Odbor za ravnopravnost spolova Hrvatskog sabora na 29. sjednici održanoj 16. veljače 2023. godine, raspravljao je o Izvješću o radu pravobraniteljice za ravnopravnost spolova za 2021. godinu koje je predsjedniku Hrvatskog sabora dostavila pravobraniteljica za ravnopravnost spolova aktom od 31. ožujka 2022. godine.
Odbor je navedeni Prijedlog raspravio, sukladno članku 112. Poslovnika Hrvatskog sabora, kao matično radno tijelo. Odbor je raspolagao i Mišljenjem Vlade Republike Hrvatske, Klasa: 022-03/22-12/35; Urbroj: 50301-04/12-22-10 od 15. lipnja 2022. godine.
Uvodno je pravobraniteljica za ravnopravnost spolova predstavila Izvješće.
Izvješće o radu institucije pravobraniteljice za ravnopravnost spolova za 2021. godinu, po svom sadržaju, podacima i po svemu onome što je promijenjeno u odnosu na situaciju od 2021. godine je pomalo zastarjelo i deplasirano, iako postoje određeni trendovi koje se iz godine u godinu naglašava. Godina 2021., slično kao i 2020., bila je obilježena potresnim situacijama, zgrada u kojoj je smješten Ured u samom je centru grada i prilično je devastirana. 2021. godina i rad na izvješću i svim aktivnostima koje je pravobraniteljica imala bilo je iznimno izazovno zbog posljedica potresa, ali i zbog epidemioloških mjera, pogotovo vezano za primanje stranaka u malom prostoru Ureda. Vrlo je proaktivan bio rad same institucije u praćenju Zakona o ravnopravnosti spolova, ali i drugih zakona i politika koje se odnose na ustavno načelo ravnopravnosti spolova. U 2021. godini, u okviru područja koje institucija prati, može se reći da je u javnom prostoru vezano za tematiku ravnopravnosti spolova dominirala problematika spolnog uznemiravanja, femicida, menstrualnog siromaštva, političke participacije na lokalnoj razini. U 2021. godini Ured pravobraniteljice suočio se s iznimno velikim skokom pritužbi koje su se odnosile na seksualno uznemiravanje, što je bilo potaknuto građanskim inicijativama Nisam tražila i Me too. Mnoge su žrtve po prvi puta tada dobile priliku javno govoriti o svojim iskustvima zahvaljujući javnoj platformi za iznošenje svjedočenja vezano za spolno uznemiravanje i diskriminaciju. Ured pravobraniteljice imao je iznimno proaktivnu suradnju s visokim učilištima te podršku resornog Ministarstva znanosti i obrazovanja. Paralelno sa zahtjevom Ureda pravobraniteljice išla je uputa svim rektorima, dekanima fakulteta, visokih učilišta, javnih i privatnih, da su obavezni dostaviti podatke u kojoj su mjeri podzakonski akti usklađeni s pozitivnim propisima (Zakona o radu i Zakona o suzbijaju diskriminacije i Zakona o ravnopravnosti spolova) vezano za tematiku seksualnog uznemiravanja odnosno zaštite dostojanstva u tim institucijama. U 2019. godini Ured pravobraniteljice preporučio je Ministarstvu financija i Vladi smanjivanje poreza na dodanu vrijednost na ženske menstrualne potrepštine i to u skladu s Rezolucijom EU i politikama oporezivanja u nacionalnom poreznom sustavu. U konačnici je Vlada izašla 2021. s prijedlogom za smanjenje stope PDV-a na menstrualne potrepštine koji je snižen za 13%, a u 2022. godini je i Hrvatski sabor potvrdio takav prijedlog. 2021. godine održani su lokalni izbori, vezano za što je Ured pravobraniteljice dao iznimno puno priopćenja i surađivao s političkim strankama, posebno na lokalnoj razini vezano za podnošenje kandidacijskih lista, propisivanje i pridržavanje propisanih kvota od 40% podzastupljenog spola. Ured pravobraniteljice pokrenuo je i podržao različite aktivnosti i inicijative, npr. kampanju Nije u redu u uredu gdje je nositeljica bila organizacija civilnog društva CESI, radi bolje zaštite prava i radnica i radnika, s fokusom na trudnicama i na rodiljama i pritiscima koje doživljavaju na tržištu rada s obzirom na trudnoću i majčinstvo.
