Odbor za unutarnju politiku i nacionalnu sigurnost na 25. sjednici, održanoj 25. listopada 2017., raspravljao je o Izvješću ministra unutarnjih poslova o obavljanju policijskih poslova u 2016. godini (dalje u tekstu: Izvješće za 2016. godinu), koje je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavilo Ministarstvo unutarnjih poslova, aktom od 25. travnja 2017.
Odbor je raspolagao i mišljenjem Vlade Republike Hrvatske od 20. srpnja 2017., Klasa:022-03/17-12/37, Urboj:50301-29/23-17-13.
Sukladno članku 69. Poslovnika Hrvatskoga sabora, Odbor je predloženo Izvješće za 2016. godinu razmotrio u svojstvu matičnog radnog tijela.
Uvodno je predstavnik podnositelja istaknuo da predmetno Izvješće za 2016. godinu ministar unutarnjih poslova podnosi temeljem članka 4. Zakona o policiji (NN, br. 34/11, 130/12, 89/14, 151/14, 33/15, 121/16). Nastavno je naglasio da je policija, kao središnja služba Ministarstva unutarnjih poslova, ali i javna služba, čiji su glavni strateški ciljevi smanjiti opasnost od kažnjivih ponašanja, suzbijati kriminalitet, povećati sigurnost cestovnog prometa i jačati sigurnost na državnoj granici, na dan 31.12.2016. imala 20.433 policijska službenika, od čega 17,8% žena.
Posebice je naglasio da policija ne postupa samo represivno, već kroz niz programa u kojima surađuje s drugim državnim tijelima, institucijama i lokalnim zajednicama, djeluje i preventivno, te naveo najznačajnije tematske nacionalne preventivne projekte, kampanje i akcije – „Zdrav za 5“, „Živim život bez nasilja“, „Imam izbor“, „Poštujte naše znakove“, „Manje oružja, manje tragedija“ „Mir i dobro“ i druge.
Vezano za različita kažnjiva ponašanja, a koja utječu na percepciju građana o sigurnosti, predstavnik podnositelja je istaknuo da je u 2016. godini zabilježeno 91.225 prekršaja po svim propisima koji uređuje pitanje javnog reda i mira što je za 2.393 prekršaja ili 2,7% više nego u 2015. godini, s time da prekršaji po Zakonu o prekršajima protiv javnog reda i mira čine 22,2%, po ostalim zakonima 76,7%, a po odlukama lokalnih tijela 1,1%.
Od 20.302 prekršaja po Zakonu o prekršajima protiv javnog reda i mira najviše ih je počinjeno na otvorenim prostorima (ulice, trgovi i sl.) ukupno 12.751 ili 62,8%, a najčešće su počinjeni svađom, pijanstvom, vikom, tučnjavom ili drskim ponašanjem, te omalovažavanjem ili vrijeđanjem policijskih službenika.
Vezano za javna okupljanja, naglašeno je da je u 2016. godini održano 18.581 javno okupljanje, a na manjem broju, odnosno na njih 72, narušavao se javni red i mir, privedene su 1032 osobe, a podnesena je 61 kaznena i 1.474 prekršajnih prijava.
Vezano za počinjena kaznenih djela, istaknuto je da je u 2016. godini ukupni zabilježeni kriminalitet 85.620 kaznenih djela što je za 9,9% manje nego u 2015. godini. Za 55.824 kaznena djela postupak je pokrenut po službenoj dužnosti, te je i tu vidljiv pad u odnosu na 2015. godinu od 5,8%.
Stopa kriminaliteta svih zabilježenih kaznenih djela na 100.000 stanovnika iznosi 2.037 kaznenih djela, a za ona kaznena djela za koja se postupak pokreće po službenoj dužnosti stopa kriminaliteta iznosi 1.328 kaznenih djela na 100.000 stanovnika. Od toga na kaznena djela općeg kriminaliteta otpada 77,2%, a na sva druga kaznena djela iz ostalih područja 22,8%.
