Odbor za ravnopravnost spolova Hrvatskog sabora na 21. sjednici održanoj 7. veljače 2018. godine, raspravljao je o Izvješću ministra unutarnjih poslova o obavljanju policijskih poslova za 2016. godinu koje je predsjedniku Hrvatskog sabora dostavio ministar unutarnjih poslova, aktom od 25. travnja 2017. godine.
Odbor je navedeni Prijedlog raspravio, sukladno članku 179. Poslovnika Hrvatskog sabora, kao zainteresirano radno tijelo.
U uvodnom obrazloženju predstavnik predlagatelja ukratko je upoznao članove i članice Odbora sa sadržajem Izvješća. U 2016. godini zbog prekršaja počinjenog nasiljem u obitelji prekršajno je prijavljeno 11.948 osoba, odnosno za 13,3% manje nego u istom razdoblju prošle godine. Od toga, 9.217 osoba bilo je muškog i 2.731 osoba ženskog spola. Predloženo je izricanje 7.881 zaštitne mjere propisane odredbama Zakona o zaštiti od nasilja u obitelji, što je 13,7% manje u odnosu na 2015. godinu. Policija je provela 1.198 zaštitnih mjera, koje su joj sukladno Zakonu o zaštiti od nasilja u obitelji stavljene u djelokrug rada (641 zaštitna mjera zabrane približavanja žrtvi nasilja u obitelji, 312 zaštitnih mjera zabrane uznemiravanja ili uhođenja osobe izložene nasilju te 245 zaštitnih mjera udaljenja iz stana, kuće ili nekog drugog stambenog prostora).
Raščlambom podataka koji se odnose isključivo na prekršaj nasilničkog ponašanja u obitelji, policija je u 2016. godini uhitila 7.561 počinitelja (6.364 osoba muškog spola te 1.197 osoba ženskog spola), što je manje za 13,8% u odnosu na prethodnu godinu. Sukladno čl.137. Prekršajnog zakona zadržano je 1.146 počinitelja prekršaja obiteljskog nasilja (1.026 muškaraca te 120 žena), što je manje za 19,2% u odnosu na 2015. godinu. Prekršajnom sucu privedene su 6.784 osobe, što je manje za 14,4% u odnosu na 2015. godinu. Počinjenim prekršajima nasilja u obitelji zbog kojeg je počinitelj prekršajno prijavljen oštećene su 13.362 osobe. Prema spolu oštećenih - 8.538 osoba bile su žene te 4.824 muškarca. Promatramo li odnos počinitelj – žrtva, počinitelji nasilja u obitelji najčešće su bili supružnici. Kao poseban fenomenološki problem ističe se nasilje nad roditeljima - u 161 slučaju maloljetno dijete nasilnički se ponašalo prema jednom od roditelja. Nasilje je bilo takvih razmjera da su roditelji zatražili policijsku intervenciju. U odnosu na nasilničko ponašanje punoljetne djece prema roditelju tijekom 2016. godine zabilježeno je 2.006 slučajeva. Poseban problem je nasilje nad starijom populacijom, osobito nasilje nad starijim roditeljima koji su zbog socijalnih, emocionalnih i kulturoloških razloga neskloni prijaviti nasilničko ponašanje svoje punoljetne djece. Tijekom 2016. godine zabilježeno je 1.260 žrtava prekršaja nasilja u obitelji starijih od 65 godina. Od 43 ubojstva i teških ubojstava u 2016. godini na području Republike Hrvatske, na štetu bliskih osoba počinjeno je 19 kaznenih djela odnosno 44,2%. S obzirom na spol - 15 oštećenih osoba bilo je ženskog spola, a četiri muškog spola. Oštećene su najčešće bile supruge i to u sedam slučajeva, dok su u šest slučaja sinovi oštetili majke. Zabilježeno je 26 kaznenih djela ubojstva i teških ubojstava u pokušaju, što u ukupnom broju ubojstava čini udio od 28% (osam oštećenih osoba bilo je ženskog spola, a 18 muškoga spola). Promatramo li odnos oštećeni - počinitelj, u dva su slučaja oštećene dvije supruge i izvanbračne supruge, dok su u tri slučaja oštećeni bili supruzi i u tri slučaja izvanbračni supruzi. Što se tiče kaznenog djela iz čl. 179a - Nasilje u obitelji, u 2016. godini prijavljeno je 330 kaznenih djela, no podaci su neusporedivi s prethodnom godinom jer je ovaj članak na snazi od 30.5.2015. godine.
Tijekom 2016. godine zabilježeno je 28 kaznenih djela za koja je kriminalističkim istraživanjem utvrđeno da su motivirana mržnjom sukladno čl. 87. st. 21. Kaznenog zakona – zločin iz mržnje. Međutim, naknadnom kvalifikacijom za dodatnih se sedam kaznenih djela Javno poticanje na nasilje i mržnju, opisanih u čl. 325. KZ-a, ustvrdilo kako su motivirana mržnjom pa je ukupan broj evidentiranih zločina iz mržnje u 2016. godini 35 kaznenih djela.
Tijekom 2015. godine evidentirano je 25 zločina iz mržnje pa se u 2016. godini u odnosu na 2015. godinu povećao broj kaznenih djela motiviranih mržnjom za 40,0%. Navedeno povećanje posljedica je preventivnih aktivnosti usmjerenih na jačanje svijesti građana o štetnosti zločina iz mržnje i nužnosti prijavljivanja takvih kaznenih djela. Vezano za razriješenost kaznenih djela motiviranih mržnjom od 35 (25 u 2015.) prijavljenih kaznenih djela uspješno su razriješena 33 (23 u 2015.) ili 94,3% (92% u 2015.).
Rasprava je provedena objedinjeno s raspravom o Izvješću ministra unutarnjih poslova o obavljanju policijskih poslova za 2015. godinu.
Nakon rasprave članovi/ce Odbora odlučili su predložiti Hrvatskom saboru da donese sljedeći
ZAKLJUČAK
Prima se na znanje Izvješće ministra unutarnjih poslova o obavljanju policijskih poslova u 2016. godini
Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskog sabora, Odbor je odredio Ivana Vilibora Sinčića, predsjednika Odbora i Irenu Petrijevčanin Vuksanović, potpredsjednicu Odbora.
PREDSJEDNIK ODBORA
Ivan Vilibor Sinčić