Tijekom 2021. radilo se na ukupno 2.327 predmeta: 2.227 otvorenih u 2021., a 100 predmeta prenesenih iz ranijih godina. Navedenih 2.327 predmeta odnosi se na: 710 predmeta zaprimljenih po pritužbama građana/ki radi zaštite od diskriminacije, od kojih je 610 novih predmeta iz 2021. (povećanje od 18,4% u odnosu na 2020) i 100 iz ranijih razdoblja, u koje se ubrajaju i 24 inicijative za zaštitu građana/ki koje je dala Pravobraniteljica.
U raspravi koja je uslijedila navedeno je da je potrebna izmjena sudske praske vezano za kazneno djelo spolno uznemiravanje. Većina sudionica rasprave složila se da je nezahvalno govoriti o Izvješće o radu iz 2021. godine s tolike vremenske distance. Postoje problemi koji se iz godine u godinu ponavljaju a to su: spolno uznemiravanje, menstrualno siromaštvo, femicid, neravnopravnost spolova na tržištu rada. Pohvaljen je rad pravobraniteljice jer je, usprkos pandemijskoj godini, izlazila iz Ureda i odlazila na teren. Izneseno je stajalište da nedostaju područni uredi koji bi bili dostupniji građanima i građankama. Istaknut je podatak da je manje od 30% žena poljoprivrednica evidentirano, polovina tih žena je starija od 65 godine, manje od 9 posto mlađe od 39 godina. Pohvaljeno je sudjelovanje pravobraniteljice u javnom savjetovanju o Nacrtu prijedloga Strategije poljoprivrednog razvoja do 2023. godine, budući da su uvažene njezine sugestije. Godina 2021. bila je izborna godina koja je pokazala da u političkoj participaciji žena na lokalnoj razini Hrvatska nije mnogo napredovala. Zatraženo je od pravobraniteljice da pruži savjet koji su to napori koje bi političke stranke mogle učiniti da bi se povećala politička participacija žena.
U raspravi je bilo riječi o novitetima koje bi trebala donijeti nova Nacionalna strategija zaštite od nasilja u obitelji – namjeri ugrađivanja odredbe prema kojoj će se obiteljski nasilnici pozorno pratiti od prve prijave, uvođenje predstavnika državnog odvjetništva u županijske timove za sprječavanje i borbu protiv obiteljskog nasilja, stavljanje predmeta obiteljskog nasilja u nadležnost specijaliziranih obiteljskih sudova, a u proces izrade Strategije je uključen i Ured pravobraniteljice.
Vanjska članica Odbora smatra da je potrebno provoditi psihosocijalni tretman i sa žrtvama i s počiniteljima obiteljskog nasilja. Nadalje, upozorava na podatak (Foruma žena SDP-a) o nižoj plaći žena za rad jednake vrijednosti koji na godišnjoj razini iznosi čak tisuću eura. Žene rade dvostruki posao - osim plaćenog posla, one brinu o kućanstvu, djeci i starijim članovima obitelji. Manja plaća reflektira se na mirovine, pa žene imaju manje mirovine u odnosu na muškarce. S tim u vezi pohvaljen je rad pravobraniteljice na Smjernicama nacionalnog zakonodavnog okvira za jednake plaće i mirovine u Republici Hrvatskoj.
Zainteresirani zastupnik govorio je o obveznim kvotama od 40% podzastupljenog spola kod predlaganja kandidacijskih lista u kontekstu malih stranaka. Naime, on smatra da se ne može žene prisiliti da budu na kandidacijskoj listi, a da postoje politike i ljudi koji predstavljaju dijelove društva u Hrvatskom saboru te da se očito muškarci više poistovjećuju s njihovim politikama. Također smatra da bi se osobe na kandidacijskoj listi trebale nalaziti zbog svog truda, zalaganja i uspjeha, a ne zbog kvote.
