Odbor za unutarnju politiku i nacionalnu sigurnost na 4. sjednici, održanoj 15. listopada 2024., raspravio je Izvješće o radu policije u 2023. godini koje je Vlada Republike Hrvatske dostavila predsjedniku Hrvatskoga sabora aktom od 11. srpnja 2024. Odbor je predmetno izvješće razmotrio u svojstvu matičnog radnog tijela.
U uvodnom izlaganju se predstavnica predlagatelja, državna tajnica u Ministarstvu unutarnjih poslova, osvrnula na najznačajnije pokazatelje rada policije u izvještajnoj godini.
Slijedom toga, vezano za stanje sigurnosti, naglasila je da je Hrvatska prema IEP Global Peace Indexu u 2023. godini zauzela 14. mjesto i pripada skupini najsigurnijih zemalja svijeta, a u recentnoj objavi World of Statistics, Hrvatska je proglašena najsigurnijom zemljom za noćne šetnje.
U odnosu na provođenje kompenzacijskih mjera, odnosno mjera koje zamjenjuju graničnu kontrolu, predstavnica podnositelja je istaknula da isto ne bi bilo kvalitetno provedeno da nije provedena funkcionalna reorganizacija policije. Primjenom kompenzacijskih mjera tijekom 2023. godine provjereno je 179.883 vozila i 303.174 osobe u cilju sprječavanja prekograničnog kriminala.
Trend rasta nezakonitih migracija nastavio se i u 2023. godini te je policija postupala u rekordnom broju, odnosno provela je više od 69.000 postupaka, što je porast za 37,7% u odnosu na 2022. godinu. Pozornost sustava je i dalje na jačanju kontrole vanjske granice i zaštiti sigurnosti Hrvatske i drugih država članica EU-a.
S time u vezi, državna tajnica se osvrnula i na kazneno djela „krijumčarenja ljudima“ te je istaknula da je u izvještajnoj godini otkriveno i prijavljeno ukupno 1.499 kaznenih djela Protuzakonito ulaženje, kretanje i boravak u RH, drugoj državi članici Europske unije ili potpisnici Šengenskog sporazuma iz članka 326. Kaznenog zakona, za koja je prijavljeno 1.612 osoba. U usporedbi s 914 kaznenih djela u 2022. godini i prijavljenih 774 osobe, isto predstavlja porast otkrivenosti navedenih kaznenih djela za 64 % i porast otkrivenosti počinitelja tih kaznena djela za 108,3 %.
Tijekom 2023. prisilno je udaljeno 6.103 stranca od kojih je, na temelju readmisijskih ugovora, udaljeno njih 3.756. Navedeni broj prisilno udaljenih stranca u 2023. godini je za 113,8% veći nego tijekom 2022. godine, kada je hrvatska policija (uključujući i readmisijski) vratila 2.855 stranaca.
U odnosu na sigurnost prometa na cestama, predstavnica podnositelja je istaknula da je povećan broj prometnih nesreća, kao i broj lakih i teških ozljeda, ali je manji broj smrtno stradalih u odnosu na 2022. godinu, odnosno imamo 247 smrtno stradalih što je najmanji broj od stjecanja neovisnost Republike Hrvatske.
Vezano za razriješenost kaznenih djela za koje se progon poduzima po službenoj dužnosti, državna tajnica je istaknula da je već četvrtu godinu za redom koeficijent razriješenosti veći od 70%, a da je u 2023. godini 71,6%.
S time u vezi naglasila je i da je došlo do pada broja kaznenih djela ubojstava te da su u 2023. godini počinjena 23 ubojstva i sva su razriješena (četiri manje nego u 2022. godini). To je drugi najmanji broj evidentiranih ubojstava od osnivanje Republike Hrvatske.
