Odbor za regionalni razvoj i fondove Europske unije Hrvatskoga sabora raspravio je na 32. sjednici, održanoj 23. listopada 2014. godine, Izvješće o učincima provedbe Zakona o otocima u 2013. godini koje je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavila Vlada Republike Hrvatske aktom od 9. listopada 2014. godine.
Odbor je, sukladno odredbi čl. 101. Poslovnika Hrvatskoga sabora, raspravu o navedenom Izvješću proveo u svojstvu matičnog radnog tijela.
U uvodnom izlaganju predstavnik predlagatelja, je istaknuo kako Država godišnje od 1999. godine ulaže u otoke oko 1,5 milijarde kuna. U 2013. godini taj iznos blizak onima iz prethodnih godina i iznosi 1,41 milijardu kuna. Iznio je nadalje da je u ovom Izvješću, radi boljeg pregleda podataka, uveden i određeni broj novih institucija i subjekata, koji nisu bili uključeni u izradu Izvješća za 2012. godinu, a koji podaci o ulaganjima u otoke se smatraju relevantnima i važnima za uključivanje u ovo Izvješće. U 2013. godini, Država je u razvoj otoka uložila 1.409.468.292,85 kuna proračunskih sredstava i sredstava pravnih osoba od čega su 1.048.520.114,18 kuna bespovratna sredstva, 360.948.178,67 kuna ulaganja u obliku kreditiranja. Ovim ulaganjima obuhvaćeni su svi hrvatski otoci i poluotok Pelješac.
U raspravi koja je uslijedila, ukazano je da ovo Izvješće daje kompletan pregled ulaganja sredstava po institucijama i subjektima a za konkretne aktivnosti na otocima. Stoga većina članova Odbora drži da je Izvješće učincima provedbe Zakona o otocima u 2013. godini korektno i jasnonapisano, te da su, uzimajući u obzir raspoloživa sredstva, i u ovom izvještajnom razdoblju nastavljeni započeti projekti i ulaganja u otoke kroz nepovratna sredstva, kreditna sredstva ali i kroz ulaganja u suradnji s europskim financijskim institucijama.
Međutim, u raspravi je izrečeno mišljenje da, iako je Jadrolinija kao novi subjekt obuhvaćen ovim Izvješćem, nije bilo potrebno posebno navoditi podatke koje ista mora plaćati po osnovi lučkih pristojbi lučkim upravama na otocima i županijskim lučkim upravama kao ni po osnovi članarina turističkim zajednicama na otocima, jer su to obveze koje proizlaze iz drugih propisa. U daljnoj raspravi je skrenuta pozornost da u ovom Izvješću, kao i u prošlim izvještajnim razdobljima nema pokazatelja o subvencijama koje Država daje za konkretne projekte socijane skrbi na otocima. To su pomoć i njega u kući, dnevni boravci, i pomoć za stare i nemoćne osobe. Budući se temeljem Zakona o otocima provodi mjera subvencioniranja otočnog javnog cestovnog prijevoza, u raspravi je predloženo da se kriteriji za provedbu te mjere drugačije odrede prije svega za učenike i osobe starije životne dobi. Naime, zbog depopulacije na otocima je i manji broj učenika što dovodi do manjeg iznosa subvencija za javni cestovni prijevoz, te bi kriterij za ostvarivanje subvencije trebao biti broj kilometara a ne broj učenika,odnosno drugih osoba.
Neki članovi Odbora su u daljnjoj raspravi, izražavajući nezadovoljstvo s ovim Izvješćem, upozorili da isto nije, kao dosadašnja izvješća, raspravljeno na Otočnom vijeću kao savjetodavnom tijelu ministra. Iznijeta je i primjedba da sredstva namijenjena za otoke nisu uložena na pravi način to tim više što se, od ukupnog iznosa sredstava koji se godišnje uprihodi od turizma, cca 30% ostvaruje na otocima. Upozoreno je kako je model po kojem se raspodjeljuju sredstva za otoke, zastario, odnosno da je nužna hitna revizija Zakona o otocima, koju je već prije bilo najavilo resorno Ministarstvo, ali i Zakona o pomorskom dobru. Izrečeno je i mišljenje kako postoji mogućnost diskriminacije i ograničavanja putovanja po povlaštenoj cijeni putnih karata za otočane, primjenom Pravilnika o uvjetima i načinu ostvarivanja prava na povlašteni prijevoz na linijama u javnom pomorskom prijevozu. Istaknuto je također kako je, i u ovom izvještajnom razdoblju, upitan status Projekta razvoja infrastrukture na otocima i priobalju EIB III zbog nedostatka sredstava domaće komponente.
Iako su otoci nacionalno bogatstvo i zahtijevaju poseban tretman, članovi Odbora su ocijenili da bi bilo dobro da, u cilju ravnomjernog razvoja Republike Hrvatske, postoji zakonska obveza, ali po jasno utvrđenim kriterijima, za podnošenje izvješća Hrvatskome saboru i za neka druga područja kojima je potrebna pomoć, kao što je to u slučaju navedenog.
Na temelju provedene rasprave Odbor za regionalni razvoj i fondove Europske unije Hrvatskoga sabora je većinom glasova ( 7 glasova “za” i 2 glasa “protiv”) odlučio predložiti Hrvatskome saboru da donese sljedeći
Zaključak
Prihvaća se Izvješće o učincima provedbe Zakona o otocima u 2013. godini
Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora Odbor je odredio zastupnika prof. dr.sc. Rajka Ostojića, predsjednika Odbora.
PREDSJEDNIK ODBORA
prof.dr.sc. Rajko Ostojić