Odbor za ravnopravnost spolova Hrvatskoga sabora na 4. sjednici održanoj 16. listopada 2024. godine, raspravljao je o Izvješću o radu policije u 2023. godini koje je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavila Vlada Republike Hrvatske aktom od 11. srpnja 2024. godine.
Odbor je navedeno Izvješće raspravio, sukladno članku 179. Poslovnika Hrvatskoga sabora, u svojstvu zainteresiranoga radnog tijela.
Uvodno je državna tajnica Ministarstva unutarnjih poslova predstavila Izvješće. Na početku je naglasila da je opće stanje sigurnosti u Republici Hrvatskoj vrlo visoko ocijenjeno, a Republika Hrvatska pripada najsigurnijim zemljama svijeta te je proglašena najsigurnijom zemljom za noćne šetnje. Tijekom 2023. godine nastavio se trend rasta nezakonitih migracija te je rekordan broj postupanja zbog nezakonitih prelaska državnih granica više od 69 tisuća postupanja porast 37,7% u odnosu na 2022. godinu. Nadalje, nastavljen je proaktivan rad svih rodova policije i vrlo visok koeficijent razriješenosti kaznenih djela (već 4. godinu zaredom iznad 70%). S druge strane, nastavljen višegodišnji trend pada broja KD ubojstava (23 ubojstva u 2023. godini), a sva su razriješena. MUP je tijekom 2023. godine nastavio niz projekata npr. unaprjeđenje položaja žrtava u predkaznenom i kaznenom postupku koji se provodi u suradnji s udrugama civilnog društva za podršku žrtvama i Ministarstvom pravosuđa. Ukazala je na smanjenje broja prekršaja protiv javnog reda i mira tijekom 2023. godine (što je najmanje u zadnjih 10 godina). Naime, zbog povećanja novčanih kazni za prekršaje izmjenama Zakona o prekršajima protiv javnog reda i mira postignut je odvraćajući efekt. Iznimna aktivnost vidljiva je u radu policijskih službenika za mladež kroz pojačano prijavljivanje i procesuiranje kriminaliteta počinjenog na štetu djece, članova obitelji i bliskih osoba (2023. godine bilo je 18% više kaznenih djela u odnosu na 2022. godinu iz sfere kaznenopravne zaštite mladeži i obitelji). Cjeloživotno obrazovanje policijskih službenica i službenika održava se kroz edukacije koje uključuju ustavne-pravne vrednote, područje ljudska prava, antidiskriminacijsko područje, ravnopravnost spolova, upoznavanje s radom organizacija civilnog društva, specifična prava LGBT, prava nacionalnih manjina, prava osoba s invaliditetom. 2023. godine održano je više od 260 različitih programa, a više od 7 tisuća polaznika završilo je te programe. Edukacije su održane u suradnji s organizacijama civilnog društva, pravobraniteljskim institucijama i akademskom zajednicom, a povratna informacija je da su edukacije korisne.
Državna tajnica zaključila je da je tijekom 2023. godine hrvatska policija svoje zadaće odrađivala profesionalno, unaprijeđena je operativnost i obrazovanje na svim linijama rada, a nada se da će porasti interes mladih prema policijskom zanimanju koje nije samo zanimanje nego poziv.
U raspravi je navedeno da je policija važna karika lanca zaštite žena od nasilja i to ona na koju građani imaju najmanje pritužbi. Pohvaljeno je ulaganje velikog napora policije u sprječavanju i smanjenju govora mržnje. Također je pohvaljeno što MUP ima poseban Protokol za postupanje u slučaju nasilja nad ženama. Postavljeno je pitanje o dugoročnim planovima i mogućnostima zapošljavanja policijskih djelatnika. Govorilo se o školovanju policijskih službenica i staklenom stropu kod njihovog napredovanja. S druge strane, istaknuto je da treba promijeniti još uvijek postojeću percepciju da se radi o muškoj profesiji. Postavljeno je pitanje vezano za dvostruko terećenje u policijskom postupanju kod nasilja u obitelji odnosno – nerazlikovanje primarnog počinitelja i žrtve. Nadalje, naglašeno je da u nekim slučajevima policija nije prepoznala karakteristične okidače za femicid kao što su odluka žene da napusti nasilnika, uhođenje i nametljivo ponašanje, ranije evidentirano nasilje, ranija osuđivanost, prijetnja ubojstvom, prijetnja samoubojstvom, alkoholizam, posjedovanje oružja, psihički problemi i dr.
Državna tajnica je u odgovoru na postavljena pitanja navela da je u Republici Hrvatskoj od 20.333 policijskih službenika – 4.441 policijska službenica (21,84%). Prosječna dob policijskih službenica je nešto niža od prosječne dobi policijskih službenika (38,15 u odnosu na 41,9 godina), a veći postotak službenica ima VSS (29,61%) u odnosu na policijske službenike (19,75%). Navela je pozitivne pomake posljednjih godina, tako je u sklopu interventne policije trenutačno 67 žena, žene su i vodiči pasa, žene su i ronioci, žene sudjeluju i u radu ekipe za posebne policijske zadaće. Istaknula je da s pravobraniteljicom za ravnopravnost spolova, a vezano za slučajeve nasilja u obitelji i femicid, MUP ima izuzetno dobru suradnju. Također je izdvojila podatak da je u desetogodišnjem razdoblju od 324 ubojstva ubijeno 146 žena, od čega su 72 žene ubili njihovi intimni partneri. Vezano za zapošljavanje policijskih službenika, budući da se radi o zahtjevnom poslu, radu u smjenama i noću, primjećuje se da je osjetno smanjen interes mladih generacija za srednjoškolsko obrazovanje policijskih službenika. Pomoćnica načelnika Uprave kriminalističke policije iznijela je podatak da se kod slučajeva dvostrukog terećenja, koji su ranije bili zastupljeniji, sada radi samo o izuzecima.
Nakon provedene rasprave Odbor je jednoglasno (sa 9 glasova „ZA“) odlučio predložiti Hrvatskome saboru donošenje sljedećeg zaključka:
Prihvaća se Izvješće o radu policije u 2023. godini
Za izvjestiteljicu na sjednici Hrvatskoga sabora, Odbor je odredio Mariju Lugarić, predsjednicu Odbora, a u slučaju njezine spriječenosti Dubravku Lipovac-Pehar, potpredsjednicu Odbora.
PREDSJEDNICA ODBORA
Marija Lugarić, mag. prim. educ.