Odbor za unutarnju politiku i nacionalnu sigurnost na 30. sjednici, održanoj 5. prosinca 2017., raspravljao je o Izvješću o provedbi aktivnosti protuminskog djelovanja i utrošenim financijskim sredstvima u 2015. i 2016. godini (dalje u tekstu: Izvješće za 2015. i 2016. godinu), koje je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavila Vlada Republike Hrvatske, aktom od 9. studenoga 2017.
Sukladno članku 69. Poslovnika Hrvatskoga sabora, Odbor je predloženo Izvješće za 2015. i 2016. godinu razmotrio u svojstvu matičnog radnog tijela.
Nakon kratkog uvodnog obraćanja predstavnika predlagatelja, u raspravi koja je uslijedila, članovi Odbora su pozdravili razmatranje Izvješća za 2015. i 2016. godinu, te svojim pitanjima ukazali na određene sporne elemente u istom.
Postavljeno je pitanje zašto dolazi do povećanja minski sumnjivog područja, s obzirom da bi bilo logično da se ono smanjuje, ako se u Republici Hrvatskoj do ožujka 2019. godine treba okončati razminiranje. Nadalje, istaknuto je da „upada u oči“ da je u 2015. godini bilo 19 dojava o pronalaženju minskih eksplozivnih sredstava (MES) i neeksplodiranih ubojitih sredstava (NUS), od čega se 14 dojava odnosilo na područja gdje je razminiranje završeno, a svega 5 dojava na pronalaske van minski sumnjivih područja. Ukupno je pronađeno 34 komada MES-a i NUS-a, od čega 22 komada na razminiranom području, a ostalo van minski sumnjivog područja, dok je u 2016. godini zaprimljeno 30 dojava o pronalasku MES-a i NUS-a, od čega se 17 dojava odnosilo na područja koja su bila predmet obavljanja poslova, a 13 dojava odnosilo se na pronalaske van minski sumnjivog područja. Ukupno je pronađen 41 komad MES-a i NUS-a, od čega 15 komada na razminiranom području.
Predstavnici predlagatelja su istaknuli da se površina minski sumnjivog područja smanjuje, i to oko 40 km2 svake godine. Sukladno obvezama koje proizlaze iz relevantnih propisa, djelatnici Hrvatskog centra za razminiranje dužni su na svaku dojavu izaći na teren kako bi utvrdili da li se zaista na nekom području nalazi MES ili NUS, kako se u dojavi tvrdi, odnosno poduzeti tehnički ili opći izvid kako bi se određeno područje moglo uključiti u minski sumnjivo područje. Neovisno o tome kontinuirano se smanjuje broj općina, gradova i županija koje su zagađene minama.
Vezano za pronalazak MES-a i NUS-a istaknuto je da, iako brojke govore svoje, malo je eksplozivnih sredstava pronađeno na područjima gdje su prošli pirotehničari. Kontinuirano se kroz akcije MUP-a upozoravaju nesavjesni građani da vrate MES i NUS Ministarstvu unutarnjih poslova, no na žalost, građani ta sredstva odbacuju bez razmišljanja o opasnostima koje će time prouzročiti, i to vrlo često na područja koja su razminirana. Nakon dojave o pronađenom MES-u ili NUS-u na razminiranom području, obvezno se provodi očevid kako bi se utvrdilo je li u pitanju odbačeno eksplozivno sredstvo ili je njegov pronalazak posljedica loše provedenog razminiranja. Najčešći rezultat očevida je da su u pitanju odbačena eksplozivna sredstva od strane građana.
S obzirom da su članovi Odbora prije sjednice bili upoznati s dopisom koji je ukazivao na navodne nepravilnosti u činjenicama i podacima koji se nalaze u Izvješću za 2015. i 2016. godinu, postavljeno je više pitanja u odnosu na to, te su predstavnici predlagatelja na sjednici djelomično odgovorili na ta pitanja, dok će većim dijelom odgovori na pitanja pisanim putem, s obzirom da je potrebno izvršiti uvid u odgovarajuću dokumentaciju Hrvatskog centra za razminiranje.
Na pitanje da li je istina da je Republika Hrvatska trebala biti razminirana 2009. godine, pa se rok pomaknuo na 2019. godinu, a sada se, što je vidljivo iz Izvješća za 2015. i 2016. godinu, traži produljenje roka, predstavnici predlagatelja su istaknuli da Republika Hrvatska neće moći do 2019. izvršiti sve obveze koje za nju proizlaze iz niza međunarodnih dokumenata, no da će do tada Republika Hrvatska biti bez protupješačkih mina, kazetnog streljiva, te će se „maknuti“ sva minska polja. Na žalost, time neće biti obuhvaćena sva minski sumnjiva područja, te se traži produljenje do 2023. godine.
S obzirom da se u raspravi istaknulo da već od 2015. godine Republika Hrvatska većinu sredstava dobiva iz fondova Europske unije, a ne više iz državnog proračuna, te je na taj način zaokruženo razdoblje do 2019. godine, postavljeno je pitanje nije li ovo neispunjenje planova od strane pravnih osoba koje se bave razminiranjem način kako produžiti poslovanje, a ne doći u situaciju „ugasiti“ tvrtku 2019. godine. U odgovoru je istaknuto da za 2015. i 2016. godinu predviđeni planovi rada nisu ispunjeni, te treba provesti raspravu kako do 2019. godine očistiti Hrvatsku od mina, ali i pronaći „izlaznu strategiju“ za razdoblje nakon 2019. godine, kada prestaje financiranje i povlačenje sredstava iz EU fondova. Istaknuto je da bi se „izlazna strategija“ trebala temeljiti na sposobnostima MUP-a i MORH-a.
