Odbor za pravosuđe Hrvatskoga sabora na 43. sjednici održanoj 10. lipnja 2026. razmotrio je Konačni prijedlog zakona o zaštiti osoba uključenih u javno djelovanje, drugo čitanje, P.Z.E. br. 285, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora podnijela Vlada Republike Hrvatske, aktom od 28. svibnja 2026. godine.
Odbor je predmetni akt u skladu s člankom 81. Poslovnika Hrvatskoga sabora raspravio u svojstvu matičnog radnog tijela.
Predstavnik predlagatelja uvodno je istaknuo da se ovim zakonskim prijedlogom u hrvatski pravni sustav prenosi Direktiva (EU) 2024/1069 o zaštiti osoba uključenih u javno djelovanje od očito neosnovanih tužbi ili zlonamjernih sudskih postupaka, a primjenjivat će se u građanskim i trgovačkim stvarima pokrenutim protiv fizičkih i pravnih osoba uključenih u javno djelovanje. Predloženim zakonom je proširena zaštita fizičkim i pravnim osobama u odnosu na navedenu Direktivu, koja jamči zaštitu samo u postupcima s prekograničnim elementima, dok zakon pruža zaštitu u svim slučajevima bez obzira na postojanje prekograničnog elementa. Zakon također predlaže postupovna jamstva za zaštitu fizičkih i pravnih osoba uključenih u javno djelovanje protiv kojih je pokrenut zlonamjerni sudski postupak, a koja uključuju osiguranje procijenjenih troškova postupka, rano odbijanje očito neosnovanog tužbenog zahtjeva, naknadu troškova postupka, novčane kazne i druge sankcije. Propisuje se i potreba hitnog postupanja suda po postupovnim jamstvima. Pravosudna akademija propisuje se kao jedinstvena kontaktna točka za pristup informacijama o raspoloživim postupovnim jamstvima, pravnim lijekovima i mjerama potpore. Nadalje, propisuje se mogućnost da se pridruži umješač, pučki pravobranitelj, organizacije, ustanove, udruge ili druge fizičke ili pravne osobe koje se u okviru svoje djelatnosti bave zaštitom i promicanjem prava osoba uključenih u javno djelovanje i imaju legitiman interes. Sudjelovanje umješača je dozvoljeno samo uz pristanak osoba uključenih u javno djelovanje. Tužitelj koji je u cijelosti izgubio parnicu ili uspio u manjem dijelu, bit će dužan nadoknaditi osobi protiv koje se vodio zlonamjeran sudski postupak i njezinu umješaču sve troškove postupka i nagradu odvjetniku. Također, propisuje se obveza novčanog kažnjavanja tužitelja koji je vodio zlonamjeran sudski postupak, a novčana kazna uplatit će se u državni proračun. Propisuje se i da će se odbiti priznanje i ovrha strane sudske odluke protiv javnog djelovanja osobe s prebivalištem ili sjedištem u Republici Hrvatskoj, ako je sudski postupak u toj državi bio neosnovan ili zlonamjeran temeljem prava Republike Hrvatske. Ministarstvo nadležno za poslove pravosuđa nadležno je za dostavu Europskoj komisiji dostupnih statističkih podataka o broju slučajeva zlonamjernih sudskih postupaka, zatim o broju sudskih postupaka razvrstanih prema vrsti tuženika i tužitelja te vrsti podnesene tužbe, a vodit će i evidencije i statističke podatke o sudskim predmetima vezanim uz zaštitu fizičkih ili pravnih osoba protiv koje se vodi zlonamjeran sudski postupak.
Bez rasprave, Odbor za pravosuđe je većinom glasova (7 glasova „za“ i 1 glas „suzdržan“) odlučio predložiti Hrvatskom saboru da donese
Zakon o zaštiti osoba uključenih u javno djelovanje
Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora, Odbor je odredio predsjednika Odbora.
PREDSJEDNIK ODBORA
Nikola Grmoja