekstu: posebni pravobranitelji)“.
 
Tko je pučki pravobranitelj?
Definicija pučkog pravobranitelja istovjetna ustavnoj definiciji navodi se u drugom članku Zakona koji glasi: „Pučki pravobranitelj je opunomoćenik Hrvatskoga sabora za promicanje i zaštitu ljudskih prava i sloboda utvrđenih Ustavom, zakonima i međunarodnim pravnim aktima o ljudskim pravima i slobodama koje je prihvatila Republika Hrvatska. Pučki pravobranitelj obavlja i druge poslove određene posebnim zakonima“.

Što radi pučki pravobranitelj?
Poslovi pučkog pravobranitelja uključuju: - postupanje po pritužbama građana; - pokretanje ispitnih postupaka na vlastitu inicijativu; - izvještavanje Hrvatskoga sabora o stanju ljudskih prava i jednakosti; - davanje mišljenja, prijedloga, preporuka i upozorenja u slučaju povrede ljudskih prava i jednakosti; - davanje prijedloga i komentara za kvalitetnije zakone i druge propise, kao i strateške dokumente; -  obilaske mjesta na kojima se nalaze ili bi se mogle nalaziti ranjive skupine i osobe lišene slobode i izradu izvješća o obilasku s preporukama; -  praćenje poštivanja međunarodnih standarda i obveza Republike Hrvatske u području ljudskih prava; - suradnju s javnopravnim tijelima na svim razinama vlasti, Hrvatskim saborom, posebnim pravobraniteljstvima, organizacijama civilnog društva, sveučilištima, neovisnim stručnjacima, srodnim institucijama iz drugih zemalja, europskim i međunarodnim mehanizmima za zaštitu ljudskih prava i brojnim drugima (UN i Vijeće Europe); - promicanje ljudskih prava i jednakosti; - provođenje istraživanja. Što se tiče financiranja pučkog pravobranitelja, sredstva za rad pučkog pravobranitelja osiguravaju se u državnom proračunu Republike Hrvatske.

Načela djelovanja pučkog pravobranitelja
Promiče i štiti ljudska prava i slobode 
Pučki pravobranitelj promiče i štiti ljudska prava i slobode te vladavinu prava razmatrajući pritužbe o postojanju nezakonitosti i nepravilnosti u radu državnih tijela, tijela jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave i pravnih osoba s javnim ovlastima, a u skladu s posebnim zakonima razmatra i pritužbe koje se odnose na rad pravnih i fizičkih osoba, navodi se u članku 4. Zakona. 
U području promicanja ljudskih prava i sloboda pučki pravobranitelj prati stanje i ukazuje na potrebu njihove zaštite, obavlja istraživačko-analitičku djelatnost, razvija i održava bazu podataka i dokumentacije, pravodobno i redovito informira javnost i zainteresirane sudionike, aktivno potiče i održava suradnju s organizacijama civilnog društva, međunarodnim organizacijama i znanstvenoistraživačkim institucijama te potiče na usklađivanje zakonodavstva s međunarodnim i europskim standardima i njihovu primjenu.

Prati usklađenost zakona i drugih propisa s Ustavom
Pučki pravobranitelj prati usklađenost zakona i drugih propisa s odredbama Ustava RH i međunarodnim pravnim aktima koji su dio unutarnjeg pravnog poretka RH. 
Pučki pravobranitelj ima pravo podnijeti zahtjev za pokretanje postupka ocjene suglasnosti zakona s Ustavom i ocjenu suglasnosti drugih propisa te općih akata iz područja njegove nadležnosti u skladu s Ustavnim zakonom o Ustavnom sudu RH i Zakonom o upravnim sporovima.

Samostalan i neovisan u radu 
Nastavno na ustavno određenje o samostalnosti i neovisnosti u radu pučkog pravobranitelja, Zakon prepisuje ovu ustavnu odredbu i u članku 7. navodi da je pučki pravobranitelj u svom radu samostalan i neovisan te da je zabranjen svaki oblik utjecaja na rad pučkog pravobranitelja. U obavljanju svojih ovlasti pučki pravobranitelj djeluje u skladu s ustavnim i zakonskim odredbama te međunarodnim pravnim aktima o ljudskim pravima i slobodama koje je prihvatila Hrvatska. Zakon ističe da se pučki pravobranitelj u svom radu rukovodi načelom pravičnosti, jednakosti i morala te da postupa nepristrano i u skladu sa standardima dobrog upravljanja. U obavljanju poslova iz svog djelokruga pučki pravobranitelj surađuje s javnošću, posebno s udrugama koje promiču interese građana, akademskom zajednicom i medijima.