Istaknula je poboljšanje položaja žrtve u predkaznenom i kaznenom postupku na temelju Sporazuma sklopljenog 2022. godine između Ministarstva unutarnjih poslova, Ministarstva pravosuđa i uprave i Udruge za podršku žrtvama i svjedocima o suradnji, u provedbi pilot-projekta uspostave sustava referiranja/upućivanja žrtava na Udrugu za podršku žrtvama i svjedocima/Nacionalni pozivni centar za žrtve kaznenih djela i prekršaja 116 006, što je rezultiralo pripremom novog Sporazuma o proširenju pilot-projekta na još četiri policijske uprave u 2023. godini. Tako su u pilot projekt, od 1. veljače 2023., uključene Policijska uprava ličko-senjska, Policijska uprava bjelovarsko-bilogorska, Policijska uprava požeško-slavonska i Policijska uprava virovitičko-podravska.
U 2023. godini prijavljeno je i procesuirano ukupno 11.540 kaznenih djela iz područja kaznenopravne zaštite djece i obitelji, a što je u odnosu na 2022. godinu povećanje za 18 %. S obzirom da je povećanje u odnosu na više prethodnih izvještajne godine još veće, evidentna je iznimna aktivnost policijskih službenika za mladež u zaštiti djece i obitelji od svih oblika viktimizacije.
Ustrajan rad na istraživanju ratnih zločina doveo je do podnošenja 92 kaznene prijave za kaznena djela iz područja ratnih zločina.
U odnosu na koruptivna kaznena djela, državna tajnica je naglasila da se radi o iznimno zahtjevnoj liniji rada i dugotrajnim kriminalističkim istraživanjima koja svojom duljinom premašuju izvještajno razdoblje. U 2023. godini prijavljeno je 747 koruptivnih kaznenih djela i 1.377 počinitelja.
Po pitanju organiziranog kriminalitete brojke ukazuju na intenzivan i proaktivan rad policijskih službenika. Tijekom 2023. godine prijavljeno je 3.117 kaznenih djela iz djelokruga rada organiziranog kriminaliteta, što je porast otkrivenih kaznenih djela za 48,3 % u odnosu na 2022. godinu, a broj prijavljenih osoba u porastu je za 58,7 % u odnosu na 2022. godinu.
Također, vezano za razrješenje kaznenog djela iz članka 328. Kaznenog zakona Zločinačko udruženje, vidljiva je tendencija rasta, odnosno policija je u razdoblju od 2014. do 2017. godine prijavila 80 takvih kaznenih djela, dok je u razdoblju od 2018. do 2023. godine prijavila 161 takvo kazneno djela. Prosječan broj prijavljenih zločinačkih udruženja u razdoblju od 2014. do 2017. godine iznosio je 20 po godini, dok je u razdoblju od 2018. do 2023. godine iznosio gotovo 27 zločinačkih udruženja, što predstavlja porast od 35 % na godišnjoj razini.
U 2023. godini bilježi se gotovo jednak broj prijavljenih kaznenih djela kriminaliteta droga povezanih sa zločinačkim udruženjima iz članka 328. i 329. Kaznenog zakona kao i u 2022. godini. U 2023. godini otkriveno je 151 kazneno djelo zločinačkog udruženja i počinjenja kaznenih djela u sastavu zločinačkog udruženja, a koja se odnose na neovlaštenu proizvodnju i promet drogama te na omogućavanje trošenja droga. Državna tajnica je posebno naglasila da hrvatska policija intenzivno surađuju s policijama drugih država i sudjeluje u mnogim međunarodnim akcijama na području borbe protiv zlouporabe droga, a u mnogim međunarodnim akcijama hrvatski policajci su voditelji takvih aktivnosti. Hrvatska ne bilježi epidemiju korištenja opojnih droga te nema otvorenu narko-scenu kao mnoge europske i svjetske države.
Državna tajnica se osvrnula i na kibernetički kriminal te naglasila da je policija tijekom 2023. godine nastavila poduzimati aktivnosti radi povećanja kibernetičke otpornosti i jačanja kapaciteta za istraživanja i kazneni progon kibernetičkog kriminala te odgovora na kibernetičke prijetnje. Broj kibernetičkih napada raste i oni su sofisticiraniji nego ikada prije, a napadi dolaze iz različitih izvora. Ministarstvo je u posljednje četiri godine izravno uložilo više od 1.000.000,00 eura, a u tijeku je ulaganje od 1.600.000,00 eura u okviru Nacionalnog programa oporavka i otpornosti (NPOO), te nova znatna ulaganja u 2024. godini i nadalje.