Kriminalističkim istraživanjima policija je razriješila 61,3% kaznenih djela koja su prijavljena u 2016. godini. Ukupno je razriješeno 35.428 kaznenih djela (uključivo i 1.201 razriješeno kazneno djelo prijavljeno ranijih godina). Time koeficijent razriješenosti iznosi 63,5%, što je za 2,4% bolje, neovisno o tome što je broj razriješenih kaznenih djela u padu za 2,1%.
Koeficijent razriješenosti kaznenih djela nema zamjetnih oscilacija i na razini je desetogodišnjeg prosjeka, ali u odnosu na 2012. godinu značajan je porast i to za 4,5%. Naglasak u radu policije bio je na otkrivanju koruptivnih kaznenih djela, visokotehnološkog kriminaliteta, te povećanju sigurnosti na državnoj granici i u cestovnom prometu.
Predstavnik podnositelja se posebno osvrnuo na sigurnost državne granice te istaknuo kako je isto prvorazredno sigurnosno, ali i političko pitanje, s obzirom na aplikaciju Republike Hrvatske za ulazak u schengensku zonu.
Granica Republike Hrvatske, koju štiti i nadzire granična policija iznosi 3.318,58 kilometara, te obuhvaća 173 granična prijelaza, a poslove nadzora provodi se u 78 policijskih postaja ustrojstveno raspoređenih u 18 policijskih uprava. U 2016. godini državnu granicu je prešlo 163.057.988 putnika, što je 3% više nego u 2015. godini. Od tog broja državljani EU čine 46,2%, državljani trećih zemalja 23,6%, a državljani Republike Hrvatske 30,2%. Najfrekventniji granični prijelaz je Macelj preko kojeg je prešlo preko 13 milijuna putnika. Granična policija je za 9.136 stranih državljana ustvrdila kako ne ispunjavaju uvjete za ulazak i boravak u Republici Hrvatskoj, što je za 2,1% manje nego u 2015. godini, a razlozi odbijanja su neodgovarajuća dokumentacija kojom bi se opravdala svrha i uvjeti njihovog boravka, neposjedovanje valjane vize ili dozvole boravka ili neposjedovanje valjane putne isprave. U ukupnom broju odbijenih ulazaka najviše su zastupljeni državljani Bosne i Hercegovine, zatim državljani Albanije te državljani Srbije. Granična policija zabranila je izlazak iz Republike Hrvatske za 2.566 osoba, što je za 6% više nego u 2015. godini. Najčešći razlog je neposjedovanje valjane isprave za prelazak državne granice.
Granična policija je u suradnji s drugim državnim tijelima otkrila 360 kaznenih djela, te 8.427 prekršaja. Najčešća kažnjiva djela su slučajevi krijumčarenja droga, alkohola, duhana, oružja, ljudi, zaštićenih vrsta životinja i drugo.
Vezano za migrantsku krizu koja je započela 16. rujna 2015. i trajala do 5. ožujka 2016. granicu Republike Hrvatske prešlo je 658.068 imigranata. Najviše imigranata u nezakonitom prelasku, njih 102.307 bilo je iz Afganistana, Sirije, Iraka i Irana. Tijekom 2016. godine prekršajno je obrađeno 4.496 osoba (izvan migracijskog vala) zbog nezakonitog prelaska državne granice, što je za 19,6% više nego u 2015. godini.
Zbog opasnosti od terorističkih napada, bila je pojačana kontrola i u zračnom prometu, gdje se uobičajeno uz policijske djelatnike angažiraju i zaštitarske službe. U 9 zračnih luka ostvaren je promet od 8.172.935 putnika, što je povećanje od 32% u odnosu na 2015. godinu.
Vezano za pritužbe građana, Služba za unutarnju kontrolu MUP-a zaprimila je u 2016. godini 2.995 novih predmeta, odnosno 2,11% više nego u 2015. godini. Razriješeno je 2.812. predmeta u koja se ubrajaju i predmeti iz prethodnih godina, što iznosi pad od 0,07%. Nastavno je istaknuto da je bilo i više prigovora građana na odgovore po pritužbama, ukupno 193, dok je 2015. bilo 107 prigovora.
Vezano za disciplinsko sudovanja, tijekom 2016. godine u sva četiri odjela prvostupanjskog disciplinskog sudovanja zaprimljeno je 512 predmeta, dok je odjel drugostupanjskog disciplinskog sudovanja zaprimio 220 predmeta (165 u 2015.) koji se odnose na 215 policijskih službenika (175 u 2015.)
