1. Odbor za zakonodavstvo Hrvatskoga sabora na 93. sjednici održanoj 3. travnja 2019. godine, raspravljao je o Prijedlogu zakona o vodama, P.Z.E. br. 606, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora podnijela Vlada Republike Hrvatske, aktom od 21. ožujka 2019. godine.
2. Utvrđuje se da tekst Prijedloga ovoga Zakona sadrži izjavu o usklađenosti Prijedloga s pravnom stečevinom Europske unije iz koje proizlazi da je ovaj Zakon u potpunosti usklađen s odredbama primarnih i sekundarnih izvora prava Europske unije.
3. Odbor za zakonodavstvo većinom glasova (7 glasova „za“ i 2 glasa „suzdržan“) podupire donošenje ovoga Zakona.
4. Na tekst Prijedloga Odbor ističe kako je izričaj pojedinih odredaba potrebno doraditi u pravnom i nomotehničkom smislu, a osobito:
- potrebno je doraditi samu strukturu (unutarnju podjelu) Prijedloga zakona jer svi članci ne moraju imati naslov, ali ako ga ima jedan onda ga trebaju imati svi
- članak 3. – potrebno je doraditi izričaj stavka 4. jer kada se propisuje da pojedinu odluku (ili podnosi njen prijedlog) ili pravilnik donosi ministar potrebno je naznačiti da ih donosi uz prethodnu suglasnost drugog ovlaštenog ministara (isto u člancima 60., 78., 101., 134., 135., 136., 142., ...)
- članak 4. – potrebno je odrediti kako pojedini pojmovi u smislu ovoga Zakona imaju sljedeća značenja (isto u stavku 2.)
- članak 6. – u stavku 1. riječi: “kao neki drugi proizvodi“ su suvišne. Nadalje u stavku 4. zadnja rečenica je suvišna (ako nešto sprječava financiranje navedenih mjera onda se to treba propisati kao iznimka). Nadalje, potrebno je doraditi izričaj odredbe stavka 10. (nejasno je kakva je to primjena odredaba ovoga Zakona s istom razinom zaštite voda određene ovim Zakonom ...)
- članak 16. – u stavku 3. druga rečenica je suvišna (zbog jedinstvenosti i cjelovitosti propisa nepotrebno se ističe kako jedna odredba ne mijenja drugu odredbu istog propisa, jer da mijenja onda bi se trebala propisati kao iznimka)
- članak 22. – potrebno je ujednačiti pisanje rokova u skladu s nomotehničkim pravilima. Nadalje, kada se zadnjem stavku nekog članka propisuje odredba koja se odnosi na cijeli članak nepotrebno se nabrajaju svi stavci toga članka (isto u člancima 76. i 217.)
- članak 23. – kada se propisuje iznimka potrebno je navesti od čega, koje odredbe članka (isto u članku 159.)
- članak 39. – riječ „osobito“ je kod nabrajanja u normativnom dijelu teksta suvišna (isto u člancima 77., 88., 121., 138., 218 ...)
- članak 50. - ako se u zagradi navodi pojam koji se kasnije u tekstu koristi kao skraćenica potrebno je to i naznačiti („u daljnjem tekstu:“ ... isto u člancima 52., 82., 101., 139., 167. ...)
- članak 57. – potrebno je doraditi izričaj stavka 3. (s kojim aktom će ministar propisati sadržaj akcijskog plana)
- članak 61. – u stavku 2. nejasno je tko preispituje sastavnice iz stavka 1.
- članak 85. – u stavcima 3 i 4. potrebno je dopuniti broj „Narodnih novina“ u kojem su objavljene zadnje izmjene i dopune (iako bi bilo bolje općenito se pozvati na navedene odredbe bez konkretnog navođenja broja članaka)
- članak 86. – potrebno je ispraviti numeraciju točaka u stavku 1.
- članak 117. – odredbu stavka 2. radi jasnoće potrebno je razraditi u dva stavka
- članak 198. – odredba stavka 1. sadržajno pripada prijelaznim i završnim odredbama
- članak 202. – u stavku 1. potrebno je navesti kako Hrvatske vode neće za „ime i u korist“ treće osobe ...
- članak 207. – potrebno je radi preglednosti doraditi odredbu (nabrajanje staviti u podstavke ili točke)
- članak 229. – potrebno je doraditi (skratiti) odredbu na način da se grupiraju propisi koji će se donijeti u istom roku (s obzirom da se radi o istom donosiocu) i to samo navođenjem brojeva članaka u kojima se spominju (isto članku 230.)
- članak 240. – potrebno je doraditi izričaj cijelog članka (ako nešto utječe na neko pravo onda se propisuje kao iznimka)
- potrebno je doraditi strukturu cijelih prijelaznih i završnih odredaba (članci od 229. do 233. sadržajno bi trebali stajati iza članka 248.).
5. Za izvjestiteljicu na sjednici Hrvatskog sabora Odbor je odredio Mariju Jelkovac, predsjednicu Odbora za zakonodavstvo.
PREDSJEDNICA ODBORA ZA ZAKONODAVSTVO
Marija Jelkovac