Odbor za rad, mirovinski sustav i socijalno partnerstvo

Izvješće Odbora za rad, mirovinski sustav i socijalno partnerstvo o Prijedlogu zakona o izmjenama i dopunama Zakona o stambenom zbrinjavanju na potpomognutim područjima, s Konačnim prijedlogom zakona, prvo i drugo čitanje, hitni postupak, P.Z. br. 515

03.07.2023.

Odbor za rad, mirovinski sustav i socijalno partnerstvo Hrvatskoga sabora na 40. sjednici održanoj 3. srpnja 2023. godine, raspravljao je Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o stambenom zbrinjavanju na potpomognutim područjima, s Konačnim prijedlogom zakona, prvo i drugo čitanje, hitni postupak, P.Z. br. 515, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora podnijela Vlada Republike Hrvatske, aktom od 28. lipnja 2023. godine. 

Odbor je navedeni akt raspravio sukladno čl. 179. Poslovnika Hrvatskoga sabora, kao zainteresirano radno tijelo.

U uvodnom izlaganju predstavnik predlagatelja istaknuo je kako je stupanjem na snagu Zakona o izmjenama Zakona o ustrojstvu i djelokrugu tijela državne uprave Središnji državni ured za obnovu i stambeno zbrinjavanje prestao s radom, a njegove poslove i djelokrug rada je preuzelo Ministarstvo prostornoga uređenja, graditeljstva i državne imovine. Budući da je Središnji državni ured sukladno važećem Zakonu o stambenom zbrinjavanju na potpomognutim područjima nositelj mjere stambenog zbrinjavanja na potpomognutim područjima potrebno je žurno izmijeniti važeći zakon s obzirom na promjene u djelokrugu tijela državne uprave, odnosno uskladiti nadležnosti. 

Također, budući da se Zakon o stambenom zbrinjavanju na potpomognutim područjima primjenjuje na većem dijelu Sisačko-moslavačke županije (područja koja su potpomognuta ili od posebne državne skrbi), a koja županija je pogođena katastrofalnim posljedicama razornog potresa, cilj je ovog Zakona omogućiti stambeno zbrinjavanje u vidu privremenog i/ili trajnog smještaja svih stradalnika potresa koji ostvaruju uvjete u skladu sa ovim Zakonom. 

Ovim Zakonom u tu svrhu omogućava privremeno stambeno zbrinjavanje i onih stradalnika potresa koji su smješteni u kontejnerskim naseljima a koja se nalaze izvan potpomognutih područja, za vrijeme dok se ne obnove ili izgrade stambene jedinice u kojima su prebivali prije potresa. Privremeni smještaj kao i trajno stambeno zbrinjavanje će se na temelju ovoga Zakona omogućiti u stambenim jedinicama u državnom vlasništvu, koje se obnavljaju i grade sredstvima iz fondova Europske unije te sredstvima Državnog proračuna Republike Hrvatske. 

Naime, postojećim propisima, među kojima je Zakon o obnovi zgrada oštećenih potresom na području Grada Zagreba, Krapinsko-zagorske županije, Zagrebačke županije, Sisačko-moslavačke županije i Karlovačke županije/23.),čija je provedba u javnom i u interesu Republike Hrvatske, nije predviđena mogućnost stambenog zbrinjavanja u stambenim jedinicama u vlasništvu Republike Hrvatske koje se grade sredstvima iz Operativnog programa konkurentnost i kohezija.

Ovim Zakonom se ta mogućnost predviđa, a s ciljem pomoći građanima na potresom pogođenim područjima i stambenom zbrinjavanju istih.

S obzirom da se završetak prvih zgrada u vlasništvu Republike Hrvatske koje se grade sredstvima iz Operativnog programa konkurentnost i kohezija očekuje krajem kolovoza 2023. potrebno je žurno zakonom propisati navedenu mogućnost, a kako bi se čim ranije stambeno zbrinule osobe koje žive u kontejnerskim naseljima.

Pozdravljeno je prihvaćanje primjedbi Pučkog pravobranitelja kojima je izmijenjen članak 22. stavak 4. postojećeg Zakona o stambenom zbrinjavanju na potpomognutim područjima te je sada precizirano da korisnik stambenog zbrinjavanja neće izgubiti pravo ako preinačuje stambenu jedinicu, zajedničke prostorije ili uređaje ako prethodno dobije suglasnost nadležnog ministarstva. Također, s obzirom da nemali broj stradalnika potresa iz 2020. godine i dalje živi u kontejnerskim naseljima na potpomognutim područjima podržano je svako nastojanje za njihovim zbrinjavanjem u primjerenije objekte.

Nadalje, istaknuo je kako su osobe koje žive u kontejnerskim naseljima često starije životne dobi i korisnici prava iz sustava socijalne skrbi, samci i ne služe se računalom te su i sami stradalnici ukazali na nedostatak informacija o njihovoj daljnjoj sudbini i smještaju, kao i nejasnom postupku zbrinjavanja, redoslijedu i prioritetima, a što dodatno ukazuje da pravo i postupak stambenog zbrinjavanja trebaju biti jasno propisani i komunicirani.

Nakon provedene rasprave Odbor je većinom glasova (5 za i 2 suzdržana) odlučio predložiti Hrvatskome saboru da donese

Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o stambenom zbrinjavanju na potpomognutim područjima, P.Z. br. 515

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora Odbor je odredio predsjednika Odbora, Željka Pavića.


PREDSJEDNIK ODBORA
Željko Pavić