Pravo na imunitet
Pučki pravobranitelj i zamjenici pučkog pravobranitelja imaju imunitet kao i zastupnici u Hrvatskom saboru što znači da se na njih na odgovarajući način primjenjuju odredbe Ustava RH o imunitetu zastupnika u Hrvatskom saboru. Zakon propisuje da pučki pravobranitelj i njegovi zamjenici ne mogu obavljati niti jednu drugu javnu ili profesionalnu dužnost niti biti članovi političke stranke.

Pravo pristupa informacijama  
Pučki pravobranitelj ima pravo dobiti informacije te ima pravo uvida u podatke i dokumente državnih tijela, tijela jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave i pravnih osoba s javnim ovlastima, a koji su mu od značaja za obavljanje zadaća iz njegovog djelokruga, sukladno Zakonu o tajnosti podataka.

Izbor pučkog pravobranitelja 
Pučkog pravobranitelja bira Hrvatski sabor na vrijeme od 8 godina uz mogućnost ponovnog izbora. Najkasnije šest mjeseci prije isteka mandata pučkog pravobranitelja, odnosno najkasnije 30 dana nakon prestanka dužnosti iz drugih razloga, Hrvatski sabor objavljuje javni poziv za predlaganje kandidata za pučkog pravobranitelja. Odbor za Ustav, Poslovnik i politički sustav uz prethodno pribavljeno mišljenje Odbora za ljudska prava i prava nacionalnih manjina utvrđuje prijedlog najmanje dva kandidata za pučkog pravobranitelja na temelju pristiglih prijava iz javnog poziva te ga upućuje Hrvatskom saboru.  

Izbor zamjenika pučkog pravobranitelja
Pučki pravobranitelj ima najmanje tri zamjenika koje bira Hrvatski sabor na vrijeme od 8 godina uz mogućnost ponovnog izbora. Pučki pravobranitelj predlaže Hrvatskom saboru kandidate za zamjenike pučkog pravobranitelja u roku od 30 dana od isteka roka za prijavu na javni poziv.

Ovlasti i dužnosti pučkog pravobranitelja
Preporuke, mišljenja, prijedlozi i upozorenja
Pučki pravobranitelj daje preporuke, mišljenja, prijedloge i upozorenja tijelima iz članka 4. Zakona, odnosno državnim tijelima, tijelima jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave i pravnim osobama s javnim ovlastima.

Tko se može pritužiti pučkom pravobranitelju?
Svatko tko smatra da su nezakonitim ili nepravilnim radom tijela iz članka 4. Zakona ugrožena ili povrijeđena ustavna ili zakonska prava i slobode može podnijeti pritužbu pučkom pravobranitelju radi pokretanja postupka. Pritužba se podnosi u pisanom obliku ili usmeno na zapisnik.

Postupanje po pritužbama
Pučki pravobranitelj slobodno odlučuje hoće li pritužbu uzeti u razmatranje i u kojem opsegu, a može odlučiti ne postupati po pritužbi u slučaju: - ako se pritužba odnosi na predmet u kojem je u tijeku  postupak, osim u slučaju neopravdanog odugovlačenja postupka ili očite zloupotrebe ovlasti; - ako je otvoren rok za podnošenje pravnog lijeka ili sredstva pravne zaštite prema posebnim propisima; - ako nije iskorišteno pravo na podnošenje pravnog lijeka u roku; - ako su od učinjene nepravilnosti ili odluke tijela iz članka 4. ovog Zakona protekle tri godine, osim ako ocijeni da se radi o predmetu od iznimnog interesa za zaštitu ljudskih prava i sloboda. Pučki pravobranitelj ne postupa u slučajevima u kojima se vodi sudski postupak, osim ako se radi o nepotrebnom odugovlačenju ili očitoj zloupotrebi ovlasti. Pučki pravobranitelj obavijestit će u što kraćem roku podnositelja pritužbe o razlozima zbog kojih neće postupati po pritužbi.

Ispitni postupak:
U slučaju kada pučki pravobranitelj postupajući po pritužbi odluči pokrenuti ispitni postupak,  tijekom tog postupka može zatražiti sve potrebne informacije, podatke, akte i drugu dokumentaciju od tijela na koje se pritužba odnosi, a koje je obavezno odgovoriti u zadanom roku. U sklopu ispitnog postupka pučki pravobranitelj može i nenajavljeno obići mjesto na koje se odnosi pritužba, odnosno u kojem su smještene ili borave pojedine skupine čija prava i slobode se štite.  Kad dovrši ispitni postupak pučki pravobranitelj će izraditi izvješće o slučaju koje će dostaviti tijelu na čiji se rad pritužba odnosi i podnositelju pritužbe te će kad je to moguće, preporučiti ili predložiti tijelu način na koji se ugrožavanje ili povreda prava može otkloniti. Pučki pravobranitelj može predložiti pokretanje kaznenog, prekršajnog ili disciplinskog postupka ako utvrdi da su povrijeđena prava podnositelja pritužbe s elementima kaznenog djela, prekršaja ili povrede radne discipline.