U raspravi je od strane članova Odbora pozdravljeno Izvješće za 2016. godinu, za koje je istaknuto da predstavlja dobar analitički pregled.
Naglašeno je i da ukupno smanjenje počinjenih kaznenih djela predstavlja pozitivan pomak. Nadalje, u raspravi su se članovi Odbora osvrnuli na određene segmente Izvješća za 2016. godinu s preporukom da se u sljedećoj godini pojedini segmenti dopune (npr. požari i tehnološke eksplozije). U tom segmentu se osim statističkih pokazatelja o broju očevida koji su provedeni u 2016. godini ( na 6.052 požara), povećanja ili smanjenje broja požara u odnosu na 2015. godinu, postotak materijalne štete, te smrtno stradale i ozlijeđene osobe, ne iznose nikakvi drugi podaci.
S obzirom na broj požara u 2017. godini i javne pogovore da su isti podmetnuti, zatraženo je od podnositelja da u izvješću za 2017. godinu raščlani i ostale pokazatelje, posebice one pokazatelje do kojih se dođe tijekom provođenja očevida.
S tim u svezi zatražena je i dostava izvješća vezno za požare, iz kojih bi se vidjelo da li je provođenjem očevida na požarištima utvrđeno da je do požara dolazilo slučajnošću, odnosno nepažnjom ili namjerom.
Predstavnik podnositelja je istaknuo da je naveden broj požara, materijalna šteta i broj stradalih, s obzirom da širi podaci idu prema Vladi RH, no da će se u sljedećem izvješću unijeti i drugi podaci do kojih će policija doći tijekom provođenja policijskih poslova i ovlasti.
Vezano za postupak evaluacije za ulazak Republike Hrvatske u schengensku zonu, zatražena je informacija, s obzirom da su u lipnju 2016. dane određene primjedbe, u kom smjeru ide ispunjavanje zadanih uvjeta.
Predstavnik podnositelja je istaknuo da je u Ministarstvu unutarnjih poslova naglasak na što boljoj pripremi za ulazak u schengensku zonu, odnosno na ispunjavanju zadanih kriterija. Zadnja evaluacija bila je krajem rujna, te je iskazan značajan napredak, a posebice postupanje prema imigrantima, te u pitanju međunarodne zaštite. Zadaća Ministarstva je da do sljedeće evaluacije Republika Hrvatska bude još korak bliže ispunjavanju postavljenih kriterija.
Jedna od sugestija odnosno prijedloga članova Odbora bio je da se zbirni statistički podaci za kažnjiva djela daju za više, a ne samo za zadnjih pet godina. Kao primjer uzeti su pokazatelji za smrtno stradale osobe u prometu, te je naglašeno da je 1979./1980. bilo 1.600 smrtno stradalih osoba u prometu, dok je 2016. godine 307 smrtno stradalih osoba. Jednako tako je i po pitanjima drugih klasičnih kaznenih djela, npr. ubojstava i drugih kaznenih djela protiv života i tijela, što je pokazatelj da smo sve stabilnije i sigurnije društvo.
Nadalje, zatražen je i odgovor na pitanje da li se u Republici Hrvatskoj evidentira koliko prekršaja je počinjeno pod utjecajem opojnih sredstava, odnosno da li se uopće provode takva testiranja.
Predstavnik podnositelja se složio sa stajalištem o sve sigurnijem i stabilnijem društvu, te prihvatio sugestiju da se za neka od najtežih kaznenih djela prikaže dulji statistički period od uobičajenih zadnjih pet godina.
Vezano za uporabu opojnih sredstava utvrđeno je da su 67 prometnih nesreća prouzročile osobe koje su bile pod utjecajem opojnih sredstava.
Od predstavnika podnositelja je zatražena i informacija vezano za smrtna stradanja stanovnika Međimurske županije od strane pripadnika romske nacionalne manjine, sukobe Roma i Hrvata u istoj županiji, te o napadima skupine skinheadsa na pripadnike romske nacionalne manjine.