Policijski službenici Službe kibernetičke sigurnosti provode kontinuiranu obuku policijskih službenika na regionalnoj razini u području digitalne forenzike i istraživanja kibernetičkih napada i spolnog zlostavljanja djece putem interneta.
U odnosu na prekršaje protiv javnog reda i mira, predstavnica podnositelja je istaknula da ih je počinjeno najmanje u zadnjih 10 godine. Smatra da je isto rezultat izmjena Zakona o prekršajima protiv javnog reda i mira kojim su za većinu prekršaja pooštrene novčane kazne koje sada ipak djeluju preventivno.
Predstavnica podnositelja je naglasila da je Hrvatska uložila iznimna sredstva u ojačavanje interoperabilnosti hrvatskih i europskih informacijskih sustava, svjesna da je država s najdužom vanjskom granicom u Europi, što traži pojačan napor. Slijedom toga Hrvatska se prometnula u jednog od najvećih korisnika sigurnosnih međunarodnih i europskih informatičkih sustava te je peta država u Europi prema broju provjera u Schengenskom informacijskom sustavu, a na šestome mjestu u svijetu i četvrta u Europi je prema broju provjera u Interpolovom informacijskom sustavu.
Državna tajnica se osvrnula i na provedbu srednjoškolskog obrazovanja za zanimanje policajac/policajka kroz 3. i 4. razred srednje škole. U 2023. godini maturirala je I. klasa učenika upisana u školskoj godini 2021./2022. i to njih 51. Istaknula je da mlade generacije nisu previše zainteresirane za policijski poziv te ga je potrebno učiniti atraktivnijim. U II. klasi, u školskoj godini 2022./2023., upisano je 98 učenika, a u III. klasi, u školskoj godini 2023./2024., upisano je ukupno 106 učenika. Određeni broj učenika u svakoj klasi obrazuje se za potrebe Ministarstva pravosuđa i uprave.
Vezano za disciplinske postupke protiv policijskih službenika, državna tajnica je naglasila da je u izvještajnoj godini Služba za unutarnju kontrolu Kabineta ministra pokrenula 509 disciplinskih postupaka, od čega je za teže povrede službene dužnosti postupak pokrenut protiv 417 policijskih službenika i 14 državnih službenika. Provedeno je kriminalističko istraživanje i podnesena je 81 kaznena prijava protiv policijskih službenika.
Zaključno je istaknula da su u predmetno Izvješće, sukladno sugestiji Odbora za unutarnju politiku i nacionalnu sigurnost izraženo na 57. sjednici Odbora u X. sazivu Hrvatskoga sabora, unijeli sadržaj o slučajevima neopravdane uporabe sredstava prisile i o tranzitnim prihvatnim centrima u Tovarniku i Trilju.
U raspravi su članovi Odbora podržali Izvješće o radu policije u 2023. godini te posebno istaknuli da je vidljiv predan rad policijskih službenika, a posebno granične policije, uzimajući u obzir da policija radi u iznimno zahtjevnim uvjetima.
Po pitanju broja ubojstava, članovi Odbora su pozdravilo njihovo smanjenje, posebice uzimajući u obzir podatke od prije 20-k godina kada je npr. 2001. godine bilo 101 ubojstvo, 2002. godine 81 ubojstvo, 2003. godine 73 ubojstva, itd. No, istaknuto je da je gotovo 40% ubojstava kazneno djelo „“femicida“ odnosno da devet ubijenih žena odgovara definiciji tog kaznenog djela o čemu treba i dalje voditi računa.