Skraćeni postupak:
Pučki pravobranitelj razmotrit će pritužbu bez provođenja ispitnog postupka kad se iz činjenica navedenih u pritužbi i općepoznatih činjenica, te službenih podataka kojima raspolaže nedvojbeno može utvrditi jesu li podnositelju pritužbe ugrožena ili povrijeđena ustavna ili zakonska prava.

Pokretanje postupka na inicijativu pučkog pravobranitelja
Pučki pravobranitelj može radi ispitivanja pojedinačnih ili učestalih istovrsnih povreda ustavnih ili zakonskih prava i sloboda pokrenuti postupak na vlastitu inicijativu. Ako namjerava pokrenuti postupak na vlastitu inicijativu ili na prijedlog osobe čija prava nisu povrijeđena, za provođenje postupka potrebno je pribaviti suglasnost osobe kojoj su ustavna ili zakonska prava i slobode neposredno ugrožena ili povrijeđena, osim ako je riječ o zaštiti dobrobiti djeteta, ako je za slučaj saznao putem medija ili ako se radi o hitnom slučaju. Nitko ne smije biti onemogućen u podnošenju pritužbi pučkom pravobranitelju ili stavljen u nepovoljniji položaj zbog obraćanja pučkom pravobranitelju. Osobe lišene slobode podnose pritužbu i dobivaju odgovor od pučkog pravobranitelja u zatvorenoj omotnici bez ograničenja i nadzora sadržaja.

Obavijest o poduzetim mjerama
Tijela iz članka 4. Zakona dužna su obavijestiti pučkog pravobranitelja, u roku koji on odredi, o mjerama poduzetim povodom njegove preporuke ili prijedloga. 
Ako tijela iz članka 4. ovog Zakona ne obavijeste u zadanom roku pučkog pravobranitelja o poduzetim mjerama ili ne postupe u skladu s njegovom preporukom ili prijedlogom, pučki pravobranitelj obavijestit će o tome tijelo nadležno za provođenje nadzora nad tijelima iz članka 4. Zakona. 
Ako tijelo koje obavlja nadzor u za to ostavljenom roku ne izvijesti o utvrđenim činjenicama i poduzetim mjerama, pučki pravobranitelj će o tom obavijestiti Vladu RH. Ako se radi o većem stupnju kršenja ili ugroženosti prava građana, ili o nepoduzimanju mjera u skladu s njegovom preporukom ili prijedlogom, pučki pravobranitelj može obavijestiti Hrvatski sabor i javnost.

Pregled
Pučki pravobranitelj može u svako doba bez prethodne najave pregledati mjesta u kojima se nalaze osobe lišene slobode, mjesta u kojima se nalaze osobe kojima je ograničena sloboda kretanja te mjesta u kojima su smještene ili borave pojedine skupine čija prava i slobode pučki pravobranitelj štiti. Pučki pravobranitelj periodično obavještava javnost o obavljenim pregledima u posebnim izvješćima koja objavljuje na svojim internetskim stranicama.

Što ako se pritužba odnosi na prava iz nadležnosti posebnih pravobranitelja?
Ako se pritužba odnosi na prava iz nadležnosti posebnih pravobranitelja: pravobranitelja za djecu, pravobranitelja za ravnopravnost spolova ili pravobranitelja za osobe s invaliditetom, takva pritužba im se prosljeđuje i o tome se obavještava pritužitelj. Takva suradnja pučkog pravobranitelja sa posebnim pravobraniteljima usuglašena je Sporazumom o međuinstitucionalnoj suradnji s ciljem učinkovitijeg i koordiniranog djelovanja u zaštiti i promicanju ljudskih prava.