Predstavnik podnositelja je istaknuo da se radi o dugogodišnjem problemu, koji se ne rješava samo represivnim putem nego i nizom preventivnih programa, npr. „Zdrav za 5“, „Živim život“, a koju ne provode samo pripadnici Ministarstva unutarnjih poslova već je u pitanju multidisciplinaran pristup. Potiče se razgovor s predstavnicima romske zajednice, u kojima se dotiču svih bitnih tema ne samo za Rome, nego i za širu zajednicu. Incidentni momenti su 3-4 dana u mjesecu kada članovi romske zajednice dobivaju mjesečnu pomoć (naknadu), kada je i veći broj prijavljenih incidenata s većim brojem osoba u alkoholiziranom stanju. U te dane PU međimurska intenzivno surađuje i dobiva ispomoć od strane PU varaždinske, PU koprivničko-križevačke i PU krapinsko-zagorske. Policija tada provodi preglede kuća i drugih stambenih objekata, te vozila u prometu radi pronalaska i oduzimanja vatrenog oružja i različitih predmeta koji mogu poslužiti u sukobima (hladno oružje, palice i drugo).
Vezano za sukobe između skinheadsa i pripadnika romske skupine, naglašeno je da PU međimurska usko surađuje s Ravnateljstvom policije na njihovom suzbijanju, s obzirom da se radi o ekstremnom nasilju i nasilju iz mržnje.
Završno je predsjednik Odbora istaknuo da pad ukupnog broja kaznenih djela ne znači da je pao kriminalitet u Republici Hrvatskoj, jer je za neka kaznena djela bitno da raste broj prijava, a ne da pada, a posebice se to odnosi na kaznena djela zlouporabe droga, koruptivna kaznena djela te kaznena djela iz domene organiziranog kriminala. Vezano za trend rasta broja ubojstava u odnosu na 2015. godinu istaknuo je da država treba pronaći adekvatan odgovor na isto.
Nadalje, predsjednik Odbora je istaknuo da je Odbor već u raspravi o Izvješću ministra unutarnjih poslova o obavljanju policijskih poslova u 2015. godini dao inicijativu za izmjenu članka 4. Zakona o policiji, na način da se obveza podnošenja izvješća izuzme iz nadležnosti ministra unutarnjih poslova, i stavi u nadležnost glavnog ravnatelja policije, s obzirom da radom policije upravlja glavni ravnatelj policije, a ne ministar unutarnjih poslova. Odbor, i u raspravi o Izvješću za 2016. godinu, ponovno upućuje istu inicijativu.
Ujedno, predsjednik Odbora je predstavnike podnositelja podsjetio da je Odbor još u ožujku 2017. godine uputio dopis prema Ministarstvu unutarnjih poslova, u kojem je predložio da Ministarstvo pristupi izmjenama i dopunama Zakona o policiji u segmentu koji se odnosi na Povjerenstvo za rad po pritužbama u sjedništu Ministarstva unutarnjih poslova i povjerenstava za rad po pritužbama u policijskim upravama, kako bi taj institut građanskog nadzora nad radom policije postao učinkovit.
S obzirom da isto još uvijek nije učinjeno, predsjednik Odbora je predložio da se obje predložene izmjene objedine u jednom zakonskom prijedlogu.
Zaključno je predsjednik Odbora istaknuo da po pitanju schengenske evaluacije Ministarstvo unutarnjih poslova preuzima prevelik teret, odnosno obveze koje se trebaju ispuniti su velikim djelom izvan nadležnosti MUP-a i obuhvaćaju više središnjih tijela državne uprave, te je isto potrebno“dignuti na višu razinu“, odnosno potreban je veći angažman Vlade RH.
Nakon provedene rasprave, jednoglasno, sa 7 glasova „ZA“, Odbor predlaže Hrvatskome saboru da prihvati
IZVJEŠĆE MINISTRA UNUTARNJIH POSLOVA O OBAVLJANJU POLICIJSKIH POSLOVA U 2016. GODINI
Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora određen je Ranko Ostojić, predsjednik Odbora, a u slučaju njegove eventualne odsutnosti ili spriječenosti, za izvjestitelja se određuje Petar Škorić, potpredsjednik Odbora.
PREDSJEDNIK ODBORA
Ranko Ostojić