Odbor za unutarnju politiku i nacionalnu sigurnost na 33. sjednici, održanoj 6. ožujka 2018., raspravljao je o Prijedlogu zakona o prijenosu i obradi podataka o putnicima u zračnom prometu u svrhu sprječavanja, otkrivanja, istraživanja i vođenja kaznenog postupka za kaznena djela terorizma i druga teška kaznena djela, (dalje u tekstu: Prijedlog zakona), koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavila Vlada Republike Hrvatske, aktom od 15. veljače 2018.
Sukladno članku 69. Poslovnika Hrvatskoga sabora, Odbor je predloženi zakonski prijedlog razmotrio u svojstvu matičnog radnog tijela.
Predstavnik predlagatelja je u uvodnom obraćanju istaknuo da se predmetnim Prijedlogom zakona pristupilo implementaciji Direktive (EU) 2016/681 Europskog parlamenta i Vijeća od 27. travnja 2016. o uporabi podataka iz evidencije podataka o putnicima (PNR) u svrhu sprečavanja, otkrivanja, istrage i kaznenog progona kaznenih djela terorizma i teških kaznenih djela, koja ima za cilj regulirati prijenos podataka o putnicima u zračnom prometu kojima raspolažu zračni prijevoznici na međunarodnim letovima, kao i obradu tih podataka, u svrhu sprečavanja, otkrivanja, istrage i kaznenog progona kaznenih djela terorizma i teških kaznenih djela.
Istaknuto je da su podaci o putnicima nužan alat u borbi protiv terorizma i drugih teških kaznenih djela koji predstavljaju ozbiljnu prijetnju društvu, no da je potrebno uspostaviti ravnotežu između legitimnog interesa očuvanja javne sigurnosti i potrebe zaštite osobnih podataka. Jačanje međunarodne suradnje je prijeko potrebno između država članica Europske unije.
Nastavno je istaknuto da je rok za implementaciju 25. svibnja 2018. Iako je rok vrlo kratak Vlada RH je predvidjela raspravu kroz dva čitanja kako bi se predmetna Direktiva implementirala na najbolji mogući način.
U osvrtu na sadržaj Prijedloga zakona istaknuo je da se njime želi propisati obveza i postupak prijenosa podataka o putnicima u zračnom prijevozu koje prikupljaju zračni prijevoznici, obrada tih podataka od strane nadležnih tijela, utvrđivanje nadležnih tijela za traženje i primanje podataka o putnicima, obrada i čuvanje podataka, rokovi čuvanja i dr.
Posebice je istaknuo da se prikupljeni podaci mogu obrađivati samo u svrhu sprječavanja, otkrivanja, provođenja istraživanja i vođenja kaznenog postupka za kazneno djelo terorizma i s njime povezana kaznena djela te još ukupno 26 kaznenih djela za koje je propisana kazna zatvora od najmanje 3 godine.
Zaključno je istaknuo da je nabavljena informatička oprema koje će biti potrebna za rad jedinice za informacije o putnicima, te da je izmjenama unutarnjeg ustrojstvenog akta osnovana jedinica unutar Ministarstva unutarnjih poslova, no ista još nije popunjena, a to će se učiniti nakon stupanja na snagu zakona. Posebice je naglasio da nisu potrebna dodatna sredstva u Državnom proračunu mimo već predviđenih sredstava.
U raspravi je podržano donošenje zakona s obzirom na sve veće prijetnje od terorizma te međunarodnog organiziranog kriminala koji ne poznaje granice.
Neovisno o tome, istaknuto je da bi bilo potrebno precizirati sve odredbe, kao primjer je navedena odredba članka 10. točke 12., koja propisuje koje podatke dostavljaju zračni prijevoznici, odnosno koji podaci se prikupljaju i obrađuju, posebice u kontekstu prikupljanja podataka o malodobnim putnicima. Slijedom toga zatražena je informacija zašto se uz pojam „maloljetni putnici bez pratnje“ dodaje i da su to osobe mlađe od 18 godine, odnosno pojašnjenje da li se radi o dvije kategorije osoba ili ne. Ujedno je zatražena informacija, da li je u pitanju dostave podataka maloljetnika, s obzirom na kompleksnost materija, konzultirana pravobraniteljica za djecu.
Predstavnici predlagatelja su istaknuli da je provedeno savjetovanje s zainteresiranom javnošću te je Prijedlog zakona dostavljen i pravobraniteljici za djecu i Agenciji za zaštitu osobnih podatka koji nisu imali primjedbe.