Odnos s Hrvatskim saborom
Redovita godišnja izvješća Hrvatskom saboru
Zakonom je propisana obveza redovitog podnošenja godišnjih izvješća pučkog pravobranitelja Hrvatskom saboru. Godišnje izvješće koje pučki pravobranitelj podnosi Saboru kao predstavničkom tijelu građana i nositelju zakonodavne vlasti u Hrvatskoj sadrži analizu i ocjenu stanja zaštite ljudskih prava i sloboda u Republici Hrvatskoj utemeljenu na radu po pritužbama građana u gotovo svim područjima života, kao i iz opažanja sa terenskih obilazaka ili iz istraživanja i iz drugih izvora, analizu i ocjenu stanja vezanu za određene pojavne oblike povreda prava pojedinaca ili pojedinih društvenih skupina, ocjenu o mjeri u kojoj su tijela iz članka 4. Zakona postupala u skladu s prethodnim preporukama, mišljenjima, prijedlozima i upozorenjima pučkog pravobranitelja te listu preporuka pučkog pravobranitelja za otklanjanje sustavnih nedostataka i nepravilnosti koje dovode do povreda ustavnih i zakonskih prava građana. 
Tako godišnja izvješća analiziraju i ocjenjuju stanje zaštite ljudskih prava i jednakosti u sljedećim područjima: pravo na dobro upravljanje; pravo na zdravlje i u vezi s tim diskriminacija u području zdravstva i temeljem zdravstvenog stanja; pravo na rad i u vezi s tim diskriminacija pri zapošljavanju i na radu; radna prava stranih radnika (državljana trećih zemalja); prava starijih osoba i u vezi s tim diskriminacija temeljem dobi; prava mladih; pravo na obrazovanje i u vezi s tim diskriminacija temeljem obrazovanja; pravo na socijalnu skrb i u vezi s tim diskriminacija temeljem imovnog stanja; pravo na adekvatno stanovanje i u vezi s tim pravo na stambeno zbrinjavanje; prava potrošača; prava hrvatskih branitelja, nestalih i civilnih stradalnika iz Domovinskog rata; prava nacionalnih manjina te diskriminacija temeljem etničkog podrijetla; pravo na slobodu vjeroispovijedi i u vezi s tim diskriminacija temeljem vjere; pravo na besplatnu pravnu pomoć; pravo na slobodu izražavanja i novinarske slobode; pravo na javno okupljanje; pravo na privatnost; pravo na čist, zdrav i održiv okoliš i dr. 

U svojim godišnjim izvješćima pučki pravobranitelj analizira i ocjenjuje i zaštitu prava građana prilikom policijskog postupanja, zaštitu prava osoba lišenih slobode, zaštitu prava tražitelja međunarodne zaštite i dr. Godišnje izvješće je poticaj za sustavna poboljšavanja, prvenstveno kroz preporuke koje pučki pravobranitelj daje tijelima iz članka 4. Zakona. Na kraju godišnjeg izvješća pučki pravobranitelj analizira i ocjenjuje suradnju s institucijama i implementaciju svojih preporuka, kao i međunarodnu suradnju i međunarodne mehanizme zaštite ljudskih prava te naposljetku daje zaključak. 

Odnos institucije pučkog pravobranitelja s Hrvatskim saborom od ključnog je značaja jer je pučki pravobranitelj opunomoćenik Sabora za promicanje i zaštitu ljudskih prava i sloboda, a godišnje izvješće pučkog pravobranitelja analiza je i ocjena stanja zaštite ljudskih prava i sloboda u Republici Hrvatskoj, kao i vezano uz određene pojavne oblike povreda prava pojedinaca ili pojedinih društvenih skupina u gotovo svim područjima života. Ujedno se u njemu daju preporuke različitim dionicima, u pravilu izvršnoj vlasti, za poboljšanje stanja, postupanja i praksi, ali i zakona i drugih propisa. 

Prije nego godišnje izvješće bude raspravljeno na sjednici Sabora, o njemu Vlada daje svoje mišljenje. Treba naglasiti da izvješće pučkog pravobranitelja nije izvješće o radu te institucije, kao što su to u pravilu izvješća brojnih institucija koja ih podnose Hrvatskom saboru, već je ono primarno ocjena stanja ljudskih prava i sloboda u Hrvatskoj koju iznosi pučki pravobranitelj. U izvješćima se naglasak stavlja na teme i na stanje u pojedinom području odnosno vezano za pojedina ljudska prava i slobode te u pogledu pojedinih skupina čija se prava krše ili su u ugrozi. Uloga je ove institucije iz perspektive zaštite ljudskih prava ukazivati na probleme s kojima su građani suočeni odnosno na probleme u različitim sustavima.   

Prema posljednjim izvješćima pučke pravobraniteljice građani su i dalje često puta nedovoljno informirani o svojim pravima i načinima njihova ostvarivanja, a najveći su problemi prisutni u području zdravstva i socijalne skrbi, ali i vezano za rastuće siromaštvo starijih. „Prema posljednjim podacima čak 37% starijih od 65 godina bilo je u riziku od siromaštva, a čak 61,4% starijih koji žive sami“, navodi se u uvodu Izvješća pučke pravobraniteljice za 2024. godinu u kojem se iznosi analiza stanja ljudskih prava i jednakosti u Hrvatskoj u 2024. godini. Većina poteškoća o kojima pučka pravobraniteljica izvještava vezano uz stariju populaciju prepoznata je i u Deklaraciji Hrvatskoga sabora o pravima umirovljenika i osoba starije životne dobi koju je Sabor usvojio 13. prosinca 2024. godine i u kojoj poziva na zaštitu dostojanstva i prava starijih osoba prepoznajući niz problema s kojima se stariji suočavaju. 