Vezano za pravne osobe koje provode razminiranje istaknuto je da u tom području postoji čitav niz opterećujućih odnosa (sindikat – pravne osobe) i ogroman nerazmjer u odnosu na broj pirotehničara i ostalog „administrativnog“ osoblja (odnos 1 : 1). Nadalje, istaknuto je da je potrebno te pravne osobe usmjeriti na područja i izvan Republike Hrvatske gdje će, nakon 2019. godine, biti u mogućnosti pokazati znanje i iskustvo s kojim raspolažu.
Predstavnici predlagatelja su istaknuli da su izneseni podaci opterećujući, te da se mora naći razuman rok za izvršenje posla jer se dovršetak razminiranja ne može odgađati do „beskraja“. Neovisno o potrebnim materijalnim sredstvima, mora se uložiti maksimalan trud da bi se posao završio, što očito nije u interesu tvrtki koje se time bave. Uloga MUP-a i HCR-a je da utvrde što je razuman rok za završetak poslova, s time da se gledišta o tome ne mogu razlikovati dijametralno, te će se o toj temi morati provest jasan i otvoren razgovor sa svim čimbenicima.
Nadalje, predstavnici predlagatelja su istaknuli da je Vlada RH na 69. sjednici donijela Odluku o davanju suglasnosti Hrvatskom centru za razminiranje za zapošljavanje radnika društva Mungos razminiranje d.o.o., Sisak te će HCR na temelju te Odluke zaposliti 28 djelatnika na poslovima pirotehničara i poslovima kontrole kvalitete. Tih 28 djelatnika će obavljati i poslove tehničkog izvida za smanjenje minski sumnjivih područja, te će time rad HCR-a u 2018. godini biti ubrzan.
Nastavno se u raspravi postavilo pitanje da li pronađena eksplozivna sredstva završavaju na „crnom tržištu“ odnosno da li se ta sredstva uništavaju. Predstavnici predlagatelja su istaknuli da MUP svake godine uništi oko 24 tone MES-a i NUS-a, te da sukladno Zakon o eksplozivnim tvarima te proizvodnji i prometu oružja postoje zahtjevne kontrole o kojima se vodi računa, te je vrlo mala vjerojatnost da ta eksplozivna sredstva završe na „crnom tržištu“.
U raspravi je istaknuta primjedba da inspektori tijekom inspekcijskog nadzora provedu na terenu maksimalno 5 do 6 dana godišnje, a imaju pravo na 4 mjeseca beneficiranog radnog staža godišnje, jednako kao i pirotehničari koji beneficirani radni staž ostvaruju samo za one dane kada se zaista nalaze na terenu i razminiravaju, a njihove plaće, s kojima nisu zadovoljni, prelaze iznos od 9.000,00 kuna. Isto je kroz raspravu ocijenjeno nepravičnim tretmanom, koji bi trebalo promijeniti.
Predstavnici predlagatelja su istaknuli da iz primjedbe nije jasno da li se to odnosi na inspektore u MUP-u ili nadzornike u pravnim osobama koje se bave razminiranjem. Ako se odnosi na inspektore u MUP-u, naglasili su da su njihove plaće niže od plaća pirotehničara i ni u kom slučaju ne iznose više od 7.000,00 kuna. Ako se primjedba odnosi na nadzornike, to su osobe koje su zaposlene u pravnoj osobi koja se bavi razminiranjem, te nisu u nadležnosti MUP-a. No, naglasili su da, neovisno o kome se radi, pirotehničari imaju 6 mjeseci beneficiranog radnog staža za svaku godinu rada.
Nakon provedene rasprave, većinom glasova, s 6 glasova „ZA“ i 3 glasa „SUZDRŽAN“, Odbor predlaže Hrvatskome saboru da prihvati
IZVJEŠĆE O PROVEDBI AKTIVNOSTI PROTUMINSKOG DJELOVANJA I UTROŠENIM FINANCIJSKIM SREDSTVIMA U 2015. I 2016. GODINI
Nadalje, Odbor se, rezimirajući naglaske iz rasprave, suglasio da će od Ministarstva unutarnjih poslova zatražiti dostavu:
- statističkih pokazatelja vezano za pronalazak MES-a i NUS-a na razminiranim područjima u 2015. i 2016. godini, s podacima o projektima i mjestu pronalaska, podacima o pravnim osobama koje su provodile razminiranje i rezultatima provedenih očevida
- odgovora na navode iz dopisa kojim se ukazuje na navodne nepravilnosti u činjenicama i podacima koji se nalaze u Izvješću za 2015. i 2016. godinu
- „izlazne strategije“ od 2019. godine, tj. nakon prestanka financiranja iz fondova Europske unije.
Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora određen je Ranko Ostojić, predsjednik Odbora, a u slučaju njegove eventualne odsutnosti ili spriječenosti, za izvjestitelja se određuje Petar Škorić, potpredsjednik Odbora.
PREDSJEDNIK ODBORA
Ranko Ostojić