Vanjska članica, koja je već u četvrtom mandatu predsjednica županijskog povjerenstva za ravnopravnost spolova, ističe izrazito dobru suradnju s pravobraniteljicom, kao i s policijom, ali ne i s pravosuđem. Kako bi se podzastupljeni spol (žene) više uključilo u politiku, Povjerenstvo provodi kampanju Politika treba žene, posebno za lokalne izbore. Smatra da nije istina da žene nisu zainteresirane za politiku već je problem što žene dolaze na kandidacijskoj listi na mjesta koja ne vode u predstavničko tijelo. Žene nakon nekog vremena odustanu od želje da sudjeluju u političkom životu. U svom radu Povjerenstvo se bavi problematikom nasilja, promovira žene u ruralnim krajevima, već 12 godina organizira Festival žena u ruralnom području.
Predsjednica Odbora govorila je o trendovima prikazanim u Izvješću – padu broja muškaraca koji koriste različite forme rodiljnog dopusta i padu broja žena koje koriste pauzu za dojenje, te zatražila objašnjenje zašto se to događa te na koji način se to može promijeniti. Nadalje, predsjednicu je zanimalo, budući da je navedeno da pravobraniteljica dobiva brojne pritužbe o diskriminaciji na temelju rodnog identiteta, na koji način formalno-pravno taj dio ulazi u opseg djelovanja pravobraniteljice za ravnopravnost spolova, budući da Zakon o ravnopravnosti spolova izričito govori da se djelokrug rada pravobraniteljice za ravnopravnost spolova odnosi na pritužbe vezane za diskriminaciju na temelju spola i spolne orijentacije, te ne ulazi li taj dio u opseg djelovanja pučke pravobraniteljice. Zatim je postavila pitanje o kritičkom osvrtu i preporukama pravobraniteljice na ukidanje mjera za majke odgajateljice u Zagrebu, a koje preporuke je Grad Zagreb samo djelomično prihvatio. Predsjednica smatra da u nekim segmentima Izvješća postoji tendenciozno interpretiranje statistike, izriče zamjerku što se u Izvješću govori o samo o ženama ovisnicama, iako se u statistici vidi porast broja muških ovisnika u odnosu na ženske. Naime, i ranije je postojao veliki jaz (5:1 muškaraca ovisnika u odnosu na žene), koji je sada čak 6:1, te postavlja pitanje zbog čega se pravobraniteljica ne bavi problemom porasta broja muškaraca ovisnika. Predsjednica Odbora postavila je pitanje pravobraniteljici smatra li da bi Zakon o ravnopravnosti spolova trebalo dopuniti da bi dobro interpretirao opseg djelovanja pravobraniteljice za ravnopravnost spolova, u smislu da pokriva i zaštitu od diskriminacije na temelju rodnog identiteta.
U odgovoru na postavljena pitanja u raspravi pravobraniteljica je navela da su njezine sugestije vezane za rodnu dimenziju Nacionalnog plana oporavka i otpornosti 2021.-2026. djelomično prihvaćene. Međutim, prvi puta u 18 godina Ured pravobraniteljice nije bio uključen u izradu nacionalnog plana (nekadašnje nacionalne politike) za ravnopravnost spolova. Vezano za političku participaciju, pravobraniteljica se godinama zalaže za tzv. zip sustav na kandidacijskim listama. Pravobraniteljica prije svakih izbora upućuje svim strankama preporuke kako da ekipiraju svoje članove/ice i vode računa o uravnoteženoj zastupljenosti, političke stranke se javljaju da nemaju žena koje bi bile zainteresirane. Nadalje s angažiranjem za uključivanje žena u politiku ne započinje se kod stvaranja kandidacijskih lista već čim se shvati da nema dovoljno žena na lokalnoj razini. Potrebno je tražiti žene koje se žele baviti politikom, nešto promijeniti na lokalnoj razini, koje imaju ambiciju za mijenjanje života općine ili grada, koje su zainteresirane, a takvih žena zasigurno ima. Mora se voditi računa o stručnosti i transparentnosti, ako postoje dva kandidata – treba dati prednost ženskoj kandidatkinji. Pravobraniteljica se zalaže za odbacivanje kandidacijskih lista koje ne poštuju kvotu od 40% podzastupljenog spola. Nadalje, ako neka politička stranka nema žena to govori o samoj politici te stranke, odnosno vjerojatno nemaju žene zbog politike