U Izvješću pučke pravobraniteljica za 2025. g. koje analizira i ocjenjuje stanje ljudskih prava i sloboda u RH vezano za prava pojedinaca ili pojedinih društvenih skupina, navodi se, između ostalog, da je u 2025. godini nastavio rasti broj starijih osoba u riziku od siromaštva, koji su zbog brojnih problema jedna od najugroženijih skupina u društvu. „Sve više starijih osoba živi u siromaštvu, s nedovoljno dostupnim socijalnim uslugama, mirovine su mnogima nedostatne za dostojanstven život, a izloženi su i diskriminaciji i često socijalno izolirani. Nema dovoljno niti socijalnih usluga za ostanak starijih u vlastitom domu, niti smještaja u domovima za starije. (...)“. Zbog svih ovih pitanja s kojima su suočene starije osobe u RH, pučka pravobraniteljica Hrvatskom saboru podnijela je i Posebno izvješće o ljudskim pravima starijih osoba.

Posebna izvješća Hrvatskom saboru  
Pučki pravobranitelj može podnositi i posebna izvješća Saboru o pojedinim pitanjima iz svog djelokruga, osobito ako se radi o ugroženosti ustavnih i zakonskih prava većeg stupnja ili značaja. 
Godišnja i posebna izvješća objavljuju se na internetskim stranicama pučkog pravobranitelja te čine dostupnima javnosti na drugi odgovarajući način.

Sudjelovanje u radu Hrvatskoga sabora
Pučki pravobranitelj sudjeluje u radu radnih tijela Hrvatskoga sabora i prisustvuje sjednicama Hrvatskog sabora kad su na dnevnom redu pitanja iz njegovog djelokruga.
Pučki pravobranitelj može Hrvatskom saboru, kada u praćenju stanja u okviru svog djelokruga rada to ocijeni potrebnim, ukazati na potrebu donošenja i izmjene zakona i drugih propisa, odnosno na potrebu usklađivanja zakonskih i podzakonskih propisa s međunarodnim standardima i Ustavom RH.

Odnos s Vladom RH
Suradnja s Vladom odnosno s tijelima izvršne vlasti očituje se u prvom redu u njihovoj provedbi preporuka pučkog pravobranitelja, ali i u prihvaćanju njegovih mišljenja u savjetovanjima oko zakonskih prijedloga ili drugih akata. Pučka pravobraniteljica navodi u izvješću za 2024. g. da su nadležna tijela postupala po 60,96% njenih preporuka, što je rast u odnosu na ranije godine.

Pučki pravobranitelj može ukazati Vladi RH na potrebu donošenja zakona, podzakonskih propisa, strategija, programa te drugih akata iz područja zaštite ljudskih prava i sloboda te osiguranja vladavine prava. Pučki pravobranitelj sudjeluje u postupku izrade nacrta propisa iz svog djelokruga.

Bitno je istaknuti odredbu članka 18. stavka 3. Zakona koja glasi: „Tijela državne uprave dužna su na svojim službenim internetskim stranicama objaviti informaciju o mogućnostima obraćanja pučkom pravobranitelju“. Tako npr. Ministarstvo pravosuđa, uprave i digitalne transformacije na svojim internetskim stranicama daje informaciju o mogućnostima obraćanja pučkom pravobranitelju i navodi: „Ukoliko smatrate da je neko tijelo državne uprave kao i druga tijela s javnim ovlastima, povrijedilo vaša ljudska prava, možete se obratiti pučkoj pravobraniteljici na sljedeće adrese: (...)“. I sva druga tijela državne uprave dužna su na svojim službenim internetskim stranicama objaviti istu informaciju o mogućnosti obraćanja pučkom pravobranitelju.

Pučki pravobranitelj i javnost  
Pučki pravobranitelj osigurava redovito izvještavanje javnosti, posebice o uočenim pojavama povreda ljudskih prava i sloboda. Javnost izvještava putem medija i svoje internetske stranice, publiciranjem svojih izvješća, organiziranjem javnih rasprava i drugih događaja i na drugi način.

