Odbor za zaštitu okoliša i prirode Hrvatskoga sabora raspravio je, na 9. sjednici održanoj 3. veljače 2021. godine, Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o energetskoj učinkovitosti, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora podnijela Vlada Republike Hrvatske, aktom od 7. siječnja 2021. godine.
Odbor za zaštitu okoliša i prirode, na temelju članka 179. Poslovnika Hrvatskoga sabora, raspravio je predloženi Zakon kao zainteresirano radno tijelo.
U uvodnom obrazloženju predstavnik predlagatelja istaknuo je da se predloženim Zakonom usklađuje zakonodavni okvir Republike Hrvatske s izmjenama regulatornog okvira Europske unije nastalih donošenjem Direktive (EU) 2018/2002. te se njime određuje okvir mjera za promicanje energetske učinkovitosti unutar RH kako bi se osiguralo postizanje nacionalnih okvirnih ciljeva energetske učinkovitosti za 2020. godinu i 2030. godinu. Direktivom (EU) 2018/2002 uspostavlja se zajednički pravni okvir kako bi se osiguralo postizanje glavnih ciljeva energetske učinkovitosti EU od 20% smanjenja potrošnje energije u odnosu na projiciranu potrošnju u 2020. i najmanje 32,5% smanjenja potrošnje energije u 2030. godini. Direktiva je ujedno porpisla da su države članice dužne ostvariti uštede te je propisana metodologija za utvrđivanje iznosa obveznih kumulativnih ušteda energije. Prosječni iznos novih godišnjih ušteda energije u razdoblju od 1. siječnja 2014. do 31. prosinca 2020. propisan je na 1,5% prosječne količine isporučene energije krajnjim kupcimau 2010., 2011. i 2012. Za razdoblje od 1. siječnja 2021. do 31. prosinca 2030. potrebno je ostvariti nove godišnje uštede energije koje odgovaraju iznosu od 0,8% prosjeka krajnje potrošnje energije iz posljednje tri godine koje prethode 1. siječnju 2019. Nacionalni okvirni ciljevi energetske učinkovitosti izražavaju se u apsolutnim iznosima potrošnje primarne energije i krajnje potrošnje energije u 2020. godini, odnosno 2030. godini na način određen Integriranim nacionalnim energetskim i klimatskim planom. Naznačena je uloga Dugoročne strategije obnove nacionalnog fonda zgrada do 2050. za postizanje energetske učinkovitosti zgrada i doprinosa alternativnim mjerama politike. Utvrđena je obveza Fonda za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost da svoje poslovanje u potpunosti uskladi s odredbama Nacionalnog akcijskog plana za energetsku učinkovitost, kao i programima obnove zgrada, koji su glavne alternativne mjere politike energetske učinkovitosti u Republici Hrvatskoj.
Nakon uvodnog obrazloženja u raspravi je naglašena važnost provedbe mjera i planova energetske učinkovitosti na lokalnoj razini. U tom smislu postavljeno je pitanje planira li se predloženim Zakonom za lokalnu razinu uvesti sankcije ukoliko u propisanim rokovima ne izrade i donesu akcijske planove energetske učinkovitosti te ukoliko ih ne provode. Ovo je posebice naglašeno imajući u vidu ulogu provedbe mjera na lokalnoj razini za ostvarivanje zacrtanih nacionalnih ciljeva, a u kontekstu provedbe EU regulative. Naglašena je i uloga provedbe edukacije na lokalnoj razini.
Nastavno na ovu temu izražen je stav kako bi pri uvođenju ovakvih sankcija trebali biti oprezniji i uzimati u obzir kapacitete lokalne razine, kako stručne tako i financijske. Ovo tim više što je zadnjim izmjenama porezne politike smanjen dio njihovih prihoda. U tom smislu naglasak bi trebalo dati na osiguravanju sredstava za lokalne jedinice koje su podkapacitirane i s niskim indeksom razvijenosti, a sankcioniranje usmjeriti na one jedinice s višim indeksom razvijenosti.
Vezano uz obvezu opskrbljivača da u definiranom roku Ministarstvu dostave podatke o uštedama u prethodnoj godini, uočeno je da su u savjetovanju s zainteresiranom javnošću dobavljači ujedno tražili od Ministarstva da zada rok u kojem je ono dužno opskrbljivačima izdati rješenje za tekuću godinu. Isti prijedlog Ministarstvo nije prihvatilo te je zatraženo obrazloženje u kojem je od strane državnog tajnika istaknuta česta pojava predavanja nepotpune dokumentacije koju Ministarstvo vraća dobavljačima na dopunu i ispravak. Stoga je u raspravi navedeno da ukoliko je razlog nepotpuna dokumentacija da se tada može propisati rok za Ministarstvo od dana predaje potpune dokumentacije.
U kontekstu donesene Direktive o energetskim zajednicama postavljeno je pitanje načina njezine implementacije u hrvatsko zakonodavstvo.
Nakon provedene rasprave Odbor je većinom glasova (7 glasova „za“ i 3 glasa „suzdržan“) odlučio predložiti Hrvatskome saboru donošenje sljedećeg
ZAKLJUČKA
1. Prihvaća se Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o energetskoj učinkovitosti.
2. Sve primjedbe, prijedlozi i mišljenja izneseni u raspravi uputit će se predlagatelju radi pripreme Konačnog prijedloga zakona.
Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora Odbor je odredio Sandru Benčić, predsjednicu Odbora.
PREDSJEDNICA ODBORA
Sandra Benčić