Odbor za pravosuđe Hrvatskoga sabora na 39. sjednici održanoj 20. svibnja 2026. razmotrio je Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o odvjetništvu, s Konačnim prijedlogom zakona, hitni postupak, prvo i drugo čitanje, P.Z.E. br. 304, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora podnijela Vlada Republike Hrvatske, aktom od 14. svibnja 2026. godine, uz prijedlog da se sukladno članku 206. Poslovnika Hrvatskoga sabora predloženi Zakon donese po hitnom postupku.
Odbor je ovaj zakonski prijedlog u skladu s člankom 81. Poslovnika Hrvatskoga sabora raspravio u svojstvu matičnog radnog tijela.
U uvodnom izlaganju državni tajnik Ministarstva pravosuđa, uprave i digitalne transformacije istaknuo je da će se ovim zakonskim izmjenama provesti usklađenje važećeg Zakona o odvjetništvu s Direktivom 98/5/EZ o olakšavanju stalnog obavljanja odvjetničke djelatnosti u državi članici različitoj od one u kojoj je stečena kvalifikacija te s Direktivom 2006/123/EZ o uslugama, s obzirom na neusklađenosti utvrđene u mišljenju Europske komisije od 8. listopada 2025. Također, potpuno će se ujednačiti status i tretman odvjetnika iz država članica Europske unije i odvjetnika iz država pristupnica Kodeksa o liberalizaciji, te će se implementirati pravno shvaćanje Suda Europske unije u predmetu C-807/23 Jones Day.
Slijedom navedenog, briše se odredba koja propisuje da odvjetnik može istodobno obavljati odvjetničku službu samo u jednom od organizacijskih oblika obavljanja odvjetništva odnosno samostalno, u zajedničkom uredu ili u odvjetničkom društvu.
Nadalje, izričito se propisuje da odvjetnička društva iz države članice Europske unije mogu u Republici Hrvatskoj osnivati druga odvjetnička društva i da se na njih na odgovarajući način primjenjuju odredbe predmetnog zakona.
Dopunjuje se odredba o obavljanju odvjetničke vježbe na način da se propisuje mogućnost da se dio odvjetničke vježbe nakon položenog pravosudnog ispita može obaviti kod odvjetnika s poslovnim nastanom u drugoj državi članici Europske unije, ako je upisan u Imenik odvjetnika Hrvatske odvjetničke komore i ako se poslovi odvjetničke vježbe odnose na pravo Republike Hrvatske, a način njezinog obavljanja pruža obuku i iskustvo istovjetne vježbeničkoj praksi kod odvjetnika s poslovnim nastanom u Republici Hrvatskoj.
Nadalje, sveučilišnim profesorima pravnih predmeta omogućuje se davanje pravnih savjeta i mišljenja pod propisanim pretpostavkama i nakon što budu umirovljeni s radnog mjesta profesora pravnih predmeta na sveučilištima u Republici Hrvatskoj. Također se propisuje obveza profesora, docenata i umirovljenih profesora da se osiguraju od odgovornosti za štetu koju bi počiniti trećima davanjem pravnih savjeta i mišljenja pod istim uvjetima koji su propisani za sklapanje police osiguranja za odvjetnike.
Odredbe o osnivanju podružnica odvjetničkih društava dopunjuju se odredbama sukladno kojima pravo na osnivanje podružnica imaju i odvjetnička društva iz država pristupnica Kodeksa o liberalizaciji kao obveznog pravnog instrumenta Odbora za ulaganja Organizacije za gospodarsku suradnju i razvoj, na koji se način osigurava ujednačavanje njihovog statusa i tretmana s onim odvjetnika iz država članica Europske unije.
Nakon rasprave, Odbor za pravosuđe je većinom glasova ( 5 glasova „za“, 3 glasa „protiv“) odlučio predložiti Hrvatskom saboru da donese
Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o odvjetništvu
Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora, Odbor je odredio predsjednika Odbora.
PREDSJEDNIK ODBORA
Nikola Grmoja