Savjet za ljudska prava pučkog pravobranitelja
Savjet za ljudska prava pučkog pravobranitelja savjetodavno je tijelo koje razmatra i predlaže strateške smjernice u području promicanja ljudskih prava i sloboda, osigurava kontinuiranu suradnju u području ljudskih prava između pučkog pravobranitelja, civilnog društva, akademske zajednice i medija. Članove Savjeta imenuje pučki pravobranitelj na vrijeme od 4 godine iz redova predstavnika civilnog društva, nacionalnih manjina, akademske zajednice i medija.

U udžbeniku Politike i gospodarstva autorica Natalije Palčić i Željke Travaš pojašnjava se uloga pučkog pravobranitelja: „Pučki pravobranitelj je opunomoćenik Hrvatskoga sabora za promicanje i zaštitu ljudskih prava i sloboda izabran na mandat od 8 godina. Samostalan je i neovisan u svojemu radu. Mogu mu se obraćati svi koji smatraju da su im nepravilnim ili nezakonitim djelovanjem državnih tijela, tijela lokalne i područne samouprave i tijela s javnim ovlastima, narušena ili povrijeđena njihova ustavna i zakonska prava. Pravobranitelj provodi istragu i daje svoje mišljenje koje nije obvezatno. Ipak, on predstavlja autoritet institucije koju je izabrao Sabor. U Hrvatskoj su utemeljeni i specijalizirani pravobranitelji radi posebne zaštite pojedinačnih područja ljudskih prava, primjerice, prava osoba s invaliditetom, prava djece ili područja ravnopravnosti spolova“ (Palčić, Travaš, 2021: 157 – 158).

I u udžbeniku Politike i gospodarstva autorice Ane Knežević-Hesky navodi se svrha djelovanja institucije pučkog pravobranitelja: „Institucija pučkog pravobranitelja korijene vuče iz skandinavske institucije parlamentarnog povjerenika za zaštitu prava građana pred tijelima državne vlasti. Prvi ombudsman imenovan je u Švedskoj, a od tada mnoge zapadnoeuropske države slijede taj primjer. U Republici Hrvatskoj ombudsman se naziva pučkim pravobraniteljem, bira ga i razrješuje dužnosti Hrvatski sabor, djelovanje mu je određeno Ustavom i zakonima RH te međunarodnim dokumentima o ljudskim pravima i slobodama koje je RH prihvatila. Za pomoć pučkom pravobranitelju mogu se obratiti svi koji smatraju da su im prava ugrožena zbog (ne)aktivnosti tijela državne uprave, tijela s javnim ovlastima (ministarstva, županijski i gradski uredi, fondovi...) ili djelatnika u tim tijelima. Neko pravo može biti uskraćeno ili teško ostvarivo. Obraćanje pučkom pravobranitelju za pomoć može se ostvariti pisanim ili usmenim putem, potrebno je objasniti svoj slučaj, potkrijepiti ga dokumentacijom. Uloga pučkog pravobranitelja je da ispita i ocijeni slučaj te da, ako postoji sumnja u kršenje nekog prava, upozori mjerodavno tijelo na kršenje prava. Također predlaže i preporučuje rješenja za otklanjanje nastalih štetnih posljedica. Pomoć pučkog pravobranitelja besplatna je“ (Knežević – Hesky, 2021: 152-153).    

Ustavna osnova i razlozi za donošenje Deklaracije o pravima umirovljenika i osoba starije životne dobi
Hrvatski sabor je 13. prosinca 2024. većinom glasova, sa 93 glasova „za“ donio Deklaraciju o pravima umirovljenika i osoba starije životne dobi. 
Sabor je donio Deklaraciju „polazeći od Ustava RH i Opće deklaracije o ljudskim pravima UN-a, uzimajući u obzir Povelju EU o temeljnim pravima, Europsku socijalnu povelju, (...) Zelenu knjigu o starenju Europske komisije i Europsku strategiju o skrbi, imajući na umu Nacionalnu razvojnu strategiju RH do 2030. godine, Strategiju digitalne Hrvatske za razdoblje do 2032. godine, (...) Nacionalni plan borbe protiv siromaštva i socijalne isključenosti za razdoblje od 2021. do 2027. godine (...)“, navodi se u Preambuli Deklaracije. Ustav u Glavi III. Zaštita ljudskih prava i temeljnih sloboda, u članku 64. obvezuje na ustavnu obvezu skrbi o članovima obitelji, kako za djecu, tako i za starije članove obitelji (stavak 4.) Isto tako, Ustav u odredbi članka 58. stavku 1. postulira obvezu države da slabim, nemoćnima i drugim, zbog nezaposlenosti ili nesposobnosti za rad, nezbrinutim osobama osigurava pravo na pomoć za podmirenje osnovnih životnih potreba. Isto tako, Ustav u članku 65. stavku 1. propisuje dužnost svih da štite djecu i nemoćne osobe.