koju ta stranka provodi. Treba osnaživati žene i davati im prostora u političkim strankama. Pravobraniteljica navodi da žene koje su uključene u politiku na županijskoj razini često govore da su žrtve difamacije, lažnih afera, da im se narušava osobno dostojanstvo i integritet, vrši pritisak na živote članova njihove obitelji i posebice djecu, proziva ih se za lažne afere te, iako su bile uspješne na lokalnoj razini, žene se nakon 1-2 mandata zahvaljuju te ne žele dalje nastaviti bavljenje politikom. Nadalje, u medijskim istupima i u predstavljanju političkih programa, političke stranke šalju muške članove, koji promoviraju prioritete kojima će se baviti. Stoga je potrebno s političkim strankama mnogo raditi. U suradnji s ministricom poljoprivrede pravobraniteljica se zalagala za uvođenje u Strategiju poljoprivrednog razvoja određenih mjera vezanih za poboljšanje položaja žena u poljoprivredi, korištenje sredstava iz Europske unije i europskih strukturalnih fondova. O mjeri za majke odgajateljice više je puta posljednjih godina pisala, ističući da se radi o socijalnoj mjeri, koja samo privremeno pomaže građankama Grada Zagreba jer se radi o ženama koje će, koristeći to svoje pravo, doći u situaciju da su napustile radno mjesto, izašle s tržišta rada, te ako jednog dana dođe do političke promjene bit će ostavljene na milost tržišta rada, mnoge od njih s 45+ godina kada će ući u dugotrajnu nezaposlenost. Kad je došlo do ukidanja navedene mjere, pravobraniteljica je to kritizirala zbog prekratkog roka u kojem se osobama ukidanu naknade. Dijelom je preporukama udovoljeno, a ostalo je otvoreno pitanje zašto nisu osigurani programi čuvanja, brige i skrbi o djeci predškolske dobi, dok korisnica traži posao, jer su sustavi prekapacitirani, te ih nije moguće u kratko vrijeme proširiti. Što se tiče rodnog identiteta, pitanje rada diskriminacijskih osnova specijaliziranih pravobraniteljica uređeno je Zakonom o suzbijanju diskriminacije. Sve posebne pravobraniteljice i pravobraniteljski uredi bave se pitanjima iz tog spektra diskriminacijskih osnova. Što se tiče diskriminacijske osnove rodnog identiteta, pravobraniteljica postupa na temelju Zakona o suzbijanju diskriminacije koji daje ovlasti svakoj posebnoj pravobraniteljici, Zakona o ravnopravnosti spolova koji se poziva na međunarodne ugovore te ustavnog načela ravnopravnosti spolova. S navedena dva antidiskriminacijska zakona je zadovoljna. Također, pravobraniteljica je prepoznata i od državnih dionika, organizacija civilnog društva i međunarodnih organizacija. Roditeljski dopusti očeva su u padu, kao posljedica pandemije i potresa, kada su mnogi zaposlenici upućeni na rad od kuće, briga o obitelji (briga o starijim članovima obitelji i djeci) prepuštena je majkama. Pravobraniteljica je provela razne analize, tražila od poslodavaca da budu senzibilizirani i omoguće ženama ostvarivanje zakonskog prava na dojenje, da osiguraju posebne prostorije za majke za dojenje, kao i posebnu opremu (npr. hladnjaci za izdojeno mlijeko). Vezano za žene ovisnice, one su višestruko diskriminirane zato što su ovisnice i zato što su žene, postoje rodna očekivanja, one su više stigmatizirane.
Predsjednica Odbora zatražila je od pravobraniteljice detaljnije objašnjenje odredbi Zakona o ravnopravnosti spolova i nije bila zadovoljna objašnjenjem jer je smatrala da joj pravobraniteljica nije precizno odgovorila na pitanja koja se tiču konkretnih zakonskih odredbi.
Članice Odbora većinom su glasova (10 „ZA“ i 1 glas „PROTIV“) odlučile predložiti Hrvatskom saboru donošenje sljedećeg zaključka:
Prihvaća se Izvješće o radu pravobraniteljice za
ravnopravnost spolova za 2021. godinu
Za izvjestitelje na sjednici Hrvatskog sabora, Odbor je odredio Mariju Selak Raspudić, predsjednicu Odbora, a u slučaju njezine spriječenosti Branku Juričev Martinčev, potpredsjednicu Odbora.
PREDSJEDNICA ODBORA:
Iz. prof. dr. sc. Marija Selak Raspudić