Odbor za ravnopravnost spolova Hrvatskog sabora na 12. sjednici održanoj 14. lipnja 2017. godine, raspravljao je o Konačnom prijedlogu zakona o izmjenama i dopunama Zakona o ravnopravnosti spolova, drugo čitanje, P.Z.E. br. 68 koji je predsjedniku Hrvatskog sabora dostavila Vlada Republike Hrvatske aktom od 11. svibnja 2017. godine.
Odbor je navedeni Prijedlog raspravio, sukladno članku 112. Poslovnika Hrvatskog sabora, kao matično radno tijelo.
Ovim zakonskim prijedlogom usklađuje se zakonodavstvo Republike Hrvatske sa zakonodavstvom Europske unije.
Članak 24. Direktive 2006/54/EZ navodi da države članice u svoje nacionalne pravne sustave ugrađuju potrebne mjere kako bi zaštitile zaposlenike i njihove predstavnike predviđene nacionalnim zakonima i/ili praksom od otpuštanja i drugih štetnih postupaka poslodavca, kao odgovor na internu pritužbu ili sudski postupak koji je pokrenut kako bi se nametnulo poštovanje načela jednakog postupanja.
U hrvatskom zakonodavstvu postoje dva različita standarda zaštite od viktimizacije. Zakon o ravnopravnosti spolova, koji je lex specialis, predviđa niži stupanj zaštite od viktimizacije u odnosu na Zakon o suzbijanju diskriminacije koji je lex generalis.
Predloženim zakonom uređuje se pitanje sveobuhvatne zaštite od viktimizacije u cilju potpunog usklađivanja članka 2. Zakona o ravnopravnosti spolova s odredbom članka 24. Direktive 2006/54/EZ. Članak 2. Zakona o ravnopravnosti spolova potrebno je uskladiti s odredbom članka 7. Zakona o suzbijanju diskriminacije, na način da se dodatno proširuje krug osoba koje ulaze u okrilje zaštite jamstva zabrane diskriminacije, a u svrhu jačanja pravne zaštite žrtava, što je bio i cilj preporuke Europske komisije. Predloženim zakonom pridonijet će se zaštiti svih onih koji su prijavili diskriminaciju, nazočili diskriminaciji ili odbili nalog za diskriminatornim postupanjem, odnosno koji su na bilo koji način svjedočili u postupku zaštite od diskriminacije ili na drugi način sudjelovali u bilo kojem postupku vođenom povodom diskriminacije na osnovu spola, što će omogućiti svim građanima da na odgovarajući način zaštite svoje pravo na jednake mogućnosti. Isto tako, predloženim normativnim rješenjem pridonijet će se zaštiti od stavljanja u nepovoljniji položaj svih onih koji su u dobroj vjeri upozorili javnost na slučaj diskriminacije.
Predloženim zakonom predlaže se iza članka 1. Zakona o ravnopravnosti spolova dodati članak 1.a kojim se navode svi akti Europske unije s kojima su usklađene odredbe Zakona o ravnopravnosti spolova, te se ispravlja nomotehnička pogreška u članku 6. stavku 1. Zakona o ravnopravnosti spolova, kako bi se izbjeglo nepotrebno ponavljanje teksta istog sadržaja.
U odnosu na rješenja iz Prijedloga zakona i rješenja koja se predlažu ne postoje bitne razlike. U konačnom prijedlogu zakona, nisu prihvaćene primjedbe koje se odnose na pitanja koja nisu bila obuhvaćena Prijedlogom zakona.
U raspravi koja je uslijedila predsjednik i članice Odbora suglasili su se kako je potrebna temeljita promjena Zakona o ravnopravnosti spolova. Iznesen je stav kako je potrebno paralelno s izmjenama Zakona o ravnopravnosti spolova izmijeniti i druge zakone, primjerice Zakon izborima zastupnika u Hrvatski sabor i Zakon o financiranju političkih stranaka u svrhu povećanja udjela podzastupljenog spola u politici. Naglašeno je kako su nedavno održani lokalni izbori pokazali da obveza 40% udjela podzastupljenog spola na kandidacijskim listama ne jamči automatski veću zastupljenost žena, budući da se žene većinom nalaze pri dnu lista. Istaknuto je kako pojedine političke stranke radije plaćaju novčane kazne zbog nepridržavanja odredbe o 40% udjelu podzastupljenog spola nego da kandidiraju žene.
Predsjednik Odbora iznio je nekoliko statističkih podataka s nedavno održanih lokalnih izbora. Udio žena među ukupnim brojem kandidata bio je 41,67%, što predstavlja značajno poboljšanje u odnosu na prethodne lokalne izbore 2013. godine kada je iznosio 28,24%. Na razini cijele Republike Hrvatske, na svim listama za sve razine lokalne, područne (regionalne) vlasti kojih je ukupno 2.666, njih 374, odnosno 14% ne ispunjava kvotu, odnosno zastupljenost jednog spola je niža od Zakonom određenih 40%. Od ukupno 576 mjesta župana, gradonačelnika i načelnika općina samo njih 48 osvojile su žene. Iako je udio žena u izvršnim funkcijama na lokalnoj i regionalnoj razini i nakon ovih izbora jako mali – osam posto, gradonačelnica i načelnica ipak je sve više nakon svakih novih izbora.
Spomenuta je i preporuka Europskog parlamenta i Vijeće Europe o uvođenju tzv. modela par – nepar odnosno zip-sustava, prema kojem je svaka druga osoba na kandidacijskoj listi suprotnog spola.
Nakon provedene rasprave članovi i članice Odbora je većinom glasova (7 glasova „za“, 0 „protiv te 1 „suzdržan“ glas) su odlučili predložiti Hrvatskom saboru donošenje
Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o ravnopravnosti spolova
P.Z.E. br. 68
Za izvjestitelje na sjednici Hrvatskog sabora, Odbor je odredio Ivana Vilibora Sinčića, predsjednika Odbora te Irenu Petrijevčanin Vuksanović, potpredsjednicu Odbora.
Predsjednik Odbora
Ivan Vilibor Sinčić