Razlozi za donošenje Deklaracije 
Svrha donošenja Deklaracije istaknuta je u sljedećem opredjeljenju, odnosno u prvoj i s njome povezanoj drugoj točci Deklaracije koje glase: „1. Hrvatski sabor naglašava da osobe starije životne dobi imaju pravo na dostojanstvo u svim aspektima svoga života. 2. Hrvatski sabor poziva na poštovanje ljudskih prava i zaštitu osoba starije životne dobi od svakog oblika zlostavljanja, zanemarivanja i diskriminacije“. 
Donošenje Deklaracije predstavlja važan korak prema formuliranju jasne i učinkovite politike usmjerene na poboljšanje kvalitete života starijih građana. Deklaracija također ima preventivnu ulogu u pripremi društva na sve veće i kompleksnije potrebe starije populacije, koje će se u budućnosti dodatno povećavati.

Deklaracija je temelj za daljnje razvojne inicijative s ciljem poboljšanja kvalitete života umirovljenika i drugih starijih osoba, osiguravanja poštovanja njihovog dostojanstva, prava i potreba iz domene zdravstvene i socijalne skrbi, rada i mirovinskog sustava, te aktivnog života i neovisnosti.

Produljeni životni vijek donosi sa sobom značajne posljedice na funkcionalne sposobnosti pojedinaca, što stvara sve veću potrebu za specifičnim zdravstvenim i socijalnim uslugama. Starenje populacije stavlja nove zahtjeve pred obitelji i širu društvenu zajednicu, koja mora pronaći načine kako odgovoriti na rastuće potrebe za skrbi, njegom i drugim oblicima podrške, kako bi se starijim osobama omogućila dostojanstvena kvaliteta života. Potrebe za zdravstvenim i socijalnim uslugama, posebno u vlastitom domu, postaju sve izraženije, ali nažalost, mnoge lokalne sredine još uvijek ne raspolažu dovoljnom infrastrukturom za pružanje ovih usluga.  Osim toga, osobe starije životne dobi često su ranjive i suočavaju se s rizicima ugrožavanja i kršenja njihovih prava, što dodatno ističe potrebu za sustavnom i sveobuhvatnom zaštitom. U Republici Hrvatskoj izražen je trend demografskog starenja stanovništva. Zadnji popis stanovništva iz 2021. pokazuje kako je udio stanovnika starijih od 65 godina značajno porastao u ukupnoj populaciji i sada čini 22 % stanovništva. Deklaracija stoga predstavlja sveobuhvatan dokument koji će poslužiti kao temelj za daljnje razvojne inicijative i reforme, s ciljem osiguravanja da starije osobe u RH žive u okruženju koje poštuje njihovo dostojanstvo, prava i potrebe, pružajući im podršku koja im je potrebna za kvalitetan i ispunjen život u trećoj životnoj dobi.  

Pitanja koja se uređuju Deklaracijom
Deklaracija obuhvaća sva ključna područja važna za umirovljenike i osobe starije životne dobi u RH s ciljem osiguravanja dostojanstvene, sigurne i mirne starosti. Starije osobe prepoznate su kao posebno ranjiva skupina društva kojoj se primjerenim mjerama trebaju unaprijediti socijalne usluge koje bi povećale kvalitetu života starijih osoba i omogućile im duži ostanak u njihovim domovima.
Deklaracija obuhvaća nekoliko ključnih područja od vitalnog značaja za starije osobe, kao što je zaštita njihovih ljudskih prava, pitanje mirovina, pristup zdravstvenim uslugama, sudjelovanje umirovljenika na tržištu rada, promocija aktivnog starenja, kao i dostupnost usluga digitalne tehnologije te razvoj „srebrne ekonomije“. 

Ovom Deklaracijom u 38 točaka Hrvatski sabor iznosi svoje stajalište o pitanjima zaštite dostojanstva i prava umirovljenika i osoba starije životne dobi u svim njima ključnim područjima, s ciljem osiguranja dostojanstvene, sigurne i mirne starosti. Deklaracijom Hrvatski sabor poziva na poštovanje dostojanstva i ljudskih prava osoba starije životne dobi, od primjerene zdravstvene zaštite i socijalne skrbi, primjerenih mirovinskih primanja sve do poticanja mjera aktivnog starenja i omogućavanja što dužeg ostanka u svijetu rada i aktivnog stila života.   

U Deklaraciji Hrvatski sabor naglašava da osobe starije životne dobi imaju pravo na dostojanstvo u svim aspektima svog života. Stoga Sabor poziva na poštovanje ljudskih prava i zaštitu osoba starije životne dobi od svakog oblika zlostavljanja, zanemarivanja i diskriminacije. 