Vezano za kažnjiva ponašanja iz područja sigurnosti prometa na cestama, istaknuto je da postoji velik broj kažnjivih ponašanja u nekim policijskim upravama odnosno županijama te je postavljeno pitanje ima li to poveznicu s auto školama koje rade na tom području odnosno može li se govoriti o loše provedenom postupku osposobljavanja za vozača ili se radi o ilegalnom prelasku granice odnosno krijumčarenju ljudima što dovodi do većeg broja teških prometnih nesreća pri bijegu od policije.
Članovi Odbora su se osvrnuli i na kazneno djelo obijesne vožnje odnosno česte situacije gdje sudovi tijekom postupka vrate vozačku dozvolu osobi kojoj se sudi za takvo kazneno djelo, što smatraju da je nedopustivo. Istaknuto je da bi takva ponašanja trebalo oštrije kažnjavati odnosno zakonsko utvrđenje iznosa kazne u apsolutnom iznosu nije pravično rješenje jer pojedine osobe si mogu priuštiti plaćanje takve kazne i unaprijed je „ukalkuliraju“ u mogući trošak dok druge osobe za takva ponašanja nisu u mogućnosti platiti kaznu bez da to ostavi „rupu“ u njihovom budžetu.
Po pitanju disciplinskog kažnjavanja policijskih službenika istaknuto je mišljenje da ono dobiva veću pažnju u javnosti u odnosu na sve ono dobro što policijski službenici rade u izvršavanju svojih zadaća te da ne treba zanemariti koruptivne pritiske na policijske službenike koji su veliki.
Tijekom rasprave članovi Odbora su se složili sa stajalištem državne tajnice da je potrebno privući mlade ljude u policijske redove, no istaknuto je da oni rade iznimno težak posao za koji su potplaćeni, slabo su ekipirani, a poseban problem predstavlja to što se policijski službenici zajedno s pravosudnim sustavom doživljaju negativno iako za to ne bi trebalo biti potrebe.
Naglašeno je da je 2012. godine bilo 10.000 kandidata za 330 mjesta policijskih službenika, dok danas nema ni dovoljan broj kandidata za 640 mjesta. Manjku policijskih službenika treba pristupiti i kroz reorganizaciju, odnosno velik broj policijskih službenika u operativnom dežurstvu je u „hladnom pogonu“, tj. imaju ovlaštenje, ali je njihov posao u uredu, a ne na terenu.
Vezano za uporabu sredstava prisile, podržano je suočavanje s onima koji krše propise i njihovo isključivanje iz sustava.
Pozdravljeno je i uvođenje kamera za policijske službenike u obavljanju policijskih intervencija, no istaknuto je da bi bilo dobro da se one koriste u postupanju svih policijskih službenika, a ne samo određenog broja, jer će takva parcijalna primjena ostaviti mjesto sumnjama u postupanje onih policijskih službenika koji ih ne koriste.
Po pitanju zadiranja policije u “tamnu brojku kriminaliteta“ istaknuto je da je to jako dobro i ukazuje na proaktivan rad policije, no nije jednako stanje po policijskim upravama, odnosno neke policijske uprave po tom pitanju nemaju napredak, što bi trebalo podvrgnuti analizi.
Zaključno je istaknuto da policija radi dobro i kvalitetno, no da je potrebno da drugi sudionici represivnog sustava koji postupaju nakon policije, a to su sud i državno odvjetništvo, zaista pošalju poruku u cilju generalne prevencije i pravednosti kažnjavanja, a ne da se cjelokupan rad i trud policije „nagradi“ radom za opće dobro kršitelja zakona odnosno počinitelja kaznenih djela.
Nakon rasprave, Odbor je jednoglasno, s 11 glasova „ZA“, odlučio predložiti Hrvatskome saboru prihvaćanje
IZVJEŠĆA O RADU POLICIJE U 2023. GODINI.
Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora određen je Ranko Ostojić predsjednik Odbora, a u slučaju njegove eventualne odsutnosti ili spriječenosti, za izvjestiteljicu se određuje Branka Juričev Martinčev, potpredsjednica Odbora.
PREDSJEDNIK ODBORA
Ranko Ostojić