Odbor za ratne veterane Hrvatskoga sabora na svojoj 26. sjednici održanoj 24.  travnja 2015. godine razmotrio je Konačni prijedlog zakona o pravima žrtava seksualnog nasilja u Domovinskom ratu, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavila Vlada Republike Hrvatske, aktom od 02. travnja 2015. godine.

Odbor je raspravu proveo u svojstvu matičnog radnog tijela sukladno odredbi članka 91. Poslovnika Hrvatskoga sabora.

Predstavnik predlagatelja uvodno je iznio da je intencija ovog Zakona približavanje i usklađivanje Republike Hrvatske s međunarodnom praksom u obvezi sprječavanja seksualnog nasilja počinjenog u ratu. Njime se žrtvama seksualnog nasilja omogućava rehabilitacija i satisfakcija kroz priznanje njihove patnje u Domovinskom ratu. Žrtvama se osigurava psihosocijalna pomoć, pravna pomoć u ostvarivanju prava, zdravstvena pomoć, omogućava smještaj u ustanove za pružanje podrške i usluga braniteljima i stradalnicima te drugim osobama, osigurava im se novčana reparacija i naknada troškova prijevoza prilikom ostvarivanja prava iz Zakona. Zakon će omogućiti ustrojavanje jedinstvene evidencije žrtava seksualnog nasilja te prikupljanje i objedinjavanje podataka o počiniteljima radi njihovog sankcioniranja. Konačnim  prijedlogom zakona upotpunjena je i proširena definicija seksualnog nasilja, isključena je mogućnost ostvarivanja prava iz ovog Zakona pripadnicima i suradnicima vojnih i paravojnih postrojbi agresora, brisan je rok za ostvarivanje prava, propisano je ostvarivanje prava iz Zakona na teret Državnog proračuna, pravo na novčane naknade ( jednokratne i mjesečne) te stoga nema potrebe za donošenjem posebnog zakona niti za osnivanjem fundacije kojom bi se osigurala sredstva za ostvarivanje prava iz Zakona. U fokus je stavljena žrtva, izbjegnuto je naglašavanje i detaljiziranje osobe počinitelja. Odredbe koje propisuju sastav i broj članova Povjerenstva za utvrđivanje seksualnog nasilja također su izmjenjene sukladno primjedbama iznesenim u raspravi o Prijedlogu zakona.

U raspravi članovi Odbora naglasili su zadovoljstvo uvažavanjem i uvrštavanjem primjedbi iznesenih u prvom čitanju Zakona osobito osiguravanjem financijskih sredstava za ostvarivanje prava iz Zakona u Državnom proračunu Republike Hrvatske te stavljanje fokusa samog Zakona na žrtvu. Primjedbe su upućene na sam naziv Zakona gdje bi se Domovinski rat trebao zamijeniti izrazom ”u agresiji na Republiku Hrvatsku”. Isto tako  trebalo bi izbaciti pojam ”redarstveni” jer on implicira pripadnike hrvatske policije, odnosno oslobodilačke operacije Oluja, Bljesak i druge. Potrebno je vremensko razdoblje propisano u članku 1. uskladiti s vremenom koje je propisano Deklaracijom o Domovinskom ratu kad se na nju već poziva. Izraženo je mišljenje da će se teško onemogućiti ostvarivanje prava pripadnicima i suradnicima agresorske vojske jer nemamo ustrojen takav registar, treba sankcionirati počinitelje, utvrditi točan broj žrtava te za to utvrditi potrebna financijska sredstva. Predloženo je da Vlada Republike Hrvatske razmotri iznesene primjedbe te ih po mogućnosti kroz svoje amandmane ugradi u tekst Konačnog prijedloga zakona.

Nakon provedene rasprave Odbor je večinim glasova (6 glasova za i 3 glasa suzdržana) odlučio predložiti Hrvatskom saboru

          d o n o š e nj e
Zakona o pravima žrtava seksualnog nasilja u Domovinskom ratu.

Za svog izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora Odbor je odredio Josipa Đakića, predsjednika Odbora.

  PREDSJEDNIK ODBORA
       Josip Đakić