Odbor za zaštitu okoliša i prirode Hrvatskoga sabora raspravio je, na 39. sjednici održanoj 30. studenoga 2022. godine, Prijedlog rezolucije o klimatskoj i okolišnoj krizi, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora podnijela Anka Mrak-Taritaš, zastupnica u Hrvatskome saboru, aktom od 5. studenoga 2021. godine.
Odbor za zaštitu okoliša i prirode, na temelju članka 95. Poslovnika Hrvatskoga sabora, raspravio je Prijedlog rezolucije kao matično radno tijelo.
Odbor je raspolagao pisanim mišljenjem Vlade Republike Hrvatske na navedeni akt od 5. siječnja 2022. kojim Vlada Republike Hrvatske predlaže Hrvatskom saboru da ne prihvati Prijedlog Rezolucije.
U uvodnom obrazloženju predlagateljica Prijedloga rezolucije obrazložila je da je Europski parlament u studenom 2019. godine usvojio Rezoluciju kojom je proglasio klimatsku i okolišnu krizu te pozvao Europsku komisiju, države članice i sve globalne aktere da hitno poduzmu konkretne mjere, odnosno države članice da donesu svoje rezolucije. Republika Hrvatska jedna je od zemalja članica Europske unije koja to nije uradila. Predlagateljica je naglasila da bi se na razini Hrvatskoga sabora trebala donijeti takva rezolucija kako bi se pokazalo da RH, kao jedna od država članica EU, ima svijest i odnos prema svemu što se događa s klimatskim promjenama. Navedeno je bila intencija predloženog akta. Obzirom na protek više od godinu dana od podnošenja Prijedloga rezolucije istaknula je da bi, sukladno promjenama koje su se odvile u međuvremenu, bilo potrebno iste navesti u Prijedlogu Rezolucije te bi sadržaj ovog akta da se danas upućuje u proceduru bio sadržajno drugačiji. U tom smislu izrazila je nadu o postizanju dogovora o potrebi donošenja Rezolucije na razini Hrvatskoga sabora te utvrđivanju njezina sadržaja kroz međusobni dogovor.
Nakon uvodnog obrazloženja predsjednica Odbora iznijela je prijedlog da se, ukoliko postoji otvorenost predlagateljice i članova Odbora, umjesto glasovanja o navedenoj Rezoluciji ista skine s dnevnog reda i da se razmotri pokretanje zajedničke inicijative na međustranačkoj razini na izradi prijedloga teksta Rezolucije uz podršku Odbora te dogovor s Vladom RH i Ministarstvom gospodarstva i održivog razvoja. Iznijela je stav kako bi se time pokazao jak konsenzus u procesu izrade i donošenja Rezolucije.
Predlagateljica je istaknula otvorenost za takvo rješenje budući da drži nužnim donošenje ovakvog akta na razini Hrvatskoga sabora.
Državni tajnik Ministarstva gospodarstva i održivog razvoja osvrnuo se na Mišljenje Vlade RH od 5. siječnja 2022. kojim Vlada Republike Hrvatske predlaže Hrvatskom saboru da ne prihvati Prijedlog Rezolucije. Navedenim Mišljenjem Vlada RH donijela je negativan stav o predloženom tekstu Rezolucije te je detaljno objasnila korake koje poduzima u smislu donošenja strateških dokumenata, poduzetih i planiranih aktivnosti na području klimatske politike. Vezano uz predloženo pokretanje zajedničke inicijative istaknuto je kako inicijativa ove naravi ne dolazi od Vlade RH već od parlamentarne razine. Pri tom je naglasio da je Rezolucija akt koji donosi Hrvatski sabor te predstavlja važan strateški dokument o kojem je potrebno ozbiljno politički razgovarati. U tom smislu ključna je forma inicijative, usuglašenost stavova, uvažavanje realiziranih te planiranih aktivnosti.
U nastavku rasprave izraženo je stajalište kako je potrebno provesti glasovanje o Prijedlogu rezolucije za koje je i Vlada RH dala Mišljenje. Naglašeno je da je i predlagateljica uvodno istaknula da tekst ovog akta ne zadovoljava, posebice imajući u vidu i protek od godine dana od njegova upućivanja u saborsku proceduru. Pohvaljene su aktivnosti koje je Vlada RH poduzela na području klimatske politike i uključivanja u Europski zeleni plan te je nužnim ocijenjena potreba izjašnjavanja Odbora o predloženoj Rezoluciji na ovoj sjednici Odbora. Za izneseni prijedlog pokretanja zajedničke inicijative na međustranačkoj razini s ciljem izrade i donošenja Rezolucije istaknuto je kako su putovi za ovakav dogovor klubovi političkih stanaka i Predsjedništvo Hrvatskoga sabora. Ujedno je istaknuto da provođenje rasprave o ovoj točki na plenarnoj sjednici sukladno provedenoj raspravi može rezultirati donošenjem zaključaka.
S druge strane u raspravi je izraženo mišljenje da se ne provede glasovanje na ovoj sjednici Odbora ukoliko predlagateljica ne inzistira na njegovom provođenju i ukoliko postoji mogućnost za postizanje međustranačkog konsenzusa o zajedničkoj izradi teksta Rezolucije kao izraza zajedničkog političkog cilja i cilja izvršne vlasti.
U nastavku rasprave predsjednica Odbora dodatno je istaknula da je Rezolucija akt koji predstavlja potvrdu političke volje i konsenzusa i koji predstavlja podršku ovoj te sljedećim Vladama kao izraz postignutog političkog i društvenog konsenzusa o ovim pitanjima. Predložila je da se ne provede glasovanje te da se na Odboru započne proces razgovora sa svim klubovima političkih stranaka s ciljem izrade zajedničkog teksta kao izraza političke volje koji bi Hrvatski sabor donio.
Nastavno na ovaj prijedlog ponovno je izraženo stajalište kako je potrebno provesti glasovanje o Prijedlogu rezolucije.
Predstavnica pučke pravobraniteljice istaknula je da podržavaju inicijativu predlagateljice Rezolucije te napomenula da Izvješće pučke pravobraniteljice o pravu na zdrav život i klimatskim promjenama u RH sadrži preporuku Hrvatskom saboru „da po uzoru na Europski parlament, proglasi klimatsku i ekološku krizu u RH te time osnaži predanost ustavnim vrednotama zaštite očuvanja prirode i okoliša, prava na zdrav život te održivom razvoju“.
Nakon provedene rasprave članovi Odbora većinom glasova (1 glas „za“, 4 glasa „protiv“ i 2 glasa „suzdržan“) nisu podržali PRIJEDLOG REZOLUCIJE O KLIMATSKOJ I OKOLIŠNOJ KRIZI.
Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora Odbor je odredio Sandru Benčić, predsjednicu Odbora.
PREDSJEDNICA ODBORA
Sandra Benčić