Odbor za pravosuđe Hrvatskoga sabora na 50. sjednici održanoj 13. listopada 2026. razmotrio je Prijedlog zakona o tretmanu i smještaju osoba po punom izvršenju kazne zatvora, prvo čitanje, P.Z. br. 352, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora podnijela Vlada Republike Hrvatske, aktom od 9. listopada 2026. godine.
Odbor je Prijedlog zakona u skladu s člankom 81. Poslovnika Hrvatskoga sabora raspravio u svojstvu matičnog radnog tijela.
Provedena je objedinjena rasprava o Prijedlogu zakona o dopunama Zakona o kaznenom postupku, prvo čitanje, P.Z. br. 348, o Prijedlogu zakona o izmjeni i dopunama Zakona o probaciji, prvo čitanje, P.Z. br. 351, o Prijedlogu zakona o izmjenama i dopunama Zakona o izvršavanju kazne zatvora, prvo čitanje, P.Z. br. 349, o Prijedlogu zakona o dopunama Zakona o sudovima za mladež, prvo čitanje P.Z. br. 350 i o Prijedlogu zakona o tretmanu i smještaju osoba po punom izvršenju kazne zatvora, prvo čitanje, P.Z. br. 352.
Odbor je raspolagao mišljenjem pučke pravobraniteljice, KLASA: 011-01/26-01/0028, URBROJ: 506-7 od 12. listopada 2026.
Državni tajnik Ministarstva zdravstva uvodno je istaknuo da se ovim zakonskim prijedlogom uređuje tretman i smještaj osoba koje su u potpunosti izdržale kaznu dugotrajnog zatvora te kaznu zatvora ili kaznu maloljetničkog zatvora u trajanju od najmanje deset godina za kazneno djelo protiv života, tijela, osobnih sloboda ili spolnog integriteta druge osobe, ako sud utvrdi da kod te osobe postoji duševna smetnja uz koju prevladavaju nasilna obilježja ličnosti zbog čega je vrlo vjerojatno da će ponovno počiniti teže kazneno djelo kojim se ugrožava život, tijelo ili osobne slobode i spolni integritet druge osobe. Za potrebe tretmana i smještaja tih osoba osniva se posebna ustanova. Na taj način smještaj je fizički i sadržajno odvojen od zatvorskoga sustava, s osiguranim individualnim terapijskim tretmanom i stručnim timom koji će ga provoditi. Trajanje tretmana i smještaja vezano je uz postojanje opasnosti, i uz obvezno redovito (jednom u 18 mjeseci) sudsko preispitivanje potrebe za daljnjim tretmanom i smještajem. Navedena mjera je zaštitna i terapijska mjera, utemeljena na trenutnoj procjeni opasnosti i osobnih obilježja osobe u trenutku donošenja odluke, a ne na kažnjavanju za već izdržano djelo. Ta mjera je opravdana i nužna, za postizanje zaštite svih građana, od vrlo velike i konkretne opasnosti za ponovnim počinjenjem kaznenih djela, kojim se ugrožava život, tijelo, ili osobne slobode i spolni integritet druge osobe.
Donošenjem ovog Zakona uspostavio bi se dosad nepostojeći pravni mehanizam, za postupanje s osobama koje i nakon izdržane kazne zatvora predstavljaju visoki rizik za sigurnost građana, čime bi se ojačala zaštita svih građana, povjerenje javnosti u sposobnost sustava da odgovori na najteže slučajeve.
U raspravi pučka pravobraniteljica dodatno je obrazložila mišljenje o predmetnom zakonskom prijedlogu, osobito je naglasila potrebu balansa između različitih standarda zaštite ljudskih prava, odnosno prava na slobodu, zabrane retroaktivne primjene kazne, ali i s druge strane obvezu države da štiti život i sigurnost zajednice. Pojam nasilna obilježja ličnosti veže se uz duševne smetnje što otvara nova pitanja, primjerice odnos ovog zakona i Zakona o zaštiti osoba s duševnim smetnjama, kao i stigmatizaciju osoba s duševnim smetnjama, jer postoje osobe koje imaju duševne smetnje, a nemaju poremećaj ličnosti, odnosno imaju poremećaj ličnosti, a nemaju duševne smetnje. Također, nije dovoljno jasno u javnosti tko nakon počinjenja kaznenog djela odlazi u zatvorski sustav, a tko u psihijatrijsku ustanovu, a pitanje je i da li se Zakon odnosi na osobu koja je u trenutku počinjena kaznenog djela bila ubrojiva ili smanjeno ubrojiva. Stoga bitan je jasni stručni, pravni i psihijatrijski standard, koje su to točno osobe koje nakon izvršenja kazne zatvora ulaze u tretman, za koji je jasno ukazano da to nije kazna za ranije počinjeno djelo. Također je ukazano na uvjete tretmana u zatvorskom sustavu, pri čemu će u praksi biti važan prijedlog kaznionice u kojem je osoba izdržavala kaznu, koje izrađuju djelatnici tretmana, stoga se s obzirom na trenutne uvjete tretmana postavlja pitanje koliko će biti moguće procijeniti taj rizik, što utječe i na mišljenje povjerenstva i konačno na odluku suda. Ukazano je da bi dodatno trebalo razjasniti uvjete u ustanovi, listu prava, sredstva prisile.
Odgovoreno je da je u radu radne skupine koja je pripremala ovaj Zakon bilo raznih prijepora, međutim sadašnja terminologija odgovara i judikaturi Europskog suda za ljudska prava. Vezano za primjedbu na različite formulacije soba s duševnim smetnjama, to je i pitanje psihijatrijskih definicija, međutim u Zakonu se polazi od definicija duševne smetnje iz Zakona o zaštiti osoba s duševnim smetnjama i radi se o određenim mentalnim poremećajima. Predmet ovog zakona su oni najopasniji počinitelji, koji će odslužiti kaznu i ako im je odbijen uvjetni otpust, također definirat će se sredstva prisile, dodatno i kroz Zakon o pravosudnoj policiji. Povjerenstvo će se sastojati od predstavnika različitih resora i imat će važnu ulogu, mišljenje Povjerenstva će se temeljiti na prikupljenim podacima, mišljenjima i dokumentima, a konačnu odluku donosit će neovisni i samostalni županijski sud. Radna skupina koja je izradila ovaj Zakon sastojala se od različitih stručnjaka, no Zakon je konačni rezultat dogovora i usuglašavanja, radi se o osjetljivim ljudskim pravima, pojedinci se možda neće složiti s ovakvim zakonskim rješenjem, međutim na prvom mjestu mora biti zaštita života i društva od osoba koje su spremne počiniti teža kaznena djela, i od države se očekuje da u tim slučajevima reagira, također proučavali su se i komparativni primjeri u drugim zemljama. Predmet ove ustanove neće biti velik broj osoba, i ona neće biti nadomjestak za kaznu zatvora, već za zaštitu društva od osoba koje su opasne po društvo i ispunile su sve uvjete.
Nakon provedene rasprave, Odbor za pravosuđe je većinom glasova (sedam glasova „za“ i dva glasa „suzdržan“) odlučio predložiti Hrvatskome saboru donošenje sljedećeg zaključka:
1. Prihvaća se Prijedlog zakona o tretmanu i smještaju osoba po punom izvršenju kazne zatvora.
2. Sve primjedbe, prijedlozi i mišljenja izneseni u raspravi upućuju se predlagatelju radi izrade Konačnog prijedloga zakona.
Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora, Odbor je odredio predsjednika Odbora.
PREDSJEDNIK ODBORA
Nikola Grmoja v.r.