Vezano za pojam „maloljetni putnici bez pratnje“ kojem je dodan i pojam da su to osobe mlađe od 18 godine pojašnjeno je da se radi o jednoj kategoriji osoba, no da je dob od 18 godina dodana zato što države Europske unije nemaju jedinstvenu dob za stjecanje punoljetnosti.
Nastavno je zatraženo pojašnjenje određenih zakonskih pojmova, kao i postavljeno pitanje prikupljanja podataka iz „programa vjernosti“ (čl. 10., t. 8.) te metodologija rada, s obzirom da je naglašeno da iz zakonskog teksta proizlazi da se ti podaci prikupljaju samo ako je pokrenuta istraga ili sudski postupak.
Predstavnici predlagatelja su pojasnili određene pojmove, te istaknuli da se programi vjernosti odnose na beneficije koje dobivaju korisnici kartica određenih kartičarskih kuća (npr. American Express) koji podaci se prikupljaju, a vezano za metodologiju rada istaknuli su da se podaci prikupljaju neovisno o vođenju istrage ili kaznenog postupka.
Na pitanje koja se odnosilo na potrebna proračunska sredstva, predstavnik predlagatelja je ponovno istaknuo da osim već predviđenih sredstava u Državnom proračunu, neće biti potrebe za dodatnim sredstvima.
Vezano za ponovnu personalizaciju depersonaliziranih podataka istaknuto je da će se taj institut moći primjenjivati samo pod posebnim zakonom propisanim uvjetima.
Glede dostupnosti podataka putnicima čiji podaci se nalaze u bazama podataka jedinice za informacije o putnicima, istaknuto je da će se na web stranici Ministarstva unutarnjih poslova nalaziti aplikacija koja će biti dostupna zainteresiranim osobama, te će biti vidljivi i podaci o načinu rada jedinice, koja je zamišljena kao „strogo zatvorena jedinica“ koja će striktno voditi brigu o zaštiti osobnih podataka. Svaki postupak djelatnika jedinice bit će dokumentiran odnosno bit će vidljivo u koju svrhu i kada su podaci korišteni.
U raspravi po pitanju pristupa putnika podacima koji se na njih odnose istaknuto je da država nema popis svih zbirki podataka, iako bi to trebalo postojati što na neki način onemogućuje građane da ostvare svoje pravo na pristup informacijama. Nastavno je naglašeno da u Prijedlogu zakona baza podataka nije ni propisana, a ako baza podataka nije dostupna (propisana), odredba nije do kraja provediva.
Predstavnici predlagatelja su istaknuli da se radi na implementaciji direktiva koje propisuju zaštitu osobnih podataka, te će se nakon njihove implementacije moći do kraja urediti i pitanje dostupnosti podataka građanima na koje se odnose ti podaci, a isto će rezultirati i izmjenama i dopunama Zakona o policijskim poslovima i ovlastima.
Nastavno su u raspravi iznesena suprotstavljena mišljenja o svrsishodnosti sve strožih kontrola putnika u zračnom prometu, bez rješavanja odnosa koji su „proizveli“ terorizam.
Predstavnici predlagatelja su istaknuli da su pravila stroža nego prije, no da su ista usmjerena na stvaranje sigurnosti. Određeni postupci u pojedinim zračnim lukama na koje se u raspravi ukazalo, nisu uvijek rezultat samog sadržaja pravila koje se primjenjuje, nego same provedbe koja nije svugdje ista, što ukazuje da uvijek ima prostora za poboljšanje provedbe, kako bi se što manje zadiralo u temeljna ljudska prava i slobode i ograničavalo ih.
Nakon provedene rasprave, većinom glasova, s 6 glasova „ZA“ i 1 glas „SUZDRŽAN“, Odbor predlaže Hrvatskome saboru donošenje sljedećih zaključaka:
1. Prihvaća se Prijedlog zakona o prijenosu i obradi podataka o putnicima u zračnom prometu u svrhu sprječavanja, otkrivanja, istraživanja i vođenja kaznenog postupka za kaznena djela terorizma i druga teška kaznena djela
2. Sve primjedbe, prijedlozi i mišljenja izneseni u raspravi upućuju se predlagatelju radi izrade Konačnog prijedloga zakona.
Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora određen je Ranko Ostojić, predsjednik Odbora, a u slučaju njegove eventualne odsutnosti ili spriječenosti, za izvjestitelja se određuje Petar Škorić, potpredsjednik Odbora.
PREDSJEDNIK ODBORA
Ranko Ostojić