Na kraju teksta Deklaracije zadužuje se ministarstvo nadležno za rad, mirovinski sustav, obitelj i socijalnu politiku na praćenje provedbe Deklaracije te da svake dvije godine o tome izvještava Hrvatski sabor.  

Ciljevi Simulirane sjednice:
1.    Omogućiti učenicima praktično iskustvo djelovanja zakonodavne vlasti.
2.    Pojasniti učenicima proces stvaranja javnih politika sve do donošenja zakona i drugih akata.
3.    Poticati i razvijati političko mišljenje i kritičko promišljanje učenika koji se upoznaje s načinima sudjelovanja u političkim procesima, ulogom i odgovornošću vlasti, izvorima njene legitimnosti, važnošću zakonodavnog postupka i poštovanja demokratskih procedura kod donošenja zakona i drugih akata te važnošću poštovanja zakona i drugih akata koji su na snazi.

Svrha provođenja ovog edukativnog programa:
1.    Pružiti učenicima kroz ulogu zastupnika na Simuliranoj sjednici cjelovit uvid u rad Sabora na sjednici Sabora kao i u rad u klubovima zastupnika i u saborskim odborima.
2.    Poticati aktivno sudjelovanje mladih u oblikovanju javnih politika i njihovo uključivanje u procese donošenja odluka.

Očekivani odgojno-obrazovni ishodi: 
Razvijanje posebice sljedećih kompetencija učenika: 
- primjenjuje Ustav RH, zakone i druge propise, razlikuje institucije vlasti, uspoređuje njihove nadležnosti, razumije načelo trodiobe vlasti, parlamentarni politički sustav;
- razumije važnost sudjelovanja u demokratskom odlučivanju radi zaštite i promicanja osobnih i društvenih interesa;
- razumije ulogu Hrvatskog sabora kao zakonodavnog tijela i djelokrug rada Hrvatskog sabora i njegovih radnih tijela, kao i zakonodavni proces i procedure donošenja drugih akata Sabora;
- razvija kritičko mišljenje i vrednuje ideje, služi se informacijama, rješava probleme i surađuje s drugima;
- argumentirano objašnjava povezanost političkog i ekonomskog sustava RH i položaj građana; 
- analizira povezanost ljudskog djelovanja i ekonomskog razvoja;

Navedeni odgojno-obrazovni ishodi ostvaruju se u sklopu kurikuluma nastavnog predmeta Politika i gospodarstvo u povezanosti s drugim predmetima i međupredmetnim temama, i to odgojno-obrazovnim kombiniranjem usvojenih sadržaja iz izvornih tekstova kao što su Ustav RH, zakoni, te drugi važeći dokumenti na nastavnom satu u školi, sa participiranjem učenika u izvannastavnim aktivnostima i izvanškolskim edukativnim programima poput Simulirane sjednice Sabora za učenike srednjih škola.

„Učenik se usmjerava prema aktualnim društvenim, političkim i gospodarskim temama u neposrednom okruženju i u široj zajednici. (...) Razvija političku i ekonomsku pismenost koje olakšavaju razumijevanje kontinuiranih i složenih društvenih promjena. (...) Potiče se na samostalno pronalaženje informacija iz različitih izvora, kritičko promišljanje, raspravljanje i izgrađivanje osobnih stavova.(...)“.
(Iz Kurikuluma nastavnog predmeta Politika i gospodarstvo (NN 7/2019).

Članovi Povjerenstva za provedbu Simulirane sjednice:
1) dr. sc. Sanja Šurina – predsjednica Povjerenstva
Služba za građane, Demetrova ulica 15, 10 000 Zagreb
2) Zrinka Kolobarić, dipl. iur.
Služba za građane, Demetrova ulica 15, 10 000 Zagreb
3) Jelena Lulić, prof. sociologije i prof. povijesti
Služba za građane, Demetrova ulica 15, 10 000 Zagreb
4) Štefanko Andrić, prof.
Senjskih uskoka 3, 32 100 Vinkovci
5) Klaudija Vučetić, prof.
Katolička gimnazija Ivana Pavla II. Zadar
Jerolima Vidulića 2, 23 000 Zadar

Tajnik Povjerenstva:
Dejan Jović, mag. oec.
Služba za građane, Demetrova ulica 15, 10 000 Zagreb

Sjedište i adresa Povjerenstva za provedbu Simulirane sjednice
Hrvatski sabor, Služba za građane
Demetrova ulica 15
10 000 Zagreb
e-adresa: simulirana-sjednica@sabor.hr 
Telefon: 01/6303-553, 01/4569-460, 01/4569-727, 01/4569-130